strategija razvoja općine nova bukovica 2015. – 2020. razvoja... · za poduzetničke projekte...
Post on 15-Feb-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
REPUBLIKA HRVATSKA VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA
OPĆINA NOVA BUKOVICA
STRATEGIJA
RAZVOJA OPĆINE
NOVA BUKOVICA
2015. – 2020.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica pregled je
prilika i mogućnosti za razvoj jedinice lokalne
samouprave i njenog stanovništva
Autor: AKTIVA obrt za usluge, vl. Zlatko Cibok, SLATINA
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 1
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 2
Zahvala
U povodu okončanja rada na Projektu Strategije razvoja Općine Nova Bukovica želim
se zahvaliti za vrlo korektan odnos i nesebičnu suradnju na izradi ove Strategije
gospodinu načelniku Općine Željku Vencl, Jedinstvenom upravnom odjelu Općine
Nova Bukovica i projektnom timu Općine Nova Bukovica koji su se angažirali s nama
pri prikupljanju podataka potrebnih za izradu Strategije, oblikovanja metodologije i
korekcije svih dijelova dokumenta.
Poseban doprinos kvaliteti ovoga dokumenta odnosi se na objektivno iznošenje
problema, stavova, mišljenja i prijedloga koji su pomogli cjelovitom sagledavanju stanja
i daljnjih perspektiva razvoja Općine. Takav odnos bio je osnovni preduvjet za
kvalitetno provođenje analize i oblikovanje razvojnih područja.
Ovakav timski i nesebičan pristup garancija je da je Strategija realna i provediva, što je
i krajnji cilj izrade ovakvih dokumenata.
AKTIVA obrt za usluge SLATINA
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 3
S A D R Ž A J :
Uvodna riječ načelnika Općine Nova Bukovica 5
UVODNI DIO 6
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske
9
Osnovni podaci o stanju u prostoru 10
a) Površina b) Stanovništvo c) Naseljenost
10 10 12
Zemljopisna obilježja Geološka obilježja Obilježja reljefa Hidrografska obilježja Klimatska obilježja
13 13 13 15 15
Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo b) Poljoprivreda c) Energetika d) Turizam e) Lovstvo f) Pčelarstvo g) Šumarstvo
16 16 16 18 18 18 18 18
Komunalna infrastruktura Prometni sustav Cestovni promet Željeznički promet Zračni promet Pošta
Telekomunikacije
19 19 19 20 20 20 20
Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba Odvodnja
22 22 22
Elektroopskrba 23
Plinoopskrba 23 Postupanje s otpadom 23
Zaštićena graditeljska i prirodna baština 1) Graditeljska baština 2) Prirodna baština
24 24 24
Društvena infrastruktura Obrazovanje
Osnovno školstvo Predškolska dob
26 26 26 26
Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvo Socijalna skrb
27 27 27
Uprava i administracija 27 Kultura i sport 27
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 4
CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA
Razvoj Naselja Društveni razvoj Razvoj prometne infrastrukture
28 28 28 29
Komunalna infrastruktura 30 Vodoopskrba i odvodnja 30 Energetski sustav 30 Zbrinjavanje otpada 31
MJERE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA SWOT analiza Strateški ciljevi i mjere razvoja
32 33
34–40
PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA
Programsko razdoblje 2014. - 2020. Mjere RR i Potpore malim i srednjim poduzetnicima Europski fondovi
41 41
42 - 52 53
Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 54 Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada 54 Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske 54
Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy) Povijest i očekivani razvoj CAP-a Zaključna razmatranja uz CAP
55 55 - 58
59
Kriteriji za odabir projekata Okvirni prioritetni projekti i mreža projekata
60- 62 63
Strategija informacijskog društva za Općinu Nova Bukovica Provedba strategije informacijskog društva
Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice Projekti koji uključuju turizam Projekti koji uključuju i obrazovanje
64 - 65 66 67 67 68
Strategija jednakih mogućnosti u Općini 69
Strategija upravljanja okolišem Općine 70– 71
Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije 72
Razvojni učinak Strategije razvoja Općine 73 - 74
ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA Proizvodnja bio-komposta Proizvodnja bioplina
75 75 76
ODRŽIVI RAZVOJ 77
PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA Stvaranje javno-privatnog partnerstva Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP
78 - 79 80
81 – 84
ANALIZA INTERVJUA I ANKETA 85 Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina 85 – 86
PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA 87
PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE 88
STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA U BUDUĆNOSTI 89 PRILOZI (kartografski prikazi; tablice; grafikoni) 91
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 5
Uvodna riječ načelnika Općine Nova Bukovica
Općina Nova Bukovica kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova kojima se
neposredno ostvaruju potrebe njenog stanovništva, a odnose se prvenstveno na komunalne
djelatnosti, uređenje naselja, zaštitu i unapređenje okoliša i sl.
Svojim projektima nastojimo stvoriti povoljno okruženje za razvoj gospodarstva, prvenstveno
poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva kroz obiteljska gospodarstva, obrte i trgovačka
društva.
Najznačajnije investicije koje se trenutačno provode obuhvaćaju izgradnju kanalizacijske mreže,
rekonstrukciju i izgradnju zgrade ambulante u Novoj Bukovici, modernizaciju cesta, nogostupa,
javne rasvjete, energetska obnova zgrade Doma kulture i OŠ Vladimir Nazor u Novoj Bukovici
kao i izgradnja ljetne pozornice u Miljevcima.
U sklopu izgradnje i održavanja infrastrukture valja spomenuti i izgradnju dječjih igrališta kao i
adaptaciju i održavanje mjesnih domova i popravak poljskih putova.
Za razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malog i srednjeg gospodarstva i obrta, koji
čine temelj bukovačkog gospodarstva, najvažnije je raspolaganje državnim poljoprivrednim
zemljištem i izgradnja proizvodno – poslovnih zona.
Kako bi povećala broj zaposlenih, općinska vlast nastoji stvoriti što bolje uvjete za gospodarski
oporavak postojećih poljoprivrednih gospodarstava i realizaciju novih projekata. U cilju što
kvalitetnijeg gospodarskog napretka izrađujemo i sveobuhvatnu Strategiju kojom bismo željeli
pomoći poduzetnicima i stanovništvu u njihovim potrebama i projektima.
Za poduzetničke projekte općina je pripremila i industrijske zone: Topolak i Topolak 1, koje
nažalost nisu komunalno i infrastrukturno uređene.
Veliku mogućnost vidimo i u razvoju seoskog turizma za što, zahvaljujući prirodnim resursima i
kulturnom nasljeđu, Nova Bukovica ima velike potencijale. Oni su osobito vezani uz lovna
područja i prepoznatljiv ruralni ambijent.
U okviru društvenih djelatnosti općinska vlast provodi programe brige o djeci i mladima –
nagrađuje svako novorođeno dijete, stipendira studente i sufinancira prijevoz učenika srednjih
škola. Značajna se sredstva ulažu u rad sportskih klubova te u rad novoobnovljenog KUD-a Lipa
koji obuhvaćaju velik broj mladih kao i udruga Matice Slovačke Miljevci.
Općina financijski potpomaže rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nova Bukovica - Brezik i
rad drugih nevladinih organizacija.
U sklopu socijalnih programa najznačajniji su projekti pomoći u kući i starim i nemoćnim
osobama što ih već nekoliko godina uspješno provodimo u suradnji s Udrugom osoba s
invaliditetom iz Slatine i slatinskim gradskim društvom Crvenog križa.
Ovom Strategijom pružamo Vam „okvir“ koji će Vam biti dostupan u realizaciji Vaših projekata i
života. Posebno će nas veseliti svako novo radno mjesto i novi poduzetnički pothvat u našem
okruženju, jer je to jamstvo opstanka naše Općine i stanovništva na ovim prostorima.
Vaš načelnik Željko Vencl
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 6
UVODNI DIO
Obveza izrade Strategije razvoja Općine utvrđena je člankom 1. Odluke Općinskog vijeća
Općine Nova Bukovica (Sl. glasnik 3/15).
Strategija razvoja Općine sadrži osnove razvitka na prostoru jedinice lokalne
samouprave, ciljeve i namjenu prostora, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu
i uređivanje društvenih, gospodarskih, prostornih i drugih elemenata od važnosti za
područje Općine.
Nosilac izrade Strategije razvoja Općine je Općina Nova Bukovica, a izrađivač AKTIVA
obrt za usluge iz Slatine, vl. Zlatko Cibok sa suradnicima.
Ono, što je već na samom početku rada bilo jasno jest to da se Strategija razvoja Općine
Nova Bukovica i cijelog ovog područja mora u potpunosti oslanjati na operativni
program (Strategiju) Virovitičko-podravske županije, proizlaziti iz njega i biti njegova
konkretna razrada za područje poljoprivrede, poduzetništva i ruralnog turizma te njima
srodnih djelatnosti.
Također je bilo potpuno jasno da je obrađivano područje uglavnom ruralno te da se,
stoga, ukupan njegov razvoj mora osmišljavati kao ruralni razvoj utemeljen na
iskustvima razvijenih zemalja, čija su ruralna područja danas već visoko razvijena i
poželjna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti. Zato je u
prvom dijelu Razvojnoga projekta obrađen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u
ruralnom razvoju. I taj je dio više upućen čelništvu općine koja će i provoditi ovaj
projekt.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 7
1.1 Važnost lokalnog razvoja
Institucionalna sposobnost za promicanje društveno - ekonomskog razvoja i upravljanje
tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je veće važnosti.
Vlada Republike Hrvatske izjavila je da se obvezala da će promicati regionalni razvoj. U
tom je cilju, a u skladu s načelom supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i
administrativnih funkcija središnje države decentraliziran na županije i općine.
1.2 Općina ima značajne potencijale; također i probleme
Razvojni potencijali Općine su značajni, a ponajviše se očituju u razvoju poljoprivrede,
obrtništva i ruralnog turizma. Nažalost, takvi su i problemi s kojima je ona suočena.
Nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajuća fizička, ekonomska i socijalna
infrastruktura značajke su Općine.
1.3 Strategija razvoja kao plan je neophodna za razvoj
Velik broj poslovnih subjekata kao i veći dio opće populacije općine živi sa niskim
prihodima. Općini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog
izvješća. Plan je nazvan Strategija razvoja za Općinu (Strategija). Strategija je prvi
sveobuhvatni razvojni plan koji je osmišljen od strane Općine i svih njezinih aktera u
suradnji (uglavnom putem predstavnika u općinskom partnerskom odboru). Strategija
Općine produkt je stanovništva Općine. Plan sadrži direktne reference na nacionalne
razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i
poduzetnika Općine Nova Bukovica.
1.4 Strategija će se koristiti za privlačenje investicija u Općinu
Strategija je zamišljena kao instrument koji će omogućiti Općini da strateškim i
usklađenim razvojnim planom nastupa prema različitim donatorima i investitorima,
uključujući Vladu RH, Županiju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili
multilateralnih donatora.
Kratkoročno, cilj je Strategije da omogući Općini efikasno i ekonomično pristupanje
programima ministarstava Republike Hrvatske te strukturnim i kohezijskim fondovima
EU.
1.5 Strategija će stvoriti poticajno i plodonosno okruženje
Strategija uključuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i bit će proveden uglavnom
putem projekata javnog sektora koji će omogućiti, potaknuti i zaštititi rast i razvoj
privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit će «bogatstvo» i nove
vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit će snažno i slobodno demokratsko društvo.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 8
1.6 Strategija se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata
Strategija će stvoriti poticajno i povoljno okružje prvenstveno kroz projekte fizičke,
ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane
razvojne blokade u Općini te da bi se omogućilo i potaknulo privatni sektor i civilno
društvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogućnosti i potencijala
Općine.
Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju:
širenje vodoopskrbne i vodoodvodne mreže,
unapređenje sustava gospodarenja otpadom,
razvoj cestovne mreže,
unapređenje i modernizacija sustava obrazovanja,
potporu mreži udruga te savjetodavnu potporu poduzetničkoj zajednici.
Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Općine te izmjena strukture i
baze koja će dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetničkog modela Općine .
1.7 Važnost javnog sektora
Strategija će biti, barem tijekom prvih godina njene provedbe, vođena od strane javnog
sektora, a fokusirat će se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju komercijalnih
aktivnosti koje povećavaju ukupno ekonomsko bogatstvo.
Drugi fokus Strategije bit će davanje potpore civilnom društvu u razvoju participativne i
slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrške koji povećavaju ukupno
društveno bogatstvo i dobrobit.
1.8 Strategija započinje s vizijom ali su ključni projekti
Dogovorena vizija razvoja do 2020.. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti
i povećanje životnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na
održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i među-sektorskom partnerstvu.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 9
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i
sustave Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske
Općina Nova Bukovica nalazi se u središnjem jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske
županije, na prostoru Slavonskog gorja.
Sa sjeverne strane graniči sa općinom Čađavica, sa istočne strane općinama Crnac i
Čačinci, sa južne strane sa općinom Mikleuš, a sa zapadne s gradom Slatina.
Slika 1. Položaj općine Nova Bukovica u Virovitičko-podravskoj županiji
Općina Nova Bukovica jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa
površinom od 76,43 km2, što predstavlja 3,78% površine županije. Broj stanovnika,
prema Popisu iz 2011. godine je 1771, a gustoća naseljenosti 27 st/km2.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 10
Osnovni podaci o stanju u prostoru
U općini Nova Bukovica ima osam (8) naselja i to:
Bjelkovac,
Brezik,
Bukovački Antunovac,
Dobrović,
Donja Bukovica,
Gornje Viljevo,
Miljevci
Nova Bukovica.
Naselje Nova Bukovica je sjedište općine Nova Bukovica.
Slika 2. Naselja u općini Nova Bukovica s katastrom
Slika – Naselja (Izvor: PPU Općine Nova Bukovica)
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 11
a) Površina
U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume
sa 5,85 km2 i vode sa 0,43 km2. Ukupna površina građevinskih područja je 430,99 ha2,
odnosno 5,64 % površine Općine Nova Bukovica.
b) Stanovništvo
Na prostoru općine Nova Bukovica živjelo je prema Popisu stanovništva 2011. godine
1771 stanovnika, što čini udio od 2,24 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske
županije. Tablica - Ukupan broj stanovnika po dobi i spolu te starosti
Spo l
Ukupno
0 – 6
godina
0 - 14
godina
0 - 17
godina
0 - 19
godina
Žene u fertilnoj dobi
Radno sposobno
stanovništvo (15 –
64 godine
)
60 i više godina
65 i više godina
75 i više godina
Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
Svega (15 – 49 godina)
od toga 20 - 29
godina
Nova
Bukovic
a s
v. 1.771 116 265 323 360 - - 1.132 467 374 181 43,4 129,
7 26,4
m 897 69 152 186 203 - - 600 190 145 66 41,1 93,6 21,2
ž 874 47 113 137 157 360 98 532 277 229 115 45,9 176,4
31,7
Izvor: DZS RH
Grafikon – stanovništvo (obrada Aktiva)
0
500
1000
1500
2000
Ukupno Muškarci Žene
Stanovništvo Općine Nova Bukovica
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 12
c) Naseljenost
Općina Nova Bukovica obuhvaća osam naselja: Bjelkovac, Brezik, Bukovački Antunovac,
Dobrović, Donja Bukovica, Gornje Viljevo, Miljevci i Nova Bukovica.
Niže u tablici prikazan je ukupni broj stanovnika u naseljima Općini Nova Bukovica,
potom u naselju s stanovništvom po spolu.
Tablica – Broj stanovnika po naseljima 2011.godine
OpćinaNova Bukovica Bjelkovac sveukupno 52
OpćinaNova Bukovica Bjelkovac M 25
OpćinaNova Bukovica Bjelkovac Ž 27
OpćinaNova Bukovica Brezik Sveukupno 158
OpćinaNova Bukovica Brezik M 81
OpćinaNova Bukovica Brezik Ž 77
OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac Sveukupno 198
OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac M 98
OpćinaNova Bukovica Bukovački Antunovac Ž 100
OpćinaNova Bukovica Dobrović Sveukupno 128
OpćinaNova Bukovica Dobrović M 65
OpćinaNova Bukovica Dobrović Ž 63
OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica Sveukupno 85
OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica M 45
OpćinaNova Bukovica Donja Bukovica Ž 40
OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo Sveukupno 31
OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo M 14
OpćinaNova Bukovica Gornje Viljevo Ž 17
OpćinaNova Bukovica Miljevci Sveukupno 317
OpćinaNova Bukovica Miljevci M 160
OpćinaNova Bukovica Miljevci Ž 157
OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica Sveukupno 802
OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica M 409
OpćinaNova Bukovica Nova Bukovica Ž 393
Izvor: DZS RH, Godišnjak 2011., popis stanovništva
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 13
Grafikon – stanovništvo po naseljima (obrada Aktiva)
Zemljopisna obilježja
Geološka obilježja
Prostor općine Nova Bukovica karakterizira složena geološka građa. Područje općine možemo u grubo
podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i brdski dio (Slavonsko gorje). Konačnim
formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalnoproluvijalni i aluvijalni
sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.
Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje
sjeverne Hrvatske. U geo-tektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih
orogenetskih zbivanja. Najstarije stijene ovog područja su prekambrijskimetamorfiti
stvarani u geo-sinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske
aktivnosti. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i
kataklizirane. Glavnu masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i
silimanitom.
U tektonskom pogledu, najmarkantniji element u širem području je tzv «glavni uzdužni
potolinski rasjed». Prema poznatim podacima, radi se o vertikalnom ili subvertikalnom
reversnom rasjedu duž kojeg je sjeveroistočno krilo tijekom tercijara i kvartara
postepeno spuštalo. Ovo spuštanje u kvartaru iznosi oko 150 m. Cijelo područje Općine
nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.
a) Obilježja reljefa
Reljef prostora općine Nova Bukovica, podijeljen je na dva osnovna tipa. Veći dio je
nizinski, a samo rubni jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja.
Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog
pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrjedniji dio.
BjelkovacBrezik
Bukovački Antunovac
DobrovićDonja
BukovicaGornje Viljevo
Miljevci
Nova Bukovica
STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 14
Slika - Reljefna obilježjaOpćine Nova Bukovica
IZVOR: Geo-portal, TK karta Općine Nova Bukovica
b) Hidrografska obilježja
Ukupna površina općine Nova Bukovica na području Vodno-gospodarske ispostave za
slivno područje Karašice i Vučice iznosi 7.227,56 ha.
Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni
su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i
nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni,
regulirani i redovito se održavaju.
Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na
njihovo postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja
istraživanja na ovom području.
Općina Nova Bukovica obuhvaća slijedeće katastarske općine: k.o. Donja Bukovica
818,29 ha, k.o. Dobrović 1801,19 ha, k.o. Gornje Viljevo 1300,07 ha, k.o. Miljevci
1457,48 ha, k.o. Nova Bukovica 919,23 ha i k.o. Gornja Bukovica 931,31 ha.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 15
Kanalsku mrežu koja je u nadležnosti održavanja lokalne uprave i samouprave na ovom
području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 176,819 km, od toga k.o. Dobrović 62,784
km, k.o. D. Bukovica 28,888 km, k.o. G. Bukovica 10,879 km, k.o. G. Viljevo 27,889 km,
k.o. Miljevci 34,153 km i k.o. Nova Bukovica 12,226 km.
Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 m, a prosječna širina 8,0 m.
c) Klimatska obilježja
Klimatske osobine prostora općine Nova Bukovica mogu se okarakterizirati kao klima
kontinentalnog tipa.
Na području općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci
najbližih okolnih i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području općine.
Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 10 do 11⁰C. Prema
tome srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22⁰C do 23⁰C, što govori u prilog
kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom
prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže
temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo
koncentrira u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno
djeluje na rast mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe
da vjetrovi na području općine Nova Bukovica pušu pretežito iz sjevernog kvadranta.
Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka
iz JZ smjera.
Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina
i istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje
na njihov pljuskoviti karakter u tom dijelu godine.
Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored
padalina u tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja
ovog tipa klime su i česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama
suše ili suviškom padalina koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu
na prinose poljodjelskih kultura.
Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.
Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70 %.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 16
Djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse
a) Gospodarstvo
Za razvoj poduzetništva, rast životnog standarda i povećanje stope zaposlenosti, u
naselju Nova Bukovica u izgradnji je poduzetničko industrijska zona TOPOLAK i TOPOLAK
1 na površini od cca 50 ha. Planira se urediti 19 parcela, opremljenih kao gradilišta, a na
kojima će obrtnici, mali i srednji poduzetnici obavljati djelatnosti.
Prednost imaju proizvodne, uslužne i poljoprivredno-stočarske (mini farme) djelatnosti.
Bitno je naglasiti važnost uklanjanja komunalnih nedostataka koji se ponajprije odnose
na potrebu izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbu te izgradnju cesta
kako bi se privukao kapital i pokrenuo gospodarski razvitak.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje
neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.
b) Poljoprivreda
Poljoprivredne površine obuhvaćaju 70,91%, a obradive 68,13% od ukupnog područja.
Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske
prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se
žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i
stočne repe, ljekovito bilje te duhan.
U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna
proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe
koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava.
Tablica – Popis poljoprivrednika / OPG-a Općine Nova Bukovica
Red. br. Ime i Prezime Mjesto
1. BRANKO BRAČUN Brezik
2. SUZANA JAGNJIĆ Miljevci
3. DRAŽEN MATOTA Miljevci
4. STJEPAN DOLOVSKI Dobrović
5. ĐURO DOLOVSKI Dobrović
6. DINO LOVRIŠA Miljevci
7. ANTUN TANDARIĆ Nova Bukovica
8. IVO TUDIĆ Nova Bukovica
9. MIJODRAG VUKOMANOVIĆ Dobrović
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 17
10. MIODRAG ŠIMIĆ Donja Bukovica
11. DALIBOR ŠIMIĆ Donja Bukovica
12. JOSIP ŠKRNIČKI Brezik
13. JELKA ČIČEK Slatina
14. ĐURO HALAVUK Dobrović
15. ROBERT IVIĆ Brezik
16. MARIJA SOBOL Miljevci
17. GORAN ŠARKO Bjelkovac
18. MARIN ŠPOLJAR Brezik
19. MARIN RADAŠ Miljevci
20. FRANJO HALAS Brezik
21. MATIJA ŠKRNIČKI Brezik
22. IVAN ŠKRNIČKI Brezik
23. FRANJO KRALJIK Brezik
24. STJEPAN MALENJAK Miljevci
25. ŽELJKO MILKOVIĆ Gornje Viljevo
26. NIKOLA BENČINA Nova Bukovica
27. RAJKO MILOSAVLJEVIĆ Bjelkovac
28. FRANJO IVIĆ Brezik
29. DRAGAN ŠKRNIČKI Brezik
30. JOSIP PODBOJ Nova Bukovica
31. FILIP DORČAK Miljevci
32. ZVONIMIR VENCL Nova Bukovica
33. SLOBODAN STJEPANOVIĆ Nova Bukovica
34. IVAN SOBOL Miljevci
35. DENIS MALENJAK Miljevci
Izvor: JUO Općine Nova Bukovica
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 18
c) Energetika
Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a
visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne
pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom
području.
Glavna spojna točka za napajanje općine Nova Bukovica je TS 110/35/10 kV Slatina II i
35/10 kV Slatina I. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine.
Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je
izgradnja TS 35/10 kV kod naselja Nova Bukovica.
d) Turizam
Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni
krajolici pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma.
e) Lovstvo
Na području općine Nova Bukovica postoji Županijsko lovište X/121 –„Nova Bukovica“
ukupne površine 5. 007 ha i Državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“ ukupne lovne
površine 4.842 ha.
Lovište je namijenjeno za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači
srednje do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu
obitavaju ili kroz njega prolaze i za lovljenje i korištenje divljači u cilju postizanja
gospodarskog učinka. Lovište je namijenjeno i za hvatanje divljači u svrhu prodaje, kao i
za unos divljači u svrhu povećanja brojnosti te izlovljavanja.
f) Pčelarstvo
Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Nova
Bukovica jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne
paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi
ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi.
g) Šumarstvo
Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima. Na području
Općine Nova Bukovica nalaze se gospodarske šume.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 19
Šume se nalaze u kompleksu zapadno i sjeverno od Nova Bukovica. Prevladavaju šume
kitnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Od šuma
posebne namjene nalaze se sjemenske sastojine. Osim gospodarske funkcije, značajna
uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava,
utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje
kisika, rekreativno-turistička i zdravstvena i utjecaj na faunu.
Na području općine Nova Bukovica šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume,
Uprava šuma Našice, Šumarija Slatina.
Komunalna infrastruktura
Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori te
da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne. Dalekovode i ostale
infrastrukturne koridore voditi trasama kojima se izbjegava krčenje šuma.
Prometni sustav
Područje općine Nova Bukovica svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja
sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske.
Cestovni promet
Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu
vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.
Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor.
Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta
prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne
mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz
centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav
intenzitet prometa.
Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će
se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom
općine, sjeverno od naselja Nova Bukovica.
Izgradnja nerazvrstanih cesta i njihova modernizacija također predstavljaju prioritet u
razvoju komunalne infrastrukture. Pregled nerazvrstanih cesta i njihovo stanje dio je
Popisa koji se nalazi u Prilozima Strategije razvoja Općine Nova Bukovica (str.91 nadalje).
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 20
Slika: Cestovna i željeznička mreža na području Općine Nova Bukovica
Izvor: ŽUC VPŽ, Prometna karta
Željeznički promet
Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog
područja vrlo značajna.
Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14),
oznaka i broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet),
željeznička pruga I reda. Pruga je jedno-kolosiječna i neelektrificirana s maksimalno
dozvoljenom brzinom 100 km/sat. Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i
8 tona/m.
Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo
ili ga uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama
i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama
(Koprivnica-Osijek), koja prolazi ovim područjem.
Zračni promet
Na području općine Nova Bukovica postoji poljoprivredno uzletište u Breziku, koje
trenutno nije u funkciji sporta i rekreacije niti poljoprivrede, jer je tretiranje usjeva iz
zraka preskup izdatak u odnosu na cijene ratarskih kultura koje se na takav način mogu
tretirati (prihrana, zaštita i sl.).
Uzletište bi moglo na značenju dobiti razvojem sportskog (avio ili lovnog turizma), kada
bi se njime mogli koristiti turisti – gosti u svojim dolascima i odlascima ili aktivnostima.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 21
Pošta
Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice -
poštanski uredi. Poštanski ured u Novoj Bukovici svojim dostavnim područjem pokriva
cijelo administrativno područje općine Nova Bukovica. Dodatne usluge dostave pošiljaka
rade i dostavne službe (HP Express, DHL, Oversseas express…).
Telekomunikacije
HT se opredijelio za najsuvremeniju tehnologiju s AXE centralama upravljanim snažnim
računalima i udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS). Svako domaćinstvo ima
mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga - brzog interneta, telefona,
internetske televizije i sl.
Svjetlovodna infrastrukturna mreža RH – Izvor: www.mppi.hr
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 22
Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba
Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih
zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Nova
Bukovica, Miljevci, Bjelkovac, Donja Bukovica, Bukovački Antunovac dio Dobrovića i
Brezik, a planirana je izgradnja za naselja Gornje Viljevo i dio naselja Dobrović.
Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih,
rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na
neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u
poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju.
Odvodnja
Na području općine Nova Bukovica niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a
time je standard življenja u svim naseljima daleko manji.
Za odvodne sustave Nova Bukovica i Miljevci, recipijent je Gornja Branjinska. Planirani
sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Brezik, Bukovački
Antunovac i Novu Bukovicu te naselja Donja Bukovica i Miljevci.
Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za sva naselja predlaže primjenu
nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže
sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za
izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.
Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod Brezika, uz vodotok
Gornja Branjinska, koji bi trebao biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda te
kod naselja Miljevci, uz Branicu (Gornja Branjinska).
Ostala naselja, koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim
do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem
sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu
odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se oborinske
vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke.
Na neposrednom slivu Županijskog kanala, predviđa se formiranje novih sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, među kojima je planiran sustav Brezik koji
obuhvaća naselje Brezik.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 23
Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, za naselje Brezik predlaže primjenu
nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. izgradnju samo kanalizacijske mreže
sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za
izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe niti opravdanja.
Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se u naselju Brezik, uz vodotok
Manteč, koji bi trebao biti prijamnik pročišćenih otpadnih voda.
Ostala naselja, koja su smještena u sliv Županijskog kanala, a koja nisu obuhvaćena niti
jednim do sada spomenutim sustavom odvodnje, prikupljanje otpadnih voda rješavati
će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno odvoziti sadržaj prema najbližem
sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje, dok se
oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže
vodotoke.
Elektroopskrba
Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim
razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na
110 kV naponskoj i 35 kV razini.
Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje
Općine.
Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat
će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama.
Plinoopskrba
Plinski sustav Općine Nova Bukobica vezan je na MRS Slatina i obuhvaća naselja Nova
Bukovica, Brezik i Miljevci, a planirana je distributivna mreža za naselja Bjelokovac,
Dobrović, Donja Bukovica, Gornje Viljevo i Bukovački Antunovac.
Postupanje s otpadom
Općina Nova Bukovica ima osam naselja. Organiziranim odvozom otpada obuhvaćena
su sva naselja Općine Nova Bukovica, a otpad prikuplja koncesionar Slatina kom d.o.o. iz
Slatine koji zbrinjava otpad na odlagalištu Radosavci.
Dogovorno odlagalište za Općinu Nova Bukovica je Lužanjak k.o. Nova Bukovica i isto je
obuhvaćeno planskom dokumentacijom, ali nije u funkciji.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 24
Zaštićena graditeljska i prirodna baština
1) Graditeljska baština
Na području općine Nova Bukovica na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara
zaštićena (Z) su slijedeća kulturna dobra:
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – kulturno dobro od 2010.godine
NOVA BUKOVICA Prapovijesni lokalitet „Sjenjak“ R-615 arheološki
NOVA BUKOVICA Srednjovjekovno gradište R-616 arheološki
Izvor podataka: Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Požegi, JUO Općine Nova Bukovica
Arheološki lokalitet „Sjenjak“ smješten je na početku naselja Nova Bukovica iz smjera
Orahovice, iza gospodarskih zgrada nekadašnje poljoprivredne zadruge, sjeverno od
državne ceste D-2. Za nekropolu Sjenjak izvedena su iskapanja te izrađen geodetski
snimak.
Arheološki lokalitet „Srednjovjekovno gradište“ smješten je u središtu naselja Nova
Bukovica u neposrednoj blizini današnje župne crkve.
Arheološki lokaliteti predstavljaju dio kulturne baštine osobito važan za povijesni i
kulturni identitet prostora.
Temeljem Zakona o zaštiti kulturnih dobara ovim PPUO utvrđuje se pokretanje postupka
za stavljanje pod zaštitu (PR - preventivna zaštita ili zaštita) slijedećih građevina.
Do provedbe postupka stavljanja pod preventivnu zaštitu ili do uspostavljanja zaštite
temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, navedena kulturna dobra
potrebno je štititi temeljem prostorno-planskih mjera zaštite.
U evidenciji Zavičajnog muzeja u Slatini evidentirani su još: Bukovački Antunovac
Prahistorijska nekropola „Hercegovac“ 129 broj evidencije 1373; Miljevc
Srednjevjekovna nekropola „Polje“ 1563 Broj evidencije 1382, Srednjevjekovno naselje
„Polje“ 1664 Broj evidencije 1381, Kasno srednjevjekovna nekropola „Točak“ 1565 Broj
evidencije 1383
2) Prirodna baština
Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti
te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni
minerali i fosili.
U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti
posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju
krajobrazne vrijednosti te u
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 25
skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito treba od
izgradnje štititi panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina. Utvrditi da li na području
Općine postoje posebno vrijedni dijelovi prirode koji će se zaštititi temeljem Zakona o
zaštiti prirode ili Odredbama za provođenje ovog prostornog plana.
Sukladno Upisniku zaštićenih dijelova prirode Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja na području općine Nova Bukovica nema zaštićenih dijelova prirode.
Za prirodne vrijednosti predložene za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode u ovom
PPUO propisat će se mjere zaštite koje će se provoditi do valorizacije navedenih
područja od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode, odnosno do donošenja akta o
preventivnoj zaštiti ili zaštiti.
Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite
prirode i /ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti
prirode.
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području općine treba sačuvati i vrednovati
u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih
tipova.
Župna crkva Uznesenja Blažene djevice Marije u Novoj Bukovici – Izvor: www.novabukovica.hr
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 26
Društvena infrastruktura
Obrazovanje
Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u osnovnim i područnim školama.
OŠ Vladimir Nazor Nova Bukovica - broj djece 112
Područna škola Miljevci - broj djece 9
Osnovno školstvo
Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske
županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.
Tablica 33. Osnovne i područne škole na području općine Nova Bukovica Naselje
Osnovna škola Područna škola Ukupan broj učenika
Ukupan broj nastavnika Nova Bukovica 17; Miljevci 2; Ukupno 19
Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija – Upravni odjel za društvene djelatnosti
Slika: Zgrada OŠ Vladimir Nazor Nova Bukovica
Predškolska dob
Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje kroz institucije jaslica
i/ili dječjeg vrtića, već se za djecu organizira sadržaje kroz „malu školu“ tijekom koje se
djeca predškolske dobi pripremaju za polazak u prvi razred.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 27
Zdravstvo i socijalna skrb
Zdravstvo
Zdravstvene usluge ostvarivati će se u ambulanti u Novoj Bukovici. U planu razvoja je
rekonstrukcija crkvenog stana u novu zgradu ambulante u kojoj bi se stanovništvu mogla
pružiti kvalitetnija i adekvatna zdravstvena zaštita.
Projekt rekonstrukcije započinje u 2015.godini uz sufinanciranje MRRFEU i VPŽ te
Općine Nova Bukovica.
Veterinarske usluge na području Općine Nova Bukovica ostvaruju se putem lokalne
veterinarske ambulante smještene u Novoj Bukovici.
Socijalna skrb
Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i
Orahovici.
Uprava i administracija
Općina Nova Bukovica ima svoje vijeće i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne
samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.
Kultura i sport
Na području Općine Nova Bukovica djeluje značajan broj sportskih, kulturnih i
tehničkih društava i klubova čiji je osnovni interes jačanje društvenog i sportskog
života na području općine, očuvanje i njegovanje tradicije i kulture naroda i
nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zaštita od požara imovine i osoba…
POPIS UDRUGA NA PODRUČJU OPĆINE NOVA BUKOVICA
Nogometni klub „Zrinski“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Nogometni klub „Mladost“ Miljevci, Ivice Civarićabb, Miljevci
Udruga žena „Bukovica u srcu“, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Bukovica Brezik, Zagrebačka 3, Nova Bukovica
Lovačka udruga „Jelen“ Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Malonogometni klub „Apokalipsa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, N. Bukovica
Udruga informatičara i tehničara Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Matica Slovačka u Miljevcima – Matica Slovenska v Milevci, Kralja Tomislava 18, Miljevci
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 28
KUD Lipa Nova Bukovica u izvornoj nošnji – izvor:www.icv.hr
CILJEVI DRUŠTVENOG, KOMUNALNOG I PROMETNOG RAZVOJA
Razvoj Naselja
Ciljevi razvoja naselja su:
- jačati sustav središnjih naselja koji će biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu Županije,
u funkciji ravnomjernog razvitka - to znači uspostavu centara policentričnog razvoja koji
se ostvaruje realizacijom proizvodnih i infrastrukturnih objekata koji pridonose razvitku
manjih razvojnih središta u žarišta razvoja.
- istražiti problematiku pograničnih predjela i u tom prostoru razvijati odgovarajuće
funkcije u manjim naseljima
Društveni razvoj
Predškolsko obrazovanje - potrebno je razvijati proširenje mreže ustanova predškolskog
odgoja, prioritetno u onim općinskim središtima u kojima oni nedostaju, kao i u onim
naseljima koja imaju potpunu osnovnu školu
Osnovno obrazovanje - u razvoju osnovnog obrazovanja treba težiti za uspostavom
cjelodnevnog boravka djece u školama, a najprije to ostvariti za djecu nižih razrednih
odjeljenja – u ostvarenju tog cilja i nadalje je potrebno razvijati mrežu škola izgradnjom
novih ili preuređenjem postojećih škola.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 29
Kultura - na cjelokupnom prostoru Županije najizraženije su kulturno-umjetničke
aktivnosti, čije djelovanje treba njegovati i poticati u okviru ogranaka kulturno-
umjetničkih društava - institucije knjižnica i čitaonica potrebno je osnivati i širiti u svim
općinskim središtima.
Sport - značenje i razvoj športa potrebno je jačati stvaranjem boljih uvjeta i uvođenjem
novih sadržaja koji se odvijaju tokom cijele godine - izgradnju sportskih dvorana vezati
uz osnovne škole, te težiti ka njihovoj multi-funkcionalnosti (pored sportskih aktivnosti
namijeniti i kulturnom, društvenom, javnom životu stanovnika).
Zdravstvo - težiti načelu kojim se provodi zdravstvena zaštita građana, a to je
sveobuhvatnost, kontinuiranost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svim
stanovnicima. Raditi na uspostavi novih zdravstvenih sadržaja i uređenju prostora za
liječenje stanovništva.
Razvoj prometne infrastrukture
Uz ocjenu da je broj i kapacitet prometnica zadovoljavajući, daljnji razvoj prometa
trebao bi teći ka održavanju i podizanju nivoa sigurnosti sudionika te osuvremenjivanju
postojećih prometnih pravaca.
U tom smislu potrebna je rekonstrukcija u vidu proširenja profila prvenstveno dionice
sadašnje županijske ceste na mjestima gdje prolazi kroz naselja, radi odvajanja kolnog
od pješačkog i biciklističkog prometa. To je posebno važno zbog povećanog broja djece
kao sudionika u prometu na putu do škole.
Ciljevi gospodarskog razvoja trebali bi biti povezani s razvojem prometne infrastrukture,
stoga bi prometnice u Općini trebale biti u turističkoj funkciji pa prema tome i
adekvatno opremljene turističkim oznakama.
Promet
Zbog značaja u prometnom sustavu Županije, ceste prema Opčini treba održavati i
redovito kontrolirati te izgradnja pješačkih staza radi sigurnosti pješaka Opčine.
Potrebno je također poboljšati prometnu povezanost autobusnim i željezničkih linija sa
okolnim mjestima Županije.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 30
Telekomunikacije
U razvoju telekomunikacija primjena novih tehnologija dovela je do značajnog
povećanja kapaciteta priključka, a dobra uspostava telekomunikacijskog sustava na
pograničnom području i u ruralnom prostoru pridonosi sigurnosti i podizanju kvalitete
života stanovništva.
Komunalna infrastruktura
Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture trebali bi biti usmjereni u dva pravca: -
opremanje komunalnom infrastrukturom svakog domaćinstva - osigurati potrebne
kapacitete i rezerve u opskrbi energijom (plin, električna energija) kao preduvjet razvoja
gospodarskih djelatnosti.
Vodoopskrba i odvodnja
Iako je pokrivenost prostora vodoopskrbnim sustavom oko 90% ukupnog broja naselja,
još uvijek određeni broj domaćinstava ne koristi vodu iz tog sustava u potpunosti pa je
u narednom razdoblju osnovni cilj osigurati trajno, sigurno i kvalitetno opskrbljivanje
vodom svih domaćinstava uz trajno praćenje kvalitete vode, zaštitu njezinih izvorišta,
održavanje i unapređivanje sustava cjevovoda i uređaja.
Budući da su vodotoci najugroženija kategorija okoliša, jer se koriste kao otvoreni kanali
za ispuštanje otpadnih voda iz naselja, stočnih farmi, ispiranje poljoprivrednih strojeva i
sl., u cilju njihove zaštite i zaštite okoliša je izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda
s obaveznom izgradnjom uređaja za pročišćavanje.
Cilj razvoja ovog dijela infrastrukturnog sustava je izgradnja lokalnog sustava kanalizacije
uz izgradnju lokalnog pročistača bez obzira na količinu potpadnih voda. Značajni koraci
u tom smjeru već su poduzeti s gradnjom dijela kanalizacijskog sustava naselja Nova
Bukovica.
Energetski sustav
Razvoj elektroopskrbe usmjeren je na poboljšanje sigurnog prijenosa električne energije
rekonstrukcijom elektroenergetskih mreža, modernizaciji trafostanica. U plinoopskrbi je
potrebno osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mrežu sniženjem
troškova te osigurati dovoljne količine plina i za ekstremne uvjete.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 31
Zbrinjavanje otpada
Zbog još uvijek nezadovoljavajućeg zbrinjavanja otpada na području cijele Županije,
osnovni cilj u rješavanju te problematike je korištenje prihvatljivih rješenja izgradnjom
jedinstvene zajedničke sanitarne deponije za cijelu Županiju ili regiju. Za to je predviđena
zona Jasenaš (Vtc).
Zbrinjavanje otpada obaveza je jedinica lokalne samouprave koje se u cilju rješavanja
tog problema mogu međusobno udruživati. Izgradnja reciklažnog dvorišta na prostoru
Općine može se planirati isključivo za otpad iz Općine uz poštivanje prirodnih, geoloških,
hidroloških uvjeta te Zakonom propisanih rješenja. Zabranjuje se dovoz i odlaganje
otpada iz drugih država, županija i općina na teritoriju Općine.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 32
MJERE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA
A) SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Povoljan geoprometni položaj( blizina Republike Mađarske )
Bogatstvo obradivih površina, šuma, resursa za biljnu proizvodnju
Očuvan okoliš – mogućnost razvoja ekološke proizvodnje hrane
Dobra energetska i telekomunikacijska infrastruktura
Gospodarstvo
Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji Tradicija u obrtništvu Tradicija u proizvodnji hrane – stočarstvo,
mljekarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo
Društvene djelatnosti
Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Kvalitetno organizirana zdravstvena zaštita Očuvana tradicija kulture i običaja kroz
kulturno-umjetnička društva Raznovrsna kulturno- povijesna baština Organizirana razna sportska društva
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Loša lokalna prometna infrastruktura Nepostojanje sustava odvodnje Slaba pokrivenost vodoopskrbom,
neizgrađena mreža, mali kapacitet vodocrpilišta
Nedovoljna ulaganja u komunalnu infrastrukturu
Nesanirana divlja odlagališta smeća u kanalima, livadama i šumama
Nedefiniranost raspolaganja državnim zemljištem
Gospodarstvo
Nizak bruto društveni proizvod po stanovniku
Loša tehnološka opremljenost gospodarstva Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Rascjepkanost i usitnjenost poljoprivrednih
površina Nepovezanost malih poljoprivrednih
proizvođača Neorganizirani nastup na tržištu Nedostatak gospodarske i tehnološke
infrastrukture Nedostatak suradnje gospodarstva i
znanosti Strukturna nezaposlenost Nekorištenje mogućih izvora financiranja Nedefinirani gospodarski prioriteti
Društvene djelatnosti
Slaba obrazovna struktura stanovništva Nepovoljna demografska kretanja Nedovoljna opremljenost javnih ustanova Velik udio radno sposobnog, a neaktivnog
stanovništva
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 33
PRILIKE PRIJETNJE
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Realizacija programa vodoopskrbe sa
Županijom i Hrvatskim vodama
Unapređenje sustava cjelovitog
gospodarenja otpadom na prostoru
općine
Sanacija lokalnih cesta uz pomoć Fondova
Europske Unije
Rast potražnje za tradicionalnim i eko
proizvodima
Gospodarstvo
Pozitivna klima koja podržava ulaganja u
gospodarstvo
Razvoj poduzetničke i tehnološke
infrastrukture( poduzetničke zone)
Okrupnjavanje zemljišta, korištenje novih
tehnologija u poljoprivredi
Jačanje potražnje za eko-proizvodima
Stvaranje prepoznatljivih regionalnih proizv.
Povezivanje i umrežavanje proizvođača u
poljoprivrednoj proizvodnji
Umrežavanje poduzetnika u clastere
Razvoj raznih oblika kontinentalnog turizma
Izgradnja brendova u proizvodnji i turizmu
Društvene djelatnosti
Razvoj informacijske tehnologije
Razvoj partnerskih odnosa na lokalnoj i
državnoj razini
Osposobljavanje i obrazovanje za potrebe
gospodarstva
Povećanje aktivnosti i suradnje s jedinicama
lokalne samouprave u okružju, Županiji i RH
Položaj, prirodni resursi, okoliš
Zagađenje okoliša zbog nepostojanja
sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda
Neadekvatno upravljanje privatnim
zemljištem i šumama
Ovisnost u vodoopskrbi o drugim
čimbenicima izvan Općine
Gospodarstvo
Velika konkurencija u poljoprivredi i
proizvodnji hrane
Brzi razvoj novih tehnologija za koju su
potrebna velika financijska sredstva
Neefikasna državna uprava, duge i velike
procedure kod ishođenja dokumentacije za
razvoj i obavljanje poduzetničke
djelatnosti
Neorganiziranost državnih službi u zaštiti
interesa poduzetnika pred naletom
globalne često nelojalne konkurencije
Prevelika fiskalna centralizacija sredstava
Nepostojanje politike ravnomjernog
regionalnog razvoja
Društvene djelatnosti
Propadanje ruralnih sredina
Odlazak mladih i školovanih u gradske
sredine
Slaba povezanost centralne države i lokalne
sam- uprave
Nekonzistentni socijalni programi
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 34
B) Strateški ciljevi i mjere
Analizom potencijala općine Nova Bukovica te kroz anketu sa stanovništvom Općine došli smo
do sljedećih zaključaka o strateškim ciljevima i mjerama.
Prioritet 1. Uređenje komunalne infrastrukture
Mjera 1. Uređenje i izgradnja lokalnih i nerazvrstanih cesta
Mjera 2. Uređenje i izgradnja poljskih, šumskih i protupožarnih putova
Mjera 3. Uređenje groblja i okoliša
Mjera 4. Uređenje i izgradnja nogostupa
Mjera 5. Uređenje i izgradnja kanalizacija i vodovoda, ostale komunalne infrastrukture
Mjera 6. Modernizacija, uređenje i izgradnja sustava javne rasvjete sa naglaskom na eko i
led rasvijetu
Mjera 7. Uređenje javnog prostora, javnih površina, parkova i šuma
Mjera 8. Izgradnja i uređenje parkirališta na području Općine
Prioritet 2. Razvoj poljoprivrede
Mjera 1. Razvoj stočarstva i ratarstva
Mjera 2. Razvoj ekološke poljoprivrede i korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi
Mjera 3. Razvoj proizvodnje ljekovitog i aromatskog bilja
Mjera 4. Uređenje poljoprivrednih putova
Mjera 5. Razvoj sustava za navodnjavanje, odvodnju i zaštitu od EN
Mjera 6. Razvoj povrtlarstva i voćarstva
Mjera 7. Izgradnja objekata za finaliziranje poljoprivrednih proizvoda
o Podmjera 1. Izgradnja mini sirane
o Podmjera 2. Izgradnja mini klaonice
o Podmjera 3. Izgradnja mini mljekare
o Podmjera 4. Razvoj i izgradnja punionica i kušaonica vina i meda
Mjera 8. Promocija i plasman poljoprivrednih proizvoda
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 35
Prioritet 3. Razvoj poduzetništva i malog obrtništva
Mjera 1. Izgradnja poduzetničke zone i unapređenje postojeće
Mjera 2. Izgradnja poduzetničkog inkubatora u sklopu općine
o Podmjera 1. Pomoć start – up poduzetnicima
Mjera 3. Modernizacija i unaprjeđenje prerade i proizvodnje
Mjera 4. Razvoj i izgradnja sunčanih elektrana isključivo na postojećim građevinskim
objektima
Mjera 5. Edukacija stanovništva u sektoru gospodarstva i poduzetništva i promoviranje
poduzetništva i obrtništva
Prioritet 4. Razvoj turizma
Mjera 1. Razvoj zdravštvenog turizma
Mjera 2. Razvoj povjesnog turizma
o Podmjera 1. Valorizacija arheoloških nalazišta
Mjera 3. Razvoj seoskog turizma
o Podmjera 1. Razvoj smještaja u domaćinstvima (bed andbreakfast)
o Podmjera 2. Razvoj i izgradnja kuća za odmor
Mjera 4. Razvoj kulturnog turizma
o Podmjera 1. Izgradnja biciklističkih i pješačkih staza koje će povezivati kulturne i
povjesne i prirodne sadržaje
Mjera 5. Razvoj sportskog i adrenalinskog turizma
o Podmjera 1. Izgradnja i razvoj sportsko - rekreacijskih zona, aero-kluba i sl.
o Podmjera 2. Razvoj biciklističkih staza
o Podmjera 3. Razvoj pješačkih staza
Mjera 6. Razvoj lovnog turizma
Mjera 7. Edukacija stanovništva u turističke svrhe i promoviranje turizma
o Podmjera 1. Radionice za unaprjeđenje turizma
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 36
Prioritet 5. Razvoj društvenih djelatnosti
Mjera 1. Razvoj i poticanje na osnivanje novih te unaprjeđenje rada postojećih udruga
Mjera 2. Izgradnja i uređenje objekata za boravak predškolske djece
o Podmjera 1. Izgradnja i uređenje postojećih parkova za djecu i dječjih igrališta
Mjera 3. Izgradnja i uređenje objekata za djecu školske dobi
o Podmjera 1. Dogradnja i uređenje škola
o Podmjera 2. Uređenje i izgradnja sportske dvorane sa bazenom
Mjera 4. Izgradnja i uređenje objekata za rekreaciju stanovništva i društvenih domova
Mjera 5. Izgradnja i uređenje objekata za stanovništvo treće životne dobi
o Podmjera 1. Izgradnja zdravstvenih ustanova
o Podmjera 2. Izgradnja dnevnog boravka za starije osobe
o Podmjera 3. Izgradnja doma za starije osobe
Mjera 6. Izgradnja centra za mlade
Mjera 7. Edukacija stanovništva o ostvarivanju njihovih prava te poticanje na civilno
djelovanje, posebno mladih osoba
Prioritet 6. Razvoj zaštite okoliša
Mjera 1. Razvoj sustava za praćenje zaštite okoliša
Mjera 2. Adekvatno saniranje i zbrinjavanje otpada
Mjera 3. Postavljanje sustava obnovljivih izvora energije i pomoć pri njihovoj izgradnji
Mjera 4. Izrada planova i strateških dokumenata u svrhu zaštite okoliša te razvoja
obnovljivih izvora energije
Mjera 5. Edukacija o važnosti očuvanja okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 37
Prvi strateški cilj obuhvaća široko područje razvoja infrastrukture koja je preduvjet za
daljnjigospodarski razvoj ovog područja. Osnovna i SWOT analiza ukazuju na loše stanje
lokalnihcesta u odnosu na uporabne standarde te na potrebu obnove i modernizacije
istih.
Što se tiče komunalne infrastrukture, najveće promjene potrebno je implementirati u
sustav lokalnih cesta i vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
Sustav odvodnje vode profitirao bi izgradnjom kanalizacijske mreže koja bi zamijenila
većinski dosadašnji sustav pojedinačnih septičkih jama.
Osim prometne i komunalne infrastrukture, u svrhu potpore gospodarskoj aktivnosti
namećese i potreba za unaprjeđenjem poslovne infrastrukture Općine. To se
prvenstveno odnosi na lokacije na kojima bi se pokretale i razvijale poduzetničke
aktivnosti.
Poduzetničke zonesu u pripremi što bi trebalo pomoći u ostvarenju ovog prioriteta.
Osim toga, osnivanje poduzetničkog inkubatora pri Općini značajno bi pomoglo
poduzetnicima koji tek kreću sa pokretanjem svog posla.
Pretpostavka razvoju turizma u Općini Nova Bukovica je razvoj turističke infrastrukture,
pa je uokviru tog prioriteta potrebno nadopuniti smještajne kapacitete, kao i turističke
sadržaje koje Općina može pružati. Osnivanje i razvijanje OPG-a daje potporu ruralnom
turizmu, a planiranoje poticati i gradnju smještajnih rekreacijskih kapaciteta. Unutar
turističke ponude predviđeno je uređenje pješačkih i biciklističkih staza, kao i
obilježavanje istih. Rekreativne aktivnosti ovog tipa mogu se adekvatnim usmjeravanjem
staza nadopuniti sadržajima upoznavanja specifičnosti područja, primjerice lokaliteta
kulturne i prirodne baštine ili proizvodnje ruralnih proizvoda (npr. ceste vina, ceste
meda, dani kukuruza i slično).
Lovni i ruralni turizam značajni su u turističkoj ponudi cijele kontinentalne Hrvatske. U
sklopu promocije ulogu bi trebale igrati i turističke manifestacije kako bi se lakše privukli
i informirali zainteresirani turisti te produžio njihov boravak napodručju Općine. Kao
nositelji turističkih djelatnosti već sada, a i u budućnosti trebala bi se istaknuti obiteljska
poduzeća i obrti, tradicionalna proizvodnja i konzumiranje domaćih proizvoda jesu
zanimljivi turistima, ali ponovno se nameće potreba za edukacijom i u ovom kontekstu.
Nadalje, infrastrukturu treba modernizirati i u kontekstu energetike. Energetska
poduzetnička zona bila bi fokusirana na navedeni sektor u kojem su također prisutni
problemi za Općinu. Energetsku situaciju mogu popraviti i obnovljivi izvori energije, te
plinofikacija; oba izvora su relativno čista pa tako ikomplementarna
turističkom/ruralnom identitetu koji Općina posjeduje i želi dodatno učvrstiti. Posebice
bi trebalo uključiti prirodne geotermalne resurse u energetski, ali i proizvodni sustav
kroz proizvodnju eko-proizvoda.
Nakon ostvarivanja adekvatnih infrastrukturnih uvjeta za poslovanje, jedinice lokalne
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 38
samouprave moraju osigurati i kvalitetno okruženje za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva u smislu uklanjanja potencijalnih birokratskih prepreka koje obeshrabruju
zainteresirane zapokretanje posla.
Prepoznaje se i uloga poduzetničkih potpornih institucija, a njihova podrška može biti i
u obliku pripreme projektnih prijedloga i dokumentacije. Potrebno je dati doprinos
promjeni zakonodavstva i politike poticaja na svim razinama javne uprave.
Poljoprivredna proizvodnja neizostavan je element gospodarske aktivnosti ruralnih
općina kroz koji im se pruža mogućnost formiranja svojeg identiteta i prepoznatljivosti.
Općina Nova Bukovica proteklih godina doživljava stagnaciju u poljoprivrednoj
proizvodnji (čemu jepridonio i Domovinski rat), ali i dalje želi te pokušava zadržati i
razvijati agrarne djelatnosti. Iz tog razloga jedan od prioriteta unutar ovog strateškog
cilja odnosi se na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i upravljanja poljoprivrednim
zemljištem.
Ponudu poljoprivrednih proizvoda moguće je nadopuniti novim kulturama, čime bi se
ona učinila atraktivnijom i dotaknule specifične potrošačke niše te proširilo ciljano
tržište. Razvoj ekološke poljoprivrede pridonosio bi zaštiti okoliša, ali je i u skladu sa
promjenama u potrošačkim trendovima ipreferencijama. Međutim, nove kulture i novi
načini uzgoja zahtijevaju edukaciju poljoprivrednika te poticanje na međusobnu
suradnju i partnerstvo.
Peti strateški cilj orijentiran je na ublažavanje demografskih problema s kojima se
suočava Općina, a koji su tipični za područja sličnih karakteristika. Općina je suočena s
problemom depopulacije i odljevom mladog stanovništva, manjkavošću socijalne
infrastrukture te nepovoljnom obrazovnom strukturom stanovništva u radnoj dobi.
Ustanovljeno je nekoliko prioriteta čijim postizanjem bi se unaprijedila kvaliteta života
ovog područja i pridonijelo motivaciji stanovnika da žive i rade na području Općine.
Prvi prioritet odnosi se na razvoj odgojno-obrazovnog sustava. Trenutno na području
Općine ne postoji dječji vrtić, pa bi se njegovim osnivanjem značajno utjecalo na socijalni
standard stanovništva. Na taj način bi zbog manje udaljenosti više djece moglo biti
uključeno u predškolski odgoj, a roditeljima bi se olakšalo pružajući im mogućnost da im
djeca za vrijeme radnog vremena borave na području Općine.
Druga bitna karakteristika koja se mora implementirati u obrazovni sustav jest i
cjeloživotno obrazovanje mladih i odraslih ljudi, za vrijeme trajanja procesa školovanja i
nakon njega. Trendovi u gospodarstvu nameću jasnu potrebu za usavršavanjem tijekom
cijelog radnog vijeka.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 39
Naposljetku, potrebno je financijski potpomagati djecu slabijeg imovinskog statusa kako
bi im se pružile jednake šanse uključiti se u obrazovne procese. U svrhu uklanjanja
navedenih financijskih zapreka, potrebno je ojačati sustav stipendiranja u obrazovanju,
a s očekivanjem porasta u kvaliteti dostupne radne snage na području Općine.
Završetkom formalnog obrazovanja ne prestaju izazovi s kojima se suočava stanovništvo
Općine, već se oni nastavljaju kroz proces traženja posla i uključivanje na tržište rada.
Treći prioritet unutar ovog strateškog cilja fokusiran je na stvaranje uvjeta za rast i
zaposlenost, što se nastoji postići kroz poticanje obrtništva i poduzetničkih aktivnosti
odnosno pokretanja posla, kao i poticanjem dolaska novih stranih i domaćih ulagača.
Zajednički cilj je širenje proizvodnje i sukladno tome otvaranje novih radnih mjesta na
području Općine.
Poduzetnicima se položaj želi olakšati kroz posebne državne programe poticaja te kroz
poticanje lokalnog i prekograničnog umrežavanja poduzetnika kako bi se zajedničkim
korištenjem znanja i resursa stvorio sinergijski učinak.
Kako bi se dodatno motiviralo stanovništvo da ostane živjeti i raditi na području Općine,
nastoji im se osigurati i adekvatna razina socijalne zaštite i sigurnosti. Provođenje
programa preventivne zdravstvene zaštite osim što bi unaprijedilo život i zdravlje
stanovnika, financijski bi rasteretilo zdravstveni sustav. Na taj način bi se unaprijedila
efikasnost sustava i podigla razina kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga. Osim
toga, Općina pokazuje potrebu za izgradnjom ustanove za osobe treće životne dobi, kao
i osnivanje ljekarne koja trenutno na području Općine ne postoji.
Kvalitetu života može se unaprijediti i uspostavljanjem mreže različitih civilnih institucija
napodručju Općine. Kako bi civilne udruge ispunile svoju svrhu i učvrstile se kao akter
usocijalnom životu zajednice potrebno je na adekvatan način ustanoviti kanale
njihovesuradnje sa ustanovama javnog sektora.
Povezano s time, Općina treba efektivnije upravljati i promovirati kulturnu baštinu koju
posjeduje, čemu bi pridonijela izgradnja kulturnog centra. S druge strane, sportski
centar bi popunio nedostatak raspoloživog prostora za bavljenje različitim sportovima,
u kojima stanovnici Rakovice i u trenutnim otežanim uvjetima nižu uspjehe.
Upravljanje lokalnim razvojem samo po sebi zahtijeva kontinuirano jačanje i
unaprjeđenje resursa. Nužno je raditi na poboljšanju komunikacije između lokalne
uprave i stanovništva, a sukladno tome više lokalnih dionika treba uključiti u razvojne
procese.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 40
Šesti cilj obuhvaća teme zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine kako bi se osigurali
preduvjeti za ostvarivanje održivog razvoja. Da bi se to omogućilo potrebno je
kontinuirano raditi na jačanju svijesti stanovništva o odgovornom odnosu prema okolišu
i važnosti održivog razvoja.
Prvi prioritet jest jačanje kapaciteta za gospodarenje otpadom i to kroz unaprjeđenje
sustava zbrinjavanja otpada i razvoj sustava njegova odvojenog prikupljanja.
Tema koja se često veže uz zaštitu okoliša jest i očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti.Pri tome se misli na definiranje zaštićenih prostora i njihovo istraživanje.
Oblici turizma kojeOpćina želi poticati (ruralni, lovni i sl.) usko su povezani sa stupnjem
očuvanja okoliša izaštitom prirode.
U svrhu održivog razvoja Općina Nova Bukovica nastoji pojačati korištenje obnovljivih
izvora energije za potrebe lokalnog stanovništva i poslovnih subjekata.
Pri tome se konkretno mislina korištenje vjetro-elektrana i solarnih ćelija, te bioplina i
biomase. Iz tog razloga potrebno je pojačati aktivnosti informiranja, planiranja i
upravljanja navedenih energenata.
Potrebno je još jednom naglasiti da Općina Nova Bukovica posjeduje bogatu kulturnu
baštinu kojutreba što bolje uklopiti u postojeću turističku ponudu.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 41
PROGRAMI STRUKTURNIH I KOHEZIJSKIH FONDOVA
EU-a IZ KOJIH SE PREPORUČA FINANCIRANJE PROJEKATA
Programsko razdoblje 2014. - 2020.
U programskom razdoblju 2014-2020, korištenje EU fondova je, za razliku od
programskog razdoblja 2007-2013, uvjetovano postizanjem konkretnih rezultata kroz:
Koncentraciju na ciljeve i prioritete strategije Europa 2020
Podržavanje integralnog planiranja
Okrenutost rezultatu – kontrola napretka prema dogovorenim ciljevima
Obavezni output indikatori i indikatori rezultata
Ispunjenost prethodnih uvjeta
Jačanje teritorijalne kohezije
Pojednostavljenje provedbenih procedura, procedura prikazivanja
troškova i usklađivanje pravila prihvatljivosti
Dokument EUROPA 2020 definira 11 tematskih ciljeva i to:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog
sektora (za EAFRD) te ribarskog i akva-kulturnog sektora (za EMFF)
4. Podupiranje prijelaza na nisko-ugljično gospodarstvo u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim
infrastrukturama
8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave
U Republici Hrvatskoj je za određivanje prioriteta za financiranje unutar navedenih
tematskih ciljeva osnovano sedam tematskih radnih skupina uključujući i tematsku
radnu skupinu za izradu Ekonomskog programa.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 42
Operativni programi
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva sudjelovalo je u radu
tematske radne skupine III. koja pokriva tematske ciljeve pod točkom 4., 5. i 6., te
tematske skupine VII. koja je bila zadužena za izradu Ekonomskog programa.
Za dostizanje navedenih ciljeva na raspolaganju su slijedeći Europski strukturni i
investicijski fondovi:
EARDF - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)- putem APPRR u RH
Fond je namijenjen poticanju konkurentnosti (modernizacija, prilagodna standardima
EU, razvoj infrastrukture i dr.), zaštiti okoliša i upravljanje zemljištem, gospodarska
raznolikost i kvaliteta života.
MJERA 1 PRENOŠENJE ZNANJA I AKTIVNOSTI INFORMIRANJA
Viša obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva će u konačnici pozitivno utjecati
na društveno-gospodarski razvoj ruralnih područja i konkurentnost hrvatske
poljoprivrede. Od ove mjere korist će imati svi oni koji se već bave ili tek kreću u
poljoprivrednu proizvodnju. Sredstvima programa financirat će se njihova edukacija i
stalno usavršavanje.
Podmjera 1.1 Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina
Podmjera 1.2. Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti
MJERA 2 SAVJETODAVNE SLUŽBE, SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM
GOSPODARSTVOM I POMOĆ POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA
Svi savjeti vezani uz poljoprivrednu proizvodnju i šumarstvo, od sada će biti plaćani iz
sredstva Programa ruralnog razvoja. Korist od mjere će imati i sami savjetodavci, budući
će sredstvima mjere biti financirano i njihovo stalno usavršavanje.
Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih usluga
Podmjera 2.3. Potpora za osposobljavanje savjetnika
MJERA 3 SUSTAVI KVALITETE ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE I HRANU
Registracijom i zaštitom naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom
izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog
specijaliteta podiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka za
proizvođača tog proizvoda. Ne manje važan je i utjecaj takvih proizvoda na doprinos
održivom razvoju ruralnih područja, jačanje turističke ponude i broji drugi.
Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete
Podmjera 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine
proizvođača na unutarnjem tržištu
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 43
MJERA 4 ULAGANJA U FIZIČKU IMOVINU
U sklopu ove mjere prihvatljiva su brojna ulaganja koja su Hrvatskim poljoprivrednicima
postala dostupna već zatrajanja pretpristupnog programa IPARD. Sada je opseg ulaganja
daleko širi. Mjera omogućava brojna ulaganja uprimarnu poljoprivredu i preradu
poljoprivrednih proizvoda, kao i u djelatnosti usmjerene ka navodnjavanju
poljoprivrednihpovršina i očuvanja krajobraznih vrijednosti.
Podmjera 4.1.Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije
1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava
Korisnici
• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba čija je
ekonomskaveličina manja od 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i cvijeća i manja od
8.000 eura za ulaganja uostalim sektorima)
• Proizvođačke grupe/organizacije
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore,
objekte za uzgojjednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva,
skladištenje, hlađenje, čišćenje,sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda,
• ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
• ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući
sektor vinogradarstva,
• ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada isključujući
restrukturiranjepostojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,
• ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu,te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu te kupnjuzemljišta i objekata radi realizacije projekta.
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR za ulaganja u sektore:
• govedarstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za držanje muznih krava i/ili za
tov junadi i/ili
• svinjogojstva, za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za tov svinja i/ili repro centara
i/ili
• peradarstva, za ulaganje u građenje i/ili opremanje valionica i/ili
• voća i povrća, za ulaganja u zatvorene/zaštićene prostore i/ili ulaganja u podizanje
novihvišegodišnjih nasada.
Najviša vrijednost javne potpore po projektu za ulaganja isključivo u kupnju nove poljoprivredne
mehanizacije i opreme,radnih strojeva te gospodarskih vozila može iznositi 1.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 44
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih
bodova i to za:
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska
područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim
ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s
agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom.
Tip operacije
2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na
okoliš
Korisnici
• Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
• Proizvođačke grupe/organizacije
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za
rukovanje i korištenjestajskog gnoja i digestata te ulaganja u poboljšanje učinkovitosti korištenja
gnojiva (strojevi i oprema zautovar, transport i primjenu gnojiva)
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 1.000.000 EUR
Intenzitet potpore
Do 75 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih
bodova i to za:
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska
područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim
ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s
agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom
Tip operacije
3. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici
Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
Prihvatljivi troškovi
• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,
obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih
supstrata za organsku gnojidbu.
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 5.000 do 1.000.000 EUR
Kod ulaganja u zajednički projekt, najviša vrijednost javne potpore može iznositi 5.000.000 EUR-
a
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih
bodova i to za:
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 45
• mlade poljoprivrednike, zajedničke projekte, integrirane projekte, ulaganja u planinska
područja, područja saznačajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim
ograničenjima, ulaganja unutar Europskogainovacijskog partnerstva (EIP), ulaganja povezana s
agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima i ekološkompoljoprivredom.
Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije:
1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Korisnici
Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I.
Ugovora o EU.
Prihvatljivi troškovi
• ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka, za
klanje, rasjecanje,preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju
vina), aromatičnog, začinskogi ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za preradu maslina, komine masline,
za preradu žitarica, uljarica i industrijskogbilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih
proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednihproizvoda te ulaganje u kupnju
mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta iobjekata radi realizacije
projekta
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 10.000 do 3.000.000 EUR, odnosno do 5.000.000 EUR za ulaganja u sektore:
• mesa za ulaganja u građenje i/ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, objekata za
preradu mesa spripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,
• mlijeka za ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom
mlijeka s pripadajućomopremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući
rashladnu opremu za sirovo mlijeko.
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih
bodova i to za:
• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP)
• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.
Tip operacije
2. Korištenje obnovljivih izvora energije
Korisnici
Fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz Dodatka I.
Ugovora o EU.
Prihvatljivi troškovi
• ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,
obradu i skladištenjesirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih
supstrata za organsku gnojidbu.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 46
Visina potpore
Od 10.000 do 1.000.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti
Intenzitet potpore
Do 50 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova, a može se uvećati za dodatnih 20 postotnih
bodova i to za:
• ulaganja unutar Europskoga inovacijskog partnerstva (EIP),
• ulaganja koja provode proizvođačke organizacije.
Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili
prilagodbupoljoprivrede i šumarstva
Tip operacije
1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja
Korisnici
Jedinice područne (regionalne) samouprave
Prihvatljivi troškovi
• gradnja cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna
drenaža kao elementifunkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska
mreža, nadzorno upravljački sustav, itd.)
Visina potpore (u kunskoj protuvrijednosti)
Od 150.000 do 15.000.000 EUR.
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta
Tip operacije
2. Komasacija poljoprivrednog zemljišta
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova
Tip operacije
3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu
Korisnici
• šumoposjednici
• trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama
i šumskimzemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske
• udruženja šumoposjednika
• jedinice lokalne samouprave
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 47
Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih
i klimatskih ciljeva
Tip Operacije
1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša
Korisnici
• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva
• javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima
(državne, regionalne ilokalne javne ustanove )
• jedinice lokalne samouprave i civilne udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih
vrijednosti izaštite okoliša.
Intenzitet potpore
Do 100 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova
MJERA 5 OBNAVLJANJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVODNOG POTENCIJALA NARUŠENOG
ELEMENTARNIM NEPOGODAMA I KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA TE UVOĐENJE
ODGOVARAJUĆIH PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI
Podmjera 5.2 Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog
potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
katastrofalnim događajima
MJERA 6 RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJA
Demografska obnova opustošenih ruralnih područja Republike Hrvatske, jedan je od važnijih
ciljeva Programa ruralnog razvoja. Kako bi se potakao ostanak mladih u ruralnim područjima
odnosno njihov povratak iz gradova, nužno je osigurati primjerene životne i radne uvjete.
Upravo je jedan od važnijih ciljeva ove mjere, omogućiti mladima zapo- šljavanje i izvan
poljoprivrednih zanimanja.
Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima
Korisnici
Osobe starosti između 18 i 40 godina, koje posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i
znanja o poljoprivredi ikoje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva
(ne duže od 18 mjeseci prije podnošenja Zahtjeva).
Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripada
ekonomskoj veličiniu rasponu od 8.000 do 49.999 EUR-a
Prihvatljivi troškovi
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 48
kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala;
kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih
gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili preradeproizvoda iz Priloga I;
podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje
kvalitetepoljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje
objekata za prodaju i prezentaciju
vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja ili zakup
poljoprivrednog zemljišta;
kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Potpora
Do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom
području
Korisnici
• poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih
poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji
pokreću novu nepoljoprivrednudjelatnost u ruralnim područjima.
Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije započeta do vremena
podnošenja Zahtjeva zapotporu.
Prihvatljivi troškovi
Potpora se dodjeljuje za provođenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu.
Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti,
izrada suvenira; uslugeu ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda.
Potpora
Do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 50.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Korisnici
• Mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999 EUR-a
Prihvatljivi troškovi
Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala;
kupnja, građenje i/iliopremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih
gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnjuinfrastrukturu u sklopu poljoprivrednog
gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili preradeproizvoda; podizanje
novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete
poljoprivrednogzemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata
za prodaju i prezentaciju vlastitihpoljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe;
kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnjapoljoprivredne mehanizacije, strojeva i
opreme.
Potpora
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 49
do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, 15.000 EUR-a po korisniku
Podmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Korisnici
• Poljoprivredna gospodarstva upisanau Upisnik poljoprivrednika u rangumikro i malih
poslovnih subjekata,
• fizičke osobe u svojstvu nositelja iličlana obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva.
Prihvatljivi troškovi
Prihvatljivi troškovi su iz sektora: turizam u ruralnompodručju; tradicijski, umjetnički
obrti,izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima;prerada/ trženje proizvoda.
Potpora
Do 70% ukupnih prihvatljivih troškova, između3.500 – 200.000 EUR-a
MJERA 7 TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA
Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim
područjima i njihovihtemeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na
lokalitete Natura 2000. idruga područja visoke prirodne vrijednosti
Tip operacije
1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima
Korisnici
Općine i gradovi do 10.000 stanovnika
Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture,
uključujući ulaganja u obnovljiveizvore energije i uštedu energije
Tip operacije
1. Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih
voda
Korisnici
Javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Tip operacije
2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta
Korisnici
Jedinice lokalne samouprave
Prihvatljivi troškovi
građenje (gradnja novih/rekonstrukcija postojećih) i/ili opremanje nerazvrstanih cesta
(u naselju s najviše 5 000 stanovnika).
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 50
Podmjera 7.4.Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga
za ruralnostanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu
infrastrukturu
MJERA 8 ULAGANJA U RAZVOJ ŠUMSKIH PODRUČJA I POBOLJŠANJE ODRŽIVOSTI
ŠUMA
Podmjera 8.5 Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih
ekosustava
Podmjera 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing
šumskih proizvoda
MJERA 9 USPOSTAVA PROIZVOĐAČKIH GRUPA I ORGANIZACIJA
Podmjera 9.1. Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija u poljoprivrednom i šumarskom
sektoru
Podmjera 9.2. Potpora za očuvanje i održivu uporabu i razvoj genetskih resursa u poljoprivredi
ERDF – Europski fond za regionalni razvoj
Sredstva ERDF-a namijenjena su smanjenju razlika u razvoj između pojedinih članica EU-
a: ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, malo i srednje poduzetništvo te regionalni
razvoj.
ESF - Europski socijalni fond Cilj korištenja Socijalnog fonda je ekonomska i socijalna
kohezija kroz podizanje životnog standarda i smanjenja razvojnih razlika među
regijama / članicama.
Prioriteti su unaprjeđenje mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, edukacija,
fleksibilnost tržišta rada, socijalna uključenost i dr.
CF – Kohezijski fond
Koristi se za financiranje velikih infrastrukturnih projekata (> 25 odnosno >50mn EUR)
na području prometne infrastrukture i zaštite okoliša, u zemljama čiji je BDP < 90%
prosjeka EU.
EMFF - Europski fond za pomorstvo i ribarstvo:
Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a
njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće
konkurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te povećanju
raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 51
Bespovratne potpore za male i srednje poduzetnike
Ministarstvo poduzetništva i obrta najavilo je Program potpora radnog naziva „E-impuls“. Na
raspolaganju je ukupno 228.000.000 kuna koji će se dodjeljivati poduzetnicima i njihovim
projektima kroz petnaest mjera, sa ciljem unaprjeđenja poslovanja, zapošljavanja, te jačanja
konkurentnosti i tržišnog položaja. Pojedinačne potpore iznose do 500.000 kuna, a posebne
mjere očekuju žene poduzetnice i branitelje.
Ta je inicijativa svojevrsni nastavak dosadašnjeg „Poduzetničkog impulsa“ koji je zadnjih godina
bio objavljivan tijekom veljače ili ožujka. No, za razliku od spomenutog, koji se financirao
većinom iz nacionalnih sredstava, ovaj se program financira iz EU fondova u gotovo 90% dijelu.
Zbog toga su ukupna sredstva, ali i pojedinačne potpore, veće nego na što su poduzetnici
navikli..
Natječaj za izgradnju građevinskih objekata te nabavu strojeva i opreme
Cilj poziva je jačanje regionalne konkurentnosti kroz poticanje investicija u početna ulaganja
povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne
jedinice, diversifikacijom poslovne jedinice na proizvode/usluge koje dotična poslovna jedinica
prethodno nije proizvodila/nudila ili temeljitom promjenom u sveukupnom procesu postojeće
poslovne jedinice.
Prihvatljivi su korisnici su poduzeća od 1-249 zaposlenih (mikro, mala i srednja poduzeća). Na
raspolaganju je ukupno 867.000.000 kuna. Intenzitet potpore iznosi 35-75% troškova projekta,
ovisno o vrsti troška i veličini poduzeća. Vrijednost potpore iznosi 300.000 - 30.000.000 kuna.
Rok za podnošenje projektne prijave je do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 31. prosinca
2016. godine.
Potpore za istraživanje i razvoj
Bespovratne potpore dodjeljuju se za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora s ciljem
razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa te povećanje
njihove suradnje sa znanstveno istraživačkim institucijama.
Prihvatljivi su Korisnici iz cijelog poslovnog sektora (mikro, mala, srednja i velika poduzeća), koji
ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije, jačanje istraživačkih kapaciteta poduzeća i/ili povećanje
suradnje poduzeća sa znanstveno istraživačkim institucijama. Na raspolaganju je
ukupno 748.000.000kuna (cca. 100 milijuna EUR). Intenzitet potpore doseže do 100%, ovisno o
vrsti troška i veličini poduzeća. Vrijednost potpore iznosi 190.000 HRK - 56.000.000 HRK.
Svaki projekt usmjeren razvoju novih proizvoda i usluga u okviru ovog Poziva mora, sukladno
Strategiji pametne specijalizacije RH, obuhvatiti jedno ili više sljedećih tematskih prioritetnih
područja:zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost,, sigurnost, hrana
i bio-ekonomija.
Natječaj za inovacije malih i srednjih poduzeća
Namjena natječaja je poticanje ulaganja neophodnih za primjenu (komercijalizaciju) rezultata
istraživanja, razvoja i inovacija (do kojih su došli sami MSP–ovi, u suradnji s drugima ili putem
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 52
transfera znanja i tehnologije) u poslovne aktivnosti i pokretanje proizvodnje na temelju
primijenjenih rješenja. Cilj je natječaja razvoj novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos
inovativnih ideja u tržišno uspješne poslovne poduhvate te stvaranje novih inovativno
orijentiranih poduzeća s potencijalom rasta i izvoza.
Korisnici su mikro, mala ili srednja poduzeća (1-49 zaposlenih) osnovana najviše 36 mjeseci prije
dana predaje projekta, a koje nisu raspodjelile dobit ili nisu osnovane spajanjem. Intenzitet
potpore iznosi 90% troškova tj.150.000 - 1.500.000 kuna po projektu.
Natječaj za izgradnju i rekonstrukciju hotela
Bespovratna sredstva namijenjena su izgradnji i opremanju novih ili rekonstrukciji i opremanju
postojećih hotela (hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel), koji sada
ili po završetku spadaju u kategoriju 3, 4 ili 5 zvjezdica uz obveznu realizaciju dodatnih sadržaja
koji doprinose produljenju turističke sezone i atraktivnosti ponude na destinaciji.
Namjena je ovog poziva proširenje postojećih ili izgradnja novih kapaciteta i/ili povećanje
kvalitete postojećih hotela, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel
prethodno nije nudio, a koje nisu popisane kao obavezne sukladno važećim popisima iz
ugostiteljstva i turizma.
Kako bi dokazali uspješnost korištenja bespovratne potpore, poduzetnici trebaju ostvariti
rezultate u smislu radnih mjesta stvorenih projektom, popunjenosti smještajnih kapaciteta,
produljenja turističke sezone i povećanih prihoda.
Brže i lakše do EU sredstava
Složenost internih procedura i dugotrajnost postupka dodjele bespovratnih sredstva, jedna je
od najvećih prepreka prilikom prijave projekata za sredstva EU fondova. Stoga je Ministarstvo
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najavilo pojednostavljenje procedura i
optimizaciju procesa u svrhu ubrzanja pripreme i i provedbe EU projekata.
Prva od važnijih izmjena, koja bi posebno trebala ohrabriti poduzetnike na prijavu projekata, jest
ona, da obavezno oročenje vlastitih sredstava, kao jamstvo vlastitog udjela u projektu do
potpisivanja ugovora, više neće biti u primjeni. Značajna je novina i smanjivanje broja faza u
postupku ocjene projekata i dodjele bespovratnih sredstava, čime se potiče ukupno smanjenje
vremenskog razdoblja od predaje prijave do potpisivanja ugovora sa 160 na 100 dana.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 53
Osnovni strateški i programski dokumenti u programskom razdoblju 2014-2020 su:
1. Zajednički strateški okvir (Camon Strategic Framework –CSF) - Opsežna investcicijska
strategija koja prevodi ciljeve dokumenta Europa 2020 u ključne aktivnosti za kohezijske
i strukturne fondove, uspostavlja koordinacijske mehanizme između fondova, olakšava
teritorijalnu i sektorsku koordinaciju intervencija sa drugim relevantnim politikama i
instrumentima EU. Zajednički strateški okvir je prilog regulativi za strukturne i kohezijske
fondove, dakle obvezujući je.
2. Partnerski ugovor – ugovor između EU i svake zemlje članice kojim se definira
financiranje iz CSF fondova. Analiza razvojnih potreba sa referencom na tematske ciljeve
i ključne aktivnosti iz CSF i ciljeve
3. Operativni program je provedbeni dokument usklađen s Partnerskim ugovorom kojim
su:
- definirani prioriteti sa specifičnim ciljevima, financijske alokacije iz EU fondova i
nacionalno sufinanciranje
- postavljeni financijski i output indikatori u odnosu na postavljene troškove i operacije
koje se financiraju, te indikatori rezultata za prioritet
- opisane aktivnosti poštujući principe jednakosti spolova, nediskriminacije i održivog
razvoja.
Financiranje iz izvora ostalih fondova Europskih institucija i Vlada
Uz strukturne i kohezijske fondove postoji niz fondova razvoja lokalnog karaktera i
fondova stranih Vlada u svrhu razvoja određenih Regija EU-a.
Potrebno je nasloniti kandidiranje projekata i na navedene projekte jer se pomoću njih
može mnogo brže određen dio projekata financirati.
Finaciranje projekata iz fondova Vlade Republike Hrvatske
Unatoć ulasku u EU i postojanje niz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a, Vlada RH
provoditi dalje financiranje niza projekata za razvoj JLS-a preko Ministarstava i Agencija.
Prednost navedenih natječaja je u tome što mnogi od njih financiranju između ostalog i
projektnu dokumenatciju za projekte koji se planiraju kandidiarati prema strukturnim i
kohezijskim fondovima EU-a te što se preko navedenih ostvaruje mnogo brže
financiranje nego preko fondova EU-a. Nedostatak navedenih je što su u pravilu takvi
iznosi koji se dodijeljuju mnogo manji od onih iz fondova EU-a.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 54
Poljoprivreda i CAP (Common Agricultural Policy)
Hrvatsku poljoprivredu će ulaskom u Europsku uniju određivati u najvećem dijelu
zajednička poljoprivredna politika Europske unije (Common Agricultural Policy – CAP),
zato je potrebno se upoznati s temeljnim odredbama dokumenata po kojima se provode
u praksi mjere CAP-a.
CAP je sustav poticaja i programa koji iznosi 54,7 milijardi €, odnosno 43 % proračuna
Europske Unije. CAP kombinira direktne poticaje za kulture uključujući garantirane
minimalne cijene za određene proizvode, uvozne tarife i kvote na određenim
proizvodima izvan Europske unije. Sadašnja reforma koja je u tijeku trebala bi smanjiti
uvozne kontrole i preusmjeriti poticaje u odnosu na zemljišne površine, a ne prema
određenim kulturama. Prijelazna faza je trajala do 2012 godine.
Nova faza starta sa usvajanjem Europske zajedničke poljoprivredne politike 2014.
godine.
Povijest i očekivani razvoj CAP-a
Europska komisija osnovala je CAP 1960. godine, a 1957. godine je ustanovljeno
zajedničko tržište Rimskim Ugovorom 1957. godine. Početni ciljevi Rimskog ugovora bili
su:
1. Povećanje produktivnosti promocijom tehničkog napretka i postizanjem optimalne
uporabe faktora proizvodnje, posebno rada
2. Osigurati dostojan životni standard ruralne zajednice
3. Stabilizirati tržište
4. Osigurati dostupnosti opskrbe
5. Osigurati potrošačima hranu po prihvatljivim cijenama
CAP je prepoznao potrebu različite socijalne strukture ruralnih područja i prirodnih
dispariteta između različitih poljoprivrednih regija i potrebe za postupnim
prilagođavanjem i izravnavanjem stupanja njihovog razvitka.
Tada su određene tri vrste mjera:
1. Interventne cijene u slučaju poremećaja na tržištu
2. Izravni poticaji poljoprivrednim proizvođačima kojima su isplaćivani po zemljišnoj
površini i količini proizvodnje za određenu kulturu, a što je reformom 2005. ukinuto te
je ostalo samo načelo zemljišne površine kao kriterijima, a pojačana je komponenta
povoljnog utjecaja na okoliš
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 55
3. Kvote koje su bile isplaćivane za stavljanje u strane bile su tzv. kvote stavljanja u stranu
tj. smanjenja proizvodnje za određene proizvode kao što su mlijeko, žito i vino zbog
prijetnje hiperprodukcije. Sada se također postupno napušta ta metoda stimuliranja,
zbog rastućih cijena i povećane potrebe za hranom, odnosno biogorivima.
Godine 1984. ustanovljene su kvote mlijeka koje su dovele do sadašnjih nestašica
mlijeka jer su ograničavale pojedine zemlje u apsolutnim iznosima proizvodnje.
Agenda 2000. uvela je termin multifunkcionalnosti poljoprivrednih aktivnosti nastojeći
ojačati tri područja:
1. Agroekološke programe
2. Podršku za najzapostavljenija područja
3.Potporu u investiranju s ciljem podizanja poljoprivredne produktivnosti i
konkurentnosti.
Reforma 2003. provedena je istovremeno s ulaskom 10 novih zemalja istočne i južne
Europe. Ta reforma dala je veću slobodu zemljama članicama da odaberu dali će se
potpore isplaćivati na razini pojedinih gospodarstava ili na regionalnoj osnovi. Korisnici
imaju veću fleksibilnost i mogu sami određivati što će proizvoditi osim voća, povrća i
stolnog krumpira. Zauzvrat moraju svoju zemlju držati u dobrom stanju plodnosti uz
primjenu svih mjera očuvanja okoliša.
Sve više se kao kriterij dodjeljivanja potpora uvodi provođenje mjera zaštite okoliša,
dobrobit životinja, kvaliteta i sigurnost hrane te investicije u podizanje produktivnosti. Iz
istog razdoblja tj. 2003. godine datiraju i mjere smanjenja stakleničkih plinova što bi
trebalo postići u 5,75 % do 2010 i 8 % do 2007, a to praktički znači korištenje obradive
zemlje za proizvodnju biogoriva.
U međuvremenu se kroz praksu došlo do spoznaje da je to neprovedivo, budući da
Europa ne raspolaže dostatnim slobodnim površinama koji bi namijenila proizvodnji
biogoriva jer bi u suprotnom izazvala nesrazmjerno veće povećanje cijena hrane.
Jedan od mogućih pravaca u kojem će evoluirati daljnja reforma CAP-a biti će ukidanje
načela financijske solidarnosti, što će značiti da se svaka zemlja financira posebno.
Daljnja posljedica je da će bogate zemlje, kao Njemačka, Francuska, Nizozemska i
Švedska moći više izdvajati za potporu svojoj poljoprivredi dok će nove članice osobito
iz Južne i Istočne Europe moći daleko manje izdvajati za iste namjene. To će značiti da
neće moći srednjoročno doseći istu tehnološku i konkurentsku razinu proizvodnje kako
bi dostigla tradicionalne članice.
Smatra se da će to biti jedan od glavnih prijepora u debatama o daljnjoj reformi CAP-a.
Predstoje također i tvrdi pregovori za promjene u statusu:
1. Mliječnih kvote - slijedi postupno ukidanje tih kvota zbog rastuće svjetske potražnje i
već sada nedostatne proizvodnje, pa je postalo apsurdno ograničavati količine
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 56
2. Alokacija i transparentnost u CAP isplatama – u sustavu postoje mnoge nejasnoće te
sve strane traže preglednost isplata i dostupnost informacija
3. Biogoriva - cilj je smanjenje CO2 emisije za 20 % u sljedećih 13 godina, a komisija
očekuje da će obnovljiva energija do 2020 iznositi 20 % od ukupne potrošnje od čega
minimum 10 % biogoriva. Upravo to je postalo problematično zbog nemogućnosti da se
značajnije zemljišne površine prenamjene za proizvodnju biogoriva, a bez da se izazovu
veći poremećaji na tržištu hrane.
Nove zemlje se smatraju oštećene zbog toga što najveći dio potpora odlazi velikim
proizvođačima, a u novim članicama raspoložive su manje zemljišne površine po jednom
proizvođaču što ih stavlja u neravnopravan položaj.
Važno je biti upoznat s činjenicama o mogućoj daljnjoj evoluciji politike i prakse CAP-a
kako ne bismo imali iluzije i prevelika očekivanja o mogućem sponzorstvu našim
poljoprivrednim proizvođačima.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 57
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 58
Zaključna razmatranja uz CAP
Zajednička agrarna politika u priličnoj je mjeri evoluirala od svojih početnih načela i
ciljeva. Dok je po utemeljenju bilo važno podupirati što veću proizvodnju uz dobivanje
velikih količina jeftinih proizvoda današnja doktrina temelji se na postizanju ravnoteže
koja će prevagnuti prema kvaliteti, ekološko prihvatljivoj proizvodnji i očuvanju okoliša,
osiguranju određene količine bio-goriva kao dijela obnovljivih izvora energije.
Zemlje nove članice ne mogu više računati na linearnu participaciju u fondovima CAP-a
iz razloga što među vaneuropskim zemljama raste otpor i pritisci da se potpore CAP-a
smanje jer prema njihovim shvaćanjima stvaraju nepotrebne poremećaje u paritetima
cijena, umjetno smanjujući troškove proizvodnje u Europi i samim time nelojalnu
konkurenciju prema proizvođačima iz trećih zemalja.
Takva shvaćanja prodiru i u zemljama EU-a pa se sve više zastupa stajalište da bi
preusmjeravanjem obilnog financiranja putem CAP-a prema drugim sektorima bili
postignuti daleko veći razvojni efekti, a da bi se dostupnost hrane po povoljnim cijenama
mogla postići ukidanjem sadašnjih diskriminatornih uvoznih nameta. Takva se politika
pokušava artikulirati u okviru WTO-a u svim pregovorima o usklađivanju tarifa između
vodećih industrijskih zemalja i nerazvijenog dijela svijeta.
Od svega ovoga za nas je bitno usvojiti ta nova doktrinarna načela koja će najkraće
upućivati na:
- Okrupnjavanje zemljišnih površina
- Proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda
- Smanjenje nitratnih gnojiva po jedinci površine (u tomu Hrvatska ne bi trebala imati
problema jer ni sada ne postoji prekomjerno korištenje umjetnih gnojiva).
- Također se valja oduprijeti očitoj zabludi da se može proizvesti dovoljno biogoriva
koliko predviđaju energetske povelje,a da se značajno ne smanjuju površine
namijenjene proizvodnji hrane
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 59
Kriteriji za odabir projekata
Odabir projekata važan je proces. Projekti odabrani za provedbu kroz Strategiju razvoja
Općine moraju biti u skladu s dogovornom Strategijom razvoja Općine te s županijskim
i nacionalnim strategijama i planovima.
Projekti moraju biti izvedivi i moraju biti selektirani na transparentan način. Ove i druge
kriterije razmotrila je konzultantska tvrtka AKTIVA Slatina u suradnji s Općinom Nova
Bukovica te je donesena odluka o procesu odabira projekata i njima pripadajućim
kriterijima opisanim u nižoj tablici:
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
IDENTIFIKACIJA Ovim se procesom odabiru projekti.
Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne zamisli do detaljnog plana, ali moraju: Odražavati pozitivan utjecaj na Strategiju razvoja Općine – tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera Strategije razvoja Općine. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim prostornim planovima i planovima JLS) I u najboljem slučaju bi trebali:
Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja Općine Nova Bukovica
Pridonositi održanju lokalne infrastrukture
Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru
Općenito se prilagođavati
horizontalnim načelima EU
Dugačka lista projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije podijeljene po sektorima. Ti sektori bi se u potpunosti trebali prilagoditi vladinim (i donatorskim) sektorima. Karakteristični sektori bi bili: - Razvoj poljoprivrede; - Razvoj poduzetništva; - Razvoj infrastrukture
(ceste, kanalizacija, odlagališta otpada…);
- Zdravstvo i socijalna skrb;
- Obrazovanje i razvoj ljudskih resursa;
- Korištenje obnovljivih izvora energije i prirodnih resursa;
- Kulturna baština i zeleni okoliš…
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 60
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
DAVANJE PRVENSTVA (PRIORITETA) Primjena ovih kriterija će se poslužiti prethodno utvrđenim podacima koji uključuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći,
ostaje neizvjesno da li će
projekt biti svrstan pod
projekte sa pravom
prvenstva.
Obavezni kriteriji:
Mora biti označen kao projekt sa pravom prvenstva od strane Partnerskog odbora
Može se brzo razviti u potpuno izvediv i ponuditi detaljni plan izvedbe – (bez značajnijih
- tehničkih, ekoloških, - financijskih, privrednih
ili socijalnih pitanja)
Može se brzo izgraditi – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem, postojeća lokacijska/građevinska dozvola
Raspoloživa sredstva sufinanciranja. Prikazati druge izvore sufinanciranja do 20 % troškova projekta
Početna procjena optimizira dobrobit prema troškovima
Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne organizacije
Poželjni kriteriji:
Da predstavlja preduvjet za provedbu slijedećih projekata
Potencijalno privlači dodatne Fondove Općini i Županiji
Nadopunjuje Strategiju razvoja Općine kroz
projekte
Promovira socijalnu uključenost
Lista VISOKO PRIORITETNIH projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju pred izvedbu. Ovo prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog sektora trebaju biti upakirani tako, počevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, da se što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranja.
Ako je projekt sa pravom
prvenstva proglašen
neizvedivim, onda se mogu
uključiti daljnji prioritetni
projekti iz istog sektora.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 61
Stupanj Kriteriji (Projekti bi trebali) Ishodi
NACRT PROJEKATA za sve projekte sa pravom
prvenstva
SVI prioritetni projekti trebali bi uključivati: - Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta - Kratki opis postojeće situacije - Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti - Trenutni status pripreme - Sva ključna pitanja u vezi sa okolišem ili nabavkom zemljišta Uključenje u prostorni plan za visoko prioritetne projekte: -Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25 % - Početna procjena o koristima - Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi) - Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima.
Matrica za projekte sa pravom prvenstva prema sektoru kao što je pokazano u tablici ispod:
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 62
Okvirni prioritetni projekti i ”pipeline” (mreža) projekata
Dogovorni kriteriji za odabir projekata vode identifikaciju projekata. To je dinamičan
proces, i uključuje davanje prvenstva (prioriteta) onim projektima koji su u skladu s
Strategije razvoja Općine strategijom i koji su spremni za provedbu odnosno
kompletirani s potpunom i pozitivnom procjenom izvedivosti.
Slijedeći nakon tih prioritetnih projekata biti će oni projekti koji trebaju biti detaljizirani
do različitih stupnjeva. Svi ti projekti sačinjavaju ”pipeline” projekata koji se jednostavno
mogu podijeliti na slijedeće:
Projekte koji su spremni za provedbu - Projekti spremni za provedbu, sve potrebne dozvole su dobivene i potpuna procjena izvedivosti je završena i pozitivna. Projekte koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - Projekti koji mogu imati pozitivnu pred-studiju izvodivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena troškova i koristi (cost-benefit analiza). Projekte za koje su još potrebne pred-studije izvedivosti te početne procjene učinaka Projekti koji zahtijevaju procjenu izvedivosti i ranu procjenu učinaka. Projektne prijedloge - Ideje koje će trebati razviti u projekte.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 63
Očekuje se da će se cjelokupni ”pipeline” projekata izraditi na način pokazan na slici.
Ideja je razvijati sve više i više prikladnih projekata za provedbenu fazu nego što je slučaj
na početku provedbe Strategije razvoja Općine.
”Pipeline” projekt je proces koji se često opisuje kao početni dio upravljanja projektnim
ciklusom. Projektne ideje najvažniji su dio ovog procesa. Ideje se moraju u budućnosti
tražiti putem dobro organiziranih javnih poziva što će omogućiti široko sudjelovanje u
Strategiji razvoja Općine procesu (i općenito u razvoju Općine ). Taj postupak valja
ponoviti dvaput godišnje kako bi se osiguralo da se dobre ideje, u bilo koje vrijeme
tijekom ovog postupka, mogu razviti u projekte. Sve ideje dostavljaju se u sličnom
formatu koji se može prenijeti u bazu podataka i razvrstati prema ključnim kriterijima.
Priprema projekata mora se obavljati za mnogo projekata prema njihovom stupnju
pripremljenosti za provedbu. U bilo koje vrijeme, projekti koji su spremni za provedbu
biti će u početnom stadiju provedbe dok će se istodobno raditi studije izvedivosti i pred-
izvedivosti za druge projekte, u nadi da će se ”proizvesti” projekti spremni za provedbu
odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata.
Cilj je da se uvijek ima u provedbi što više relevantnih projekata u Općini – koliko god
sustav to može podnijeti. Posebice relevantni projekti su oni koji mogu kombinirati više
od jednog prioriteta. To bi moglo uključivati one projekte koji razvijaju i čine dostupnom
nove ili odgovarajuće tehnologije za lokalne tvrtke. Time bi se rješavale poslovne
potrebe za uslugama, potreba za razvijanjem veće lokalne stručnosti na visokim
položajima te potreba za boljim povezivanjem obrazovanja s potrebama lokalnih
poduzeća.
Strategija informacijskog društva za Općinu Nova Bukovica
Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i
društvenih promjena u Europi. Više nije slučaj da je ekonomski rast moguć ako samo
neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu
zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Općini Nova Bukovica u
potpunosti iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija
(IKT) bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti.
Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Općini Nova
Bukovica relativno je niska u usporedbi s drugim općinama i regijama u Hrvatskoj i vrlo
niska u usporedbi sa razvijenim regijama Europske unije. Uz sve veći broj konkurentskih
tvrtki u drugim zemljama i općinama koje iskorištavaju prednosti proširenih tržišnih
prilika, važno je da sva poduzeća mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici
imaju za to potrebne vještine.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 64
Postoji opasnost da će informacijsko društvo načiniti digitalnu podjelu i povećati
mogućnosti onima koji već posjeduju određene vještine, istovremeno smanjujući
mogućnosti onima koji ih ne posjeduju. Predviđeno je da će Strategije razvoja Općine i
Općina uzvratiti sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti, a osobito za
aktivnosti za koje je važno razviti osnovne i ključne vještine. Oni kojima nedostaju
osnovne/ključne vještine najvjerojatnije će imati najslabiji pristup IKT uslugama i opremi.
Neupoznatost s IKT-om vjerojatnije će povećati poteškoće koje pojedinci imaju pri
pristupanju mogućnostima i sad i u budućnosti. Stoga će se posebno poticati projekti u
području prioriteta ispod osnovnih i ključnih vještina kako bi se pokazalo da su ICT
vještine uzete u obzir u smislu sadržaja i isporuke (učinak pokazivanja) predloženih
aktivnosti treninga. Aktivnosti osnovnih i ključnih vještina trebale bi osigurati da igraju
ulogu u opremanju sudionika da postanu sudionici digitalnog doba sigurni u svoje znanje
i upotrebu IKT-a. Općina će igrati ključnu ulogu u tome da informacijsko društvo bude
među glavnim temama Strategije razvoja Općine-a .
S vremenom će informacijsko društvo utjecati na način na koji gotovo sve tvrtke u Općini
posluju. Neke su već svjedokom dolaska novih konkurenata koji nisu postojali prije dvije
ili tri godine. Novi kanali isporuke pružaju i mogućnosti i prijetnje. Oni koji reagiraju
najbrže i idu u korak s novim razvojem dobit će najviše od nove dinamike poslovnog
okruženja. Imati mogućnost odgovora na uvijek promjenjivo tržište, zahtijeva
mogućnost i ključne vještine koje su prethodno uočene kao važan element strategije. To
se naročito odnosi na sektore i tvrtke na određenim lokacijama koje koriste tehnologiju
kako bi prevladale probleme koje uzrokuje njihov periferan položaj, imaju mogućnost
proširiti se tamo gdje to prije nije bilo moguće, jačajući i modernizirajući time
gospodarstvo.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 65
Provedba strategije informacijskog društva
Strategija će se provoditi kroz cijeli Strategije razvoja Općine, a stavljanje IKT-a među
najvažnije teme važno je za univerzalno sudjelovanje u informacijskom društvu. Gotovo
svi aspekti Strategije razvoja Općine-a imat će neku ulogu u isporučivanju različitih
aspekata strategije. Osobito vježbe podizanja svijesti moraju biti dio ne samo poslovnog
okruženja, nego i inicijativa za obuku i postizanje vještina u svrhu promicanja ruralnog
razvoja i zajednice. Nadalje, kao dio provedbe Strategije razvoja Općine raditi će se na
slijedećem:
Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i
komunikacijske tehnologije
Pružanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim
aktivnostima
Pružanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti
Osiguravanju da aktivnosti na poslovnom razvoju iskorištavaju IKT gdje god je to
moguće.
Svaki projekt i podnositelj projekta biti će ”provjeravan” prema tome kako će projekt
dalje razvijati informatičku tehnologiju u Općini. Biti će pripremljene smjernice svim
podnositeljima projekata. Ove smjernice namijenjene su kao pomoć podnositeljima
projekata da znaju koji je minimalni prag kvalitete za IKT kao horizontalne teme u
Općinskom Strategije razvoja Općine-u.
Smjernice će biti pripremljene prema vrsti aktivnosti projekta kako bi se potaknulo
razumijevanje najboljih praksi i da bi se upozorilo podnositelje projekata na načine na
koje IKT sve više utječe na gospodarski i osobni život u Europi.
Ovim smjernicama nije namjera da pokriju svaki primjer. Podnositelji projekata potiču
se da budu kreativni u načinima na koje IKT može dodati vrijednost. Podnositelji
projekata se moraju izjasniti koje akcije su već poduzeli ili namjeravaju poduzeti i kako
se to odnosi na sveprisutnu temu o IKT-u. Primjeri kako se IKT može koristiti u raznim
razvojnim programima slijede u nastavku (biti će traženo od podnositelja projekata da
opišu i brojčano izraze, ukoliko je to moguće, kako će se informacijska i komunikacijska
tehnologija koristiti u njihovim projektima).
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 66
Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice
Razvoj zajednice povezan je s pružanjem lokalnih usluga kako bi se zadovoljila lokalna
potreba, a često ih isporučuju organizacije iz zajednice ili dobrovoljne organizacije. IKT
igra sve važniju ulogu u pomaganju zajednicama i dobrovoljnim organizacijama da se
učinkovitije posvete svojim klijentima, zagovarateljima i sponzorima. IKT također
omogućuje elektronsku isporuku usluga u zajednici ili da se fizičko pružanje usluga u
zajednici obogati digitalnim sadržajem.
Razvoj zajednice se također odvija putem IKT-a, putem projekata koji lokalne ljude
uključuju u projekte koji imaju za njih nešto značajno, kao što je lokalna ili obiteljska
povijest. Na taj način lokalni ljudi se potiču na učenje IKT vještina, fokusiranje na
projekt na koji je zajednica ponosna i razvoj osobnih vještina, kao što je rad u timu ili u
organizaciji. Podnositelji projekata trebali bi razmotriti potencijal korištenja IKT-a u
angažiranju ljudi u aktivnostima zajednice.
On-line izvori mogu pružiti potporu onima kojima je potreban osobni razvoj, osobito
tijekom ponovnog ulaska na tržište rada. Na portalima se mogu naći ažurne informacije
o mogućnostima učenja, brizi za djecu, dostupnim financijskim sredstvima za pojedince
kako bi poboljšali svoje izglede, pripremi molbe za radno mjesto i savjeti o karijeri.
Projekti koji uključuju osobni razvoj trebali bi uzeti u obzir kako on-line izvori mogu
dodati vrijednost njihovim ciljevima.
Projekti koji uključuju turizam
Internet ima znatan učinak na turističku industriju. Potrošačima je pružen neograničen
pristup informacijama o svakom aspektu turističkih iskustava i povećana je konkurencija
u turističkoj industriji. Podnositelji projekata trebali bi pokazati kako namjeravaju
učinkovito primijeniti IKT u svrhu promicanja, informiranja i prodaje.pomoću Interneta
za turizam u Hrvatskoj i pokazati združeno promišljanje s ostalim on-line turističkim
inicijativama u Hrvatskoj.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 67
Multimedijalne sadržaje je sada moguće prenijeti preko niza platformi, interaktivne
digitalne televizije, tekstualnih poruka, bežičnih aplikacijskih protokola, Interneta na
osobnom računalu i touch screen terminalima. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u
obzir kako se platforme s digitalnim pristupom mogu učinkovito upotrijebiti da bi se
korisniku isporučio sadržaj vezan uz turizam.
Multimedijski sadržaj nudi nove i učinkovite načine da se prenese tumačenje kulturne
baštine. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u obzir kako bi njihovi klijenti mogli dobiti
bolju uslugu pružanjem multimedijskih sadržaja na strateškim turističkim lokacijama.
Projekti koji uključuju i obrazovanje
IKT ima sve veći utjecaj na obrazovnu okolinu u smislu on-line materijala koji služe kao
dopuna tradicionalnim praksama učenja, a isto tako i omogućuju ljudima učenje na
daljinu. Podnositelji projekata trebaju pokazati da su uzeli u obzir potencijal IKT-a u
dodavanju vrijednosti svojim projektima obuke ili obrazovanja i tamo gdje je
odgovarajuće, detaljno objasniti način na koji oni namjeravaju upotrijebiti platforme s
digitalnim pristupom i digitalnim sadržajem kako bi postigli odgovarajuća znanja i
proširili sudjelovanje u učenju.
Interaktivne ploče, bežične pločice i prenosive radne stanice primjenjuju se kreativno u
obrazovnom okruženju. Omogućuju predavaču i učeniku interakciju na novi način koji
obogaćuje iskustvo učenja i nudi nove intuitivne načine prenošenja kompleksnih ideja.
Podnositelji projekata trebaju naznačiti kako su uzeli u obzir potencijal tih uređaja u
ispunjenju svog projekta.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 68
Strategija jednakih mogućnosti u Općini
Općina Nova Bukovica osigurati će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih
organizacija civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane da provodi
Strategiju razvoja. Nadalje, tema jednakih mogućnosti provoditi će se u svim
prioritetima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. Podnositelji projekata trebati će
objasniti kako namjeravaju provoditi načela jednakih mogućnosti unutar svojih
projekata za koje traže podršku Strategije razvoja Općine. Namjera ovakvog pristupa je
dati što veću važnost načelu jednakih mogućnosti. Strategija razvoja Općine će promicati
jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja koje nudi
Strategija razvoja Općine bez obzira na spol, invaliditet ili etničko porijeklo. Da bi se to
postiglo, nastojati će se postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijelu Strategiju razvoja
Općine .
Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja za
žene, invalide i druge skupine.
Kontinuirano gospodarsko napredovanje može se postići samo ako se prethodno
isključenim skupinama osigura pristup višim razinama obuke i na kraju poslu višeg
platežnog razreda. To je moguće djelomično ostvariti osiguranjem jednakog pristupa
mjerama za podršku poslovanju i obuci za poduzetnike, npr. fleksibilnim pristupom
isporuci obrazovanja i obuke, strategijom za usklađivanje posla i doma koje poslodavci
primjenjuju, treningom o jednakosti i fizičkom okolinom koja pruža podršku u smislu
jednakosti pristupa, sigurnosti i brige za djecu. Javit će se i potreba postavljanja
prioriteta za žene koje se vraćaju u radni odnos, samohrane roditelje, honorarne radnike
i one koji su dugo bili isključeni iz tržišta rada (npr. zbog invalidnosti, lošeg zdravlja, slabih
sposobnosti), od kojih svi imaju iskustva s poteškoćama u pristupu dobroj obuci i
mogućnostima zapošljavanja.
Drugi cilj je povećati broj žena i invalida s osiguranim pristupom obuci i zaposlenju u višim
platežnim razredima i sektorima viših vještina i samozapošljavanja.
Da bi članovi isključenih skupina u potpunosti iskoristili mogućnosti povećanog pristupa
koje nudi Strategija razvoja Općine , važno je da poslovne i obrazovne organizacije uzmu
u obzir njihove potrebe kako bi im omogućili da u potpunosti doprinesu gospodarstvu
Općine.
Fleksibilna obuka i mogućnosti zapošljavanja, posebna podrška kako bi se povećao
pristup poduzetničkim fondovima i savjetima, inovativni planovi kojima bi se potaklo na
obrazovanje više razine i dobro plaćene karijere, netradicionalne mogućnosti
zapošljavanja, povećano uključenje na više razine putem IKT-a su sve primjeri
mogućnosti dostupnih u programu kako bi se postigao ovaj cilj.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 69
Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju
politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život.
Razvoj dobrih struktura jednakosti u praksi povećat će mogućnost da se iskoriste i razviju
vještine i talenti svih onih koji mogu poboljšati ekonomsko bogatstvo zemlje.
Npr. poslodavci, pružatelji obuke i treninga trebali bi unutar svojih organizacija razviti
strategije za primjenu jednakih prilika i metode obuke koje uzimaju u obzir potrebu za
razvojem fleksibilnih radnih aranžmana i metoda isporuke treninga, podrške za brigu o
djeci i starijim osobama, pristupačna okruženja i shvaćanje da se usklađivanje obitelji i
posla primjenjuje jednako na muškarce kao i na žene.
Provedba strategije jednakih mogućnosti
Općina Nova Bukovica će provoditi strategiju jednakih mogućnosti kroz:
Promicanje jednakosti muškaraca i žena u cijelojStrategiji razvoja Općine;
Pomagati ljudima s poteškoćama u omogućavanju pristupa poslovima,
robi i uslugama;
Promovirati društveno uključivanje za one ljude koji ostaju marginalizirani
u gospodarskom i društvenom životu Općine .
Poduzimanje aktivnosti kako bi se postigle jednake mogućnosti i društveno uključivanje
ne može se ignorirati iz sljedećih razloga:
* Poboljšavaju pribavljanje i odabir kadrova jer pružaju pristup široj paleti talenata i
sposobnosti u širokom rasponu zajednica.
* Povećavaju zadovoljstvo klijenata i time poboljšavaju ugled tvrtke ili organizacije koja
zauzvrat poboljšava pristup novim ili prethodno nedostižnim tržištima ili skupinama, a
koja bi mogla povećati svoje mogućnosti za pristup javnim i etičkim ulaganjima.
* Organizacija postaje poželjan poslodavac što mu omogućuje odabir ”najbolje osobe”
za određeni posao, poslovnu priliku ili obuku. Dulje vrijeme zadržavanja jedne osobe na
nekom radnom mjestu vodi do smanjenja troškova ponovnog pribavljanja kadrova i
obuke, a povećava motiviranost i produktivnost.
* Štite od troškova koji su posljedica diskriminacije. Sudski postupci su skupi u
novčanom, vremenskom i moralnom smislu i negativno utječu na ugled.
Strategija upravljanja okolišem Općine
Održivi razvoj se najčešće definira kao ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez
kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 70
Održivi razvoj neodvojivo je povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima.
Aktivnost koja se u jednom području odvija nauštrb druge dugoročno nije održiva. Npr.
mnogi izvori u prirodi su ograničeni i jednom kad ih se ukloni ili iscrpi, naškodit će se
razvoju za buduće generacije. Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je učinkovit,
socijalno prihvatljiv te da nema negativan utjecaj na okoliš.
Predanost Europske unije okolišu i održivom razvoju zajamčena je ugovorima iz
Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je važnost
ujednačavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja.
Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nužno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu
i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš.
Kako je već opisano u prvom poglavlju (Osnovna analiza), u Općini i postoje vrijedni
dijelovi okoliša koje je potrebno zaštititi kako bi u njima mogle uživati i buduće
generacije. Stanje okoliša u Općini sve je više pod prijetnjom onečišćenja. Otpadne vode
ispuštaju se u okoliš bez pročišćavanja, prikupljeni otpad se ne tretira adekvatno, a
postoje i brojna ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada. Osim toga, ukoliko Općina
počne koristiti svoje prirodne resurse (šume, zemljište, voda) na sustavniji način kako bi
se povećala zaposlenost, može se pretpostaviti da bi takvo korištenje prirodnih resursa,
ukoliko nije dobro planirano i organizirano, moglo imati dodatni negativan utjecaj na
stanje u okolišu.
Općina Nova Bukovica integrirati će pitanja održivog razvoja u sve aspekte Strategije
razvoja Općine. U viziji Općine ugrađeni su principi održivog razvoja, a postoji i poseban
prioritet koji se direktno odnosi na pitanja zaštite okoliša i održivog razvoja.
To je prioritet pod nazivom ”Zaštita okoliša”, a njemu pridružene mjere su:
Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje;
Programi edukacije o važnosti zaštite okoliša;
Jačanje uloge nevladinih organizacija za zaštitu okoliša;
Unapređenje praćenja stanja u okolišu.
Prioritet 1 ”Izgradnja komunalne infrastrukture” također uključuje mjere koje su važne
za održivi razvoj stanovišta, a to su:
Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda;
Sanacija postojećih odlagališta otpada te sanacija divljih deponija.
Prilikom provedbe Strategije razvoja Općine, Općina Nova Bukovica će voditi posebnu
pažnju da jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš.
Morat će se osigurati da projekti koji će se provoditi u Strategiji razvoja Općine Nova
Bukovica dokažu svoj pozitivan učinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni učinci
na okoliš svedeni na minimum.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 71
Od predlagača projekata će se tražiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i
smanje bilo kakve negativne učinke na okoliš.
Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije
Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac
gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na
lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske
promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s
poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa.
Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja te
je dokazano učinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Ovakve situacije
odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, povećanje siromaštva i
socijalnu isključenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za
uspješan lokalni gospodarski razvoj. Interesne skupine mogle bi pokušati odgovoriti na
glavne strukturalne probleme bez potrebnih informacija ili svijesti o dostupnoj potpori.
Nedostatak partnerstava također nosi rizik od udvostručavanja i ponavljanja već
poduzetih akcija, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika
kojima je podrška najpotrebnija. Općina Nova Bukovica u procesu izrade Strategije
razvoja Općine koristi radne grupe. Početkom izrade Strategije razvoja Općine formirano
je zasebno tijelo, radna grupa, koja djeluje kao savjetodavno tijelo Općine unutar
Strategija razvoja Općine procesa. Članovi ovog Odbora izabrani su od samih interesnih
skupina kao njihovi predstavnici. Tijekom izrade Strategije razvoja Općine, radna grupa
konzultirana je u svim važnijim pitanjima razvoja i pripreme strategije. Na taj način jača
se participacijska demokracija u Općini .
U Osnovnoj analizi navedeno je da je civilno društvo u Općini nedostatno razvijeno.
Razvoj civilnog društva Općina smatra vrlo važnim i jedan od prioriteta direktno se
odnosi na njegovo jačanje s ciljem povećanja njegova utjecaja na razvoj u Općini .
Mjere koje su pridružene tom prioritetu su slijedeće:
Promocija civilnog sektora i podizanje svijesti o njenoj ulozi i važnosti te jačanje
uloge civilnog društva u procesima odlučivanja;
Izrada i provedba programa za poboljšanje strukture i mehanizama za podršku
neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva;
Poticanje volonterstva;
Umrežavanje organizacija civilnog društva te poticanje međuopćinske i
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 72
međudržavne suradnje civilnog sektora.
Provedbom Strategije razvoja Općine nastaviti će se ustanovljeni partnerski odnosi.
Jačanje općinskih kapaciteta i sposobnosti pratiti će i povećanje mogućnosti lokalnog
stanovništva da upravljaju svojim gospodarskim razvojem. Unutar same vizije Općine do
2012. godine napominje se da će većina uspjeha Općine biti rezultat zajedničkih napora
javnog, poslovnog i civilnog sektora što potvrđuje da je Općina spremna otvoreno
surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu projekata
Strategija razvoja Općine -a osigurat će da se načelo partnerstva poštuje tijekom
provedbe Strategije razvoja Općine.
Razvojni učinak Strategije razvoja Općine
Razvojne učinke Strategije razvoja Općine u ovoj fazi teško je kvantificirati. Općenito,
ciljevima se navode poželjni učinci, a prioritetima poželjni rezultati koji vode do tih
implikacija. Bolja kvantifikacija ovoga nastat će iz sustava za ispitivanje i provedbu
Strategije razvoja Općine koji će sve više omogućivati utvrđivanje i mjerenje promjena
koje prate Strategiju razvoja Općine Nova Bukovica. U donjoj Tablici izložena je ideja o
potrebnim učincima kojima će se Strategija razvoja Općine vremenom morati moći
baviti. Načela su jeftini programi, poboljšavanje veza i smanjivanje prijevoznih troškova
uz razvijanje ove lokacije u poznatu lokaciju kako međunarodne trgovinske službe, tako
i industrije. Jedinica za provedbu projekata ili Razvojna agencija,
osnovat će se unutar općinske strukture i biti centralno mjesto provedbe Strategija
razvoja Općine Nova Bukovica
Tablica: Očekivane koristi Strategija razvoja Općine strategije
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 73
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 74
ISKORIŠTAVANJE SEKUNDARNIH SIROVINA
Proizvodnja bio-komposta
Poljoprivreda se iako zahtjeva suvremeno poslovanje i uporabu različitih industrijskih
proizvoda, zasniva na ekološkim principima, pri čemu je najznačajnije pronalaženje
rješenja za proizvodnju hrane koja ne oštećuje prirodne ekosustave. Organsko-biološka
poljoprivredna proizvodnja, osim što je trend u EU poljoprivredi, bitna je za razvoj naših
obiteljskih gospodarstava, naročito proizvođača "zdrave hrane".
Osnovni materijali za proizvodnju bio-komposta su ostaci klasične biljne i stočarske
proizvodnje (slama, stajnjak svih vrsta stoke, ostaci nakon komercijalne proizvodnje
gljiva i prerade voća i povrća i sl.).
Na osnovi obavljenih dosadašnjih tržišnih i proizvodnih istraživanja utvrđena je realna
potreba od 14.000 t bio-komposta u 2014. godini uz predvidivi godišnji porast količina
od cca 23 %.
Tržište prodaje bio-komposta su ugovorena obiteljska gospodarstva, proizvođači
"zdrave hrane".
Proizvodnja bioplina
Različite organske tvari dodajemo u fermentacijski spremnik u kojem uslijed nedostatka
svjetlosti i zraka pri temperaturi od 35 do 40ºC dolazi do međusobnog djelovanja
različitih mikroorganizama te stvaranja bioplina. Bakterije koje stvaraju bioplin svugdje
su prisutne. Da bi se bakterije dobro iskoristile potrebno je temeljito miješanje sadržaja
(optimalno je stalno miješanje). Moguće je stalno dodavanje novog supstrata. Pri nižim
je temperaturama proces stvaranja plinova usporen pa je spremnik potrebno zagrijavati
budući da u ovom procesu ne dolazi do stvaranja topline.
Mješavina plinova sastoji se uglavnom od metana i ugljičnog dioksida. Svojstvo plina da
gori iskorištavamo tako da plin dodajemo kao pogonsko gorivo. Učinak koji se postiže
sagorijevanjem pretvaramo pomoću generatora u električnu energiju. Toplina koja
nastaje iskorištava se za zagrijavanje fermentacijskog spremnika kao i za zagrijavanje
štala ili sušara žitarica. Krute tvari kao silaža ili ostatci žitarica također se mogu dodavati.
Tekuće stanje sadržaja spremnika održava se pomoću preljeva koji održava uvijek
jednaku razinu. Kada se dodaje novi supstrat dolazi do prelijevanja istrošenog dijela
preko preljeva u spremnik za skladištenje.
Bioplin nastaje u anaerobnom procesu, pri mogućoj konstantnoj temperaturi .
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 75
Proces je osjetljiv na svjetlost. Postrojenje se temelji na mezofilnom radu (temperatura
cca. 35 – 40 ºC ) te se puni organskim supstratom. Tekuće stanje sadržaja spremnika
održava se pomoću preljeva koji održava uvijek jednak nivo. Kada se dodaje novi
supstrat, dolazi do prelijevanja istrošenog dijela preko preljeva u spremnik za
skladištenje. Ukoliko nije moguća ugradnja preljeva, postoji mogućnost ugradnje
automatskog sistema prelijevanja u spremnik za skladištenje.
Slika: Izgled i proces proizvodnje bio-plinskog postrojenja
Stanica za dobivanje energije može biti instalirana u zasebnoj građevini ili se isporučuje
gotova kao kontejner. Toplina koja nastaje uslijed sagorijevanja odvodi se uz pomoć
vode za hlađenje ili se pomoću izmjenjivača topline koristi za zagrijavanje štala. Višak
topline odvodi se preko vode na krov kontejnera. Industrijski generator za dobivanje
struje smješten je u gornjem dijelu kontejnera.
Moguće je iskoristiti sljedeće materijale: silažu, vlažne žitarice, trop, kukuruz, silažu od
trave, gnoj (star cca. 2 mjeseca ) sa steljom i vlaknima dužine do 10 cm., kruh, kolači,
usitnjena repa, luk, krumpir, silaže iz cijelih biljaka, keksi , gnoj od peradi pomiješan sa
steljom.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 76
ODRŽIVI RAZVOJ Razvoj pojedine regije ili nekog procesnog postupka, uz vjerojatno pozitivne ekonomske efekte, gotovo obvezno sa sobom donosi i određene probleme. Problemi se mogu ogledati u narušavanju prirodne ili kulturne baštine, oštećenju eko sustava nekog područja ili vrste. Uvođenje novih tehnologija (postupci) ili vrsta (biljke, životinje) u proizvodne procese gotovo uvijek uzrokuje zatiranje starih ili promjenu strukture. Također se uzrokuje i promjena strukture zaposlenih osoba i njihovih običaja. Iako je ekonomski razvoj nešto čemu težimo, potrebno je već u početku ocijeniti kolike će štete počiniti naša poduzetnička ideja.
Filozofija održivog razvoja usmjerena je pronalaženju razvojnih rješenja uz što manje
promjene u postojećem stanju. U poljoprivredi je to biološka proizvodnja gdje se tvari
izmjenjuju u cikličkim procesima biološkom sinergijom svih organizama uključujući i
čovjeka.
Održivi razvoj je „manhood friendly“ (čovječanstvu prijateljski) način razmišljanja, pokret
ili filozofija. Načela održivog razvoja naročito je bitno slijediti pri planiranju razvoja
zemalja kao što je Hrvatska jer se radi o ljepotici koju bi mnogi htjeli iskoristiti dok joj
vrijeme još nije isteklo. Kako su Hrvati tradicionalno gostoljubiv narod, pri realizaciji
razvojnih planova moglo bi se dogoditi da se neki projekti realiziraju „u magli“, što je
potrebno preventivno riješiti. Od najnižih do najviših instanci treba dogovoriti politiku
razvoja i održivih rješenja.
Održiva rješenja se odnose na sve postojeće resurse: zemlja, voda, zrak, ljudi, životinjski
i biljni svijet. Samo harmonični odnosi između resursa mogu osigurati dugotrajno i
kontinuirano korištenje i raspodjelu.
Održivi razvoj u EU reguliran je poljoprivredno okolišnim programima (POP) za svaku
zemlju te se primjenjuje od 1992. godine. Danas predstavlja jedinu obveznu mjeru u
sklopu EU regulative o ruralnom razvitku.
Poljoprivredno okolišni program (POP) je namijenjen zaštiti okoliša, prirode i krajobraza
u ruralnim područjima. Njime se poljoprivrednici potiču da nastave primjenjivati
agrotehničke mjere koje ne štete prirodi i okolišu ili da uvedu mjere koje nisu
gospodarski isplative, ali su važne za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. U
tom smislu, POP predstavlja važan instrument kojim hrvatsko društvo u cjelini nagrađuje
poljoprivrednike za brigu o općem dobru (očuvano tlo, voda i zrak, bogata biološka
raznolikost, njegovan krajobraz i sl.).
Cilj POP-a je odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se Hrvatska suočava kad je riječ
o poljoprivredi i zaštiti prirode i okoliša: gubitak biološke raznolikosti zbog zarastanja
travnjaka te pritisak na okoliš uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne
prakse.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 77
Jedan od programa održivog razvoja je i program „GEO-ENERGY & ECO FOOD“ koji
podrazumijeva korištenje geotermalne energije za ekološku proizvodnju hrane.
„geo-energy & eco food“ Općina Nova Bukovica
Program: Geotermalna energana i proizvodnja eko hrane
Kratki opis :
prijedlog prostornog plana
za istraživanja i eksploataciju geotermalne energije minimalno potrebno cca 2 ha građevinskog prostora na budućoj mikro lokaciji samoga geotermalnog izvora
formiranje dva tehnološka parka za preradu, skladištenje i otpremu poljoprivrednih sirovina u gotove proizvode bazirano na sirovinama od biljnog i animalnog podrijetla sa eko standardima (2 x 10 Ha) koji će se napajati obnovljivom energijom iz geotermalne energane
ostale mjere u prostoru vezano na buduće poljoprivredne objekte za smještaj životinja, skladištenje sirovina, mehanizacije, strojeva i sl. podizanje plantaža kao i podizanje plastenika, sustava za navodnjavanje i objekti za kompostiranje …
ENERGETKSI SAMODRŽIVI PROGRAM :
- geotermalno istražno područje na ukupnom prostoru općine - prostor za objekte sa tehnološkom opremom za eksploataciju obnovljivog
geotermalnog izvora - prostor za energanu za proizvodnju električne i termalne energije na lokaciji izvora - distribucijska mreža za električnu i termalnu energiju od izvora do priključaka na
el.mrežu odnosno priključka termalne energije na dva tehnološka parka
TEHNOLOŠKI PARKOVI ZA SKLADIŠTNJE PRERADU I DISTRIBUCIJU POLJOPRIVRTEDNIH PROIZVODA I HRANE
1. Bio – tehno eko park 10 Ha - Za skladištenje, preradu i otpremu svih eko poljoprivrednih sirovina, koje će se
proizvoditi na području općine Nova Bukovica i susjednih općina, bazirane na eko standardima iz biljnog podrijetla (žitarice, uljarice, voće, povrće te ljekovito i aromatično bilje)
2. Anima –tehno eko park 10 ha - Mini klaonice, prerada mesa i mlijeka te distribucija sve u eko standardu
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 78
Kod formiranja lokacija za oba tehno parka predvidjeti mikro lokaciju koja bi bila najbliže moguće budućoj geotermalnoj energani te prometnoj infrastrukturi. Tehno parkovi moraju biti odvojeni lokacijski ili jedan pored drugog ali fizički odvojeni isključivo zbog križanja komunikacija sa sirovinama što zahtijevaju budući standardi planiranih prerađevina i tehnologije prerade.
OSTALE MJERE U PROSTORU Objekti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju za smještaj životinja, skladištenje,
sušenje, biljnu proizvodnju i sl.
- kako je i navedeno u opisu programa koji će se definirati prostorno ili je već određeno općim prostornim planom RH za građevine izvan građevinskih zona namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju. Navedeni objekti u prostoru općine Nova Bukovica već postoje te će isti biti rehabilitirani ili prošireni ili će se izgraditi novi sve usklađeno za potrebe kapaciteta primarne poljoprivredne proizvodnje koja će se realizirati kod postojećih poljoprivrednih proizvođača na području općine i biti uključeni u sustav po modelu JV.
Poljoprivredno zemljište
- S obzirom na karakter buduće proizvodnje eko hrane potrebno je osigurati značajne
eko površine poljoprivredne zemlje sa infrastrukturom za eko proizvodnju stoga predlažemo da se ukupno područje općine Nova Bukovica definira kao jedna eko zona koja bi bila u funkciji buduće prerade i potreba sukladno poslovnoj strategiji investitora. Ovaj model bi onemogućio pojedinom subjektu da na svojoj zemlji može koristiti sredstva koja bi štetila susjednoj parceli koja je eko tretirana i da bi se to izbjeglo potrebno je obuhvatiti i definirati ukupni prostor općine kao eko zona a kao podloga za donošenje odluke će se izraditi studija razvoja eko općine Nova Bukovica kao jedinstven paket gospodarskog razvoja koji uključuje model eko održive općine sa obnovljivim geotermalnim izvorima energije povezano sa proizvodnjom i preradom eko hrane.
U suradnji s županijskim službama i potencijalnim investitorima potrebito je definirati obim proizvodnje u ovakvim sustavima, kao i potrebite mjere zaštite eko proizvodnje kroz certificiranje i brendiranje proizvoda iz eko uzgoja.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 79
PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOG SEKTORA
Kako je područje prostora Općine Nova Bukovica relativno malo razvojno ograničeno,
politika razvoja Općine Nova Bukovica se može temeljiti kako na prodaji zemljišta
investitorima, tako i na modelu partnerstva privatnog i javnog sektora (JLS) u kojem se
dugoročno može zadržati vlasništvo nad zemljištem i nekretninama.
Definicija JPP-a
Javno - privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s
privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja
neke javne potrebe.
U najširem smislu javno - privatno partnerstvo mogli bismo definirati kao skupinu
zajedničkih inicijativa javnog sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u
kojima svaki subjekt donosi određena sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.
Međutim, pod pojmom javno - privatno partnerstvo danas se u užem smislu
podrazumijevaju kooperativni pothvati u sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju
resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada,
zadovoljili neku javnu potrebu.
Primjenom različitih metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u
pružanju dobara i usluga koje tradicionalno osigurava država.
Javno-privatno partnerstvo ili “JPP” je komercijalna suradnja javne institucije i privatnog
partnera pod uvjetima u kojima privatni partner:
dobiva imovinu javnog sektora na komercijalno korištenje i/ili
preuzima značajne financijske, tehničke i operativne rizike u svezi s obnašanjem
institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog sektora, i
ima korist od obnašanja institucionalne funkcije i/ili korištenja imovine javnog
sektora uz uvjet maksimiziranja ekonomsko-financijske koristi za javni sektor.
Motivi javnog sektora za JPP su: Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija
Efikasnija realizacija projekata
Podjela rizika između javnog i privatnog sektora
Poboljšanje kvalitete i efikasnosti usluga
Dugoročna ekonomsko-financijska korist
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 80
Socijalni aspekt JPP-a
Važni „sastojci“ uspješnog javno-privatnog partnerstva su povjerenje, transparentnost i
zajednički plan. To nije lako postići među partnerima koji nisu nužno naviknuti da se
međusobno savjetuju. Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha
javno-privatnog partnerstva.
Socijalni dijalog omogućuje identifikaciju zajedničkih problema i stvaranje zajedničkih
strategija za razvoj na državnoj ili lokalnoj razini.
Potreba za javno-privatnom suradnjom vjerojatno je izraženija na lokalnoj razini.
Globalni trendovi (globalizacija, decentralizacija) postavljaju široki niz zahtjeva pred
lokalne dionike. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva trebaju održavati svoju
konkurentnost na globalnom tržištu. Poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov te će
se za podršku poslovnom okruženju i investicijskoj klimi trebati osloniti na lokalne vlasti
i davatelje usluga. Također organizacije civilnog društva mogu doprinijeti nastojanjima
održivog lokalnog ekonomskog razvoja kroz svoje aktivnosti usmjerene zaštiti isključenih
grupa ili zaštiti okoliša.
Uspješno javno-privatno partnerstvo tako doprinosi socijalnim i ekonomskim aspektima
i zaštiti okoliša. JPP omogućava i/ili olakšava udruživanje resursa, znanja i ekspertize.
Tako JPP može značajno povećati pristup širokom nizu osnovnih komunalnih usluga,
servisa i proizvoda, pogotovo u siromašnim područjima.
Raspodjela rizika
Bit javno-privatnog partnerstva leži u raspodjeli rizika jer je za uspjeh nekog projekta
najvažnije ustanoviti rizike vezane za svaki element i fazu projekta te ih alocirati tako da
osiguramo najbolju vrijednost na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje
stoje na raspolaganju kreću se od neposrednog pružanja usluga države do potpune
privatizacije, kada država sve rizike i nagrade prenosi na privatni sektor.
Unutar tog raspona, javno - privatno partnerstvo možemo razvrstati u nekoliko skupina
ovisno o stupnju uključenosti javnog i privatnog sektora i o raspoređenosti rizika. Tako
razlikujemo:
Design-Build (DB) – Privatni sektor osmišljava i gradi infrastrukturu sukladno
specifikacijama javnog sektora. Troškovni rizik je prenesen na privatni sektor, budući da
je cijena, koju je javni sektor spreman platiti, fiksna.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 81
Operation & Maintenance (O&M) – Privatni poduzetnik, temeljem ugovora, pod
određenim uvjetima upravlja javnom imovinom koja ostaje u vlasništvu države.
Design-Build-Finance-Operate (DBFO) – Privatni sektor osmišljava, financira i gradi javno
dobro, uzima ga u dugoročni najam, nakon isteka najma predaje ga javnom sektoru.
Build-Own-Operate (BOO) – Privatni sektor financira, gradi i upravlja javnim dobrom u
svom vlasništvu. Ograničenja su uspostavljena ugovorom i ona se reguliraju od strane
javnog sektora.
Build-Own-Operate-Transfer (BOOT) - Privatni sektor dobiva franšizu za financiranje,
dizajn, izradu i upravljanje javnim dobrom tijekom određenog razdoblja, nakon kojeg se
vlasništvo predaje javnom sektoru.
Buy-Build-Operate (BBO) – Transfer javne imovine privatnom sektoru najčešće temeljem
ugovora, prema kojem će ta imovina biti upravljana javnim sektorom kroz određeno
razdoblje.
Operation License – Privatni sektor dobiva dozvolu da pruža javnu uslugu u određenom
razdoblju
Finance Only – Privatni sektor, neposredno financira projekt ili koristi dugoročni zakup.
Stvaranje javno-privatnog partnerstva
Javno privatno partnerstvo ne mora na prvi pogled izgledati kao poželjno rješenje. Vlasti
i privatne tvrtke imaju dugu tradiciju zajedničkog rada po jednostavnom obrascu (npr.
vlasti kupuju proizvod koji je proizveo privatni sektor). Međutim, često oklijevaju ući u
kompleksnije odnose. Vlasti se boje da će ih privatna poduzeća iskoristiti, dok privatna
poduzeća često razmišljaju o pristupima koje zauzima vlast kao o dodatnom teretu i
gubljenju vremena.
Postoje tri glavna uvjeta koji idu u prilog stvaranja partnerstva: kriza, pojavljivanje i
uključivanje «pokretača» i nekoga tko služi kao katalizator.
Kriza
Općenito, treba se pojaviti široko prepoznata kriza - npr. ne postojanje određene usluge
ili gubljenje resursa - prije nego li su partneri prisiljeni odlučiti se na suradnju kako bi
riješili problem. Iako se nadamo da do napretka može doći i bez pojavljivanja krize, u
praksi, inercija koja mnoge ljude drži na «utabanom» putu, prekida se najčešće nužnom
potrebom za zajedničkim radom.
Podržavatelji
Katkad će (čak i kad nema ozbiljne krize) pojedinac, grupa ili organizacija shvatiti da se
odvojenim, nekoordiniranim akcijama propuštaju prilike za optimiziranje korištenja
nedostatnih resursa. U stvarnom životu, čak i kad je očito da postoji kriza te postoji
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 82
interes za suradnjom, partnerstvo neće uspjeti bez poticaja i opredijeljenosti nekoliko
pojedinaca. Takvi «podržavatelji» (vođe ili pioniri) mogu biti vladini dužnosnici, članovi
udruga, poslovni ljudi ili građani koji - kroz svoju osobnu motivaciju – omogućavaju
stvaranje partnerstva. U drugim slučajevima «podržavatelji» su pružatelji usluga, koji
imaju korist od partnerstva.
Pokretači
Često postoji potreba za nekom vrstom pokretača koji će spojiti partnere. To mogu biti
aktivisti nekog vanjskog dionika, npr. jedne ili više međunarodnih financijskih institucija
ili drugih tijela koja poštuju ili im vjeruju svi partneri.
Faktori koji omogućuju uspješnost modela JPP
Kompatibilni ciljevi
Da bi javno-privatno partnerstvo bilo uspješno u svom djelovanju razni kriteriji moraju
biti zadovoljeni. Za početak, javni i privatni sektor moraju imati kompatibilne ciljeve.
Npr. i javni i privatni sektor žele podići opći standard života - vlasti i zajednice žele raditi
na tome kako bi se smanjilo siromaštvo, a poslovni svijet želi da se to postigne kako bi
više ljudi moglo kupiti njihove proizvode. Oba sektora također žele poboljšati veze na
lokalnoj razini, naročito na «rastućim tržištima» - poslovni sektor u cilju rasta tržišta, a
vlasti i zajednice u cilju promoviranja razvoja i razmjene ideja. Dodatno, oba sektora žele
osigurati dostatne usluge - vlade i zajednice kako bi održali niske troškove te povećali
pokrivenost uslugama, a poslovni sektor jer to povećava profit.
Sve strane se moraju usredotočiti na šire, komplementarne ciljeve koji se trebaju postići.
Važno je da shvate da javni i privatni sektor ne trebaju nužno biti isti da partnerstvo
funkcionira - moraju biti približno kompatibilni.
Podržavajuća okolina
Slijedeći ključni faktor u održavanju javno-privatnog partnerstva je podržavajuća
okolina. Podržavajuća regulatorna, pravna i politička okolina predstavlja kamen temeljac
za održivo uključivanje privatnog sektora.
Regulatorni okvir čak i ako je jasno postavljen sa strane vlade, ne garantira učinkovito
reguliranje. Obzirom da su lokalne samouprave različite, javni i privatni sektori će se
susresti sa problemima kad budu pokušavali definirati i regulirati svoj međusobni odnos
te svoje uloge u pružanju usluga. Posebno javni sektor treba definirati jasnu raspodjelu
odgovornosti između nacionalne vlade i lokalne samouprave te javno iskazati svoju
ulogu kao onoga koji pruža i regulira.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 83
Privatna poduzeća radije žele da ugovor služi kao glavni regulatorni mehanizam te da
lokalna samouprava ima vrlo ograničeno pravo na regulatornu diskreciju nakon što je
ugovor potpisan. Detaljno specificirane odredbe koje određuju dužnosti, ciljeve koji se
trebaju postići, pravila za mijenjanje cijena i načine rješavanja nesporazuma,
dozvoljavaju privatnom sektoru bolju mogućnost predviđanja profitabilnosti pothvata
te odlučivanja žele li se ili ne žele natjecati za dobivanje ugovora. Imajući to u vidu, vlasti
moraju donijeti važnu odluku o stupnju regulatorne diskrecije koje su se spremne
odreći, naročito kod dugoročnih ugovora.
Pravni okvir vrlo je bitan za ugovaranje i provođenje javne nabave te za investiranje
privatnog sektora. Vrlo je važno uvesti odgovarajuće mehanizme kako bi se smanjila
mogućnost za korupciju u bilo kojem procesu nabave, jer se korupcijom smanjuje
politička prihvatljivost I interes mnogih privatnih investitora.
Na posljetku, političko okruženje lošom političkom klimom može stvoriti barijere za
početak ili održavanje javno-privatne suradnje. Pritisci izbornih ciklusa, potencijalna
nestabilnost novih demokracija, posebne agende vladinih dužnosnika te poseban status
nekih usluga (npr. pristup vodi) mogu uvelike smanjiti interes privatnog sektora. Vlasti
bi trebale, kako bi potakle javno-privatno partnerstvo, dati jamstvo privatnim
partnerima da politički faktori neće dovesti do prekidanja ugovornog partnerstva.
Političko i društveno prihvaćanje
Da bi javno-privatno partnerstvo kao model uspjelo, javni i privatni sektor ne mogu
graditi partnerstvo sami, stoga je političko i društveno prihvaćanje uključivanja privatnog
sektora slijedeći faktor uspješnosti modela JPP.
Javnost mora vidjeti sudjelovanje privatnog sektora kao korisno, ako se želi da
partnerstvo potraje. Javno prihvaćanje uključivanja privatnog sektora kroz duže vrijeme,
ovisit će prvenstveno od pružanja obećanih usluga i ostvarene koristi po prihvatljivim
cijenama. Zbog toga, vrlo je važno razviti mehanizme kako bi se osiguralo da organizacija
koja pruža uslugu, bilo da se radi o organizaciji iz javnog ili privatnog sektora bude
odgovorna prema svojim korisnicima.
Javna podrška će također ovisiti o mogućnosti partnerstva da zadovolje potrebe svih
dionika. Npr. službenici u javnim službama mogu biti izvor velikog otpora povećanom
uključivanju privatnog sektora u pružanju usluga. Ugovori trebaju osigurati zapošljavanje
ili zbrinjavanje javnih službenika i lokalnih stanovnika u najvećoj mogućoj mjeri.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 84
Kredibilitet i transparentnost
Učinkovitu suradnju između lokalne vlasti, poslovnog svijeta i zajednice nije lako postići,
jer je uključeno mnogo različitih sudionika, često postoji nizak stupanj povjerenja među
potencijalnim partnerima te nedostaje predvidljivost u procesu. Stoga kao bitan faktor
navodimo i kredibilitet podržavatelja i drugih uključenih lidera, kao i transparentnost
procesa kritične su odrednice dugoročnog uspjeha. Iskustvo govori da istinsko
partnerstvo mora uključivati principe pravičnosti, transparentnosti u postupanju te
zajednički interes odnosno korist. Za uspješno partnerstvo u bilo kojem projektu
potrebno je povjerenje i sigurnost.
Faktori koji pridonose trajnom partnerstvu
Vlasti jasno iskazuju interes za javno- privatno partnerstvo koje će se održati kroz dulje
vrijeme. Bitni elementi za trajno javno- privatno partnerstvo su: uključivanje resursa,
razvoj kapaciteta, uloge i odgovornosti, fleksibilnost, vrijeme, strpljenje i društvena
odgovornost. Svaki od elemenata je obrazložen u nastavku.
Uključivanje resursa
Svi bi se uključeni partneri trebali obvezati da će uključiti svoje resurse (financijske,
ljudske, kapital) kako bi povećali svoj interes za stvaranje uspješnog partnerstva. To
uključuje dijeljenje rizika i nagrade.
Razvoj kapaciteta
Projekti koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili velika kapitalna ulaganja
zahtijevaju razvoj kapaciteta svih grupa dionika. Npr. razvoj kapaciteta:
potrošača o prirodi usluga koje su im namijenjene i u pogledu troškova za
pružanje usluga;
pružatelja usluga, naročito lokalnih organizacija, u pogledu poduzetničkih
vještina
vlasti, u pogledu usvajanja potrebnih okvira za pružanje usluga te za nadgledanje
kvalitete pružanja usluga.
Uloge i odgovornosti
Određivanje uloga i odgovornosti još je jedan element potreban za razvoj učinkovitih
partnerstva. Bitno je da se partnerstva organiziraju kroz usuglašavanje, u cilju
najučinkovitije upotrebe resursa obiju strana.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 85
Individualne odgovornosti moraju biti jasno razgraničene i određene od početka, kako
ne bi došlo do dvosmislenih, nejasnih zadatka koji se očekuju da ih svaki od partnera
provede.
Nadalje, te odgovornosti treba realističko definirati, s jasnim razumijevanjem jakih i
slabih strana svakog pojedinog partnera.
Fleksibilnost
Svi su partneri vezani uz kontekst i lokalno se razlikuju. Partnerstvo bi se trebalo koristiti
postojeća iskustava, ali u isto vrijeme trebalo bi voditi računa o korištenju komparativnih
prednosti lokalnih resursa. Ako se radi o duljem vremenu, bit će najvjerojatnije potrebno
provesti promjene u plan investiranja, izboru tehnologija te planu aktivnosti, kao
odgovor na nepredviđene okolnosti.
Uključivanje jasnih procedura za uvođenje takvih promjena tijekom životnog ciklusa
projekta, smanjit će šanse za stvaranje negativnog utjecaja na partnerstvo.
Vrijeme
Partnerstvo zahtijeva vrijeme. Proces razumijevanja problema koje treba rješavati i
učinka na potencijalne partnere, kao i potreba partnera, zahtijeva vrijeme.
Napredak se sigurno može događati kako se projekt odvija, ali proces zadobivanja i
održavanja prihvaćanja među korisnicima, provoditeljima i regulatorima je kontinuiran
- suradnički dijalog u cilju zadovoljavanja zajedničkih potreba mora se održavati kroz
cijeli projekt.
Strpljenje
Za projekte koji zahtijevaju znatne institucionalne promjene ili kapitalne investicije
potrebno je dosta vremena. Pažnja mora biti posvećena balansu između brzog
odgovaranja na najhitnije krize i razvijanja integriranih rješenja koja će potrajati.
Politički ciklusi i želja za brzim poboljšanjima u kriznim situacijama često dovode do
postavljanja prekratkih vremenskih okvira.
Takve kratkoročne agende i ograničeni horizonti vode nerealnim očekivanjima i
neodrživim rješenjima. I krupne institucionalne promjene (npr. razvoj regulatornih
kapaciteta) i velika privatna ulaganja zahtijevaju vrijeme.
Nije realistično očekivati da će uključivanje privatnog sektora brzo prebroditi nedostatke
u javnim institucijama i aktivnostima, niti da će odmah kompenzirati dotadašnje
nedostatke u resursima i financiranja sa strane javnog sektora.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 86
Društvena odgovornost
Javne usluge osiguravaju javnu dobrobit- drugim riječima dobrobit koja bi trebala biti
dostupna svima. Poboljšanje pružanja takvih usluga zapravo se odnosi na poboljšavanje
življenja ljudi, naročito siromašnih u gradovima.
Vlade bi trebale uvijek osigurati da promjene koje usvajaju dovode do povećanja
pristupa i boljoj kvaliteti u pružanju usluga. Naglasak na društvenoj odgovornosti
povećat će političku korist, jer bolje usluge vode prema većem političkom prihvaćanju
od strane javnosti.
ANALIZA INTERVJUA I ANKETA
S ciljem upoznavanja gospodarskoga stanja Općine podijeljeno je 25 anketnihupitnika
od kojih je popunjeno 10.
Zaključujemo kako poduzetnik ima potrebu za ulaganjem i povećanjem broja zaposlenih,
a njegova očekivanja od Općine su:
„Najvažnija potpora bi bila sufinanciranje kamata, pomoć za dobivanje kreditai garancija
kod banaka, lokacijsko rješenje u obliku poduzetničke zone“.
Druga očekivanja od Općine jesu: “Općina bi trebala u novim razvojnimplanovima
pokrenuti investicije i zaposliti domaće poduzetnike, pomoćipoduzetnicima da se
pripreme za te projekte kroz razne edukacije. Time bise dobilo novo zapošljavanje te
novi prihodi u općinsku blagajnu“.
Ovim odgovorima željeli smo skrenuti pozornost općinskoj vlasti kako naterenu ima
partnere potrebne za razvoj gospodarstva, stoga je potrebno osiguratikontinuiranu
dvosmjernu komunikaciju i definirati modele provedbe.
Proračunski plan projektnih aktivnosti za razdoblje 2015.-2017. godina
Financijski plan sadrži indikativni okvirni raspored sredstava potrebnih za
realizacijurazvojnih projekata po strateškim ciljevima i prioritetima u planiranom
razdoblju.
S obzirom da je Strategija razvoja izrađena za razdoblje od 2015. do 2020. godine te
uključujućiokolnost jačanja privrede i rasta gospodarskih subjekata uvjetovano ulaskom
u EU, Financijski plan će se usklađivati na godišnjoj osnovisukladno općinskom
proračunu, nacionalnim izvorima financiranja te programima EU.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 87
Proračunom Općine Nova Bukovica u trogodišnjem razdoblju predviđeni su slijedeći
prihodi i rashodi:
Izvor: Jedinstveni upravni odjel Općine Nova Bukovica
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 88
PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE NOVA BUKOVICA
Budući da je Strategija usklađena s Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena
je prema ciljevima Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske
promjene i učinkovito korištenje energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu
uključenost) te usmjerena na rezultate ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog
rasta.
Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na dostizanje maksimalnog učinka
financiranja projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre prakse u korištenju
fondova Europske unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.
Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvaća sve segmente života stanovnika
Općine, i postizanjem sporazumne odluke po tom pitanju na razini čitave zajednice,
otvoren je put prema suradnji i zajedničkom radu na provedbi Strategije.
Naglasak u procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i
civilnog sektora te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo računa
o prijedlozima i mišljenju lokalnog stanovništva i predstavnika svih sektora. Štoviše,
svrha procesa strateškog planiranja bila je direktnim razgovorom, otvorenom diskusijom
i putem radionica, ostvariti partnerstvo koje mora rezultirati posvećenosti ciljevima,
prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene. Navedeno će osigurati kvalitetnu
provedbu Strategije.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica bit će usvojena od strane Općinskog Vijeća.
Usvajanje konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument"
pa će se i nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično
održavati konzultacije sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako
bi se utvrdilo koliko se promijenilo stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju
li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati određene mjere i prioritete.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 89
PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE
Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije
razvoja omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba.
U okviru sustava praćenja provedbe Strategije razvoja zadužena je Općina Nova
Bukovica i to da koordinira, prikuplja, obrađuje, analizira i pohranjuje informacije,
podatke i pokazatelje, izrađuje ocjene realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnost
upravljanja provedbom Strategije.
Općina Nova Bukovica pratit će stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera,
ostvarene rezultate i učinke na razvoj Općine, učinkovitosti i uspješnost u korištenju
financijskih sredstava te ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru. Ukoliko su
sve potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi da li su i koliko mjere pridonijele
zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih učinaka.
U svrhu što bolje provedbe Strategije Općina Nova Bukovica će kreirati Bazu projekata.
Baza će zahtijevati kontinuiranu evaluaciju pristiglih projekata, ali iz nje će proizaći i
eventualna potreba za nadopunjavanje prioriteta i mjera utvrđenih Strategijom.
Za projekte gdje će nositelj biti Općina bit će potrebno izraditi akcijski plan provedbe za
svaku proračunsku godinu, odnosno, donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela
proračunskog planiranja (godišnji Programi koji se donose uz Proračun – Program
izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, Program javnih potreba u kulturi, sportu,
obrazovanju, zdravstvu i sl.).
Temeljem informacija o mogućnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani
stanovnici u mogućnosti su prijaviti svoje prijedloge projekata.
Projektne prijedloge koji će pristizati nakon finalizacije ovog dokumenta Općina Nova
Bukovica će uvoditi u Bazu projekata. Kontinuiranim ažuriranjem Baze od strane Općine,
i sukladno prioritetima, Općina će donositi odluke o izmjeni i/ili dopuni ne samo Baze
projekta već i ostalih dijelova Strategije razvoja (u svrhu postizanja očekivanih rezultata).
Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje
anketirati ostale dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti Strategije i njome
predviđenih mjera te ih, ako je moguće, i češće pitati o razini zadovoljstva, obzirom na
činjenicu da su kao stanovnici Općine krajnji korisnici većine mjera.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 90
STRATEGIJA RAZVOJA U BUDUĆNOSTI
Strategija razvoja Općine nije jedinstven “dovršeni” plan. To je dinamični dokument koji
će se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u razvojnom
statusu, kao i poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja. Strategija razvoja
Općine zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje projekata i njihovih
odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati s promjenama unutar
Općine i njezinim razvojem. Stoga će se Strategija razvoja Općine vjerojatno mijenjati i
vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom. Općina će morati upravljati
tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da Strategija razvoja Općine
i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima interesnih skupina
koje se odnose na razvojne kočnice i prilike koje karakteriziraju Općinu.
S obzirom na sve ovo, predlaže se sljedeći raspored pregleda i procjene:
Godišnju kontrolu napredovanja- valja obavljati prije utvrđivanja općinskog proračuna za
narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svako područje ciljeva i prioriteta
Strategija razvoja Općine kako bi se vidjelo koji je napredak postignut i naglasiti koji su
projekti bili uspješni, a koji nisu. Procjena će morati biti jasno izražena i transparentna.
Procjena bi se trebala zaključiti s preporukama za izmjene i poboljšanja prije podnošenja
Partnerstvu na komentare i ratifikaciju.
Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti svoje
preporuke za vijeće kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako da
odražavaju promjene u prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava.
Trogodišnju procjenu– Strategija razvoja Općine će se trebati ocjenjivati svake tri godine,
pri čemu će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u odnosu na
korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati unutar Jedinice
za provedbu projekata, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost, učinkovitost, relevantnost
i implikacije programa. Izvještaj će se dostaviti Partnerstvu koje će u suradnji s
predstavnikom Europske komisije (ako Europska komisija bude to tražila) djelovati kao
upravni odbor na razini Općine radi procjene, a rezultati procjene bit će dostupni
javnosti.
Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali formalna odluka Vijeća mora
postojati oko toga što se odbacuje, a što prihvaća, a na osnovi preporuka od strane
Partnerstva.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 91
Ovaj proces poslužit će sljedećim važnim ciljevima:
1. Ažuriranje Strategije razvoja Općine- Da Strategija razvoja Općine dokument stalno
bude ažuriran i razmatran te da rezultati budu dostupni u javnom domenu, uz formalne
evidencije o odlučivanju.
2. Povećanje skupa osnovnih podataka- Da sve veće količine informativnih, važnih i
relevantnih podataka postanu dostupne kako bi se Strategija razvoja Općine
poboljšavao, a odlučivanje o razvojnoj politici mijenjalo.
Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj dokument
i razvojnu politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za Općinu
istodobno ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je potrebna
suradnja s drugim općinama, razinama uprave pa čak i susjednim zemljama kako bi se
razvoj Općine Nova Bukovica kretao u smjeru koji je formuliran u viziji Općine .
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 92
P R I L O Z I
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 1
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 2
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 3
Izvor: Baza podataka nerazvrstanih cesta Općine Nova Bukovica
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
Ukupno Muškarci Žene
Stanovništvo Općine Nova Bukovica
BjelkovacBrezik
Bukovački Antunovac
Dobrović
Donja Bukovica
Gornje Viljevo
Miljevci
Nova Bukovica
STANOVNIŠTVO PO NASELJIMA
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 1
POPIS MJESNIH DOMOVA
POPIS UDRUGA
Nogometni klub „Zrinski“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Nogometni klub „Mladost“ Miljevci, Ivice Civarića bb, Miljevci
Udruga žena „Bukovica u srcu“, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Dobrovoljno vatrogasno društvo Nova Bukovica Brezik, Zagrebačka 3, Nova Bukovica
Lovačka udruga „Jelen“ Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Malonogometni klub „Apokalipsa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova
Bukovica
Kulturno umjetničko društvo „Lipa“ Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova
Bukovica
Udruga informatičara i tehničara Nova Bukovica, Trg dr. Franje Tuđmana 1, Nova Bukovica
Matica Slovačka u Miljevcima – Matica Szovenska v Milevci, Kralja Tomislava 18, Miljevci
POPIS ŠKOLA
OŠ Vladimir Nazor, Zagrebačka 28, Nova Bukovica, broj djece 112
Područna škola Miljevci, Miljevci broj djece 9
POPIS ŠPORTSKIH TERENA, DJEČJIH IGRALIŠTA…
Vinogradska ulica, sportski teren i dječje igralište
Nogometni tereni NK Mladost Miljevci
Nogometni tereni NK Zrinski Nova Bukovica
Nogometno igralište Bukovački Antunovac
Dječje igralište u ulici Zrnskih Frankopana
Hrvatsko-slovački dom Miljevci
Mjesni dom Bukovački Antunovac
Mjesni dom Dobrović
Mjesni dom Brezik
Dom kulture Nova Bukovica
Mjesni dom Donja Bukovica
Mjesni dom Gornje Viljevo
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 2
Popis nositelja OPG-a sa većom proizvodnjom
Ime i Prezime Mjesto Telefon Mobitel BRANKO BRAČUN Brezik 564-152 098 170 5046 SUZANA JAGNJIĆ Miljevci 567-131 DRAŽEN MATOTA Miljevci 567-052 098 898 577 STJEPAN DOLOVSKI Dobrović 567-046 099 855 2307 ĐURO DOLOVSKI Dobrović 567-016 091 156 7016 DINO LOVRIŠA Miljevci 091 940 9540
ANTUN TANDARIĆ Nova Bukovica 564-075 IVO TUDIĆ Nova Bukovica 564-273 MIJODRAG VUKOMANOVIĆ Dobrović 567-137 098 982 8567 MIODRAG ŠIMIĆ Donja Bukovica 564-349 091 583 3458 DALIBOR ŠIMIĆ Donja Bukovica 564-349 JOSIP ŠKRNIČKI Brezik 098 175 6927
JELKA ČIČEK Slatina
551-173 ZVONKO 098 989 1090
ĐURO HALAVUK Dobrović 567-036 ROBERT IVIĆ Brezik 098 466 681
MARIJA SOBOL Miljevci 567-140 GORAN ŠARKO Bjelkovac 567-202 MARIN ŠPOLJAR Brezik 098 192 1527
MARIN RADAŠ Miljevci VERA
098 983 3282 HALAS FRANJO Brezik 098 271 533
MATIJA ŠKRNIČKI Brezik 564-192 098 343 072 IVAN ŠKRNIČKI Brezik 564-342 098 935 2256 FRANJO KRALJIK Brezik 564-196 091 509 39 93 STJEPAN MALENJAK Miljevci 567-184 091 212 2871 ŽELJKO MILKOVIĆ Gornje Viljevo 562-037 NIKOLA BENČINA Nova Bukovica 098 958 9230
RAJKO MILOSAVLJEVIĆ Bjelkovac
567-212 098 994 2100 ANICA
098 962 4315 FRANJO IVIĆ Brezik 564-203 DRAGAN ŠKRNIČKI Brezik 564-371 JOSIP PODBOJ Nova Bukovica 562-023 FILIP DORČAK Miljevci 567-250 ZVONIMIR VENCL Nova Bukovica 564-306 SLOBODAN STJEPANOVIĆ Nova Bukovica 091 926 8180
IVAN SOBOL Miljevci
567-189 ĐURO 098 949 7448
DENIS MALENJAK Miljevci 098 804 798
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 3
OPĆINA NOVA BUKOVICA
Operativni plan aktivnosti u projektnom razdoblju
Br.
Mjera/projekt
Odgovorna
Projekt
Razdoblje
Očekivani troškovi
Napomena
institucija provedbe u razdoblju provedbe
Prioritet/Mjera iz Strategije
razvoja (u 000 KN)
1 7.4. Općina
Nova Bukovica Izrada dokumentacije za mjesni
dom u Bjelkovcu 2015.- 2016. 50 Prioritet 5./M4.
2 7.4. Općina
Nova Bukovica Rekonstrukcija MD u Gornjem
Viljevu 2016.-2017. 50 Prioritet 5./M4.
3 MRRFEU Općina
Nova Bukovica Izgradnja nogostupa u naselju
Miljevci 2016.-2017. 100 Prioritet 1./M4.
4 MRRFEU Općina
Nova Bukovica Sanacija nogostupa u naselju N.
Bukovica 2017.-2018. 100 Prioritet 1./M4.
5 FZOEU Općina
Nova Bukovica Rekonstrukcija Doma kulture
(kuhinja, pod, EE) 2018.-2019. 100 Prioritet 5./M4.
6 7.4. / MZOS Općina
Nova Bukovica
Izgradnja školske sportske dvorane pri OŠ “Vladimir Nazor”
u Novoj Bukovici 2016.-2020. 1.000
Prioritet 5./ Mjera 3./
Podmjera 2.
* u tablici se nalaze očekivani Projekti razvoja Općine Nova Bukovica Načelnik Općine Nova Bukovica:
u projektnom razdoblju 2015.-2020.godina
Željko Vencl, v.r.
Strategija razvoja Općine Nova Bukovica 2015. – 2020. 4
Popis korištene literature:
1. Master plan turizma VPŽ za razdoblje 2009.-2019., S.Bošnjak, VPŽ 2009;
2. PPUO Nova Bukovica; Zavod za prostorno uređenje, Službeni glasnik 7/08.
3. Prostorni plan Virovitičko-podravske županije, 2012. Godina;
4. Popis stanovništva, domaćinstava I stanova 2011. Godine, DZS, Zagreb 2011. ;
5. Program ruralnog razvoja RH zarazdoblje 2014.-2020., Popis mjera s osnovnim informacijama, Ministarstvo poljoprivrede, ožujak 2015. ;
6. V.Izmjene i dopune Prostornog plana Virovitičko-podravske županije(Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije broj 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12-pročišćeni tekst i 2/13);
7. Strateški plan, 2.izdanje, Eko vet d.o.o., Zagreb 2015. 8. LAG Marinianis, Strategija, 2013.; 9. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.,
MINPO, 2013.godina; 10. Nacionalna strategija zaštite okoliša, Sabor RH, 2002.g.; 11. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –
2015. Godine, Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11.
top related