slobodna bosna [broj 882, 3.10.2013]
Post on 14-Apr-2018
300 Views
Preview:
TRANSCRIPT
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 1/68
DARKO ELEZ: IZVORNO SVJEDO^ANSTVO UBICE IZ LUKAVI
I
www.slobodna-bosna.
ODLU^NA
BITKA ZA @IVOT
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 2/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 3/68
ZDRAVSTVENI KARTONLIDERA SDATIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI
METASTAZE NA MOZGUMu~nina i vrtoglavica, s kojom seSULEJMAN TIHI] borio posljednjih desetakdana, nije uzrokovana trovanjem hranom,kao {to se u po~etku pretpostavljalo, nego
je rije~ o metastazama raka na mali mozak;urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu iosobnu borbu predsjednika Strankedemokratske akcije
[OKANTNA ISPOVIJESTDARKA ELEZAKAKO SMO UBIJALI, KRALI,
OTIMALI[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal Tu`iteljstva BiH BO@OMIHAJLOVI] saslu{ao je prije godinudana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optu`enog za ~etiriubojstva, vi{emilijunske plja~ke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadr`ajElezovog iskaza koji pokazuje da je vo|azlo~ina~ke organizacije, spa{avaju}i sebe,
postao najva`niji svjedok Tu`iteljstva
PASO[I ZA BUDU]NOST“U[TEDA” SREDOJA NOVI]ASREDOJE NOVI], ministar civilnih poslovaBiH, na}i }e se pod istragom Tu`ila{tva
BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanrednenabavke nekoliko stotina hiljada paso{akoji se ne}e mo}i “potro{iti” ni narednihpet godina; izvor Slobodne Bosne iz ovogministarstva otkriva koje je sve malverzaci-
je Novi} po~inio
AMERI^KO-IZRAELSKIDIPLOMATA MERONGOSPODAR HA[KOG TRIBUNALANikada do sada izbor predsjednika Ha{kogtribunala nije izazvao toliko interesovanje
javnosti kao posljednji na kojem je reiz-abran sudac THEODOR MERON, koji senalazi u centru afere sa namje{tanjem oslo-
ba|aju}ih presuda; na{ izvor iz Ha{kog tri-bunala obja{njava zbog ~ega je Meronovizbor za prvog ~ovjeka Me|unarodnog sudaza ratne zlo~ine sporan i za{to dovodi upitanje kredibilitet Tribunala u Haagu
EJUP GANI], GIPS, CHIPS,VIDEOCLIPSNOV^ANIK ZATVORENOG TIPAPrivatni Univerzitet porodice Gani},Sarajevo School of Science andTenhnology (SSST), mo`da ispunjavasve smjernice i standarde akademsko-predava~ke zajednice, ali kada na reddo|e pla}anje, SSST i sam
predsjednik Gani} ne ispunjavajuop}eprihva}ene poslovne standarde,nego se pona{aju kao kriminalnaorganizacija. O tome svjedo~i EsmaPavica, direktorica firme „Gipsal“, koja}e svoja potra`ivanja od SSST-a ipredsjednika i rektora Ejupa Gani}amorati tra`iti sudskim putem
ISTINE I LA@IIZME\U POLITI^KIH I «NARODNIH»
KUHINJAProf. dr. ESAD BAJTAL upravo je objaviosvoju devetu knjigu NEOFA[IZAM UETNO-FRAKU; u otvorenom i polemi~nom
razgovoru za na{ magazin ovaj pedagog,
psiholog, filozof i sociolog govori, izme|uostalog, o 85 multimilionera ove gladnezemlje koji u svojim etno-patriotskimd`epovima dr`e devet milijaradi dolara kosu “zaradili” zdu{no rade}i na riskantnomposlu “za{tite vitalnog nacionalnoginteresa”
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ www.slobodna-bosna.
24
28
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 4/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
KAZNENO-POKVARNIZAVOD
Direktor FUP-aDragan Luka~
neredio istraguo bijeguDominikaIlija{evi}a izmostarskogzatvoraDirektor Federalne uprave policije(FUP)
Dragan Luka~naredio je
po~etkom tjedna otvaranje istrage kojabi trebala utvrditi kako je i pod kojimokolnostima iz BiH pobjegao Dominik Ilija{evi} Como. Inspektori FUP-a }e unarednim danima ispitati da li jeIlija{evi} na godi{nji odmor pu{tensukladno zakonskim propisima,odnosno, da li je u tom smislu bilopropusta u upravi Kazneno-popravnogzavoda Mostar. O~ekuje se, tako|er, dapolicijska istraga utvrdi kako se moglodesiti da osu|enik za ratne zlo~ine naprivremenoj slobodi boravi bez ikakvog
nadzora. Como je u intervju za Ve~ernjlist kazao da je na otok Vir kod Zadrado{ao jo{ 10. septembra, ali je vijest onjegovom bjekstvu slu`beno potvr|enatek osamanest dana kasnije, nakon {tose nije vratio u mostarski zatvor. Izfederalnog MUP-a najavljuju i da }e odhrvatskog pravosu|a i policije tra`iti dase Dominik Ilija{evi} odmah uhapsi,budu}i da u Republiku Hrvatsku nijedo{ao kao turista, nego kao bjegunacza kojim je raspisana crvenaINTERPOL-ova tjeralica. (S.M
MINI MARKET
Zlatni odbojkašina kafi u Kantonu
Dragan Luka~
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 6/68
Dvije-tri su se vlade u tri posljednje godine izmijenileu Sarajevskom kantonu, prvu demokratski izabranu,
predvo|enu Socijaldemokratskom partijom BiH,odmijenila je druga, ni{ta manje demokratski i legitimnovalidna okupljena oko sto`era predvo|eneg Strankomdemokratske akcije. U me|uvremenu (u meno-pauzi),kratko vrijeme postojala je improvizirana, lohotna,navrat-nanos sklepana prelazna kantonalna Vlada, u kojoj
je Radon~i}ev Savez za bolju budu}nost istisnuo SDA, pase tu pri{ljam~ilo, pri{lepalo jo{ nekakvog strana~kogsitni{a da se udjene u parlamentarnu ve}inu. Danas jednu,
sutra drugu, prijepodne, {to bi rekao na{ mudri Vo|a AlijaIzetbegovi}, ‘vamo, poslijepodne tamo.
Rezultati tih demokratskih turbulencija, strana~kih
preslagivanja, naduravanja, dogovora-odgovora, koali-cijskih, da prostite, kurvanja mogao se vidjeti prije tri-~etiri dana: ki{a je padala, iz drveta i iz kamena, zamrznut
je gradski prijevoz, hiljade ljudi, gra|ana Sarajeva bauljalo je po ulicama, ~ekaju}i kakav-takav gradski prijevoz „koji do}i ne}e“. Elektroprivreda BiH je odlu~ilaisklju~iti struju Gradskom saobra}ajnom preduze}u,hroni~nom, okorjelom neplati{i. Kako su se mijenjalekantonalne vlade, tako su se rotirale upravlja~ke imenad`mentske posade u GRAS-u. Najvjerovatnije je u
pravu sarajevski kantonalni premijer Suad Zeljkovi} kada je usred te saobra}ajno-tala~ke krize podvrisnuo: „Ovo jeterorizam, ovo gra|anima Sarajeva ni agresori nisuradili“. Aludirao je Zeljkovi} na ~injenicu da je na ~elu„Elektroprivrede BiH“ revnosni aparat~ik, ljuti pripadnik Lagumd`ijine partijsko-energetske „jednosmjerne struje“
Elvedin Grabovica. Tri miliona maraka je GRAS du`an
„Elektroprivredi“, obja{njava Grabovica i obe}auklju~enje struje ~im se barem deseti dio toga duga uplna ra~un javnog poduze}a na ~ijem je ~elu. I Grabovi
je, bez sumnje u pravu - struja, komunalije se mora pla}ati, do{la maca na vratanca. Nema vi{e {ale, gledankroz prste.
Uostalom, nije GRAS jedino javno poduze}e - `rttog poo{trenog re`ima napla}ivanja strujaisklju~ena je struja, tako|er javnoj, isto ta
kantonalnoj firmi ZOI 84 koja grca u dugovima. Sam
postoji stanovit problem koji umanjuje vjerodostojnosrelativizira odlu~nost Elektroprivrede BiH i njezindirektora Grabovice - ZOI 84 je u financijski pakao
du`ni~ku krizu u najve}oj mogu}oj mjeri uvamenad`ment koji je postavila Socijademokratska partBiH, predvo|en raskala{nim, razuzdanim `dera~em tu|
para, Lagumd`ijinim zemlja~kim favoritom SalkoHasanefendi}em. Menad`erom, koji je gdje se g
pojavio u posljednjih tridesetak godina (Oslobo|enrecimo), iza sebe ostavio finansijsku pusto{, jezidugove i stotine jaransko-zemlja~ko-prijateljsuposlenih besposli~ara. Da li bi se Grabovica usudisklju~iti struju „ZOI-u 84“ da je i dalje na njegovom ~e„poduzetnik i vizionar“, posrnuli strana~ki miljenHasanefendi}? Bi, ali malo morgen!
Da li su radnici i uposlenici Gradskog saobra}ajn preduze}a `rtve politi~ko-strana~kih obra~unKratkoro~no, dnevno-pragmati~no da! Nikada zanikada „Elektroprivreda BiH“, odnosno nj
„energi~ni“ direktor Grabovica ne bi usudili isklju~
SLOBODNA BOSNA I 3.10.206
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Problem javnih poduzeća u Sarajevskom kantonu, višedecenijski sistemski zapuštenih, pljačkanih, opustošenih, očerupanih, u posljednje trgodine reduciran je i sveden na stranačko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu premještaljku koja se na kraju, po pravilu iuredno, nemilosrdno fakturiše građanima. Znamo li zašto je, zbogčega, po kojoj ekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca povećana dvostruko, ako si priuštite redovnu higijenu, čaki trostruko
DVIJE SU SE VO\E ZAVADILELIJEPO I ^ISTO MOJE SARAJEVOPi{e: SENAD AVDI]
„Ovo nema nigdje“, gun|ali su gra|ani Sarajegasili grijanje, zatvarali slavine na ~esmama
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 7/68
struju trolejbusima i tramvajima, ostaviti na ulici stotine hiljadagra|ana, da je, kojim koalicijskim slu~ajem, ostala prethodnaupravlja~ko-menad`erska postava - koju je postavilaSocijaldemokratska partija BiH.
Sve je u pravu kantonalni premijer Suad Zeljkovi}, kada bijesnokonstatira da su gra|ani, jednostranom odlukom„Elektroprivrede BiH“ da ukine struju GRAS-u Sarajeva
„terorizirani“ gore i te`e nego u vrijeme „agresije“. Nego, hajdemomalo da vidimo odakle nam dolazi premijer Zeljkovi}? Ni iz kakvogrealnog „samoodr`ivog“ sektora, nego iz jo{ jednog javnog
kantonalnog poduze}a - „Toplana“, koje je godinama ni{ta manje ini{ta obzirnije teroriziralo, smrzavalo, „dr`alo na ledu“ gra|aneSarajeva. Milioni nagomilanih, vi{egodi{njih dugova ostali su iza
direktora Zeljkovi}a, prije nego {to se „toplo ljudski“ oprostio odradnika „Toplana“ i preuzeo premijersku funkciju u kantonalnojVladi.
Problem javnih poduze}a u Sarajevskom kantonu,vi{edecenijski sistemski zapu{tenih, plja~kanih, opusto{enih,o~erupanih, u posljednje tri godine reduciran je i sveden nastrana~ko naguravanje, izbacivanje-ubacivanje, besmislenu
premje{taljku koja se na kraju, po pravilu i uredno, nemilosrdnofakturi{e gra|anima. Znamo li za{to je, zbog ~ega, po kojojekonomskoj neminovnosti cijena vode u zadnjih dva-tri mjeseca
pove}ana dvostruko, ako si priu{tite redovnu higijenu, ~ak itrostruko. Ne znamo, niti mo`emo znati, osim ako vjerujemokantonalnom ministru za tu oblast Zlatku Petrovi}u, „recidivisti“-
povratniku u izvr{noj vlasti Kantona Sarajevo. Otprilike,
obja{njava ministar Petrovi}, do{lo je vrijeme da se vlast obra~usa neodgovornim pojedincima i manjim grupama, koji sebi svamalo dopu{taju luksuz da se kupaju, peru kosu, zube pa ~ak,ekstremnim slu~ajevima, zalijevaju cvije}e!
Predvidiva je i stra{na pri~a, stra{na zato {to je predvidivauobi~ajena, koju je, reklo bi se korektno i argumentiran
posljednjih dana eksploatirao Dnevni avaz - kako kantona
poslanik i federalni zastupnik Damir ^ard`i} kontrolira, „kanafi“ dr`i ministra iz svoje stranke (Radom za boljitak) EmHrenovicu. Ko je ^ard`i}? Mu`, neke s pravom zaboravlje
pjevaljke lakih nota i strana~ke kolegice. Ko je Hrenovica? E, ne znam. Uglavnom nekakav jadnik koji je zahvaljuju}i „du`ni~kkrizi“ du`an igrati kako mu glazbeno-muzi~ki {efovi diktiraju.
Ka`e Grucho Marks, onako izvorno marksisti~ki, dijalekti~u jednom filmu: „To {to neko izgleda kao idiot, {to se pona{a kidiot, izgleda kao idiot, ne smije vas zavarati - on zbilja jeidiot“.
Ne mislim pri tom ni na koga od gore pobrojanih individuamislim, isklju~ivo, na gra|ane koji se ne voze gradsksaobra}ajem, ne kupaju se, ne uklju~uju grijanje, plinskelektri~no, mazutsko, pokapaju svoje najmilije po basnoslovncijenama i uvijek na „{telu“ i „preporuku“...
Da, skoro zaboravih, kantonalni premijer Suad Zeljkovi} pro{le nedjelje svog medijskog savjetnika iz „Toplana“ postavio direktora javnog poduze}a „Pokop“. Znam ~ovjeka i ni{ta pronjega nemam - idealan izbor da baci posljednju lopatu zemlje kaSarajlije optr~e posljednji krug (pakla/d`ehenema).
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ
e nedjelje dok su im ukidali gradski prijevoz,
STANJE REDOVNOTramvaj kren’o, ma nije kren’o
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 8/68
^ETVRTAK, 26. SEPTEMBARStalna, vi{edecenijska ~itateljica „SB“,
tek joj je 85-90 godina, presretne me danasna cesti, pozdravlja kurtoazno: „Pa nisamznala, sine, da si ti pomalo i ljepu{ka{t,vazda si mi se nekakav ~inio.“ Ruku nasrce, i meni...
PETAK, 27. SEPTEMBAR Neka djevojka iz Slovenije, ne znam ni
ko je ni odakle joj broj mojeg telefona, aliima obavezuju}e prezime na koje se nesmijem oglu{iti - PRE[ERN, pi{emagistarsko-doktorsku studiju o, neisklju~ujem da sam krivo razumio,novinarima koji su „pre`ivjeli rat“, pa jeneko uputio i na mene. Druga jedna cura izMakedonije LjUBICA SPASKOVKAmagistrira-doktorira u Engleskoj na temusarajevski rock and roll prije i nakon rata,ili ne{to tako, pa i ona tra`i moju suradnju,mi{ljenje... Ni{ta mi od toga ne treba, mukami je, najradije bih to sve otka~io otfikario,
odjebao, ali, nastojim biti u~tiv, pristojan,takti~an, nagodan. Citiram prof. ESADABAJTALA koji u svojoj knjizi „NEOFA[I-ZAM U ETNO-FRAKU“ citira ruskog
pisca Turgenjeva koji tvrdi da „postoje prilike u kojima je takti~nost neumjesna...gora od grubosti“.
SUBOTA, 28. SEPTEMBARU emisiji Reflex koju snimam na
televiziju OBN sijevnu (nam) raspravame|u dvojicom mojih gostiju, uglednihodvjetnika JOSIPA MUSELIMOVI]A iFAHRIJE KARKINA, oko toga da li bi oni
branili MOM^ILA KRAJI[NIKA uHaagu. Karkin ka`e da bi, Muselimovi}veli da ne bi NIPO[TO. Nije to maladilema, niti je jednostavna odluka, zadire uosobne, moralne, profesionalne, politi~ke,svjetonazorske aspekte.
Kolega SENAD HAD@IFEJOVI] jeve~eras na Face televiziji objavio intervjusa Kraji{nikom, presu|enim ratnimzlo~incem i sa svih strana ga (Senada)
blate, vrije|aju, optu`uju da je izdao„nacionalnu stvar“. Da li bih ja radio, iliobjavio intervju sa Kraji{nikom? Naravnoda bih, da mi se ukazala prilika.
Hiljadu je stvari sporno u Had`ifejzovi-}evim pitanjima, milion ih je proble-mati~no u Kraji{nikovim odgovor ima.Meni se, me|utim, u~inio prili~no ljubak iiskren Kraji{nikov odnos prema liderimazara}ene (bo{nja~ke) strane: sve najljep{e,ili ni{ta ru`no, Momo zbori o ALIJIIZETBEGOVI]U i HARISU SILAJD@I-]U.
„Kraji{nik je ~estit srpski politi~ar i~ovjek od rije~i, odgovoran, doma}in“,{okirao me je u prolje}e 1994. HarisSilajd`i} nakon {to se vratio sa mirovnih
pregovora u @enevi. Nisam se ni sabrao, a
Haris nastavlja, ne prekida: „Sada da meKraji{nik pozove da odem na Pale, oti{aobih bez ikakvog straha da se ne}u vratiti.“
NEDJELJA, 29. SEPTEMBARU dva dana u zagreba~kom Jutarnjem
listu dva razli~ito intonirana teksta onajnovijem ~udu iz Me|ugorja - svijetle}ojGospi. Ju~er se pisac ANTE TOMI] sa timnajnovijim hercegova~kim vjersko-
turisti~kim fenomenom zajebava, {to i nijeosobito te{ko, a danas se njegov kolegaTOMISLAV ^ADE@ bacio na mnogozahtjevniji posao - problematiziranje „njenesvjetlosti Gospe“ u {irem poslovnom,nacionalnom, transregionalnom kontekstui ozra~ju. Da nema nedotupave, klasi~ne
purgerske, {ablonizirane, kanonizirane povr{nosti, pretencioznih frljoka iz vi{egstale`a („Bo{njaci imaju nogometnureprezentaciju, Srbi srebreni~ke jame aHrvati - Gospu“) radije bih potpisao^ade`ov nadahnuti „mini esej“ negoliTomi}evu rutinersku, predvidivuzajebanciju.
Ukazanje me|ugorske Gospe od prijetrideset i kusur godina i sve {to taj fenomen
prati i oboga}uje ga, milioni posjetitelja,hodo~asnika, razvoj najprije malog, potomsrednjeg i na kraju ogromnog biznisa,neporeciv je dokaz vitalnosti, duhovne,
poslovne, materijalne i sveke druge Hrvatasa hercegova~kog kr{a.
Vele mi da se priprema i novo,senzacionalno ~udo, do sada nevi|eno uMe|ugorju: UKAZANJE FISKALNEKASE!
PONEDJELJAK, 30. SEPTEMBAR^etiri-pet va`nih stvari se danas desilo u
regionu, pa da ne bih svako malo pr~kao podobro na~etom daljinskom upravlja~u, vrtio
po razli~itim televizijama, opredijelim sezaustaviti na Al Jazeeri Balkans ,
basnoslovno, nemjerlj ivo skupommedijskom(?) projektu koji bi trebaoinformativno integrirati prostor tzv.Zapadnog Balkana. Vjeruju}i da }u tusaznati sve {to me zanima.
U prvih pola sata, koliko sam izdurao, bio sam teroriziran desetominutnim „live“uklju~enjem u blebetanje, ritualno posipa-nje pepelom, ministra vanjskih poslovaSirije u Ujedinjenim narodima; potom jeuslijedio podjednako dug i ni{ta manjezamorno irelevantan prilog „sa licinogmjesta“ iz Turske o ustavnim promjenamakoje je predlo`io tamo{nji premijer TayyibErdogan. Potom slijedi red Somalije, panered Iraka, bombe u Pakistanu, stanje uSomaliji, sranje u Nigeriji, sve garniranovi|enjima i procjenama „uva`enihanaliti~ara“.
A ja sam sam `elio samo znati je li
proradio gradski prevoz u Sarajevu, {ta je
na po~etku odbrane kazao u zagreba~ksudnici IVO SANADER, {ta TOMISLAV NIKOLI] kazao o zabra„Parade ponosa“, a {ta HASHIM THACo predstoje}im lokalnim izborima Kosovu, NENAD ^ANAK o promjevlasti u Vojvodini.
Je li „Al Jazeera Balkans“ sporna za{to je jednosmjerno tendenciozna? NijUpitna je zato {to ne valja, ni Bogu,
kamoli Allahu... Barem danas.
UTORAK, 1. OKTOBARGenijalna je kadrovska politi
{panjolskog nogometnog kraljevskog kluReal Madrida - u samo 5-6 godina uspjsu otjerati dvojicu ponajboljih evropsknogometa{a - Nizozemca ARIANROBENA i (turskog) Nijemca MESUTOZILA. Ovaj posljednji ve~eras demolirao Napoli , onaj prvi blista knikada. Garet Bale, jednonogi Vel{anin„poslovi{no radi{ni“ Luka Modri}, nekaubita~ni tandem mrljavog, tradicional
petog-{estog Tottenhama na jednu,„bajernovac“ Roben i „arsenalovac“ Ona drugu stranu; ba{ mora{ imati izra`netalenat, drskost, |on-obraz...
pogrije{i{ u odabiru.
SRIJEDA, 2. OKTOBAR Ne postoji ni{ta u vezi sa stra{n
doga|ajima u Vi{egradu iz prolje}a 199godine {to nisam saznao, ili poku{saznati, pro~itao, pogledao, saslu{aPro`ivio. Otplakao. Odbolovao. Kako spontano organizirani Srbi u prvo
odbrambenom naletu pobili, pokla popalili sve {to je „tursko“. Kako glavd`elati nisu bili monstrumi Luki}i, MilanSredoje, osu|eni u Haagu, nego je cijeoperaciju vodio komandant Titovou`i~kkorpusa Milan Torbica (vjerovatno krepala ta mrcina) koji je iz Isto~Hercegovine (Nevesinja) u rano prolje‘92. prekomandovan u odbranu vjekovnsrpskih ognji{ta uz obalu Drine.
Zato se pla{im, strepim, oklijeva pogledati film, nezgrapnog, pateti~nneprobavljivog, (valjda) marketin{knaslova „Za one koji ne mogu da govoreredateljice JASMILE @BANI]. Zasnov
je film na pri~i stanovite, na~itandobronamjerne, ali povr{navanturistkinje iz Australije koja 15 godinakon masovnog pokolja Bo{njaka Vi{egradu nema pojma ni o ~emu pa tkada do|e u hotel „Vilina Vlas“ saznadda je to bilo ratno mu~ili{te. Sve bih dao grije{im, ali ne vidim kako se ozbilj
pri~a mo`e izgraditi na pogre{nom povr{nom predlo{ku. Preozbiljan se zlo~u Vi{egradu desio da bi se prepustavanturistima i bestalentima, vje{t
bera~ima novca...
SLOBODNA BOSNA I 3.10.208
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 9/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 10/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2010
NE PREDAJ SE, NIVES
Tu`iteljica NivesKanev~evzaprimila i
drugu prijavuprotiv na~elnikaStari GradIbrahimaHad`ibajri}aGlavna kantonalna tu`iteljica uSarajevu Nives Kanev~ev na{la se unimalo ugodnoj situaciji nakon {to je
nedavno zaprimila novu kaznenuprijavu protiv na~elnika sarajevskeop}ine Stari Grad IbrahimaHad`ibajri}a. Prijavu protivHad`ibajri}a Kantonalnom tu`iteljstvu uSarajevu navodno je podnijela grupavije}nika u Op}inskom vije}u StariGrad, koji su na~elnika optu`ili zazlouporabu slu`benog polo`aja i prijegodinu dana. Tada je kaznena prijavaproslije|ena kantonalnom tu`iteljuSaninu Boguni}u koji ni poslijedvanaest mjeseci nije otvorio slu`benuistragu. No, kako je Boguni}, ume|uvremenu, u Op}ini Stari Gradzaposlio svoju suprugu (?), njegova je{efica Nives Kanev~ev, zbog sukobainteresa, morala predmet ustupitidrugom tu`itelju. (S.M.)
MINI MARKET
Rajko Vasi}, biv{i generalni a potomizvr{ni sekretar SNSD-a, najavio je pot-
puni razlaz sa SNSD-om. Vasi}Dodikovoj stranci zamjera {to ga u
posljednjih nekoliko mjeseci re`imskimediji u RS-u izbjegavaju, a kako tvrdeupu}eni, nezadovoljan je i stanjem ustranci i pona{anjem pojedinaca izSNSD-a zbog ~ije bahatosti i kriminala jeova stranka izgubila ugled u javnosti.Udarna pesnica SNSD-a, koji je na
Dodikov nagovor podnio ostavku zato {to je na svom blogu studente nazvao kopiladima, nedavno je {efu SNSD-a rekao da
je u toj mjeri razo~aran stanjem u SNSDu da je spreman vratiti ~lansku knji`icu
Nije Vasi} zaboravio da pomene svojeosmogodi{nje zasluge u “pljuvanju udalj”na koga god je Dodik pokazao prstomDodik ga je, tvrde upu}eni, ipak zamolioda svoj odlazak odgodi za “bolja vremena”. (M.D.
PLJUVAĆEMO SE JOŠ
Dodik zamolio Vasića daodlazak iz SNSD-a odgodi
za “bolja vremena”
Nakon {to je web portal “SlobodneBosne” u utorak objavio pri~u omalom HajrudinuKamenja{u iz Vare{akojem je posljednja`elja da upoznanogometa{a ZlatanaIbrahimovi}a, mediji
u BiH, pa u regionu,a onda i cijelojEvropi su se ujediniliu jednom - da pri~ado|e do Zlatana i dase ispuni `eljadje~aka kojem ljekaridaju slabe {anse za
pre`ivljavanje.O svemu su nas
obavijestili prijateljiiz Njema~ke, nakon ~ega smo objavili tekst
poslije kojeg su nam se javili mnogi nude}i pomo} u tra`enju kontakta Zlatanovogmenad`era. Pri~a je do{la do Zlatana i nakonme~a PSG - Benfica dogovori}e se detaljioko njihovog susreta. Porodica je spremna na
put tamo gdje Zlatan javi. Kako ka`u, `elja
malog Hajrudina jeodgleda Zlatanoutakmicu i da se prili poslije s njim sretne.
“U kontaktu sms menad`erom Ztana, sve je jo{ neizjesno, i molim meje da ne prenose
}e Zlatan do}i Sarajevo, on to nrekao niti je Hajrudinova `elHajrudinova `elja da ode kod njegagleda utakmicka`e Tevhida TReki} koja je presvoje FB stran
pokrenula akci jukojoj su nas obavijestili prijatelji
Njema~ke nakon ~ega smo objavili prkoja je na kraju do{la i do {vedskAftonbladeta . Zamolila je ljude da prestaslati mailove Zlatanovom menad`eru, ve} zna za pri~u i dogovara se susdje~aka s nogometnim idolom. (A.
SUSRET S IDOLOM
Kako je Zlatan Ibrahimovićsaznao za posljednju želju
malog Hajrudina
Hajrudin Kamenja{
Nives Kanev~ev
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 11/68
PRO ET CONTRA
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
VLADIN NEDODIRLJIVISEKTOR
Federalnipremijer Nermin
Nik{i} zaustaviokontrolunevladinogsektoraKako nezvani~no saznajemo, planom iprogramom rada Finansijske policije za2011. godinu bila je predvi|enaopse`na kontrola nevladinog sektora.Plan i program rada poslat je nausvajanje resornom ministarstvu
finansija a odatle je kasnije proslije|enVladi FBiH. Ve}ih primjedbi nije bilo, alikada se do{lo do kontrole nevladinogsektora nastupio je haos. Prvi jereagovao premijer Nermin Nik{i}, koji
je tra`io da se ta ta~ka bri{e iz plana iprograma rada Finansijske policije, aNik{i}ev „ultimatum“ poja~an je ipritiskom me|unarodne zajednice,odnosno pojedinih ambasada kojeizda{no finansiraju nevladin sektor.Tako je propao poku{aj Finansijskepolicije da uvede bilo kakvog reda ufinansijski, i na svaki drugi na~in,
raskala{en nevladin sektor. „Kad smo~e{ljali i zatvarali humanitarneorganizacije sa arapskimpredznakom, to je bilo normalno io~ekivano, a danas se bilo kakavpoku{aj kontrole NGO-a tuma~i kaonapad na gra|aske slobode,demokratiju, dr`avu...“, bio je komentauposlenika Finansijske policije nakonbrisanja kontrole nevladinog sektora izplana i programa rada ove institucije u
MINI MARKET
BERIZ BELKI]
Poslanik Stranke za BiH
DA/NEMi{ljenja sam da }esedmorka rije{iti pitanjepresude Sejdi}-Finci.Name}e mi se drugo pitanje,a to je kako }e se rije{iti tajproblem. Bojim se da rje{enje
ne}e biti dobro za BiH.
AHMED @ILI]
Advokat
DA/NEDosada{nji neuspjesipotvr|uju da provo|enjepresude „Sejdi}-Finci“ o~itonadilazi institucije BiH, kao injene politi~are.Predizborno vrijeme, potre-ba politi~ara da izbjegnueventualne sankcije, a iiskustva u sli~nim situacija-ma - razlog su za skepti-cizam da li }e nakon 10.
oktobra „sedmorka“ razli~itotuma~iti dogovoreno.
MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik SDU-a
DA/NEUkoliko budu pod pritiskom[tefana Fuelea, ondavjerujem da }e se do 10.
oktobra rije{iti problempresude. Ukoliko sedmorkabude rje{avala problemisklju~ivo izme|u sebe,mi{ljenja sam da ne}e rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci.
SA[AMAGAZINOVI]
Predsjednik kluba SDP-a uPredstavni~komdomu
DA/NESmatram da jepreambiciozno re}i da }ese u sedam dana upotpunosti rije{iti problem,ali se svakako mo`e u~initi
zna~ajan iskorak.
ASIM MUJKI]
ProfesorFPN-a
NENe vjerujem da }e se rije{itiproblem presude Sejdi}-Finci jer onapodrazumijeva tektonske
promjene Dejtonskogsporazuma i na~ina na kojise u BiH grabi politi~kavlast i donose odluke.
ADIS ARAPOVI]
Politolog
NESedmorka do 10. oktobrane}e rije{iti problem presudeSejdi}-Finci jer ne vidim dase radi na rje{avanju presudeve} na zadovoljavanju nekihpoliti~kih ciljeva pojedini~nihpoliti~kih stranaka i njihovihlidera.
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O
O G L E D A L O
V
Vjerujete li da će sedmorka do 10. oktobrariješiti problem presude Sejdić-Finci?
Priredila: Ma{a ]osi}
Nermin Nik{i}
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 12/68
Usrijedu, 2. oktobra, predsjednik SDA Sulejman Tihi} napustio jeKlini~ki centar Univerziteta uSarajevu i posebnim avionomnamijenjenim za medicinsku
evakuaciju otputovao u Heidelberg nahitnu operaciju tumora. Kako se radi ovrlo zahtjevnom operativnom zahvatu,kome }e prethoditi detaljne medicinske
pretrage, uklju~uju}i i biopsiju tumorskihstanica na malom mozgu, termin operacije
jo{ nije preciziran, no poznato je da }e seoperacija izvesti na presti`noj njema~kojklinici Heidelberg University Hospital, nakojoj je Tihi} ve} boravio u martu ove
godine kada su mu odstranjeni benigni polipi s plu}nih krila.Sarajevsku bolnicu Tihi} je napustio u
srijedu oko 15 sati, u pratnji sestreRusmire, koja se ni trenutak nije odvajalaod svog brata tokom trodnevnog boravka uko{evskoj bolnici. Tihi} je iza{ao nanogama, mada se tokom prethodnih dana
boravka u bolnici u nekoliko navratasru{io poku{avaju}i oti}i do kupatila. Dan
pred polazak u Njema~ku po~eo je primatisteroide koji su ga osovili na noge, alinedovoljno da otputuje redovnomavionskom linijom ili automobilom u Nje-
ma~ku.
POVJERENJE U NJEMA^KE DOKTOREZa kliniku u Heidelbergu Tihi} se
odlu~io iz dva razloga: najprije zato {to seradi o vrhunskoj klinici koja je me|u
prvima u Evropi usavr{ila tehniku neinva-nzivne operacije tumora uz pomo} sajber
no`a (cyber knife), a potom i zato {to seve} lije~io na ovoj klinici i uspostaviokontakt s tamo{njim medicinskim oso-
bljem.Jedna od tri metastaze na malom
mozgu smje{tena je na vrlo osjetljivom i pri tome nepristupa~nom mjestu pa bioperacija klasi~nom metodom - hirur{kimskalpelom - bila iznimno rizi~na. Naklinici u Heidelbergu takve vrste operacijaizvode se sajber no`om (cyber knife) koji,umjesto klasi~nog skalpela, snopovima
radijacije vrlo precizno poga|a malignestanice bez o{te}enja okolnog zdravogtkiva. Naravno, ni sajber no` nijesvemogu}, ni on ne mo`e izmijeniti
prirodu bolesti, ali puno uspje{nije mo`eusporiti ili potpuno zaustaviti njenonapredovanje.
Zdravstveno stanje lidera SDA Sule jm-
ana Tihi}a naglo se pogor{alo prije desetdana. Stalne mu~nine i povremevrtoglavice Tihi} je u prvi mah pripisivtrovanju hranom, pa se prvih nekolidana poku{avao lije~iti ~ajevima i mekamentima iz „ku}ne apoteke“. Ljekarimse obratio tek desetak dana kasnije, nedjelju, 29. septembra, kada su u~estale vrtoglavice prikovale za krevet
Ve} dan nakon {to je smje{ten Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevlije~ni~ki konzilij uspostavio je dijagno
- metastaza tumora na malom mozgu.
U PET GODINA 12 OPERACIJATokom posljednjih {est godina
zdravstveni bilten Sulejmana Tihiupisano je ~ak 12 hirur{kih intervencizvedenih pod punom anestezijom, kojih su dvije, me|usobno neovis
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2012
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
Tihi} se opredijelio za Heidelberg University Hospital
zbog ~udotvornog sajber no`a
Mučnina i vrtoglavica, s kojom se SULEJMAN TIHIĆ borio posljednjihdesetak dana, nije uzrokovana trovanjem hranom, kao što se u početku
pretpostavljalo, nego je riječ o metastazama raka na mali mozak;urednik „SB“ otkriva medicinsku dramu i osobnu borbu predsjednika
Stranke demokratske akcije
TIHI] OTPUTOVAO NA HITNUOPERACIJU U HEIDELBERG!
Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILI^I]
OPTIMISTI^NE PROGNOZESulejmana Tihi}a je iz bolnice Ko{evo ispratio [efkonzilija prof. dr. Ismet Gavrankapetanovi}
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 13/68
operacije, najprije kuka a potom i tumodebelog crijeva, bile izrazito te{kekomplicirane, pra}ene dugim i boln
postoperativnim lije~enjem i oporavkoKrajem augusta 2007. godine, Tihi}u operiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjes
dana ranije sudjeluju}i na memorijalnoMar{u mira posve}enom `rtvama sre brni~kog genocida. Radilo se zapravo ranijoj ozljedi kuka koju je Tih„reaktivirao“ dugim pje{a~enjem po te{kstazi. Operacija na Ortopedskoj klinsarajevske bolnice Ko{evo, koju je izvdr. Ismet Gavrankapetanovi}, trajala
punih pet sati, a postoperativni oporavakneiz bje`nim i bolnim fizikalnim tera pi jma, potrajao je vi{e od tri mjeseca.
Nekoliko mjeseci nakon uspje{operacije kuka suo~io se s najte`itrenucima u svom `ivotu: na sarajevsk
Internoj klinici bolnice Ko{evo dija
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
TIHI]U DIJAGNOSTICIRANE TRI METASTAZE NA MOZG
Septembar 2007. godine: Operacijakuka na Klini~kom centru Univerziteta uSarajevu
Mart 2008. godine: Dijagnosticirantumor na debelom crijevu
April 2008. godine: Operacija tumorau Ljubljani
Juli 2011. godine: Obnovljeno lije~enjekemoterapijom
Mart 2013. godine: Operacija polipana plu}nim krilima
Septembar 2013. godine:Dijagnosticirane tri metastaze na
malom mozgu
HISTORIJA BOLESTISULEJMANA TIHI]A
PODR[KA PORODICESulejman Tihi} je u Njema~ku
otputovao u pratnji sestre Rusmire
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 14/68
nosticiran mu je tumor debelog crijeva. Nekoliko dana kasnije, di jagnoza je potvr|ena i na tuzlanskom Klini~komcentru. Tuzlanski lije~nici preporu~ilisu Tihi}u da se o bolesti konsultira i snjihovim nekada{njim studentom dr.Ibrahimom Edhemovi}em, koji je spe-cijalizirao tumor debelog crijeva i spadau red vode}ih hirurga presti`nogOnkolo{kog instituta Ljubljana.
DOMETI SAJBER NO@AOperacija tumora u Ljubljani, koju je
predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajala je punih devet sati i, prema kasnijimnalazima, obavljena je na besprijekoran
na~in. Kona~nu pobjedu nad opako bole{}u Tihi} je zaklju~io nekolimjeseci kasnije nakon provedene radske, a potom i vrlo traumati~ne kemterapije.
Na svim kasnijim pregledima nalazi bili besprijekorni, s izuzetkom jednnalaza s po~etka 2011. godine, kada registrirana blago povi{ena vrijednotumorskog markera. Nakon ponovljekemoterapije, nalazi su bili besprijekorsve do po~etka februara ove godine kasu na Tihi}evim plu}ima otkrivenekoliko polipa, dobro}udnih izraslina kojih se, ipak, mogu razviti zlo}udtumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`
blagovremeno otkriti i odstraniti polipTihi} je imao tu sre}u - polipi na njegov plu}ima okriveni su i odstranjeni u ranfazi, a operacija je izvedena na njema~kklinici Heidelberg University HospitKasnijom histo-patolo{kom analizotkiva utvr|eno je da su odstranjeni pol
bili benigni.U razmaku od samo {est mjeseci, Tih
je primoran ponovo zatra`iti intervencnjema~kih doktora s Heidelberg Univrsity Hospitala. Ponovo }e le}i pod no`, ovoga puta, ako je za utjehu, pod tzsajber no` koji je neuporedivo preciznij
sigurniji od klasi~nog hirur{kog no`a.
SLOBODNA BOSNA I 3.10.20
ZDRAVSTVENI KARTON LIDERA SDA
Nakako istovremeno kada je lider SDASulejman Tihi} zastra`io pomo} sara-
jevskih lije~nika, na Klini~kom centru Uni-verziteta u Sarajevu stavljen je u upotrebunajmoderniji dijagnosti~ki aparat u regijiPET/CT, koji je osobito koristan kod
precizne lokacije tumora i procjene u~inkaprovedene terapije.
Sticajem okolnosti, Tihi} je bio prvipacijent kojem je dijagnoza uspostavljenauz pomo} ovog pravog ~uda modernetehnike.
DIJAGNOSTI^KO ^UDO
Tihić prvi pacijent pregledan naPET/CT-u
14
Do povratka Tihi}a iz bolnice ipostoperativnog oporavka, koji bi mogaopotrajati najmanje mjesec dana, Strankomdemokratske akcije rukovodit }e zamjenik
predsjednika Bakir Izetbegovi}. SDA je jedina partija u BiH koja je, uz predsjed-nika i nekoliko dopredsjednika, uvela ifunkciju zamjenika predsjednika koji,prema odredbama strana~kog Statuta,predsjednika mijenja po automatizmu, u
slu~aju kada je predsjednik iz nekorazloga sprije~en u obavljanju strana~kiaktivnosti.
Na strana~koj konvenciji odr`anoj
maju pro{le godine, vrh SDA formalno jelegalizirao svojervsno unutarstrana~kdvovla{}e Tihi}a i Izetbegovi}a, {to spokazalo kao prili~no efikasan na~irje{evanja konflikata me|u strana~kimfrakcijama.
NEMA POTRESA U STRANA^KOM VRHU
Izetbegović privremeno na čelu SDA
NAJMODERNIJA MEDICINSKA OPREMA Tihi} }e u Njema~koj le}i pod sajber no`
DIJAGNOSTI^KA REVOLUCIJA
KCUS se svrstao u red malog broja klinikau regiji koje posjeduju PET/CT
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 15/68
Te{ka financijska kriza u kojoj sena{la Vlada Hercegova~ko-neretvanske `upanije nije odve}utjecala na premijera DenisaLasi}a (HDZ) i njegove kolege
ministre da, nastavljaju}i praksu svojih prethodnika, zapo{ljavaju nove dr`avneslu`benike. Premda je u mandatu ranijeg
premijera Sre}ka Borasa (HDZ 1990)zaposleno ~ak 400 slu`benika inamje{tenika, ~ini se kako nepotizmu u`upanijskim institucijama i javnim
poduze}ima nema kraja. Predstavnici sunove-stare vlasti u Hercegova~ko-
neretvanskoj `upaniji, naime, u posljednjedvije godine primili na desetke novihuposlenika, uglavnom njihovih ro|aka istrana~kih kolega, koji su posao dobili a daza njihova radna mjesta nikada nijeraspisan javni natje~aj.
Kada je posrijedi zapo{ljavanje rodbinelokalnih HDZ-ovaca, me|u `upanijskiminstitucijama prednja~i Zavod zdravstvenogosiguranja. Iako dugovanja Zavoda iznoseoko 60 milijuna KM, za direktora R aduBo{njaka to nije predstavljalo smetnju danedavno zaposli suprugu svog brata, Vi{njuBo{njak. Osim za snahu, direktor Bo{njak
je u Zavodu zdravstvenog osiguranja HN@
na{ao slobodno radno mjesto i za AnituRoso, k}erku njegovog strana~kog kolegeMarina Topi}a, koja je postavljena zarukovoditeljicu Ureda za kvalitetu.
Prethodno je Rade Bo{njak zaposlio IvankuDrma~, svastiku partijskog {efa Dragana^ovi}a, koja rukovodi internom revizijom.Biv{a direktorica Zavoda zdravstvenogosiguranja Lela Arapovi}, koja je na tufunkciju imenovana kao kandidatkinjaHDZ 1990, ranije je primila zeta Darija[ili}a (supruga njezine sestre), sinatada{njeg `upanijskog premijera Sre}kaBorasa, te k}erku i sestru nekada{njegzamjenika direktora Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje IvanaRogi}a. Zauzvrat je Rogi} u Zavod MIOzaposlio njezinog supruga @eljkaArapovi}a.
Tajnica Vlade u Mostaru Mirsada [utasvoju je k}erku smjestila u `upanijskoMinistarstvo zdravstva, a kao protuusluguministru Mladenu Bo{kovi}u u Zajedni~kuslu`bu Vlade primila njegovog ro|aka.Zastupnik Stranke za BiH u @upanijskojskup{tini Arif Jelovac je kod strana~kogkolege, biv{eg ministra turizma u VladiHN@ Samira Sunagi}a, zaposlio suprugu,dok je raniji ministar pravosu|a Mumin Isi}(SDA) k}erki na{ao posao u Veterinarskomzavodu.
No, da zapo{ljavanja po rodbinskim i
strana~kim vezama ne manjka ni u gradskadministraciji dokazuje primjer biv{gradona~elnika Mostara Hamdije Jahi}
Njegova je k}erka Iris Jahi} postavljena
zamjenicu pravobraniteljice grada Mostaiako prethodno nije imala nikakvog radniskustva. Predsjednik Gradskog vijeMostara Murat ]ori} sina je zaposlio Agenciji za pru`anje usluga u zra~n
plovidbi BiH, gdje radi i svastika njegovstrana~kog kolege, generalnog tajnimostarske SDA Salema Mari}a. U isdr`avnoj Agenciji (~ije se sjedi{te nalaziMostaru) radi i zet Dragana ^ovi}Dodajmo tome kako je gradski vije}nMari} svojoj `eni na{ao radno mjestomostarskoj poslovnici BH Telecoma —istoj je kompaniji zaposlena i generaltajnica Kantonalnog odbora SDA Ame]ati}. U BH Telecom se, tako|er bnatje~aja, zaposlio i predsjednKantonalnog odbora SDP-a, zastupnAner @uljevi}, koji je ostatak rodbizbrinuo u javnim poduze}ima pkontrolom njegovih strana~kih koleg[uru je zaposlio u Hidroelektranama Neretvi , a svastiku u Javnom poduzeAutoceste Federacije BiH , gdje je bkonkursa primljen i ro|ak @uljevi}evstrana~kog kolege Nerina Dizdazastupnika SDP-a u Skup{tini Hercegov
~ko-neretvanske `upanije.
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Stranački prvaci u Hercegovini konačno postigli kompromis
Predstavnici SDA, HDZ-a i SDP-a dogovorili rasporedrođaka i stranačkih kolega u kantonalnim institucijama i
javnim poduzećima
DR@AVNA SLU@BA ZA SNAHE, ZETOVE, SVASTIKEPredsjednik SDP-a u Mostaru Aner @uljevi} posao u BH Telecomu dobio bez javnog natje~aja, direktor Rade Bo{njak u ZZO zaposlio svastikuDragana ovi}a
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 16/68
M jesec dana nakon {to jeTu`iteljstvo BiH podiglooptu`nicu protiv tridesetak ~lanova kriminalne organi-zacije Darka Eleza, koji se
terete za najte`a kaznena djela: ubojstva,oru`ane plja~ke, razbojni{tva, pranjenovca, iz zatvora u Sremskoj Mitrovicioglasio se i njihov nekada{nji vo|a. U
pismu upu}enom sarajevskom tjednikuDani , napisanom istog dana kada jeApelacijski sud u Beogradu odbio molbu
bh. pravosu|a za ustupanje kaznenoggonjenja Darka Eleza, taj je kriminalacoptu`io dr`avnog tu`itelja Bo`u Miha ovi-}a i inspektore Dr`avne agencije za istragei za{titu (SIPA) da su podmetanjem dokaza,la`ima i manipulacijama njegove nekada-{nje ortake okrenuli protiv njega samoga.
GLEDAO SAM U CVIJANA KAO U BOGA Navode}i kako su {ef Posebnog odjela
za organizirani kriminal i korupciju
Tu`iteljstva BiH Mihajlovi} i inspektoriSIPA-e zloupotrijebili njegovu dobru voljui spremnost da sura|uje u istrazi (?), Eleztvrdi da slu`bena zabilje{ka napisana
poslije zajedni~kog sastanka nije autenti-~na. „[ezdeset posto je la`i, a 40 postoistina“, poru~io je Darko Elez i dodao kakonjegovi odvjetnici posjeduju izjave drugihsvjedoka koji su, navodno, priznali da su
pod prijetnjama ili na prevaru, tako|er potpisivali la`ne iskaze.
Darko Elez je kao prvoosumnji~eni u predmetu „Lutka“ saslu{an 28. septembra pro{le godine, u Kazneno-popravnomzavodu Sremska Mitrovica, gdje su sa njimrazgovarali tu`itelj Bo`o Mihajlovi},istra`itelji SIPA-e Vahidin [ahinpa{i} i IgorKuja~a, te inspektor MUP-a Srbije Sr|anSavi}. No, premda je od njegovogsaslu{anja proteklo punih godinu dana,Elez je javno reagirao tek kada je saznao da
je slu`bena zabilje{ka na osam stranadostavljena i braniteljima ostalih optu`enih,koji su ostali {okirani sadr`ajem tog
povjerljivog dokumenta. U op{irnom jeiskazu, naime, Darko Elez iscrpnosvjedo~io o svim zlo~inima koji se njegovojdru`ini stavljaju na teret, otkrio mnoge dotada nepoznate detalje i imena, ali jenegirao da je on bio organizator kriminalnegrupe kojom je rukovodio godinama.„Glavni organizator je bio Bojan Cvijan“,izjavio je Darko Elez, poku{avaju}i svukrivnju svaliti na svog dugogodi{njeg
prijatelja, biv{eg inspektora u Centru javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo a kasnije
inspektora u Regionalnom uredu SIPA-eSarajevo.Prema slu`benoj zabilje{ci sa saslu{anja
Darka Eleza do koje je do{la Slobodna Bosna , on je ve} na samom po~etkurazgovora s tu`iteljem Mihajlovi}em iinspektorima SIPA-e istakao kako je voljanotkriti sve informacije i dokazati da nije
psihopata. Objasnio je i da su mnogi zlo~ini
za koje se tereti posljedica sukoba s \or|e@dralom, u koji je Eleza, prema njegovverziji doga|aja, uvukao Bojan Cvijan. „Trat je motivisao Bojan Cvijan, kada senjegovu tada{nju djevojku a sada{nsuprugu Miljanu, zaljubio @drale“, kazaoistra`iteljima Elez, napominju}i da je on uvrijeme bio u pritvoru, zbog sumnje da umije{an u dvostruko ubojstvo na Rogoju
prolje}e 2004.). Nakon {to je zbnedostatka dokaza pu{ten na slobodu, Ele
je pri{ao Cvijan, ponudio mu policijsza{titu, nakon ~ega je, kako ka`e, u nje„gledao kao u Boga“. Tako se, u Elezovinterpretaciji, po~inje graditi njihovo blis
prijateljstvo, ali i opasna kriminalna grukoja }e u godinama koje slijede postati jedod najsurovijih zlo~ina~kih organizacijaBiH. „Bojan Cvijan je prvi poku{ao ub\or|a @dralu, tako {to je u svoj stan koji nalazi u sarajevskom naselju Dolac Madoveo Branimira Mini}a, koji mu napravio eksplozivnu napravu na daljinsaktiviranje. Uz pomo} svoje djevojke Mljane, koja je imala klju~eve od kafi}a Leu Isto~nom Sarajevu gdje je radila kkonobarica, Bojan je u ve~ernjim satim
u{ao u objekat s Mini}em i postaveksploziv ispod stolice na kojoj je stalsjedio @drale. Nakon {to je proteklo izvjesvrijeme a @drale se nije pojavio na tomjestu, propao je prvobitni plan, pa Cvijan pozvao vlasnika kafi}a i rekao mu se u objektu nalazi eksploziv koji treukloniti. Poslije toga je od vlasnika Leouzeo reket u iznosu od 3.000 KM“, izjavio
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2016
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
“Glavni nalogodavac i organizator zlo~ina
nisam bio ja, nego Bojan Cvijan“
Šef Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH BOŽOMIHAJLOVIĆ saslušao je prije godinu dana u zatvoru u Sremskoj MitroviciDARKA ELEZA, optuženog za četiri ubojstva, višemilijunske pljačke, pranjenovca; „SB“ prva objavljuje sadržaj Elezovog iskaza koji pokazuje da je vođa
zločinačke organizacije, spašavajući sebe, postao najvažniji svjedok Tužiteljstva
DARKO ELEZKRIMINALAC KOJI JE IZDAO
SVE SVOJE ORTAKE
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 17/68
Darko Elez. Potom je optu`io Cvijana da na njega mjesecima vr{io pritisak kako zajedno uklonili @dralu, ubje|uju}i ga da njegov kum opasan ~ovjek i psihopata, sdok Elez nije kona~no pristao da kreneakciju likvidacije @drale. U tom je smisElez naveo i kako mu je Cvijan konce2005., odnosno po~etkom 2006., javio
posjeduje transkript presretnutih telefonskrazgovora \or|a @drale, iz kojih je jasno
@drale sprema likvidaciju cijele njego porodice. Elez je uvjeravao istra`itelje datada, zajedno s dvadeset ~lanova svoobitelji, pobjegao iz Isto~nog Sarajeva, i su narednih mjeseci `ivjeli skromno Beogradu, u malom stanu, bez novc
Novonastale }e ga okolnosti, pravdao Elez, natjerati da po~ne planirati plja~novca iz Privredne banke Sarajevo (PBkoju }e izvesti koncem juna 2006. No, kasu istra`itelji poslije saslu{ali \or|a @dralufo~anskom zatvoru, on je negirao da jeCvijanom do{ao u sukob zbog njegodjevojke, obja{njavaju}i kako je obo
povr{no poznavao.
PLA]ENE UBOJICE IZ SRBIJEU iskazu Darko Elez nadalje poja{nja
kako je u Sarajevo do{ao ranije, skrivajuse na razli~itim lokacijama, u stanovimkoje su prethodno nalazili njegovi prijateBenan Dori} i Elvir Ahmetspahi}. Tako|
je otkrio da je povjerljive informacijetransportu blizu 4,4 milijuna KM u po{iljPBS-a dobio od „tipera“ Azima Kajevi}~ija je supruga Elvira radila u za{titarskagenciji Cipos , zadu`enoj za osigurannovca do sarajevskog Aerodroma. Spktakularnu plja~ku su, precizirao je Eleisplanirali u iznajmljenoj ku}i u naselVele{i}i koju je osigurao Senad Glamo~gdje su Darko Elez i njegov prijatAn|elko Veljan~i} boravili gotovo dmjeseca. Nakon uspje{no odra|enog pos60 posto od ukupne sume oplja~kannovca uzeli su Darko Elez, njegov brDavor i An|elko Veljan~i}, dok su preostiznos podijelili Benan Dori}, ElvAhmetspahi} i njihovi kompanjoni: SeRobovi}, Himzo ]ato, Jasmin Zul~i}, EdAhmetspahi}, Azim Kajevi}, njegov b
Irfan, Nermin Tahirovi} i Senad GlamoDarko Elez nije tajio ni da su im, priliko bijega iz Sarajeva, pomogli Bojan CvijaLjubi{a Lalovi}, pripadnik Grani~
policije BiH, uz ~iju su pomo} novac b pote{ko}a prenijeli preko grani~n prijelaza kod Trebinja. Novac je DarElez, prema vlastitom priznanju, potro{io kupovinu stanova u Beogradu (nekretnisu mu odlukom beogradskog suda,me|uvremenu, oduzete), rasko{an `ivofinanciranje ubojstva \or|a @drale, {to
pokazalo kao proma{ena investicija. Elez naime, u iskazu naveo kako je kr iminaln
grupi Milana Miti}a, u kojoj su bili pla}e
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMA
OD VO\E ZLO^INA^KEORGANIZACIJE DO SVJE-
DOKA POKAJNIKA Darko Elez je u iskazu tu`itelju
Bo`i Mihajlovi}u i inspektorimaSIPA-e u detalje razotkrio kakoje funkcionirala njegovakriminalna grupa, ali je
odgovornost za sve zlo~ineprebacio na svog prijatelja
Bojana Cvijana
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 18/68
ubojice Strahinja Ra{eta, Neboj{a Vuko-manovi} i @eljko ]osi} dao 30.000 eura
predujma za likvidaciju @drale. Miti}evi suegzekutori, iako ni poslije serije napada nisuuspjeli smaknuti \or|a @dralu, mjesecima
boravili u Sarajevu, u stanu AnesaKurbegovi}a, dok im je dru{tvo svako-
dnevno pravio Benjamin Halilovi}.Kurbegovi} i Halilovi} su sudjelovali i u plja~ki vozila Pavlovi}a banke , koja jeizvr{ena 2005., u blizini Han Pijeska.Odgovaraju}i na pitanje istra`itelja oubojstvu @dralinog prijatelja BorisaGovedarice, Darko Elez je ponovno optu`ioBojana Cvijana, inzistiraju}i kako ga jestalno pritiskao i govorio da taj pripadnik „suparni~ke grupe“ mora biti likvidiran.Cvijan je, navodno, i dojavio Elezu gdje seGovedarica nalazi na dan njegovogubojstva, 25. augusta 2007., nakon ~ega suu krvavi pohod iz „gara`e smrti“ (gara`aMuhameda Rami}a u naselju Dobrinja)krenuli Darko Elez, Branimir Mini} iAn|elko Veljan~i}. „Branimir Mini} je prviprimjetio Govedaricin automobil BMW,poslije ~ega smo mu pri{li na par metara izaustavili se. Mini} je iza{ao prvi i izneposredne blizine pucao u Govedaricu, dabi u isto vrijeme sa zadnjeg sjedi{ta iza{ao iVeljan~i}, i tako|er pucao u njega“, hladno
je opisao mu~ku likvidaciju Govedarice, prisje}aju}i se ~ak i najsitnijih detalja, poput prizora kada se Veljan~i}, pri izlasku izvozila, spotakao i pao.
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2018
[OKANTNA ISPOVIJEST DARKA ELEZA
Osim o zlo~inima koje supo~inili ~lanovi njegove
kriminalne organizacije, DarkoElez je na saslu{anju u zatvoruotvoreno svjedo~io i o ubojstvuRamiza Delali}a ]ele, kojeg sutako|er likvidirali pla}enici izSrbije. ]elu su u junu 2007.smaknuli pripadnici kriminalnegrupe Milana Miti}a, i to uvrijeme dok je Elez financiraonjihov smje{taj i boravak uSarajevu (gdje su do{li u namjerida ubiju @dralu), {to je njegasilno razljutilo. Upu}uju}iistra`itelje na svjedoka @eljka
]osi}a, pripadnika Miti}evegrupe koji, navodno, `ivi u Tuzli,Elez je kazao da je RamizaDelali}a usmrtio StrahinjaRa{eta, kojem je pomagao
Neboj{a Vukomanovi} zvaniNe{o ^etnik . „Detalje su mi
ispri~ali Miti}, Ra{eta iVukomanovi}, od njih sam
saznao da je ubistvo platioNaser Kelmendi, preko svog
prijatelja Ljubi{e Buhe^umeta. Sve mi je to kasnije u
Centralnom zatvoru uBeogradu potvrdio Milan
Ostoji} zvani Sandokan, kojije prihvatio taj posao od^umeta. Kelmendi je nudioukupno 500.000 eura zalikvidaciju Ramiza Delali}a,Fa}e Pa{i}a i BahrijeKa~apora, a s obzirom da jeubijen samo ]elo, Kelmendi jena kraju platio 200.000 eura“,otkrio je Darko Elez. Tu`iteljuBo`i Mihajlovi}u je napomenuo kako je novinaru Federalne televizije Damiru Kaletovi}u,koji ga je intervjuirao dok se
nalazio u bjekstvu, kazao daprenese sarajevskoj policiji daRamiza Delali}a nije ubio tadaosumnji~eni Lirim Biti}i, i da senalaze na krivom tragu.
PAKET ARAN@MAN
Naser Kelmendi je nudio 500.000 eura za ubojstvoRamiza Delalića Ćele, Faće Pašića i Bahrije Kačapora?!
TAJNI POSLOVI U SRBIJIUbojstva svojih sarajevskihneprijatelja Naser Kelmendi
dogovorio je uz pomo} Ljubi{eBuhe umeta
MEDIJSKA DISKREDITACIJA Kada je saznao da je njegov iskazdostavljen odvjetnicima ostalihoptu`enih, Darko Elez je javnooptu`io tu`itelja Bo`u Mihajlovi}aza la`iranje slu`bene zabilje{ke
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 19/68
PLAN ZA LIKVIDACIJU RADOMIRAKOJI]A, JOVANA I MIROSLAVA [KOBE
U dijelu iskaza koji se odnosi ubojstvo Vlatka Ma~ara (31. januara 200
na Palama), Darko Elez je kazao da eksploziv nabavio Elvir Ahmetspah paklenu napravu sklopio Branimir Mini}aktivirao Vladan Para|ina. Od MilaMiti}a su uzeli automobil Golf II u koji stavili eksploziv, s tima da su, porMa~ara, istom bombom planirali raznijetnjegove prijatelje, oca i sina JovanaMiroslava [kobu, te R adomira Koji}a. El
je otkrio i da je Ma~arevo ubojstvo dijelofinancirao Veljko Golijanin, vlasnik firmMajneks sa Pala, kako bi podijelili tro{koi zauvijek se rije{ili zajedni~kih neprijtelja: Ma~ara, @drale, Koji}a i dvoji
[koba. Istodobno je Golijanin inzistirao Elez likvidira Radomira Koji}a, kojem
bila spremljena stupica kod kamenolomaKrupcu, ali je plan propao kada se njihonesu|ena `rtva nije pojavila na mjestu gdsu ga ~ekali.
Prema Elezovim tvrdnjama, BojCvijan je bio nalogodavac i ubojstZorana Goluba zvanog ^arlama, najbolj
prijatelja \or|a @drale, koji je, navodnorganizirao postavljanje eksploziva Cvijanovoj svadbi.
Golub je nastradao u augustu 2008.,
ispred svog caffea Sport u Isto~noSarajevu - u njega su pucali Marko Krji{nik i Vladimir Pandurevi}, dok ih je mjesto zlo~ina dovezao Darko EleIstodobno je Elez optu`io Benana Dorida je, osim nov~ane po{iljke Privred
banke Sarajevo, bio i glavni organizat plja~ka{kog upada u Glavnu po{tu Sarajevu (u junu 2008.), iz koje su odnijoko 670.000 KM. Prema tvrdnjama njgovih poznanika, svjedo~enje Darka Eleu kojem je prokazao sve ~lanove kriminalne organizacije silno je pogodDori}a - navodno je iz istog razloga n
davno poku{ao samoubojstvo.
KAKO SMO UBIJALI, KRALI, OTIMA
Nastoje}i istra`itelje uvjeriti kako jeBojan Cvijan a ne on bio vo|a zlo~ina~keorganizacije, Darko Elez je ispri~ao da jenjegov policijski za{titnik nakon plja~kePBS-a dobio 200.000 eura, a da mu jepodjelom plijena iz Glavne po{te uSarajevu pripalo 50.000 KM. Kazao je ikako je upravo Cvijan u njihovu kriminalnuskupinu doveo An|elka Veljan~i}a, MarkaKraji{nika, Branimira Mini}a, DraganaObu}inu. „Bojan Cvijan me je u vi{enavrata podstrekivao da likvidiramoinspektora SIPA-e Vahidina [ahinpa{i-}a, na~elnika CJB Isto~no Sarajevo
Zorana Mandi}a i Ramiza Huremagi}a,savjetnika tu`ioca Bo`e Mihajlovi}a“,tvrdio je Elez, obja{njavaju}i kako su[ahinpa{i}a planirali ubiti na atletskoj stazikod stadiona Ko{evo, dok su Huremagi}unamjeravali postaviti eksploziv ispodautomobila. Prema navodima DarkaEleza, Bojan Cvijan je od njega tra`io dalikvidiraju i jednog policajca iz MUP-aKantona Sarajevo, koji mu je stalno pisaokazne za prometne prekr{aje. Od ubojstvasu, kako je pojasnio, kasnije odustali, ali sumu zapalili automobil ispred ku}e uBojniku.
OBRA^UN S KOLEGAMA POLICAJCIMA
„Bojan Cvijan me nagovarao da lik-vidiramo Zorana Mandića, VahidinaŠahinpašića i Ramiza Huremagića,savjetnika Bože Mihajlovića“
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
PAKLENI PLANNakon vi{e poku{aja likvidacije \or|a @drale, Darko Elez je ubio njegove prijatelje Borisa Govedaricu, Zorana Goluba i Vlatka Ma~ara
FILMSKA PLJA^KA Kra|u 4,4 milijuna KM iz nov~ane po{iljkePBS-a Elezova dru`ina spremala je mjesecima
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 20/68
Sredoje Novi}, ministar civilnih
poslova BiH, krajem pro{lenedelje u zgradi Parlamenta BiHverbalno je napao Milenka [egu,glavnog dr`avnog revizora, zbog
toga {to je ministarstvo na ~ijem se ~elu onnalazi od Ureda za reviziju BiH dobilo mi-{ljenje sa rezervom.
Razlog tome je {to je Ministarstvo civil-nih poslova BiH pro{le godine nabavljalo
paso{e mimo zakona i va`e}ih pravila o ja-vnim nabavkama. Umjesto da raspi{e tender za nabavku obrazaca, Novi} je sa dobavl-
ja~em iz Njema~ke zaklju~io aneks ugovo-ra o dodatnoj isporuci vrijedan 6,5 milionamaraka.
”Nabavkom 600.000 knji`ica u{tedjelismo dr`avi oko {est miliona jer smo ihplatili 10,7 KM po komadu umjesto oko 18KM, {to je ovogodi{nja cijena. Mogu}nostdodatne nabavke navedena je u dva ~lanaosnovnog ugovora iz 2010. godine i zakonnije prekr{en”, pravdao se pro{le nedjelje
Novi} pred ~lanovima Komisije za finansi-
je i bud`et Doma naroda bh. Parlamentakoja ga je pozvala na saslu{anje. Me|utim,
Novi} komisiji, kako saznajemo, nijedostavio ni jedan konkretan podatak kojim
bi dokazao da je ovim nelegalnim poslom
dr`avi u{tedio nekoliko miliona maraka.
NOVI]EVA PRAVILA IZNAD ZAKONAMinistarstvo civilnih poslova BiH u
skladu sa planom za 2012. godinu, nabavi-
lo je 403.200 obrazaca paso{a od dobavlj~a Bundesdruckerei GMBH iz Njema~kekojim je zaklju~en ugovor u februaru 200godine. Ukupna vrijednost paso{a iznos
je 17,39 miliona KM i to za period od
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2020
PASO[I ZA BUDU]NOST
SREDOJE NOVIĆ, ministar civilnih poslova BiH, naći će se podistragom Tužilaštva BiH i SIPA-e zbog nezakonite i vanredne nabavke nekoliko
stotina hiljada pasoša koji se neće moći “potrošiti” ni narednih nekoliko godinaizvor Slobodne Bosne iz ovog ministarstva otkriva koje je sve
malverzacije Nović počinio
Novi} za paso{e koji ve} naredne godine ne}e va`itinjema~koj kompaniji platio 6,5 miliona KM, {to je
revizorima pravdao “ekonomskom isplativo{}u“
NOVI] NELEGALNO KUPIO600.000 PASO[A PA NAPAO
REVIZORA [EGU
BOLJE DA PRETEKNE, NEGO DA NE DOTEKNEZalihe paso{a koje je napravio Novi} mogu trajati nekoliko godina
Pi{e MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 21/68
godine od dana prve isporuke. Ugovorekoli~ine paso{a iz osnovnog ugovoisporu~ene su i preuzete u potpunosti. tom periodu Agencija za identifikaciodokumenta, evidenciju i razmjenu podata(IDEEA) pratila je zalihe paso{a i redovministarstvu dostavljala podatke. Na kradecembra 2012. godine IDEEA je Ministstvu civilnih poslova poslala informacda se na stanju nalazi 138.519 raspolo`iv
paso{a. Ta koli~ina je, prema mi{ljenstru~njaka, zadovoljavala potrebe februara 2013. godine.
Unato~ toj procjeni, Ministarstvo civnih poslova BiH na ~ijem je ~elu Nov
pokre}e vanrednu proceduru nabav paso{a pod izgovorom da je neophodhitno nabaviti odre|enu koli~inu paso{a. Tinformaciju dostavlja Ministarstvu finansBiH i Vije}u ministara BiH. Novi}e
ministarstvo u julu 2012. godine zaklju~uaneks ugovora o dodatnoj isporuci 600.0
obrazaca paso{a, ~ija je vrijednost 6,5 milna KM.Iako je nabavka paso{a po zakonu
nadle`nosti IDEEA-e, Sredoje Nov preuzima na sebe ovaj posao. Novi} Njema~ke naru~uje paso{e preko anekugovora na kojem se nalazi potpis diretora IDEEA-e Sini{e Macana, ali ne
Novi}ev. Umjesto njega aneks je potpissekretar ovog ministarstva. Ostaje nejaszbog ~ega je Macan parafirao ovaj anekada njegovog potpisa nema
osnovnom ugovoru na koji se Nov poziva.
Na{ izvor iz ovog ministarstva tvrdi je nabavka novih paso{a izvr{ena potpunetrasparentno. Pored toga, zakon o javnnabavkama ne priznaje anekse. “Protuzakni o je na neki ugovor koji je potpisan 200godine i koji je u potpunosti realizovdodati aneks. Aneksi se mogu dodavisklju~ivo uz va`e}i ugovor”, obja{njana{ izvor.
“U[TEDIO SAM MILIONE,A VI MENI TAKO”
Kao razlog za dodatnu nabavku paso
u dopisu Vije}u ministara BiH sredino
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
“U[TEDA” SREDOJA NOVI]
NOVIĆ BEZ DOKAZA:Nović komisiji, kakosaznajemo, nije dostavioni jedan konkretanpodatak kojim bi dokazaoda je ovim nelegalnimposlom državi uštedionekoliko miliona maraka
NOVI] SE BRANINAPADOMSredoje Novi} je nazvaoMilenka [egu nezahvalnim jerne zna cijeniti njegove naporeusmjerene na {tednju
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 22/68
2012. godine, Novi} je naveo ekonomskuopravdanost. “Imaju}i u vidu ~injenicu dapostoje}e paso{ke knji`ice va`e pet godinai da }e se tek 2014. godine odlu~ivati opromjeni tehni~kih specifikacija, ekonomskije opravdano izvr{iti dodatnu narud`bu ukoli~ini od 600.000 komada paso{kihknji`ica, ukupne vrijednosti 6.522.000 KMpo uslovima iz postoje}eg ugovora.Postoje}i ugovor nosi daleko povoljniju
cijenu od slu~aja provo|enja zasebne na-bavke tira`a 600.000 komada knji`ica”,obrazla`e Novi}.
Revizori su na osnovu uvida uraspolo`ivu dokumentaciju odlu~ili daministarstvu Sredoja Novi}a daju mi{ljenjesa rezervom jer provedeni postupak dodatne nabavke obrazaca nije u skladu saZakonom o javnim nabavkama.
U obrazlo`enju revizora stoji: “Nisunam data adekvatna obrazlo`enja za{tonovi postupak nabavke paso{a za naredniperiod (2013. i dalje) nije pokrenut blagov-remeno od strane nadle`ne institucijeIDEEA, tako da se nismo uvjerili u oprav-danost zaklju~ivanja aneksa ugovora ododatnoj isporuci paso{a...”
Na sastanku sa Novi}em i predsjed-nikom pomenute komisije Draganom^ovi}em i njenim ~lanovima pro{le nedjelje,revizor [ego je poku{ao umiritiusplahirenog Novi}a: “Dono{enjem odlukeo dodatnoj nabavci 600.000 paso{kihknji`ica Ministarstvo civilnih poslova BiHpona{alo se doma}inski, ali Zakon o javnimnabavkama ne poznaje korisne gre{ke”.
Novi} je revizore optu`io za
neprincipi jelost jer po njegovom mi{ljen- ju ne tretiraju jednako sve institucije.“Kod nas ste tra`ili svaki putni nalogministra i neka ste, no tra`ite onda i koddrugih. I kako to da ne na|oste da nikadnisam naplatio nijednu dnevnicu unutarBiH”, negodovao je Novi}. On se prav-dao i time da je kona~nu odluku o dodat-
noj nabavci paso{a donijelo Vije}e miistara BiH. ^lanovi Komisije za finansi bud`et Doma naroda Dragutin Rod(DNS) i K runoslav Vrdoljak (SDP) za
valili su Novi}u {to je ovom nabavko paso{a uradio dobru stvar za dr`avu. “Dsam bio na Novi}evom mjestu, isto buradio. No, da sam bio i na mjestu revizra, istu bih ocjenu dao”, rekao Vrdoljak.
Revizorski izvje{taj u narednih nekliko dana razmatra}e se i u Predstani~kom domu Parlamenta BiRevizorska slu`ba je ovaj izvje{taj, kaoostale sa rezervom, predala SIPA-iTu`ila{tvu BiH, a na njima je da utvrzbog ~ega je Novi} nezakonito gra|aBiH opskrbio paso{ima za narednih p
godina.
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2022
PASO[I ZA BUDU]NOST
Na nedavno raspisan konkurs za gene-ralnog revizora Federacije BiH prijavilo se15 kandidata. Me|u njima je i Azra Deli},kuma generalnog direktora ElektroprivredeBiH Elvedina Grabovice. Deli}eva je
jedno vrijeme bila revizor, me|utim, trenut-no je zaposlena u Direkciji za puteveFederacije BiH.
Iako nema nijedan profesionalni adut koji je izdvaja u odnosu na ostale kandidate,Deli}eva je, kako saznajemo, SDP-ov favorit.
Ina~e Ured za reviziju institucija FBiH,~iji je glavni opis posla instruiranje institu-cija u efikasnom i odgovornom tro{enju, usvojoj “nadle`nosti” ima revidiranje svihministarstava, agencija i javnih preduze}a
u Federaciji, izme|u ostalih Elektro privr ede BiH i BH Telecoma. Tako|er u njegovonadle`nosti su i sve op{tinske i kantonalninstitucije na podru~ju Federacije BiHUpravo iz tog razloga mnogim politi~kimstrukturama iz Federacije je va`no da n~elu ove institucije imaju svoj kadar.
Kandidati jo{ nisu upoznati {ta su bikreteriji za njihovo ocjenjivanje od stranposebno formirane komisija ~ija je predsjednica Mirjana Mali} (SDP), predsjedavaju}e Skup{tine Kantona SarajevoOva komisija bi svoje mi{ljenje o rang-liskandidata trebala uputiti predsjednikFederacije BiH @ivku Budimiru, a oParlamentu Federacije BiH.
KUMO, IZGORI KESA
Za glavnog revizora Federacije BiHkonkurisala kuma ElvedinaGrabovice!
KUMA NIJE DUGMEHo}e li kuma ElevedinaGrabovice postati glavnarevizorka Federacije BiH
MILENKO [EGO,GLAVNI REVIZOR„Novi}u, Zakon o javnimnabavkama ne poznajekorisne gre{ke”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 23/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 24/68
I pored toga {to je u posljednjih neko-liko mjeseci u javnost procurilo dostakompromituju}ih informacija o pris-trasnosti predsjednika Ha{kog tri-
bunala Theodora Merona koji je, prema ocjeni kolega sudaca, namje{tao
osloba|aju}e presude, on je u utorak, 1.oktobra, po tre}i put izabran za predsjedni-ka ovog suda.
Meron je nedavno imenovan i za pred-sjednika takozvanog rezidentnog mehaniz-ma, koji }e, po okon~anju preostala triteku}a prvostepena su|enja preuzeti man-dat Tribunala. Upravo zbog toga, upu}eni u
prilike Ha{kog tribunala tvrde da }e
Meronov uticaj na rad Tribunala biti
do`ivotan te da nisu ni sumnjali da bi ishizbora mogao biti druga~iji.
Nikada do sada nijedan izbor predsjenika nije izazvao toliko interesiran
javnosti, i to upravo zbog toga {to sesredi{tu svih krupnih afera nalazi sudMeron. Njegova pristrasnost u pojedin
predmetima (Peri{i}, Stani{i}, SimatovGotovina) sna`no je poljuljala povjerenje
ovaj sud. Njegov reizbor je bitan i
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2024
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
Pi{e: MIRHA DEDI]
Nikada do sada izbor predsjednika Haškog tribunala nije izazvao tolikointeresovanje javnosti kao posljednji na kojem je reizabran sudac THEODORMERON, koji se nalazi u centru afere sa namještanjem oslobađajućih presuda;
naš izvor iz Haškog tribunala objašnjava zbog čega je Meronov izbor za prvogčovjeka Međunarodnog suda za ratne zločine sporan i zašto dovodi u pitanjekredibilitet Tribunala u Haagu
HA[KI TRIBUNALSUD JEDNOG LICA - STARCA
THEODORA MERONA
IMA LI PRVADE U TRIBUNALUTheodor Meron je u tribunal uveo pravilo “omerte”, po kojembivaju ka`njeni suci koji progovore o de{avanjima u ovom sudu
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 25/68
stanovi{ta dalje primjene pravila, koje jeupravo ovaj sudac nemetnuo, a na osnovukojih su oslobo|eni klju~ni generali izHrvatske i Srbije po komandnoj odgovor -nosti.
Na{ izvor iz Ha{kog tribunala tvrdi daMeronov izbor po tre}i put je dokaz da jene{to sistemski “trulo” u Tribunalu.
Naro~ito ako se ima u vidu da se Meronnalazi u centru velike kontroverze u
Tribunalu. ^injenica da je u takvim okol-nostima dobio dvostruko vi{e glasova odkonkurenta, sudije O-Gon Kvona, koji je
prili~no novo lice u Tribunalu, odraz jeMeronove premo}i u ovoj instituciji.
MO] KONCENTRISANA U RUKAMATHEODORA MERONA
Pored toga {to }e u naredne dvije godineobavljati funkciju predsjednika Ha{kog tri-
bunala, treba podsjetiti da je Meron od 1. jula ove godine izabran i za presjednikarezidualnog mehanizma Ha{kog tribunala isuda za Ruandu. “Dvostruki“ presjednik
Meron, tako|e postaje predsjednik @al ben-
og vje}e u kom god predmetu ho}e i kadagod ho}e, po{to on sastavlja @albeno vije}eu svim predmetima. Dakle, u naredne ~etirigodine Meron ima apsolutnu, nekon-trolisanu vlast nad Tribunalom.
“To je suprotno svim pravilima posto-janja me|unarodno pravne institucija kao{to je Ha{ki tribunal, ~ija bi glavna odlikatrebala biti nepristrasnost. Percepcija sudi-ja u Tribunalu ali izvan njega je da Meron
predsjedava nad ‘`ivotom i smr}u’ ovogsuda. Nesumnjivo je da }e sa te pozicije uti-cati na sve kona~ne presude tribunala svedo njegovog zatvaranja, s obzirom da nje-gov mandat traje do 17. novembra 2017.godine”, navodi isti izvor.
S te pozicije Meron }e sprije~iti svaku pobunu unutar Tribunala, smatra isti izvor,i u{utkati svakog sudiju na na~in na koji jeto u~inio danskom sudiji Harhoffu - izbaci-vanjem iz sudskog vije}a, a samim tim i
potpunom diskreditacijom. Sudije koje bimu se i `eljele suprotstaviti sada znaju da}e ukoliko prekinu zakon “omerte” koju je
u tribunalu uveo upravo Meron, pro}i isto
kao njihov kolega Harhoff. Meron ima s“autorska prava“ na nova pravila igreTribunalu koja je sam uveo, a s pozicija kojima se nalazi osigurao je njegovu prim
jenu.Ameri~ki dr`avljanin Meron karijeru
Tribunalu je proveo u Apelacionom vije}nikada nije bio ~lan vije}a koja su vod
prvostepena su|enja optu`enima. Na{ izvor isti~e da je Meron, i por
velike mo}i koju ima u svojim rukama, ip pro{le nedjelje dobio “profesiona{amar”.
SLU^AJ TAYLOR - LEKCIJA ZA MERONIsti izvor navodi da je presuda Charle
Tayloru, biv{em predsjedniku Liberije k je, kako je utvr|eno, pomagao pobunjenima u Sijera Leoneu tokom u`asngra|anskog rata, jako va`na jer bi mogla ima veliki uticaja na eventualnu izmjeMeronovih pravila.
Naime, @albeno vije}e Specijalnog suza Sijera Leone (SCSL) je u presu
Charlesu Tayloru jednoglasno i u potpuno
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
GOSPODAR HA[KOG TRIBUNAL
Meron }e u naredne ~etiri godine imati apsolutnu mo} uTribunalu jer }e obavljati tri va`ne funkcije - predsjednikTribunala, predsjednik rezidualnog mehanizma, ali i
predsjednik @albenog vije}a u kojem god predmetu po`el
MO]AN UNATO^
GODINAMA I AFERAMMeronu nije smetalo ni {to snjegov autoritet uzdrmalekontroverze i burne raspravizazvane namje{tenimosloba|aju}im presudama
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 26/68
ti odbacilo “konkretnu usmjerenost”, uslovkoji je za postojanje krivi~ne odgovornostiza “pomaganje i podr`avanje” zlo~ina uveoTribunal za biv{u Jugoslaviju. Taj uslov
prvi put je Meron primijenio po~etkom ovegodine, u osloba|aju}oj presudi Mom~iluPeri{i}u. @albena presuda u predmetuTaylor, izre~ena 26. septembra 2013.,
potvrdila je osudu i kaznu od 50 godinazatvora, izre~enu u aprilu 2012. godine zaratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti.
Sudije Specijalnog suda za Sijera Leone su,me|utim, uo~ile zna~ajne gre{ke u obraz-lo`enju Peri{i}eve presude i nisu seustru~avale da to jasno ka`u, i to veomao{trim jezikom.
Florence Hartmann, biv{a glasnogovor-nica tu`iteljice Carle del Ponte i uglednafrancuska novinarka, ka`e da je presudaTayloru prvi korak ka kona~nom odbaci-vanju pravila koje je u me|unarodno pravo
poku{ao uvesti Theodor Meron, a zahvalju- ju}i kojima je i biv{i na~elnik General{tabaVJ Mom~ilo Peri{i} po~etkom februara ove
godine oslobo|en odgovornosti za poma-ganje i podr`avanje zlo~ina po~injenih uSarajevu i Srebrenici, ~ime je Srbija gotvoizuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.
”@albeno Vije}e Specijalnog tribunalaza Sijera Leone u predmetu ‘CharlesTaylor’, koje je potvrdilo presudu protivbiv{eg predsjednika Liberije optu`enog zapomaganje u zlo~inima, odbacilo je novestandarde koji su uvo|eni ove godine uHa{kom tribunalu pod pokroviteljstvompredsjednika suda Theodora Merona. Uslu~aju ’Taylor’, petero ~lanova @albenogvije}a smatra da za presudu za ‘pomaganje
i podr`avanje’ treba dokazivati ‘znatan uti-
caj’ u zlo~inima, a ne tzv. ‘konkretno usm-jerenje’ {to je ICTY uveo u slu~aju‘Peri{i}’. To je kriterij koji je Sudsko vije-}e primjenjivalo kasnije u prvostepenojpresudi Jovici Stani{i}u i Franku Sima o-vi}u”, poja{njava Hartmann.
U sa`etku presude Peri{i}u, @albenovije}e Ha{kog tribunala ukazuje se da je
preduslov za osudu za “pomaganje i podr`avanje” da djela optu`enog budu“konkretno usmjerena” na ~injenje zlo~ina.
Po ocjeni ve}ine, kadrovska, logisti~ka i
materijalna pomo} koju je VJ upu}ivaVojsci Republike Srpske (VRS) od augus1993. do novembra 1995. godine (mada nesporna) nije bila “konkretno usmjerena ~injenje zlo~ina u Sarajevu i Srebrenive} je njena svrha bila podr{ka op{tim rnim naporima vojske bosanskih Srba.”
Me|utim, suprotno stavovima u slu~a“Peri{i}“, sud je, u slu~aju “Taylozaklju~io da je taj afri~ki diktatoomogu}io “klju~nu pomo}“ pobunjenicim
u Sijera Leoneu tokom gra|anskog rata, jim je doturao oru`je koje je prethodkupovao u Ju`noafri~koj Republici, te
je, s tim u vezi, itekako kriv za poticanj pomaganje ratnih zlo~ina za vrijemgra|anskoga rata, odnosno za ubistva, sivanja, regrutaciju djece, stavljanje `enaseksualno ropstvo i drugih zlo~ina tokoratova u Liberiji i Sijera Leoneu ‘90-godina u kojima je ubijeno 250.000 ljudi
Iako smatra da je prerano za tra`enrevizije odluke ICTY u slu~aju “Peri{i}odluka Specijalnog suda za Sijera Leone se ne primjenjuje Meronova praksa, Hartmannovoj, vrlo je va`na.
“Jer, pravni presedani postaju novi pricip u me|unarodnom pravu ako potvr|eni od strane drugih tribunalapo~inju se primjenjivati svugdje kao priva}ena nova pravila. Nova pravila igreICTY-ju nisu prihva}ena. To je vrlo va`prvi korak ka njihovom kona~nom odbavanju”, ka`e Hartmannova.
Peri{i}eva `albena presuda bila je sam posljednje poglavlje “Meronove trilogij poni{tavanja presuda pretresnih vije}Pored Peri{i}a, radi se o slu~ajevim
Gotovina i Marka~ te Mugenzi
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2026
AMERI^KO-IZRAELSKI DIPLOMATA MERON
MERONOVA PRAVILA ZAGENERALE: Žalbenovijeće, kojim je predsje-davao Theodor Meron,donijelo je oslobađajućupresudu hrvatskim
generalima Anti Gotovinii Mladenu Markaču, apotom i načelnikuGeneralštaba VJ MomčiluPerišiću. U prvostepenompostupku Gotovina je bioosuđen na 24, Markač na18 godina, a generalPerišić čak na 27 godina
zatvora
GENERALI KOJE JE OSLOBODIO MERON Ante Gotovina, Mladen Marka~, Mom~ilo Peri{i}
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 27/68
Mugiraneza za Ruandu. Ukupno je poni{teno 129 godina zatvorske kazne zate{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog
prava u biv{oj Jugoslaviji i Ruandi.MERON PROTIV CARLE DEL PONTEIstog dana kada je reizabran za pred-
sjednika Tribunala Theodor Meron je prih-vatio zahtjev R adovana Karad`i}a i imeno-vao specijalno vije}e koje }e ispitati ima liosnova za pokretanje istrage protiv biv{eglavne tu`iteljice Carle del Ponte zbognepo{tovanja suda.
Karad`i} je zatra`io od Merona daotvori istragu protiv Del Ponteove zato {to
je ameri~kim diplomatama 2004. prenijelasadr`aj povjerljivog dokumenta sa su|enja
Slobodanu Milo{evi}u. Karad`i} je, u zaht- jevu za otvaranje istrage, citirao diplo-matsku depe{u koju je Ambasada SAD-a uHaagu u aprilu 2004. uputila StateDepartmentu. U depe{i pi{e da je Del Pontediplomatama prenijela ko je na listi svjedo-ka Milo{evi}eve odbrane, koju je biv{i
predsjednik Srbije podnio kao povjerljividokument.
“^itaju}i direktno sa liste izvu~ene izpodneska, ona je rekla da su podneskomobuhva}eni biv{i predsjednik Bill Clinton,dr`avna sekretarka Madeleine Albright,ministar odbrane William Cohen, general
Wesley Clark te ambasadori Christopher
Hill i Richard Holbrooke”, pi{e u depe{ikoju citira Karad`i}eva odbrana.
Karad`i} tvrdi da je Del Ponteova, time
{to je ameri~kim diplomatama otkrila
sadr`aj dokumenta pod pe~atom, prekr{ pravila Ha{kog tribunala, sugeri{u}i da tada{nja glavna tu`iteljica odgovorna nepo{tovanje suda.
Na{ izvor navodi da mnogima Tribunalu nije jasno {ta Meron, udovoljav
ju}i Karad`i}u, `eli da postigne.“Telegram ukazuje da se Del Pon
obavezala da }e obavijestiti Amerikanukoliko Milo{evi} bude namjeravao po
vati nekog od biv{ih ameri~kih predstavnka. To nije ne{to {to se nije znalo jer i oto urade sa spiskovima svjedoka iz SADkoji tu`itelj namjerava pozvati. Karad`i}i sam rekao da je taj spisak Milo{evi} javiznio”, ka`e na{ izvor iz Tribunala.
Me|utim, u djelima zbog kojih bi krivi~no goni Carlu del Ponte, Meron
prije desetak godina i sam u~estvova Naime, prema depe{ama Wikileaksa Mer je tajno sara|ivao sa ameri~kom vladom brojnim pitanjima, izme|u ostalog lobir je da Del Ponteova bude smijenjena.
Britanci su po Meronovim uputamtra`ili razdvajanje funkcije tu`itelja ICTY i Sud za Ruandu u vrijeme kada Carla Del Ponte bila tu`iteljica i za Ha{tribunal i za Sud za Ruandu. Kada je DPonteova zapo~ela istrage za zlo~ine kosu po~inili pripadnici aktuelne vlade Ruandi, ta ista vlada se obratila sa zahtjvom vladi SAD-a da se Del Ponteova sm
jeni sa mjesta glavnog tu`itelja za RuandMeron je iskoristio tu priliku i od ameri~kzvani~nika tra`io smjenu Del Ponteovemjesta tu`itelja ICTY-ja.
Na sastanku sa ameri~kim ambasadrom u Holandiji, 2003., Meron se obru{na Del Ponteova optu`uju}i je da uti~e zavr{etak rada Ha{kog tribunala. Tada tvrdio da su mu se sudije `alile da DPonteovu za niske nivoe optu`bi izvodi 90 svjedoka, da su joj optu`nice preglmazne, da sadr`e puno ta~aka koje su te{dokazive, ~ime se gubi dragocjeno vrijemza zatvaranje Tribunala. Prema depe{amMeron je pozivao vladu SAD-a da suprotstavi obnovi mandata Carle dPonte. U novembru 2003. Meron se `alioameri~koj ambasadi da ga je Del Ponteointernim dokumentom upozorila da
vlada SAD-a mije{a u rad Ha{kog tribunai tra`ila od njega reakciju.Pored svih spletki u koje je b
umije{an, Meron je uspostavio i prav presedane kako bi za{titio visoke vojzvani~nike na su|enjima pred Tribunalom
Me|unarodni pravni krugovi u posljenje vrijeme ocjenjivali su da je Meronkredibilitet u toj mjeri poljuljan da ne samda ne bi trebao ostati na ~elu Ha{kog t
bunala, nego da ne bi uop{te trebao bitiovom me|unarodnom sudu. Me|utim, zavaljuju}i podr{ci mo}nih politi~kih za{titnka, Meron }e i dalje vladati Ha{kim t
bunalom.
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
GOSPODAR HA[KOG TRIBUNAL
Meron je godinama aktivno radio natome da sebi produ`i mandat u Ha{komtribunalu. Poznato je da je ameri~kiambasador u Holandiji aktivno lobiraopreko svih dr`ava koje glasaju u UN-u dase obezbijedi podr{ka za njegovo drugoimenovanje. Iz depe{e Wikileaksa iz okto-bra 2004. vidljivo je da je vlada Holandijepodr`ala izbor Merona, ali je zauzvrattra`ila od Vlade SAD-a da podr`e reizbornjihovog kandidata Alfonsa Orija, {to jenagla{eno u depe{i koja je oti{la u StateDepartment. I Hrvatska je svojevremeno
bila uklju~ena u podr{ku Meronu. U depe{iameri~ke ambasade iz Zagreba je navede-no da je njihova ambasada obavije{tenada }e Hrvatska podr`ati Meronov reizborna ICTY, uz komentar da Meron igraklju~nu ulogu u prenosu predmeta izHaaga na hrvatsko pravosu|e zbog ~egamo`e ra~unati na hrvatsku podr{ku.
To im se, po svemu sude}i, i vratilo.
Nakon ulo`ene `albe na prvostepenuosu|uju}u presudu generalima Gotovini iMarka~u u maju 2011., Meron je imenovanza ~lana @albenog vije}a. Sedam danakasnije, sudija Meron sam sebe imenujede`urnim sudijom za pripremu `albenogpostupka u predmetu Gotovina i Marka~.
Istog dana kada Meron po drugi putpreuzima funkciju predsjednika suda, onrazrje{ava sutkinju Andresiu Vaz iz@albenog vije}a i zamjenjuje je PatrickomRobinsonom. @alba je trebala da bude raz-matrana u toku 2013., ali je kona~na presuda
izre~ena tokom 2012, odnosno godinu danaranije. Sve ukazuje na klju~nu ulogu koju jesudija Theodor Meron imao u osloba|aju}ojpresudi generalima Gotovini i Marka~u.
Depe{e Wikileaksa }e nesumnjivootkriti kako je teklo lobiranje za njegovposljednji reizbor.
MERONOVO LOBIRANJE
Theodor Meron je godinama lobiraou vladama evropskih zemalja kakobi se održao na čelu Tribunala
DISKREDITACIJA DEL PONTEOVECarla Del Ponte godinama na meti
Theodora Merona
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 28/68
P
rije skoro deset godina Sarajevo School of Science and
Tenhnology (SSST) je potpisaosporazum o stalnoj saradnji sa britanskim University of
Buckingham, a ta saradnja, izme|u ostalog, podrazumijeva da SSST ispuni ne samo bosanskohercegova~ke nego i akademskesmjernice i predava~ke standardeUniversity of Buckingham i UjedinjenogKraljevstva. Po svemu sude}i, privatniUniverzitet porodice Gani}, gdje je otacEjup predsjednik i rektor, sin Emir izvr{nidirektor, a k}erka Emina menad`ericaakademskih aktivnosti, ispunjava svesmjernice i standarde akademsko-
predava~ke zajednice, me|utim, kada seistupi iz akademsko-predava~kih okvira,odnosno kada do|e red na pla}anje, SSST isam predsjednik Gani} ne samo da neispunjavaju poslovne standarde, nego se
pona{aju upravo suprotno.
RADILO SE, GRADILO SE, PO„NABAVNOJ“...
Naime, SSST prije godinu dana preselio se u novoizgra|eni objekat naIlid`i. Divljenja vrijedno zdanje, gdjeznanje sti~u dodiplomci po cijeni od 5.300
eura godi{inje, ipak nije „niklo“ na
akademskim smjernicama i predava~kimstandardima, nego na fizi~kom radunajamnika, KV i VK radnika i anga`manumalih poduzetnika koji su u posao u{liubije|eni da ih SSST i akademski imoralno etablirani „heroj, a ne zlo~inac“Gani} ne}e prevariti. Me|utim, grdno su se
prevarili. Najmanje dvije, od ukupnodvanaest firmi koliko ih je bilo anga`ovanona izgradnji objekta SSST-a, podnijele su
tu`bu protiv SSST-a i predsjednika Gani}a
radi naplate svojih potra`ivanja.Esma Pavica, direktorica firme Gip
d.o.o. Sarajevo, jedina je bila sprem javno govoriti o poslovnom ang`amasvoje firme na izgradnji zgrade SSSTkoja }e svoja potra`ivanja, po svemsude}i, morati zatra`iti sudskim pute
Naime, firma Gipsal koja ima desetogo{nje iskustvo sa suhomonta`nom gradnjo
u poslu sa SSST-om i predsjedniko
Gani}em ostala je „kratka“ za 80-ak hilja
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2028
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS
Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: Mario ILI I]
Privatni Univerzitet porodice Ganić, Sarajevo School of Science and Tenhnology(SSST), možda ispunjava sve smjernice i standarde akademsko-predavačke zajednice, ali kada na red dođe plaćanje, SSST i sam predsjednik Ganić ne ispunjavajuopćeprihvaćene poslovne standarde, nego se ponašaju kao kriminalna organizaci
ja. O tome svjedoči Esma Pavica, direktorica firme „Gipsal“, koja će svojapotraživanja od SSST-a i predsjednika i rektora Ejupa Ganića morati
tražiti sudskim putem
ESMA PAVICA, DIREKTORICAFIRME GIPSAL, OPTU@UJE:“Profesor Ejup Gani} mojoj firmi du`an je preko80 hiljada KM, od ~ega je akademik htio platiti
30 hiljada KM, na {to sam mu ja rekla da se pona{akao kriminalac“
OBRAZOVNI HRAMKampu SSST-a sa radom je po~eo u oktobru pro{le godine
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 29/68
KM! „Sa profesorom Gani}em ugovoresu radovi za spu{tene plafone koji se praod rigips plo~a na procijenjenih 8 hiljakvadratnih metara. Me|utim, on sam mina po~etku rekao da }e kvadratuvjerovatno biti mnogo ve}a“, ka`e
po~etku na{eg razgovora Esma Pavi pokazuju}i nam ugovor potpisan sa SSSom gdje doslovno stoji: „Izvo|a~u }e bispla}eno za stvarno izvedene radove koli~inama utvr|enim mjerenjem obra~unavanjem u gra|evinskoj knjiJedina~na cijena u iznosu od 20 KM
metru kvadratnom ne}e se mijenati slu~aju manjka, ili vi{ka izvr{enih koli~iu odnosu na ugovorene koli~ini ugovora.“ Me|utim, kada su radnGipsala u{li u objekat, utvr|eno je da imdosta radova koji nisu obuhva}e
potpisanim ugovorom kao {to je izgradn pregradnih zidova, oblaganje cijevi instalacija, oblaganje impresivnog prilaitd. „Tada sam rekla profesoru Gani}u }u mu ja napraviti predmjer, jer on nije hanga`ovati nekoga da mu napravi predmjodnosno predra~un radova. Mi smo snimsituaciju i napravili aneks ugovora koji tako|er potpisan“, obja{njava Esma Pavic
PARA NEMA, KAD BUDE - BI]EU februaru pro{le godine, prem
navodima Esme Pavice, firma Gipizvr{ila je ugovorene radove, a prekora~e
je i vrijednost radova iz potpisanog anekosnovnog ugovora. „Napravljena privremena situacija i tada mi je profesGari} otvoreno rekao da nema para. Ali }e on na}i novac i da }e mi to platparcijalno, odnosno na rate“, ka`e EsmPavica navode}i da je SSST izvr{io ~et
uplate. S tim novcem Gipsal se zadu`
NOV^ANIK ZATVORENOG TIP
Na na{ upit da li su najmanje dvijefirme tu`ile SSST i predsjednika EjubaGani}a zbog neizmirenih potra`ivanja,dobili smo odgovor od LejleAbdurahmanovi}, pravnog savjetnika ikoordinatora za uposlenike: „U izvo-|enju radova na na{em kampusu biloje anga`ovano preko dvadesetrazli~itih kompanija, a od svih ovihkompanija, samo sa dvije kompanije
nismo obostrano usaglasili okon~anesituacije, jer se sporimo oko kvalitetaizvedenih radova i naknada {tete zbogtoga, kao i prekora~enja izvr{enjaradova u ugovorenim rokovima, odno-sno neopravdanim ka{njenjimaizvo|a~a“, stoji, izme|u ostalog uodgovoru Lejle Abdurahmanovi} kojanavodi da mnoge gra|evinske firmeugovore posao, a da pri tom nisu doraslenjegovom izvr{enju. „Rije~ je o tzv.mobitel firmama koje upravo zbognavedenih razloga svoj posao prepro -daju i ustupaju drugima. One u svojim
zahtjevima gotovo redovno tra`e danaplate ono sto nisu ura dile i koriste
moderni ’reket’ obilaze}i raznoraznemedije kako bi plasirale neta~neinformacije, a koje `uta {tampa,na`alost, prihvata kao apriori“,odgovorila je Lejla Abdurahmanovi}dodav{i da ve}ina izvo|a~a na na{emtr`i{tu realno nije u stanju da ispo{tujeugovoreni i o~ekivani kvalitet, kao i rokizvedenih radova. „Stoga redovno’krivca’ tra`e u investitorima i poku-{avaju da fakturi{u i neopravdanopove}avaju koli~ine radova kako bi zasebe priskrbili ono {to im ne pripada“,mi{ljenje je Lejle Abdurahmanovi}.
“MOBITEL“ FIRME
Hoće da naplate ono što imne pripada
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
PROFESORE,^UJEMOL’ SEIn`injer, akademik,politi~ar, Ejup Gani}danas je vlasnik Univerziteta SarajevoSchool of Scienceand Tenhology
Lejla Abdurahmanovi}
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 30/68
kako bi mogao privesti radove kraju koji suizvo|eni po nalogu Ejupa Gani}a i po
nalogu njegovih projektanata. „Objekat nijebio pokriven dokumentacijom koja nam jebila potrebna za izvo|enje radova. Radilose u hodu, kako je {ta dolazilo na red, radilose sa projektantima. Objekat mizavr{avamo po~etkom augusta pro{legodine i sve {to je tra`eno od nas zavr{enoje“, obja{njava Pavica navode}i da je sa
predstavnikom glavnog izvo|a~a radova,firmom Falkense koja je prema navodimaPavice, u vlasni{tvu sestre Ejupa Gani}a[efike Ljaji}, usaglasila koli~ine i
potpisane su knjige radova i iz glavnog i izaneksa ugovora. Me|utim, kada je na red
do{la naplata, stvari su se, blago re~eno,zakomplikovale.
Kada je Esma Pavica pitala predsjednika i rektora SSST-a Ejupa Gani}akada bi se moglo o~ekivati napla}ivanje
ura|enog posla, akademik joj je kaza„Ako o~ekuje{ od nas neke pare, mi ti
mo`emo dati nikakve pare brzo. Saidemo na novi kredit, a mnogi na{i ugovosu pola odmah, a pola nakon 12 mjeseci,
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2030
EJUP GANI], GIPS, CHIPS, VIDEOCLIPS
Pored SSST-a ipredsjednika Ejupa Gani}a,
sli~an problem direktorica firmeGipsal imala je i sa medijskimtajkunom, ina~e „visokomoralnim“ biznismenom, adanas predsjednikom Savezaza bolju budu}nost BiH iministrom sigurnostiFahrudinom Radon~i}em.„Zbog lo{e ura|enihbetonskih radova, nekezidove je trebalo oblo`itirigipsom. Mi smo to uradili od36 sprata do prizemlja, aispostavili smo ra~un od
10.500 KM“, ka`e Esma Pavicakoja je kasnije ~ula da jeRadon~i} tra`io da se skineugra|eni regips.
„Njegov gra|evinskioperativac general VahidKaraveli} mi je rekao daskinem rigips i da svezaboravim, na {ta sam muodgovorila da to ne dolazi u
obzir jer taj rigips firmaGipsal nije postavila na svojuruku. Otjerat }e te, rekao mi jeKaraveli}, na {to sam mu jaodgovorila da }u ga tu`iti“,ka`e Esma Pavica koja jenapravila situaciju i predra~un, a
koje je Radon~i} kasnijeiskri`ao. „Vra}ena mi jei{arana dokumentacija i jasam odgovorila pismeno,gdje sam navela da }eizvedeni radovi biti pla}eni, ako }e ih platiti, Radon~i},
Avaz ili Zijad Imamovi} ~ija jefirma za potrebe investitora
nadzirala radove, nije mebriga. Uslijedio je telefonskipoziv Radon~i}a koji mi jerekao kako bi volio da sammu{ko pa da se sa mnomfizi~ki obra~una, dodav{i dami nikada ne}e platiti“, ka`eEsma Pavica. Ona se za pomo}obratila LRC Kreditnom birou .„Radon~i} je napao i njihoptu`uju}i ih za zelena{tvo,utjerivanje dugova itd. pa suljudi iz sudskog registramorali vaditi dokumentaciju
da su registrovani i zanaplatu potra`ivanja. Kakonije bilo tre}eg rje{enja,preko advokata podigli smotu`bu i tek kada smo tonapravili, dobili smo faksporuku da }e nam sve bitipla}eno pod uslovom dapovu~emo tu`bu, {to smo iuradili“, ka`e Esma Pavica.
DA SI MU[KO...
Ministar sigurnosti Fahrudin Radončić fizički se (ne)obračunava sa ženama
SUDSKA NAPLATADUGA: Najmanje dvije,od ukupno dvanaest firmikoliko ih je biloangažovano na izgradnjiobjekta SSST-a, podnijelesu tužbu protiv SSST-a ipredsjednika Ganića radi
naplate svojih potraživanja
SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa
SPU[TENI PLAFONGani} je bio veoma zahtjevnamu{terija kad je rije~ o unutra{njementerijeru njegovog kampusa
UDRI MU[KIFahrudin Radon~i} verbalnoprijetio direktorici GipsalaEsmi Pavici
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 31/68
tu kategoriju spada{ i ti. Ganjamo i kredit iparalelno radimo da se izvu~emo iz ovesituacije. Tek kad mi legne kredit, ondamo`ete o~ekivati da vam platimo, a ja nemogu za milion KM kredita dati ~itavuzgradu pod hipoteku“. Gospo|i EsmiPavici Gani} je kazao: „Planiraj poslovekao da }e{ pare dobiti tek od 1. oktobra(pro{le godine, op.a.) pa za 12 mjeseci. I nesamo ti, nego i svi ostali izvo|a~i. Ja
dugujem i drugim ljudima mnogo vi{e para.Nemoj da me priti{}e{, ganjaj ti drugeposlove.“
Od naplate pora`ivanje nije bilo ni{ta,a u me|uvremenu u Gipsal je u{la poreskainspekcija. Prema navodima Esme Pavice,obzirom da joj je inspektorica rekla kakoUniverzitet Ejupa Gani}a nije u sistemuPDV-a, bar nije bio u martu 2013. godine,ona je morala obra~unati i platiti PDV.Prema njenim navodima, ni{ta bolje nije
pro{la ni firma SM-EKOBAU koja je bilaanga`ovana na postavljaju fasade, a kojoj
je navodno SSST ostao du`an preko 100hiljada KM. Dakle, od naplate
potra`ivanja nije bilo ni{ta sve dok SSSTnije dobio kredit od Razvojne bankeFederacije BiH. Kako nezvani~nosaznajemo, Univerzitet Ejupa Gani}atra`io je kredit u iznosu od 1,2 milionaKM, a odobreno mu je 750 hiljada KM itaj kredit se uredno servisira. Obzirom daodobrenim kreditom SSST nije mogao
finansijski zadovoljiti potra`ivanjaizvo|a~a radova na objektu, Gani} jeaplicirao „akademski“ na~in pla}anja po
principu uzmi ili ostavi. „Kad mu jeodobren kredit, profesor Gani} po~eo je daproziva jednog po jednog izvo|a~a radovai da nudi 25 do 30 posto od kona~nesituacije, odnosno od potra`ivanja. Menije posljednji put rekao da niko nije dobio
vi{e od 30 posto. Gipsalu je du`an pre80 hiljada KM. Prvo je ponudio 19.5KM, ne znam odakle mu ta cifra, aaugustu ove godine ponudio 30 hiljaKM, na {to sam mu ja odgovorila da pona{a kao notorni kriminalac“, ka`e EsmPavica koja }e, po svemu sude}i, napla
potra`ivanja Gipsala od Gani}evUniverziteta zatra`iti sudskim putem!
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
NOV^ANIK ZATVORENOG TIP
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 32/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 33/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 34/68
Neofa{izam u etno-fraku autora
prof. dr. Esada Bajtala njegova jetre}a knjiga objavljena u Sme|oj biblioteci Izdava~ke ku}e Rabic iz Sarajeva. Promovisana je 30.
septembra u Velikoj sali Op}ine Stari Grad,a me|u brojnim prisutnim te ve~eri izdvoji-}emo visokog predstavnika za Bosnu iHercegovinu Valentina Inzka i osniva~aStranke za BiH Harisa Silajd`i}a.
U svojoj novoj knjizi Bajtal jekritikovao mnoge, od Milorada Dodika,koji je u sebi sabrao gotovo sve nus-
produkte ovog dru{tva od 1990. naovamo, pa do Tetke Zilhe iz Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu, Majke Tereze za gladneglavnog grada na{e dr`ave, kojasiroma{nima poma`e iz bud`eta koji sunapunili oni koji su najvi{e pokrali. Ako jeDodik “lijevi” a Tetka Zilha “desna”, {ta jeizme|u? “U zemlji isklju~ivosti i crno-bijele, ili-ili, logike bivanja, sredinazapravo i ne postoji. Isklju~ivosti seuzajamno prizivaju i dodiruju. Zatvarajukrug nemoralnog licemjerja {to se urednoklati na retori~ko-politikantskoj ljulja{ciraspetoj izme|u politi~kih i ‘narodnih’kuhinja. Korov etno-ubleha{tva prekrio jejavni bh. prostor. Tetka Zilha nije ninajmanje kriva za to. [tavi{e. Ona se, usvojoj nedu`nosti, obrela na tu`nom mjestu‘narodne’ kuhinje koja projektovano
okajava lo{e savjesti neodgovornih koji su
svojim neradom i plja~kom gra|ane OveZemlje doveli do prosja~kog {tapa. [to seknjige ti~e, ona je nijemi dijalog pobunjenesvijesti sa {arlatansko-politikantskimvremenom u kome su Istina i La` zamijenilisvoja mjesta. Naravno, ‘la` je - religijarobova i gospodara, a istina Bog slobodna~ovjeka’, kojeg ovdje skoro da i nema”,odgovara Esad Bajtal na na{e pitanje.
GLADNI, GOLI I BOSI Je li Milorad Dodik najve}a opasnost
po opstojnost na{e dr`ave? Nije on nikakva i ni~ija opasnost. On je
bezna~ajni, neinteligentni nezasitno-vlastoljubivi blefer kome i{~a{eni dejtonskikontekst ide na ruku, stvaraju}i tako privid
nekakve njegove va`nosti. Kako sprije~iti? Nikako! On ve} poodavno padVerbalni prostakluk, neobrazovanost, slij
pa narcisoidnost, autisti~na samodovoljnoi materijalna nezasitnost je ono {to }e neodlo`no skloniti sa politi~ke i prebacna sanaderski adekvatnu scenu. Nije moda prognoziram. Ali, logi~ki govoregladni, nezaposleni, oplja~kani i izvara
gra|ani manjeg entiteta mora}e na izborim birati ime|u njegove vlastodr`a~ke oholoi budu}nosti sopstvene djece. Bi}e zanmljiva borba izme|u njegove spremnosti izbornu prevaru u svrhu odr`anja statquoa, i `ivotne potrebe poni`enih gra|ada se odnosi politi~kih snaga kona~
promijene u njihovu korist.
Sude}i po imenu i prezimenu, ma“tko sam ja da sudim”, Vi i ja pripadamistom nacionalnom korpusu - bo{nja~koKo nas to, takve kakvi smo, i gdje vodi?
Mene ne vodi niko, a nadam se ni Vaniti ja, s druge strane, imam bilo kak potrebe i ambicije da vodim bilo koganemam korpusa. Ni nacionalnog vjerskog. Kao gnostik izabrao sam da `iv
po uzusima vlastite savjesti. I pla}am puegzistencijalnu cijenu tom izboru. Bindividua nije plodno, ali je ~asno. [to imena ti~e, nisam ga birao. Dali su mi roditelji, a prezime preci. I jedni i druako idemo dovoljno daleko u povije~ovje~anstva, i ako je vjerovati svetknjigama, Adam i Eva - Adem i Hawa - zajedni~ki biolo{ki korijen svih nas, i s
ljudi su bra}a i sestre.
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2034
ISTINE I LA@I
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Prof. dr. ESAD BAJTAL upravo je objavio svoju devetu knjigu NEOFAŠIZAM U
ETNO-FRAKU; u otvorenom i polemičnom razgovoru za naš magazin ovajpedagog, psiholog, filozof i sociolog govori, između ostalog, o 85 multimilioneraove gladne zemlje koji u svojim etno-patriotskim džepovima drže devetmilijaradi dolara koje su “zaradili” zdušno radeći na riskantnom poslu
“zaštite vitalnog nacionalnog interesa”
INTERVIEW
Dr. Esad Bajtal profesor bez stalnog zaposlenja
Biti “ostali“, zna~i - ne
postojati, biti nula, i ja to jesam!
VIŠE OD NACIONALIZMA:Poricanje logora i sudski
ovjerenoggenocida, slavljenje idočekivanje zločinaca izHaaga, postali su stvarstranačkog i ličnogprestiža. Parola Nož, žica,
Srebrenica je ustaljeninavijačko-stadionskiinventar, čak kultni i
kulturni slogan
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 35/683.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJ
ISTINE NA[EG VREMENA Esad Bajtal, pisac i intelektualac,nema stalno zaposlenje, a poku{av`ivjeti od pisanja
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 36/68
Ne}emo o Sejdi}u i o Finciju, o njimasu Oni ju~e razgovarali u Bruxellesu, aliho}emo i o Hrvatima u BiH, pa da u ovomintervjuu jo{ na po~etku zadovoljimo svekonstitutivne. Kako se postaviti premaproblemima Hrvata u BiH, tipa tre}i entitet,kanal na hrvatskom jeziku, Mostar kaostolni grad...?
Budimo racionalni i ljudski trezveni.Bez navija~ke ostra{}enosti “za” i “protiv”.
Govorimo jezikom `ivotnih ~injenica.Imamo li ve} jedan unitarni etno-entitet, sa~istokrvnom etno-vla{}u na ~elu? Imamo.Te~e li tamo med i mlijeko? S druge strane,imamo hrvatske i bo{nja~ke etno-kantone ietno-vlasti. Kako u njima ljudi `ive?
Nikako! Jad, i bijeda, {trajkovi... O~ito, predizborne bajke tipa “u svojoj vjeri, nasvojoj zemlji”, i kad postanu stvarnost, nerje{avaju egzistencijalne probleme ljudi. Ni
jezik nije ono od ~ega se `ivi. Rje{enje je udobro i po{teno ure|enom dru{tvenomsistemu u kome }e svi biti ravnopravni iimati {ansu da `ive od svog rada i svojihsposobnosti.
VI[E OD FA[IZMA U knjizi Neofa{izam u etno-fraku
bavite se etno-nacionalizmom, klero-nacionalizmom flambiranim etno-primje-sama, neofa{izmom ~ija je svrha razvijanjei nadopuna nacionalizma, verbalnim ifizi~kim {ovinizmom, “bri`ljivo pripre-manim paklom”, etni~kim ~i{}enjem,logorima, genocidom. Motiva, povoda iciljeva imali ste i previ{e, no {ta je cilj oveknjige, kome je ona prvenstvenonamijenjena?
Namijenjena je demokratskoj javnosti isvima onima koji tragaju za ne~im boljimod ovoga {to im sada visi o vratu. Uostalom,
kome namijeniti knjigu u zemlji u kojoj700.000 ljudi `ivi ispod granice siroma{tva;u zemlji u kojoj broj nepismenih rapidnoraste, i u kojoj je broj prva~i}a svake godinesve manji, a nezaposlenost iznosi preko45% radno aktivnih gra|ana. Kome je tu doknjige? Jo{ preciznije i direktnije - kome Vi
pi{ete svoje tekstove? Odnosno, za kogaizlazi ova tvrda, socijalno kriti~ki intonirananovina? I na kraju, kome je namijenjen ovajintervju?
Pi{em, izlazimo i namijenjen jedemokratskoj javnosti! Dobro... Puno toga
vezano za teme koje tretirate u Va{oj novoj
knjizi ve} je i napisano, izgovoreno,snimljeno... Koje su to “nepopunjene rupe”bile do sada, a koje ste Vi nastojali“popuniti” Va{im promi{ljanjima, istra` va-njima, opservacijama?
Knjiga poku{ava da premosti jezi~ki jazeufemizma po kome su aktualni etno-nacionalizmi slatkasto benigna stvar. A radi
se o tome da `ivimo u sofisticiranofa{iziranoj stvarnosti na koju smo se navikliu tolikoj mjeri da nam sve to izgleda sasvimnormalno. Naravno, niko danas nijespreman da se deklari{e kao fa{ista, niti dasam sebe vidi tako. Jo{ manje da nosi crnuuniformu sa kukastim krstom na nadlaktici.
Na sceni je novi fa{izam, fa{izam u etno-fraku. Izraz “nacionalizam” je ru`i~astieufemizam za najcrnji fa{izam u kome susamoubistva gladnih postala dio na{esvakodnevnice. Uzmite tekst Umberta EcaFa{izam - zlo u deset ta~aka . Primijenite gana na{u zbilju. Nema nijedne ta~ke za kojune}ete na}i primjer u otu`noj bh. stvarnostii najbli`em okru`enju. Kona~no, jednamanjeentitetska, tobo`e “socijal-demokrat-ska” stranka, zbog svog ekstremizma,isklju~ena je jula 2011. iz socijalisti~keinternacionale, zbog njenog “odustajanja odsocijaldemokratskih vrijednosti”, i prak ti-~nog pribli`avanja nacional-socijalizmu. Tosu istine na{eg vremena o kojim valjagovoriti iz dana u dan.
U kakvom je stanju, generalno,ovda{nje dru{tvo, odnosno, u kakvoj mi to,
zapravo, dr`avi `ivimo?
Poricanje logora i sudski ovjerengenocida, slavljenje i do~ekivanje zlo~inaiz Haaga, postali su stvar strana~kog
li~nog presti`a. Parola No`, `ica, Srebreni je ustaljeni navija~ko-stadionski invent~ak kultni i kulturni slogan. Ono {
Nijemci sude i {ezdeset godina nakon raovdje se, sa jo{ uzavrelo krvavog tla, uzdna pijedestal slave i ponosa. Najnov
primjer toga dolazi nam iz Bratunca. Przgradom Op{tine kolektivno se pjevalo
pjeva u slavu po~injenih zlo~ina i genocidnajavljuju}i tako nova krvoproli}a: “Pazaru, novi Vukovaru, a Sjenice, no
Srebrenice.” Isto se doga|a na svadbam{irom Srbije. To nema nigdje. Pa to je viod fa{izma! ^ak ni okorjelim neonacistim
iz Njema~ke ne pada napamet da pjevajuslavu Auschwitza i holokausta. Da li entitetska vlast reagovala na sve to?
Nisam primijetio. A koja je ulo“poricateljskog koda” na ovim prostorima
Primarna uloga poricateljskog koda izvrtanje slike jedne zlo~ina~ke stvarnosTri su koraka poricateljskog koda: a) ninije bilo; b) ako je i bilo, bila je to samnu`na samoodbrana; i c) a ukoliko je bilne{to vi{e od samoodbrane, to je djenekontrolisanih grupica i pijan
ekstremista. Poricateljski kod, uvezen nacisti~ke propagandne kuhinje, `rt prikazuje zlo~incem, a njenog egzekuto`rtvom. Tako, logikom tog poricateljskkoda nije bilo genocida; Sarajevo nije bilookru`enju, nego su muslimani granatiralubijali sami sebe, kako bi izazavali NATintervenciju protiv vojske koja nije pucani na koga. “Ko puca po Sarajevu” , ~uve
je beogradsko pitanje s po~etka rata. T bljutavi cinizam nadma{uje i Goebbelsometodologiju permanentno ponavljane lakoja na kraju postaje istina.
U posljednjem poglavlju citirali st
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2036
ISTINE I LA@I
BIRALI STE, PA OPET BIRAJTE: Logički govoreći, glad-ni, nezaposleni, opljačkani i izvarani, građani manjegentiteta moraće na izborima birati imeđu Dodikovevlastodržačke oholosti i budućnosti sopstvene djece
IZ “VELIKE SALE”Promotor nove knjige Esada Bajtala prof. dr.Besim Spahi} (lijevo) i moderator @eljkoIvankovi} (u sredini) u dru{tvu autora
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 37/68
Kemala-pa{u Ataturka: “Svaki vladar koji usvom radu tra`i pomo} vjere, obi~an je
slabi}. A slabi} nije dostojan da bude na~elu dr`ave.” Koji su Vam to likovi sa ovihprostora bili ispred o~iju kada ste odlu~ili dacitirate osniva~a moderne Turske?
Imao sam na umu sve one politi~kianemi~ne likove koji svoju populisti~kuvladavinu grade na otvorenoj ili skrivenoj
podr{ci sluganski ispolitiziranih vjerskihzajednica, koje se umjesto Bogu bestidnom pokorno{}u klanjaju strana~kim prvacima, aovi njima. U tom teokratsko-politikantskomkrugu uzajamne pse}e poniznosti le`inajve}i dio ratne i poratne nesre}e gra|anaBosne i ex-YU regiona.
RENT A CAR INTELEKTUALCI U posljednjih sedam godina objavili
ste osam knjiga. Imate previ{e vremena iliprevi{e ideja?
Te knjige su samo izvla~ene iz ra~unaratih sedam godina, a nastajale su posljednjih
petnaestak godina mu~anja, mu~enja i
razmi{ljanja nad onim {to nam se “doga|a”.Ka`em “doga|a”, a sve je, zapravo, bilo
planirano i dogovarano i crtano nageografskim kartama ili obi~nim salvetama.^ekao sam trenutak kad }e napisano mo}ida se autorski naplati kao i bilo gdje usvijetu. I nisam do~ekao. Od desetak objavljenih knjiga, dobio sam samo jedanmr{avi honorar (1.500 KM). U isto vrijeme
svoje d`epove su izvrhom punili polupismeni parlamentarci (~ast i po{tovanje izuzecima), strana~ke gazde injihovi idejni poslu{nici - rent a car intelektualci. Prema izvje{taju WELT-X, 85multimilionera ove gladne zemlje dr`i usvojim etno-patriotskim d`epovima devetmilijardi dolara, koje su “zaradili” zdu{norade}i na riskantnom poslu “za{tite vitalnognacionalnog interesa”.
Me|u tim knjigama je i Sevdalinka,alhemija du{e. Kako pisati o “besmrtnosti”u ova, gotovo suicidalna vremena?
Ne znam kako, ali eto, pi{em. Tom
knjigom poku{ao sam bar na trenutokrenuti le|a sumornoj suicidalnstvarnosti, kako je Vi lakonski odre{itodijagnosti~ki precizno definirate. A dansam, evo, ponovo sred nje.
Predizborna utrka ve} je po~eZnamo da }e biti prljava, degutantna i bikakvih skrupula. A ko }e pobijediti?
To ne znam. Ali znam ne{to drug
Znam da sa onih devet oplja~kanih milijarsvaki izbori mogu biti dobijeni!
Jesu li ~vrste bile Va{e veze Liberalno demokratskom strankom BiH,vrijeme dok ju je vodio Rasim Kadi}?
Bio sam samo profesionalni urednnjihovog glasila ~ijeg se ~ak ni imena vine sje}am. Svoj dolazak na ~elo redakcuslovio sam svojim ne~lanstvom u stran{to je R asim Kadi} odmah prihvatio. Izdsam tada, 1997., knjigu - zbornik Za
protiv tolerancije , koja je za 28 da
do`ivjela dva izdanja. Bilo je jo{ planovavrste, ali sve je brzo propalo i ugasilo zahvaljuju}i nekom Halki}u ili Sralki}kako se ve} zvao, njihov visoki funkciontih godina, koji je sve podredio svonevjerovatnom egoizmu i pragmatsistan~anom srebroljublju. Tako se, zahvalj
ju}i njemu, pored redakcije, ~ini mi ugasila i - sama stranka.
Ako nije indiskretno, kontra granipristojnosti, kako }ete se izjasniti tokopopisa stanovni{tva u Bosni i Hercegovin
Ne bi trebalo ni postavljati ni odgovar
na takva pitanja. Ali, evo, bi}u sasvim jasa ja sam Bosanac! I tako }u se pisati. Znadobro ko sam i {ta sam. Ne tra`im da me bko slijedi. Svako ima neporecivo ljuds
pravo na samoodre|enje te vrste. Dakgluh sam i ne odazivam se samozvanetno-agitatorima, kockarima i propal
politi~arima, koji su u pred-popisnoagitiranju na{li novi na~in boga}enja. Nstidim se ni Bosne ni njenog imena.
Bili Bo{njak ili Eskim, Bosanac astronaut, do posla }ete te{ko. Pa, kako?
diplomirali ste, i magistrirali, i doktoriraliradili kao univerzitetski profesor, i napisi objavili hiljade stranica, i imate i `ivotnprofesionalno iskustvo... Ustvari, postojli Vi, uop{te?
Tako je to s “ostalima” u ovoj zemljikojoj obi~ni popis voljom etno-agitato
postaje Propis. Biti “ostali”, zna~i - postojati . Biti nula. I ja to jesaUostalom, i nepostojanje je demokrats
pravo koje mi je, u smi{ljenom neresveop{teg konformizma i sluganstva na{vremena, preostalo kao jedini na~o~uvanja vlastitog ljudskog i gra|ansk
digniteta. 3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
IZME\U POLITI^KIH I “NARODNIH” KUHINJ
Kada smo Esada Bajtala u pripremiovog razgovora zamolili da nam po{aljevlastitu biografiju rekao je: “Nemambiografije. Ja ne postojim?” Za one za
koje, ipak, postoji evo kratkog CV-a: “EsadBajtal. Gra|anin Bosne i Hercegovine.Bosanac. Ro|en u Sutje{}ici, selu izme|uVisokog i Vare{a. Diplomirao, magistrirao idoktorirao na Filozofskom fakultetu uSarajevu. Bavim se predava~kim,spisateljskim i ure|iva~kim poslovima.Autor sam desetak knjiga: Za (i) protiv tolerancije (1997, dva izdanja); Filozofski
temelji psihologije (2006); Manje od ni{ta(2007); Al Tempo (2007); Duplo golo (2007); Dr`ava na ~ekanju (dva izdanja2008 i 2009); Govor tame (2008);
Sevdalinka, alhemija du{e (2012);Neofa{izam u etno-fraku (2013), te dvaposebna, “mini book” izdanja:Metanaracija,poetizacija i psihijatrizacija Daytona (Ulcinj,CG, 2006) i Strah od kopanja (Sarajevo,2007). U {tampi je moja obimna studijaPsihologija buddhi sti~ke filozofije, etike i religije . Nesposoban sam da budempodoban i `ivim od pisanja.”
BAJTAL BOSANAC
Nesposoban da bude podoban
SKORO SAM PROTIV SVIHProfesor Bajtal, predstavnik “ostalih” u “smi{ljenom neredu sveop{teg konformizma”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 38/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2038
CIA, SNAJKA
SB je prelistala (skoro) sve i donosimo najvažnije dijelove tajnih izvještajaCIA-e o ključnim događajima i ličnostima iz rata u Bosni i Hercegovini.U drugom nastavku: izvještaj o obaranju američkog pilota aviona F-16
u okolini Banje Luke, uloga JOVICE STANIŠIĆA u oslobađanju zatočenihpripadnika UN-a, izvještaje o padu Srebrenice i uzrocima koji su prethodili
tom zločinu, izvještaje Holanđana o padu Srebrenice
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 39/68
Govore}i o mogu}em priznanjuBiH kao zajednice, Milo{evi} jekazao da ne mo`e priznati trenut-no stanje, ve} samo budu}u zajed-nicu koja bi se dodatno definirala.
Kazao je da je njegova volja da prizna budu}u zajednicu BiH jaka, ali je kazao da
to {to je trenutno na terenu nije dr`ava.“To je bojno polje!”, kazao je. Insistirao
je i da bi priznanje zajednice zaobi{loKarad`i}a i sav teret prebacilo na njega. Udaljem razgovoru koji je poprimao i ele-mente sva|e, Milo{evi} je kazao pred-stavnicima Kontakt grupe kako sankcije nemogu trajati vje~no:
“Ne mo`ete odr`avati ne{to {tougro`ava 150 miliona ljudi.”
Posebno je zanimljivo Milo{evi}evovi|enje Karad`i}a i ~lanova njegove vladena Palama u svjetlu najavljenog dolaska
biv{eg ameri~kog predsjednika JimaCartera:
RE]I ]E, A LAGAT ]E“Karad`i} }e ga primiti uz dobrodo{licu
i laga}e mu. Ne}e odr`ati ni jednoobe}anje. Sve su to la`ljivci. Koljevi} jepijan svaki dan ve} u 10 ujutro, Karad`i},on vi{e nije psihijatar, on je pacijent!”,kazao im je Milo{evi}. Dodao je kako sma-tra da bi Mladi} mogao raskinuti veze sacivilnom vla{}u, te je ~lanovima Kontaktgrupe savjetovao da se po~inju oslanjati nasrpske lidere iz Banje Luke, ali da prvo
mora provjeriti neke stvari.U izvje{taju nekoliko dana nakon sas-tanka u Beogradu, 14. aprila, konstatuje seda Carter nije uspio ni{ta, te se predla`udaljnji koraci. Ka`e se kako Izetbegovi}evavlada osje}a najve}i pritisak te kako im naj-manje odgovara status quo. Ka`u kako pos-toji mogu}nost da Izetbegovi} krene uo~ajni~ki poku{aj deblokade Sarajeva, ilida zahtijeva potpuno povla~enje UNPRO-FOR-a. Kako bi se smirili pritisci za
podizanje embarga na oru`je, spominje seohrabrenje tada{njeg generala R upertaSmitha da “poka`e zube” i tako UNPRO-
FOR predstavi kao snagu spremnu daza{titi zone isklju~enja.
“Nakon njihovog uspje{nog izazovaFrancuzima na ilegalnoj kontrolnoj ta~ki
Sierra-4 i jo{ vi{e poni`avaju}eg tretmanaKontakt grupe na aerodromu, bosanski Srbiznaju da mogu nastaviti da vuku za nos UNi dobiju {ta `ele”, stoji u izvje{taju naslovlj-enom “Diplomatska strategija za BiH.Sarajevski aerodrom”. U izvje{taju sespominje i situacija kada je srpska vojska,uz Karad`i}eve tvrdnje da je aerodrom srp-ska teritorija pod privremenom upravomUN-a, vratila jedan od UN aviona svojskom i vojnom opremom UNPROFOR-atvrde}i da u njemu ima civila i pod prijet-
njom da }e ga oboriti.“Karad`i} je nakon toga kazao kakonikada ne}e dozvoliti stranim diplomatimada slete u Sarajevo, posebno ne onima izneprijateljskih nacija kao {to su Iran iSAD”, stoji u izvje{taju uz upozorenje da biu slu~aju prekida aviotransporta “Srbimogli i}i i dalje”.
“Posljednjih sedmica vidljivo je da Srbipripremaju `estok napad na Sarajevo, kopa-ju tenkovske rovove a drvene zaklone ivre}e s pijeskom mijenjaju betonskim zak-lonima. General Smith smatra kako Srbiplaniraju zauzimati jednu po jednu enklavu,
i na kraju do}i po ‘glavnu nagradu’-Sarajevo.”
U izvje{taju se tvrdi da u me|uvremenui Armija BiH priprema akciju ‘izbijanja
~epa’ iz Sarajeva kroz nekoliko mogu}koridora. Kao mogu}i daljnji koraozbiljno se spominju zra~ni udari k
podr{ka UN trupama na aerodromu a kosu posljednjih dana Srbi granatirali, zra~udari bazirani na ~injenici da se ste`e obroko Sarajeva i zra~ni udari u slu~aozbiljnog ugro`avanja zona sigurnosti. Nsve to, trebalo je najprije ubijediti osta~lanice NATO-a.
POSLJEDNJI LET ZA BANJU LUKU
U Lakeovom izvje{taju od 29. ma1995. godine tako|er se govori o potrezra~nih udara i mogu}nosti povla~ensnaga UN-a s obzirom “da se o~eku
pogor{anje situacije”. Ka`e kako se jo{ o~ekuje povla~enje Francuza iz isto~nenklava, ali da ih ne bi iznenadi
povla~enje nekih drugih jedinica. Ponose isti~e spremnost SAD-a da po{alje trukoje bi pomogle ne povla~enju, ve} prgrupiranju snaga UNPROFOR-a. A Clintna ovakav zahtjev stavlja ‘kva~icu’ rubriku ‘aproved’ (odobreno).
U depe{i iz ambasade u Beogradu od
maja 1995. godine govori se o UN taocimkoje su uzeli Srbi, priznanju BiHoborenom pilotu ameri~kog aviona F-1Interesantno je da su detalji ovog izvje{ta
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
“SB” OPET IMA SVE (
Pi{e: ALMIR PANJETA
--------------------------------------------------------
Milo{evi}: ”Nikola Koljevi} se nijeotrijeznio godinama, Karad`i} je pacijent,
a ne psihijatar!”
LUD I LU\I
Milo{evi} je Karad`i}a smatrao lu|akom i Kontakt grupu upozoravao da }e biti prevareni
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 40/68
kori{teni i u akcijskom filmu Behind Enemy Lines snimljenom nakon rata.
“Nadle`ni komandant srpske vojske uBanjoj Luci potvrdio nam je kako bosanskiSrbi vjeruju da je pilot `iv i da se skrivanegdje unutar srpske teritorije. Srpski gene-ral ka`e kako je prona|en upotrijebljenipadobran skupa s nekom li~nom opremomu blizini. Snage bosanskih Srba tragaju zapilotom i ka`u da }e s njim pravilno postu-
pati ukoliko ga na|u. General izra`avazabrinutost da bi srpski civili s njim mogligrubo postupiti ukoliko ga prvi na|u”, ka`ese u depe{i.
Izvje{tavaju i o sastanku s DavidomOwenom koji je upravo do{ao s ve~ere sMilo{evi}em na kojem je bilo govora o pre-govorima o osloba|anju zarobljenih pripad-nika UN-a.
“Owen ka`e kako je obavje{tajni {efStani{i} na Palama gdje poku{ava isposlo-vati osloba|anje druge grupe UN taoca.Milo{evi} je kazao da bi paljanski Srbi
mogli odustati od 80 ili 90 talaca, a da ono~ekuje bar 100. Owen, vjerovatno pod uti-cajem Milo{evi}evih stavova, ka`e kako }estvari postati te`e kad broj talaca spadne naoko 50, te da }e Karad`i} dio njih poku{atizadr`ati kao za{titu od zra~nih udara”, stojiu depe{i uz dodatak kako Milo{evi} nijenimalo sretan zbog prisustva gr~kog minist-ra vanjskih poslova na Palama koji bimogao “pokupiti slavu zbog osloba|anjataoca”. U depe{i stoji i kako je Owen kazaoda je Milo{evi} doista zainteresiran za prih-vatanje “paketa priznanja”, ali da }e to ura-diti samo uz potpuno ukidanje sankcija.
“Li~no, Owen misli da je to jedini izlaziz bosanske gu`ve.”
U dopisu {efa Operativne grupe zaBalkan direktoru CIA-e iz 13. jula 1995.godine u pripremi za sastanak direktora 14.
jula, spominje se situacija u Srebrenici.“Stanje na terenu je promjenjivo. Prema
posljednjim informacijama, Srbi supokrenuli veliku evakuaciju muslimanskihizbjeglica iz Srebrenice. Vode se borbe oko@epe, ali nema jasnog dokaza namjere zapreuzimanje enklave. O svemu detaljnije uprilogu o srpskim namjerama. Upozoravam
vas da ne zaboravite na Hrvatsku. Zagreb bimogao poku{ati iskoristiti situaciju kada jeme|unarodna pa`nja usmjerena na Bosnuda pokrenu napad na Srbe iz Krajine.Obavje{tajni podaci govore da se Hrvatigrupi{u oko Ju`nog sektora.”
Govori se i o telefonskom razgovorufrancuskog predsjednika Chiraca i Clinto-na:
“Chirac je dao sljede}i prijedlog: ili dapo{aljemo na{e trupe da se pridru`eBritancima i Francuzima u ponovnomuspostavljanju srebreni~ke enklave iprovo|enje robusnije odbrane misije UN-a,
ili }e se Francuzi povu}i.”
“Bord direktora }e vjerovatno raspravitii o mogu}nostima spasa Gora`da i Sarajevanakon pada Srebrenice i @epe. U dijelu oGora`du obja{njeno je kako je ta enklavabranjivija od Srebrenice i @epe, uklju~uju}idetalje o balansu snaga. Neki od {efova,poput Walta Slocombea, raspravljali su otome da bi gubitak enklava, poput Gora`da,dozvolio UNPROFOR-u da uspostavibranjiv je i kredibilnije prisustvo usredi{njem dijelu Bosne i mo`da olak{apregovara~ku poziciju bez enklava kaokonstantne teme. State Department s drugestrane ne podr`ava odustajanje od enklavajer bi to potkopalo Kontakt grupu i dovelodo neizbje`nog pada Sarajeva. Na{e analize~ak govore kako pad Gora`da ne bi zna~ioi pad Sarajeva jer je Sarajevo lak{e zaodbraniti nego Gora`de”, stoji u izvje{tajukoji potpisuje Norman Schindler.
U pismu od 14. jula 1995. Lake pred-la`e Clintonu mogu}e poteze kao odgovor na pad Srebrenice:
“Ne mo`emo re}i ‘ne’ francuskim
napadima da UN snage u~ini robusnijimposebno oko Gora`da, ali moramo na}iizvodiv vojni na~in koji ne podrazumijevauklju~ivanje na{ih trupa kako ne bismoupali u zamku da nas optu`e za propastUNPROFOR-a. Trebamo odmah poslatigenerala Shalija (John Salikaswili) uLondon na susret sa francuskim i britan-skim kolegama kako bi razmotrili vojneopcije nakon pada Srebrenice”, pi{e Lake.Govore}i o rje{enjima za odbranu Gora`da,
predla`e slanje helikoptera za podr{kusnagama UNPROFOR-a, i poja~avanjeUNPROFOR-a za odbranu enklave uz
obaveznu podr{ku snaga bosanske vojske
koja bi preuzela primarnu odgovornost odbranu enklave.
“Shali treba osigurati da, ukoliko ovakvo uklju~ivanje dogovori, bude jasda se radi o zasebnoj akciji i da to ne znaautomatsko u~e{}e na{ih snaga u budu}sli~nim akcijama. Treba osigurati i da obude podr{ka francuskom pregrupisavana ne povla~enju. Saveznicima trebamo sinalizirati da su za potpunu odbranu enklapotrebni zra~ni udari i da smo mi spremu~estvovati”, ka`e Lake.
“Slo`ili smo se da je, na koncu, za upje{nu strategiju UNPROFOR-a Sarajebitnije od Gora`da.”
Lake navodi da su obavije{teni o ulonovog medijatora Carla Bildta koji je “blidogovora s Milo{evi}em oko obostran
priznavanja izme|u Bosne i Srbije”.
KAKO JE PALA SREBRENICAU analizi iz 18. jula govori se o ulo
Armije BiH u padu Srebrenice. Naslovljes ‘Bosanska armija u Srebrenici: [ta
desilo?’ u analizi stoji da je odbraSrebrenice kolabirala zbog kombinacmaterijalnih nedostataka, slabog sasta
pje{adije, nedostatka efektne komandeoslanjanja na UNPROFOR i NATO kojih su o~ekivali da sprije~e napa
bosanskih Srba na enklavu.“Snage bosanske vojske u enklavam
nisu dobile ni{ta od priliva oru`ja u centrnu Bosnu nakon uspostave hrvatsko-musmanske federacije pro{le godine, niti su jedinice pobolj{ane u smislu organizacitreninga i discipline koju je armijskomandant general Deli} u mogu}no
uspostaviti u ostatku bosanske vojske
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2040
CIA, SNAJKA
AMERIKA I FRANCUSKA Jedni zagovarali vojno rje{enje, drugi je spre~avali iako su im Mladi}evi vojnici vezali vojnik
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 41/68
stoji u analizi propasti odbrane Srebreniceuz zaklju~ak da snage Armije BiH nisudaleko odmakle od prvobitne organizacijeiz 1992. godine te nisu bile spremne zaorganiziranu odbranu enklave, ve} suzadr`ali gerilski na~in ratovanja uzizvo|enje akcija prema obli`njim srpskim
gradovima.
“Kada su se suo~ili sa snagama Vojskebosanskih Srba koje su bile brojno i organi-zacijski superiornije, mnogi bosanskibranite ji su se vjerovatno povukli u brdapoku{avaju}i se domo}i prijateljskihpolo`aja u blizini. Snagama AR BiH okoSrebrenice nedostajalo je utvr|enih rovova,
posebno ako ih poredimo sa drugim
odbrambenim linijama u BiH. To je oslablo mo} branitelja enklave da se suprotstate{koj artiljeriji bosanskih Srba”, stojianalizi u kojoj se spominje i phelikoptera:
“Bosanskoj vojsci je nedostajala i ~vrskomanda jer je ~itav komanduju}i kadar 2divizije poginuo u obaranju helikopteramaju, vjerovatno uklju~uju}i i NaseOri}a, komandanta 28. divizije i vojnog li
era Srebrenice od 1992. Nedostatak Ori}vih uputa o~ito se odrazio na vladipoku{aje da uspostave koordiniraodbranu. Mo`da najbitnije u svemu jesteto {to su politi~ki lideri enklave ra~unali }e UN ili NATO u~initi ne{to da zaustaSrbe u zauzimanju ‘zone sigurnosti UN-Kada je postalo o~ito da ne}e biti nikakintervencije izvana, nije bilo rezervnplana i za branitelje je bilo prekasno u~ine bilo {ta osim da poku{aju pobje}stoji u analizi.
Na sastanku zamjenika direktoodr`anom 18. avgusta 1995. godine Bijeloj ku}i ve} se govori o razdvajanentiteta u skladu sa mirovnim sporazumo
ja~anju odbrane FBiH od vojske RS i diretnoj podr{ci SAD-a.
“Na sastanku je govoreno o planiraninaporima i raspravljalo se o naoru`avanjtreningu federalnih snaga. Usvojena radna pretpostavka da bi snage trebalo raporediti na teritorij Federacije, slo`ili smse da bi mandat snaga za implementacimira pod vodstvom NATO-a trebuklju~ivati nu`nu upotrebu sile za samoobranu, kako kroz zra~nu podr{ku tako kr
druge vidove”, stoji u izvje{taju sa sastanna kojem se razgovaralo i u mogu}nostimdirektne odbrane FBiH od srpskih napadali je zaklju~eno da }e se o tome jo{ razgvarati. Dogovoreno je da se snage za impmentaciju mira (PIF) povuku ako FB
prekr{i dogovor zapo~injanjem ofanzi protiv Srba. U slu~aju da Srbi prekrdogovor i poku{aju ste}i strate{ku prednoPIF bi poduzele odre|ene akcije. Ove sna
bi bile zadu`ene za razdvajanje snaga tamgdje obje strane pristanu na to dobrovoljnali bi imale mandat da djeluju tamo gdje
neka od strana odbijala povu}i se dobrvoljno.Me|u klju~nim pretpostavkama sa sa
tanka istaknuto je kako bi se opremila vojsFBiH i da bi jedan od ciljeva trebao bizgradnja odbrambene jezgre Bosansarmije. Predvi|eno trajanje misije bilo devet mjeseci.
Na sastanku Nacionalnog vije}a sigunosti tako|er se govori o mirovnom plakoji su prihvatile zara}ene strane
potvr|uje se provo|enje dva paralelna prgrama: Obezbje|ivanje opreme i treniransnaga FBiH i NATO snage za imp
mentaciju mirovnog plana. Kao jedan
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
“SB” OPET IMA SVE (
Radovan Karad`i} 2. decembra 1995.godine pi{e pismo Billu Clintonu u kojemga obavje{tava da Republika Srpska prih-vata Dayton i da }e pru`iti punu podr{ku unjegovom provo|enju, ali tra`i da razmislio posebnom statusu za Sarajevo i pred-la`e dvije opcije.
“Oko 150.000 Srba koji `ive u okoli-ni Sarajeva suo~avaju se sa mogu-}nosti da `ive pod muslimanskimre`imom. Ne moram ni re}i da taj pro-ces ne o~ekuju stalo`eni. Za vrijemerata pre`ivjeli su 34 muslimanskeofanzive, i ako budu morali oti}i,napusti}e grobove onih koji su poginuliza Srpsko Sarajevo. [titi}e svoje ku}e,Republika Srpska ne}e imati mogu}-nost da ih zbrine ili zaposli. Strasti suuzburkane i RS ne}e mo}i kontrolisatipona{anje civila i vojnika, pa postojedvije mogu}nosti: ili }e se povu}i uzostavljanje potpunog haosa, ili }e osta-ti i suprotstaviti se muslimanskomre`imu”, stoji u Karad`i}evom pismu kojiClintonu predla`e opcije prema kojima se,
tvrdi, sve to mo`e izbje}i:“Zato predla`em da se usvoji pose-
ban dokument za Sarajevo s prelaznimperiodom od pet godina tokom kojeg biSrbi imali svoju policiju i lokalne vlastia sve pod kontrolom IFOR-a a bez pris-ustva muslimanskih vlasti. Druga solu-cija bila bi da se taj period skrati na trigodine tokom kojih bi me|unarodnazajednica pomogla izgradnju novoggrada za 150.000 sarajevskih Srba sa45.000 do 50.000 stanova u koje bi seoni preselili na civiliziran na~in ostavl-jaju}i svoju imovinu Federaciji BiH”,ka`e Karad`i} i tvrdi kako RS `eli da sara-
jevski Srbi ostanu tamo gdje jesu, ali da je“realnost druga~ija”.
“Ako odu, ostavi}e iza sebe velikihaos, a ako ostanu od Sarajeva }enapraviti Bejrut uz dugotrajnu nestabil-nost kao neizbje`nu posljedicu”, upozora-va Karad`i} Clintona sugeri{u}i mu da se topitanje rije{i prije sastanka u Parizu, na kojem}e se kasnije potvrditi Dejtonski sporazum,bez Karad`i}evih prijedloga naravno.
DEAR MISTER PRESIDENT...
Karadžić: “Prihvatamo Dayton, alisarajevski Srbi će od Sarajevanapraviti Bejrut!”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 42/68
specifi~nih zadataka za provedbu planaspominje se uklju~ivanje NATO zra~nihsnaga u podr{ci operacijama provo|enjamira.
U dokumentu od 28. avgusta govori se ostrategiji za ukidanje sankcija Srbiji uznapomenu da }e proces po~eti potpisivan jemmirovnog sporazuma. Govori se i o ukidan-
ju sankcija Palama koje }e, pi{e se, po~eti s prvim koracima u implementaciji sporazu-
ma. Dokument predvi|a i koliko dugo }e se‘Beograd smatrati odgovornim za akcijePala’.
“Lo{e pona{anje bosanskih Srba dovelobi do ponovnog vra}anja sankcija Beo-gradu.”
U me|uvremenu, do{lo je do masakrana Markalama i vojnih udara na polo`aje
bosanskih Srba. A u memorandumu za pripremu sastanka borda direktora od 5.sepembra 1995. godine spominju se zra~niudari koji }e se ponoviti na dan planiranogsastanka ako Srbi ne pristanu na povla~enjete{kog oru`ja oko Sarajeva, ali se spominjei zanimljiv prijedlog administracije:
“^ini se da je Administracija odustalaod inicijalnog plana da Bosanskoj vladipredlo`i odustajanje od Gora`da u zamjenuza teritorije oko Sarajeva. Odr`avanjeGora`da i kopnenog koridora do enklave }ezahtijevati dodatno uklju~ivanje snaga zaimplementaciju mira.”
Govori se i o problemima u koje je u pregovorima upao Holbrooke.
“Dok u javnosti stvaramo privid uspje-ha, u osnovi nema nikakvog napretka u bit-nim pitanjima koje dijele suparnike. Ni
jedna strana ne pokazuje volju za kompro-mis oko klju~nih pitanja. Holbrooke pred-la`e da se nastavi sa zra~nim udarima pro-tiv Srba dok u potpunosti ne pristanu na UNultimatum.”
Obavje{tajno izvje{}e od 19. septembra1995. govori o rezultatima NATO udara uBiH za koje, uz osnovne podatke o
povla~enju srpskih snaga oko Sarajeva idruge ustupke u pregovorima, tvrde da sukorisni i u smislu {to bi prijetnja novimnapadima “Srbe natjerala da bar prividnoimplementiraju mirovni plan”.
“Hrvatske snage uz potporu bosanskevlade zauzele su vi{e od 3.000 kvadratnihkilometara teritorije od Srba u ZapadnojBosni i ozbiljno su ugrozile glavni srpskigrad Banju Luku”, stoji u izvje{taju.
U analizi od 1. oktobra 1995. godine predvi|aju se potencijalni izazovi za IFOR,navodi se kako }e poseban problem imati saSrbima i Hrvatima ukoliko ovi pomisle da
je njihova uloga podr{ka osna`ivanju cen-tralizirane bosanske vlade. Upozorava se da}e bosanska vlada o~ekivati pomo} unaoru`avanju i opremanju i treningu odSAD-a, ali da ne}e odustati ni od podr{ke
Irana i drugih islamskih zemalja. Navodi se
da }e Milo{evi} nerado pristati da izru~iKarad`i}a i Mladi}a Tribunalu u Haagu.Polo`aj IFOR-a ocjenjuje se vrlo rizi~nim
jer je, prema procjenama, oko 300.000 ljudiu BiH u tom momentu bilo naoru`ano.
U jednoj od poslijeratnih analizamogu}eg scenarija za narednih 18 mjeseciiz maja 1996. konstatuje se da je IFOR uspje{no uspio obustaviti borbe u BiH i
predvi|a se nastavak vojnog prisustva uzve}u podr{ku Evrope. Navodi se da }e Irannastaviti s utjecajem na bosansku vladukojoj obezbje|uje finansijsku podr{ku.
“Teheran poku{ava oja~ati veze saSarajevom kako bi pro{irio me|unarodniuticaj i promovirao militantni islam. Neo~ekujemo da Iran poduzme bitnijeteroristi~ke napade na IFOR ali ne mo`emo
isklju~iti izolirane napade”, stoji u analizi.
Me|u mogu}im uzrocima novih sukonavodi se da je bosanska strana voljna
povrati teritorije u Zapadnoj i Isto~nBosni, dok smatraju kako Srbi imaju manrazloga za iniciranje konflikta, ali da bi bspremni braniti kontrolu nad posavskkoridorom i Br~ko. Prema analizi, Hrvimaju najmanje razloga za otpo~injan
borbi, ali bi bili spremni na borbe ukoli bi osjetili da su im Bo{njaci ugrozili ciljev Navodi se da }e nacionalisti jo{ dugo biti vlasti uz prognozu da }e politi~ari
birokrati biti skloniji izgradnji lokalnih cetara mo}i a fokusirati se na centar samukoliko se radi o pitanjima koja se ti~u nhovih lokalnih interesa. I tako do dadana{njeg...
(Kraj)
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2042
CIA, SNAJKA
Izvje{taj Holandskog bataljona UN-a opadu Srebrenice analiziran je 13. oktobra
1995. godine.“Izvje{taj }e sadr`avati i podatke o
nedoli~nom pona{anju dijela holandskihtrupa, uklju~uju}i prodaju naoru`anja,simpatije prema desni~arima i lo{ tret-man `ena {to sveukupno ne}e doprini-jeti ionako lo{oj slici”, stoji u analizi uznapomenu da }e izvje{taj biti politi~ki{tetan za ministra odbrane Voorhoevea.Uz analizu doga|aja, navodi se kako }eposebno lo{e za ministarstvo odbraneHolandije biti kada se objavi dio izvje{tajau kojem se govori kako holandski vojnicinisu izvijestili o zlo~inima kojima su svje-
do~ili sve dok nisu ispitani u Zagrebu 22 jula a sve kako ne bi antagonizorali Srbe
ugrozili sigurnost trupa i njihovo izvla~enjeHolandske trupe imale su velikih prob
lema sa disciplinom, {to je uklju~ivalo prodaju opreme, simpatije prema ekstremnim desni~arima i katastrofalan tretmaprema `enama, posebno unutar vlastiti
jedinica.“Izvje{taj za koji je ispitano 490 od
499 holandskih vojnika ne}e imatsamo negativne efekte, ve} da }e jednod poruka biti da su vlade i me|unarodna zajednica izvukli pouke iz padaSrebrenice i da se takvo {to ne}eponoviti”, stoji u analizi.
HOLANDSKA SRAMOTA
Holanđani su u Srebrenici obrukalisvoju državu
SREBRENICA 1995.Da li su svjetske vlade izvukle pouku?
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 43/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 44/68
@ivot s rijekama i na vodi je zaljude iz Klju~a, Sanskog Mosta,Biha}a i Cazina sasvim obi~na inormalna stvar. Na~in na kojiKraji{nici paze svoje rijeke je
duboko evropski - ~ak i bolji nego u nekimzemljama EU - a 3. radionica neformalnemre`e Aquasan, mre`e stru~njaka iz cijeleBiH u sektoru voda i za{tite okoli{a,
pokazala je da saradnja ljudi iz Federacije iRepublike Srpske uvijek mo`e funkcionira-ti kad su su{tinske stvari u pitanju. A voda
je, upravo, to.
JEFTINO ODR@AVANJEVi{e od sedamdeset stru~njaka iz Tuzle,
Zenice, Prijedora, Dubice, Kostajnice,Banje Luke, Novog Grada, Sarajeva na{li
su se u Biha}u, da rade i govore u okviruteme U~inkovito upravljanje znanjem za kvalitetnije usluge . Radionicu Aquasanmre`e BiH zvani~no je otvorio Ambasador [vicarske u BiH, g. André Schaller. On jeistakao va`nost povezivanja svih aktera usektoru voda i za{tite okoli{a prekoentitetskih granica, i podvukao sjajnaiskustva kroz provo|enje projektanazvanoh GOW - WADE, koji finansira[vicarska agencija za upravljanje vodama i okoli{em, jedna od najja~ih svjetskih firmiu toj oblasti: “Ono {to je bitno je poveziva-nje ljudi preko entitetskih granica, te
saradnja horizontalnih i vertikalnih struk-tura.”
Cazin je jedna od op}ina koja je uoblasti vodoprivrede i za{tite okoli{a usamom vrhu. Slijedom ratnih okolnosti i
postratne negativne recepcije Cazin je biozapostavljan. No, tamo su stvari, najvi{ezahvaljuju}i agilnom direktoru JKP-aVodovod Ibrahimu Tatarevi}u, ve} dostigleevropsku razinu. Kako je na radioniciAquasan rekao na~elnik te op}ine NerminOgre{evi}: “Aquasan mre`a BiH je prilikaza razmjenu ideja i pokretanje novihinicijativa.” Malo ko zna da op}ina Cazin
ima 70.000 stanovnika, a primjer jeuspje{ne saradnje na nekoliko projekata usaradnji sa [vicarskom agencijom i Una
Consultingom.Prilike koje {vicarski partneri nu
najbolje se, definitivno, koriste u Kraji
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2044
Pi{e: AHMED BURI]
Voda je jedan od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine, a za česte problemevodosnabdijevanja može se reći da su sarajevska svakodnevica; krajem prošle
sedmice u Bihaću je održana radionica mreže AQUASAN, dosad neformalne grupkoja prerasta u ozbiljnu instituciju
SVE RIJEKE TEKU...Voda je život, život je san, živi “Aquasan”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 45/68
u~esnici radionice su posjetili decentraizvani kanalizacioni sistem i biljni ure|aj
pre~i{}avanje otpadnih voda u MLjubijanki}i u op}ini Cazin, ura|en prem
projektu UNA Consultinga koji je vodAida Jusufhod`i}. Ovaj sistem pre~i{avanja voda dosad je dao zna~ajne rezultau Austriji, Italiji i Francuskoj, pa }e se i ocazinska mjesna zajednica na}i u todru{tvu. Ono {to je zna~ajno u tom projek
jeste da je to bio-tehnologija, u kojoj se sdoga|a organskim putem, jer se voda ~ikori{tenjem biljaka i mikroorganizamOsim {to su ovakvi projekti ekolo{knjihovo odr`avanje je vrlo jeftino, {to jedana{njoj BiH itekako va`no.
MENTALNI SKLOPO temi upravljanja, znanju i za{t
okoli{a govorio je Sandi Zuli}, direktUNA Consultinga , ku}e koja, izmeostalog, ~uva fascinantne rijeke kakve Una i Sana i dr`i ih ~istima. Naravno, sama - u svijesti tamo{njih ljudi taj “~istoji stotinama godina - ali, za njihov raznanje se, zaista, mo`e re}i da je svjetskom nivou: “Treba raditi na tome se izmijeni mentalni sklop kako ljudi kodlu~uju o politici vodoprivrede, takoonih koji koriste vodu, a znamo da je cijela na{a populacija: mi smo u toj oblanekada isklju~ivo bili upu}eni iskori{tavanje rijeka putem hidroelektranpravljenje vje{ta~kih jezera, itd. Danas sve okrenuto ka njihovoj za{titi, ure|enpospje{ivanju prirodnih procesa.”
Tokom rada Konferencije Aquasana
Biha}u govorilo se o iskustvima izazovima na provo|enju zakona, stragija, planova i projekata. Predstavnifederalnih institucija, g|a HazimHad`ovi}, pomo}nica federalnog minisza poljo privredu, vodoprivredu {umarstvo, upoznala je prisutne stanjem sektorskih propisa, razvojn
planova, EU integracija i teku}ih predstoje}ih projekta, dok je SanBosilj~i} - Pandur prezentirala radaktivnosti Fonda za za{titu okoli{a FBiDevedeset posto vode na svijetu
preslano, sedam posto otpada na trajzaga|ene slatke vode, a dva na leDakle, samo jedan posto je pitko, a Bosi Hercegovina je, prema nekiistra`ivanjima, me|u prvih desdestinacija na svijetu u izvorima pitke vod
Znanje iz te oblasti i potencijal kimamo u vodama mogu biti na{ putEvropu: ne bi bilo zgoreg da to marazmotre i ljudi iz Dr`avne agencije , tvi{e {to su nam rijeke - pogotovo Bosnzaga|ene toliko da skoro pa gore ne mo
biti. Biha} i Cazin su neki od svijet primjera kako se u toj oblasti mo`e i tre
raditi. Evropski, a na{e, reklo bi se.
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
BiH ME\U TOP DESTINACIJAM
^UVAJTE SVOJE RIJEKEKadar sa tre}e Radionice neformalne mre`e Aquasan
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 46/68
Zagreba~ka koncertna dvoranaVatroslav Lisinski otvorila je svoju
jubilarnu, 40. umjetni~ku sezonuzaista jedinstvenim muzi~kimdoga|ajem: u subotu, 28. septem-
bra, prvi put su na pozornici Lisinskog zajedno nastupili muzi~ari iz Slovenije,Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.Spektakularnim izvo|enjem Ratnog rekvije - ma Benjamina Brittena, a povodom stogo-
di{njice ro|enja ovog britanskog kompozito-
ra, vi{e od tri stotine umjetnika sa sceneVelike dvorane Lisinskog poslali su poziv zamir u regionu. Izvedba Ratnog rekvijema uprili~ena je dan nakon {to su glazbeniciZagreba~ke filharmonije otvaranje vlastitesezone prepustili Be~koj filharmoniji.
MUZI^KA ANTIRATNA PRI^A„Poziv da u~estvujemo u ovom
doga|aju dobili smo od Dra`ena Siri{-~evi}a, ravnatelja Lisinskog. Za po~etaknjihove 40. sezone `eljeli su da obilje`e 100godina Brittenovog ro|enja, a izabrali suizvrsno djelo koje na najbolji umjetni~ki
na~in govori o besmislenosti rata“, ka`e za
„SB“ Samra Gulamovi}, koja je Lisinskom odli~no vodila Komorni orkesSarajevske filharmonije.
Ratni rekvijem Benjamina Brittenastao je 1962. godine u povodu posvekatedrale u Coventryju, razru{ene Drugom svjetskom ratu. Britten je `eistaknuti va`nost mirenja nekada zara}enstrana, te su na premijeri trebali sudjelovumjetnici iz Rusije, Velike Britanije
Njema~ke. Galina Vi{njevskaja zbsovjetske birokracije nije 1962. stigla
praizvedbu u Coventry, ali jeste snimanje plo~e u London. Bariton je b
Nijemac Fischer-Diskau, a tenor Engl
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2046
HOROVI ZA MIR
Pi{e: MAJA RADEVI]
Pod ravnanjem maestra IVE LIPANOVIĆA u dvorani „Lisinski“ u Zagrebu28. septembra prvi put je zajedno nastupilo više od 300 muzičara iz Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koji su spektakularnom izvedbom jednog od najpoznatijih oratorija 20. stoljeća sa pozornice digli glas protiv
rata i nasilja
„RATNI REKVIJEM“Zajednička poruka mira iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije
APLAUZ ZA SJAJNE MUZI^AREHorovi i solisti iz ~etiri zemlje biv{e Jugoslavijeodu{evili su publiku u zagreba~kom Lisinskom
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 47/68
Peter Pears. U istom su se duhu sadaokupili solisti iz Beograda, Sarajeva iZagreba, koji su Brittenovo remek-djelotuma~ili s velikom pjeva~kom i umjetni~k omuvjerljivo{}u, ali i ljudskim uvjer enjem.Uznemiruju}i duh djela, o kojem jesvojevremeno pisao novinar William Mannna premijeri, zapravo predstavlja fascinan-tan glazbeni poziv na mir, a tematikakoncerta metafori~ki ukazuje na va`nost
povezivanja zemalja regije.Zagreba~ka filharmonija, Komorni orke-
star Sarajevske filharmonije te horoviRadiotelevizije Srbije, Opere Narodnog
pozori{ta u Sarajevu i Slovenski komornizbor, u pratnji Djevoja~kog zbora Zvjezdice isolista Anete Ili} (Srbija), Amira Sara~evi}a(BiH) i Ljubomira Pu{kari}a (Hrvatska),dupkom su ispunili pozornicu Velike dvoraneLisinskog . Da je rije~ o vrsnim muzi~arima,dokazali su nevjerovatnom koordinirano{}uizvedbe, {to je posebno va`no istaknuti,
budu}i da su prvu priliku za zajedni~ku probu imali tek nekoliko dana prije koncerta.„To je kompleksno djelo, koje zahtijevaminimum 300 izvo|a~a na pozornici. Svihorovi su zasebno pripremali svoje dionice, atek u posljednje dvije-tri minute koncertanastupamo svi zajedno. Zagreba~ka filhar-
monija je pratila horove, a Komorni orkestarSarajevske filharmonije bio je zadu`en zapratnju baritona i tenora“, obja{njava SamraGulamovi}.
IZVRSNI SOLISTIMuzi~ke „snage“ u oratoriju su
podijeljene i me|usobno se sve vrijeme prelamaju, izmjenjuju i pro`imaju, da bi setek u kona~nom crescendu posljednjeg,{estog stavka stopili u jedno. Sopran i hor u
pratnji cijelog orkestra izgovaraju tekstlatinske mise, a bariton i tenor koje pratikomorni orkestar pjevaju {okantno realisti-
~nu ratnu poeziju Wilfreda Owena, britan-
skog pjesnika koji je izgubio `ivot kaovojnik u Prvom svjetskom ratu. Srbijanskasopranistica Aneta Ili} zaslu`na je zamnoge potresne trenutke izvedbe, poputLacrimose , a tenor Amir Sara~evi} i baritonLjubomir Pu{kari} bili su u`ivljeni tuma~i
pjesni~kih opomena i razgovora mrtvih
vojnika u stihovima Wilfreda Owena.Posebno treba istaknuti izvrsnog bosansk o-hercego va~kog tenora Sara~evi}a, koji jesvojim nastupom u Zagrebu jo{ jednomdokazao da se radi o jednom od na{ihnajtalentiranijih umjetnika. Izvedbuhorova i orkestara iz ~etiri zemlje biv{eJugoslavije zagreba~ka publika je nagradilasna`nim aplauzom. Publiku je pozdravioravnatelj Dra`en Siri{~evi}, koji jemuzi~arima zahvalio {to su se ujedinili na
pozornici ku}e koja ve} 40 godina gradimostove i slavi ljubav. „Oni su se ve~eras,po prvi put na ovoj pozornici, okupili kako
bi svi zajedno digli glas protiv nasilja i rata,
u misi za mir“, kazao je Siri{~evi}. Koncsu podr`ali i Ministarstvo kulture i spoKantona Sarajevo kao i federalMinistarstvo kulture i sporta, a minisIvica [ari} i Salmir Kaplan prisustvovali doga|aju, zajedno sa brojnim druggostima iz javnog i kulturnog `ivo
Hrvatske.„Velika je ~ast da ve~er poslije Be~filharmonije na sceni Lisinskog nastuumjetnici iz Sarajeva. Brittenovo djelo zaista grandiozno, a i sama izvedba je btakva. Ispred dvorane, koja ima kapaciod oko 2.000 mjesta, tra`ila se karta viTo je prizor kakav se rijetko vi|a, a nadase da }e do}i vrijeme kad }e i kod nas btako“, ka`e kantonalni ministar Ivica [ar
A s obzirom da se bli`i i obilje`avanstogodi{njice Sarajevskog atentata, kasaznajemo, plan je da idu}e godiBrittenov Ratni rekvijem bude izveden i
Sarajevu.
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
POVIJESNA IZVEDBA U „LISINSKOM
DJEVOJKE KAO POJA^ANJEZagreba~ki zbor Zvjezdice
PODR[KA UMJETNICIMA Ministar kulture i sporta KS Ivica [ari} u dru{tvu NinoslavaVerbera i ravnatelja Zagreba~ke filharmonije Miljenka Pulji}a
MISA ZA MIRBrittenov Ratni rekvijem 2014. trebala bi vidjeti i publika u Sarajevu
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 48/68
Kada su na Student Festu u sara-
jevskom klubu Underground
najavili nastup rock bandaFranjeva~ke teologije u Sar aje-vu, publika je bila zbunjena.
Nakon {to su mladi}i sa Teologije iza{li na binu, publiku su jo{ vi{e zbunili prvi taktovi pjesme Pos’o ku}a birtija :
“Garant su izmijenili prve stihove...”, pomislili su neki, a onda je pjeva~ banda, budu}i fratar Ivan Pili} krenuo s prvim versima:
“Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik,nisam ~it’o {tampu, nisam gled’odnevnik...”
U publici euforija. Nisu znali {ta ih
~eka.“Kada smo po~eli prve taktove ‘Enter Sandman’ od ‘Metallice’, svi su ~ekali terije~i, a onda smo uletili sa rije~imaHalidove ‘U meni jesen je’, odli~no seuklopilo, publika je poludjela!”, pri~a namSilvio Zlatarevi}, student Franjeva~keteologije iz Ora{ja, o prvom javnom nas-tupu banda koji se desio u maju ove godine.
“Svirali smo i ‘Lutku s naslovne strane’kombiniranu sa ‘Turskim mar{em’, anajzanimljivije je da smo aktivno kao band
po~eli svirati mjesec dana prije tog nastupai zavr{ili smo me|u prvoplasirana tri
banda! Kako ve}ina bandova na po~etku
svira ‘covere’, gledali smo da bar s timkombinacijama budemo originalni”,
poja{njava Silvio i prisje}a se prvog javnognastupa banda:
“Kad smo do{li na nastup, djevojkakoju smo tu upoznali nas je pogledala ikazala: Otkud vi?!”
Poslije su uslijedili ispiti, pa su oti{li naljetnji odmor, a s jeseni je fakultetski
podrum ponovno prepun riffova i `estokihrock ritmova. Band ~iji je radni naziv FTS
— Fabrika teologa Sarajevo, sprema se zanaredne nastupe.
FRATRI U CIVILU“Ne znamo gdje }emo sljede}e svirati,
vjerojatno na Wembleyu”, govori u {alisaksofonist banda Matija Mileti} izBugojna. Uz Silvija i vokala Ivana on jetre}i ~lan banda s -fra- ispred imena koji }enakon zavr{enog fakulteta biti sve}enici.Bubnjar Nicolae Golea iz Kraljeve Sutjeskei solo gitara Goran [afradin iz Busova~e{koluju se za teologe. Oni su ‘civili’ u
bandu. Ivan, Matija i Silvio nosefranjeva~ke mantije, ali se ispod njih naziru‘starke’...
“To je jo{ jedan kuriozitet banda, da unjemu sviraju civili i fratri zajedno, i timedodatno pokazujemo svoju otvorenost. Na{fakultet je ovdje u Ned`ari}ima, i nama nijeneobi~no da `ivimo uz ljude razli~itih svje-tonazora, otvoreni smo prema svima, i kroz
ovaj band `elimo razbiti sve stereotipe
vezane za na{ fakultet, pribli`iti se drugstudentima i u tome ve} uspijevamo”, ka
pjeva~ banda Ivan. Na opasku da je krajnneobi~no da fratri pjevaju pjesmu sa shovima ‘Nikad’ nisam bio neki velvjernik‘ ka`u kako je to samo pjesma, daizvedba {aljiva i da to ne mo`e poljuljnjihovu vjeru. Naprotiv.
Pitamo ih {ta su im nastavnici rekli kasu ih pred nastup obavijestili da svirajurock klubu. Ka`u, imaju punu podr{ku.
“Rekli su nam kratko: Imate blagoslovka`e Silvio, pa u {ali zaklju~ujemo da su jedni rock band s blagoslovom u BiH. Najstar~lan banda je dvadesetpetogodi{nji pjev
fra Ivan, uskoro |akon i sve}enik. Na {es
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2048
NOVE NADE, NOVE SNAGE
Pi{e: ALMIR PANJETAFoto: MARIO ILI^I]
Već na prvom javnom nastupu band Franjevačketeologije publiku je pozitivno šokirao neobičnimspojem METALLICE I HALIDA BEŠLIĆA, kao i
izvedbom pjesme “Pos’o, kuća, birtija” koja počinjestihovima “Nikad nisam bio neki vel’ki vjernik”.Članovi banda radnog naziva “Fabrika teologa
Sarajevo” marljivo se pripremaju za neki od sljedećihnastupa, a posjetili smo ih u podrumu na
Franjevačkoj teologiji u Nedžarićima iz kojegsvakodnevno dopiru zvuci rock i metalskih riffova
SARAJEVSKA POP-ROCK ŠKOLA
POS’O, KUĆA,MANTIJA
FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija MiletiNicolae Golea i Goran [afradin
FABRIKA TEOLOGA SARAJEVOSilvio Zlatarevi}, Ivan Pili}, Matija Mileti}Nicolae Golea i Goran [afradin
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 49/68
je godini, i za dva mjeseca zavr{ava s fakul-tetom, zare|uje se i dobija `upu. Goran je na
petoj, Nicolae ~etvrtoj, Matija na tre}oj iSilvio na drugoj godini.
PEACE, LOVE, AND ROCK AND ROLL“Mi smo spoj mladosti i iskustva!”,
ka`e kroz smijeh bubnjar Nicolae.“Ljudi imaju predrasude da smo mi
konzervativni, zatvoreni, {to je potpuno
pogre{no”, ka`e Nicolae.
“Mi jesmo i fratri, ali i mladi}i od svo- jih 21 do 25 godina, netko tko druga~ijemo`e gledati na svijet oko sebe, ali se iznjega ne `eli izdvajati. Na koncu, da se`elimo izdvajati, ne bi nam fakultet bio u
Ned`ari}ima, sjemeni{te u Visokom. Na{a je priroda da `ivimo u zajednici sa svima,zato franjevci i jesu tu 700 godina i jedinikoji toliko dugo nisu gubili kontinuitet udjelovanju. Sveti Franjo je tako|er `ivio u
svijetu, a duhovno nije bio dio svijeta”,
govori nam Ivan.Vra}amo se na muziku. Ka`u da najvi
slu{aju rock i metal, ali “zalutaju” i u dru`anrove.
“Ne slu{amo turbo-folk, od to bje`imo!”, potcrtava Silvio. Nicolae nomajicu AC/DC, i ka`u da su generalno nnaklonjeniji te{kom soundu, ali poslu{ajuDubiozu, TBF, SARS ...
“Dodaj i Atomsko skloni{te”, govo
Nicolae.
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
“FABRIKA TEOLOGA SARAJEVO
“Profesori nisu imali ni{ta protiv da nastupamo u rockklubu, rekli su nam kratko: Imate blagoslov!“
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 50/68
Ka`u da sviraju sve i nemaju tabua.“Mo`da ‘Co to ma{‘ i ‘Veseljko’...”,
govori kroz smijeh saksofonista Matija.Ka`u da standardnu rock krilaticu ‘sex,drugs and rock and roll’ mijenjaju za‘peace, love and rock and roll’. Kako usko-ro planiraju nove nastupe, pitamo ih kako
planiraju da se nose s obo`avateljicama.Smijeh.
“Lako, `ene nisu problem!”, govori sak-
sofonist Matija.“Nemamo mi ni{ta protiv `ena!”,
ubacuje se gitarista Goran, a pjeva~ Ivanrje{ava misteriju:
“Zato imamo dva ‘civila’ u bandu kojinisu sve}enici, njihovo je da rije{e to oko`ena”, ka`e Ivan i prisje}a se detalja s nas-tupa u ‘Undergroundu’:
“Poslije nastupa, kad sam oti{ao do{anka po pi}e, ka`e meni konobar: \e si
jarane, dobro ste ono odsvirali, mislim daste jedini koji su svirali Halida u Underu.”
“Ma, nismo mi i{li na to da pobijedimo,ina~e bi svirali ‘Gunse’ ili ne{to sli~no, alirekli smo si ‘hajdemo napraviti fe{tu’, imislimo da nam je uspjelo. Na kraju nismoo~ekivali da }emo biti me|u prva tri banda,a Matija je dobio posebnu nagradu zaizvedbu na saksofonu”, prisje}a se Goran.
Poja{njavaju da, iako su kao band svi-rali prili~no kratko, to {to su se brzo sna{linije slu~ajno. Franjeva~ka teologija ima
band VIS ‘Juki}‘ koji postoji generacijama,i manje-vi{e svi su pro{li kroz taj band ili susvirali skupa jo{ u sjemeni{tu, u srednjoj{koli u Visokom gdje egzistira VIS‘Narcis’. Razlika je {to pomenuti bandovi
sviraju duhovnu glazbu i kri{}anski rock,dok FTS svira sve ostalo. Na pitanje kako je uop{te do{lo do formi-
ranja banda, skoro pa uglas, {aljivo imitiraju}i~lanove mnogih razvikanih bandova, ka`u:
“Spontano!”Budu}i da su skoro svi svirali i u
‘Juki}u’, te od fakulteta imaju svu podr{ku,dobili su na kori{tenje instrumente, i odmah
po~eli sa sviranjem i vje`banjem. UzTeologiju, samostan i internat, mnogo vre-mena provode skupa, tako da su naj~e{}e u
podrumu iz kojeg nerijetko dopiru riffovi ite{ke rock i metal melodije.
“Imamo razne sekcije, tu je gluma,zborovi, a ~este su priredbe. Nakon prired-
bi ~esto mi kao band priredimo after, zasvi-ramo, bude i studenata sa drugih fakulteta,dru`imo se i pjevamo skupa, uglavnom
bude veselo”, ka`u.U VIS ‘Juki}‘ se sastavi mijenjaju
~esto, ali }e se i sastav FTS-a neminovno promijeniti.
“Ivan zavr{ava za dva mjeseca i ide na
`upu, mi ostajemo tu, ali }emo jedan zadrugim zavr{avati i i}i poslom dalje. Nesumnjamo da }e band opstati i u izmijenje-nom sastavu, jer ovdje 90 odsto studenatazna svirati bar jedan instrument, tu je i tam-
bura{ka sekcija, a veliki dio njih svira vi{eod jednog instrumenta. Prakti~no je
nemogu}e zavr{iti srednju {kolu a da zna{ svirati bar klavir ili tamburicUglavnom, pod ovim krovom je vi{e instrmenata nego studenata”, poja{njava naSilvio koji namjerava sa svirakom nastavi nakon {to se zaredi.
PJEVAMO PJESNIKE“Ne `elim da to stane, gdje god da ode
svirat }u i poku{ati okupiti band”, govonam Silvio.
“A, tko zna, i kad nas rasporede, mo`se uspijemo tu i tamo okupiti i zasviratiizvornom sastavu”, dodaje Ivan.
Ipak, ~lanovi FTS-a ne razmi{ljamnogo o tome, ve} pripremaju i vlastkompozicije za neki od narednih nastupa koje o~ekuju da }e uslijediti. Tekstovi i temo kojima }e pjevati jo{ su na doradi, a u nhovoj pripremi u~estvuju svi. Goran ka`e }e u svakom slu~aju razbijati - predrasud
“Imamo ideju da uglazbimo stihoKranj~evi}a, A.G. Mato{a, A.B. [imi}a..najavljuju i dodaju da im to ipak ne}e b
preokupacija ve} da }e poku{ati insistirna svojim tekstovima:
“Bi}e to tekstovi koji }e govoriti o filzofiji `ivota najvjerojatnije”, ka`e Gorandodaje kako ve} spremaju i prvi demo CD
“U ovoj ku}i je VIS ‘Juki}‘ snimio pCD-ova, snimili su CD pjesama koje izvo
s nekim od najpopularnijih hrvatskglazbenika a {to su organizirali u suradnjMarijom Husar, mi imamo na raspolagandio te opreme, i ja sam opremio svoj mstudio sa potrebnim elementima, i mo`em
po~eti”, ka`e Goran.Mladi}i iz FTS-a su spremni za nastup
ka`u da im ~injenica da dolaze iz duhovsfere samo predstavlja izazov i da spremni suo~iti se sa svim pozornicamrazli~itim publikama, ali kako su na
pojasnili i groupie djevojkama s kojima se morati “izboriti” dva ~lana banda koji civili i ne nose mantije franjevaca. Neka
blagoslovljeni!
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2050
NOVE NADE, NOVE SNAGE
FRANJEVCI U STARKAMA “U bandu sviraju ’civili’ i fratri zajedno, i time dodatno pokazujemo svoju otvorenost”
PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e se
morati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”
PRIPREME ZA NOVE NASTUPE“Imamo dva ’civila’ u bandu koji }e semorati ’izboriti’ sa groupi djevojkama”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 51/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 52/68
„Odrasla sam u porodici sa puno ljubavii topline. Moji roditelji su bili skromni,
dobri i vrijedni ljudi i te su osobine prenijelii na nas djecu i odgajali nas u skladu s tim.Oboje su bili i muzi~ki nadareni, pjevali suu amaterskom horu i izvrsno plesali“,
prisje}a se na po~etku na{eg razgovoraJasna Ornela Bery. Jedna od najpoznatijihglumica sa na{ih prostora do sada je nafilmu, televiziji i u teatru odigrala okostotinu uloga, a kako sama ka`e, u tomosebujnom gluma~kom svijetu mogla je bitisve: od fatalne `ene do priproste seljanke...
„Prve gluma~ke korake napravila sam uPionirskom pozori{tu u Zenici. Prvo sam
po~ela da vje`bam balet kod jedneFrancuskinje, a potom sam dobila ulogu u
predstavi Uspavana ljepotica . Gotovo cijelu predstavu sam ‘prespavala‘! Pred sam kraj‘probudila‘ sam se i rekla nekolikore~enica... ^ini mi se da jo{ u nosnicamaosje}am miris {minke, mastiksa i onihte{kih pli{anih pra{njavih zavjesa, miristeatra. S rado{}u sam odlazila na probe, to
je za mene bio ~udesan svijet, moj svijet,osje}ala sam se nekako posebno i bila sam
presre}na. U zeni~ko Pozori{te su tadadolazili re`irati renomirani reditelji iz cijele
biv{e Jugoslavije, pa su ~esto znali
pogledati i dje~ije predstave. Jedan od njih,
koji je ujedno bio i profesor na Akademiji uBeogradu, predlo`io mi je da me spremi za
prijemni ispit. Ali odlazak na prijemniosujetila je maj~ina bolest i u timnovonastalim okolnostima nije bilo govorada odem na Akademiju u Beograd. Takosam zavr{ila u Sarajevu.“
ZENI^ANKA U SARAJEVU Odrasli ste u porodici sa tri sestre.
Va{a majka je svojevremeno zavr{ila i naGolom otoku?
Da, imam dvije sestre koje su ne{tostarije od mene i jednu mla|u. A majku sunam poslali na Goli otok samo zato {to senije htjela odre}i svoje ljubavi. Njen prvisuprug bio je vrhovni sudija i u to vrijeme
bilo je uobi~ajeno da ljudi na takvim pozicijama zavr{avaju „preko no}i“ naGolom otoku. Uglavnom su im predbaciv-
ali da su navodne prista{e RezolucInformbiroa. Majka je, kao i druzatvorenici, na Golom otoku pro{la pra
pakao. Tamo je provela ~etrnaest mjesec pustili su je tek kad su uvidjeli da n politi~ki zatvorenik. Prije odlaszaprijetili su im da se, ukoliko ne bu
pazili {ta govore, vrlo brzo mogu vratnazad i da su pod stalnom prismotrom.
Ve} ste rekli kako ste se za glumzainteresirali jo{ kao djevoj~ica. Je li na mo`da utjecala i Va{a starija sestra, kojatako|er glumica?
^esto se znam na{aliti da sam karijezapo~ela s pet godina u koko{injcu, {to ndaleko od istine. Kao mala ma{tala sam }u postati akrobata u cirkusu. Bila saveoma savitljiva, izvodila sam svakojavragolije i bila atrakcija u jednoj lutkarsk
predstavi koju smo mi djeca igrali kom{iluku, a koju je napravila moja sesIrena. Sestra je ve} igrala u Pionirsko
pozori{tu i na neki na~in prenijela tu ljubi na mene.
Nakon zavr{etka studija u Sarajevpostali ste stalna ~lanica ansambKamernog teatra 55. Sje}ate li se prprofesionalne uloge?
Zapravo sam prvu godinu anga`mamorala odraditi u Pozori{tu mladih jer sa
bila njihov stipendista, a odmah nakon tosam postala ~lanica ansambla Kamern
teatra 55. Mi smo ve} na tre}oj god
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2052
JASNA, JEDNA I JEDINA
Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: Privatni arhiv Jasne Ornele Bery,
arhiv „SB“
Odigrala je stotinjak uloga u pozorištu, na televiziji i filmu; starije generacije
pamte je kao jednog od glumačkih seks-simbola bivše Jugoslavije, a posljednjihgodina pokazala je i da je izvrsna karakterna glumica ulogama u filmovima popu„Grbavice“ JASMILE ŽBANIĆ i „U zemlji krvi i meda“ ANGELINE JOLIE; za „SB
JASNA ORNELA BERY otvoreno govori o svom životu, karijeri, glumačkimusponima i padovima...
INTERVIEW
Jasna Ornela Bery glumica
Nisam `eljela da budem“podobna“, nego slobodna
FILMOVI O RATU:Ne znam kako se možebiti politički korektan kadsu se daleko strašnijestvari događale od onihkoje su u filmovimaprikazane. Živimo uvremenu u kojem je sve
ispolitizirano
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 53/683.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
NEKONVENCIONALNA I SVOJ
ATRAKTIVANIZGLED IGLUMA^KITALENAT”Mnogi nisu u stanjprepoznati da ste vmo`da, poredprivla~nog izgleda talentovana glumicte da jedno ne morada isklju~uje drugoGeneralno, nikadanisam dijelila ulogena slobodnije i one
koje to nisu”
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 54/68
Akademije igrali u predstavi koja je bila diorepertoara Kamernog. To su bile jedno~inke^estitam i Ljubavno pismo Koste Trifkovi-}a. Igrali smo bez honorara, a kao nagradusu nas vodili na ekskurziju. Bili smo uMoskvi i Lenjingradu, Rimu, Napulju,Peskari. Moja prva uloga je bila u predstaviU~ene `ene koju je re`irao doajen
jugoslovenskog glumi{ta Mata Milo{evi}.
Na filmu, televiziji i u pozori{tuodigrali ste stotinjak uloga. Za razliku odteatra, filmski redatelji nerijetko su Vamdodjeljivali uloge zavodnica, „fatalnih“
`ena... Je li Vas to kao mladu glumicu naneki na~in sputavalo, ili Vam je laskalo?Ja sam osoba koja nikad nije robovala
konvencijama i kli{eima, kako privatno,tako i kad je moja profesija u pitanju. Uvijek
sam se borila za sebe, svoju slobodu i profesionalni integritet. Moram priznati, umojoj karijeri izgled mi je vi{e odmagao nego{to mi je i{ao u prilog. Mnogi nisu u stanju
prepoznati da ste vi, mo`da, pored privla~nogizgleda i talentovana glumica, te da jedno nemora da isklju~uje drugo... Generalno, nikadanisam dijelila uloge na „slobodnije“ i onekoje to nisu. Ne razmi{ljam u timkategorijama. Za mene postoje dobre ili lo{euloge i svakoj ulozi pristupam studiozno. Ikao mlada glumica, imala sam velikosamopouzdanje i hrabro se hvatala uko{tac sasvakom ponu|enom ulogom.
Va{a prva uloga na filmu bila je u„Mirisu dunja“ Mirze Idrizovi}a, 1982.Pored Idrizovi}a, sara|ivali ste i sa mnogimdrugim velikim redateljskim imenima sa
prostora biv{e Jugoslavije. Postoje li neuloge koje su Vas posebno obilje`ile samo profesionalno, nego i u privatnosmislu?
U teatru sam imala sre}u raditi sa velikrediteljima, od kojih sam dosta nau~ila. Prsvega, tu je poljski reditelj Tadeu{ Minc, kme je na neki na~in formirao kao glumicsa kojim sam radila dvije velike predstavVjen~anje i Bijeli brak , za koje samnagra|ivana, zatim Slobodan UnkovsEgon Savin,Vito Taufer, Branko BrezovaPezonti, u novije vrijeme Dino Mustafi}drugi. Kad je rije~ o filmu, prekretnicukarijeri sam napravila kad vi{e ni na kastinnisam htjela da glumim uloge koje su mive}ini slu~ajeva nudili. Mislim da sam doburadila, jer sam poslije toga zaigrala u filmJasmile @bani} Grbavica koji je, kao znate, u Berlinu dobio Zlatnog medvjedSlijedila je predivna uloga u filmu AiBegi} Snijeg i Grand prix kritike u Cannea izvrsnu saradnju imala sam i sa DanisoTanovi}em, Angelinom Jolie, Ines TanovJasminom Durakovi}em, Nikolom LjucoElmirom Juki}em, Namikom KabiloKristijanom Mili}em...
Kada govorimo o filmu, tek su Vposljednjih godina, zahvaljuju}i ulogamu „Grbavici“ Jasmile @bani}, „Snijeg
Aide Begi}, „U zemlji krvi i medAngeline Jolie, i kriti~ari i publiprepoznali kao izvrsnu karakterglumicu. ^ini se da su `ene - reditelji/bolje „pogodile“ Va{ gluma~ki senzibiliod mu{karaca?
Da, to je ta~no.Ve}ina mu{kih reditenije u stanju prepoznati da sam ja glumisa velikom mo}i transformacije i da moda igram razli~ite uloge, od fatalne `ene seljanke. Obi~no su to prepoznavarediteljice.
Vi ste jedna od glumica koja
moglo bi se re}i, izabrala te`i i sporiji put
SLOBODNA BOSNA I 3.10.20
JASNA, JEDNA I JEDINA
Posljednjih mjeseci publika uregionu prepoznaje Vas najvi{e poulogama u TV serijama „Dva smosvijeta razli~ita“ i „Ne daj se Nina“. Mo}televizije u pore|enju sa drugimmedijima je neupitna, a one malo starijegeneracije i danas se `ivo sje}ajulegendarnog Turbolilihipa , „prvogerotskog kviza“ na ovim prostorima,koji ste vodili sa Rambom Amadeusomna Televiziji SA3... Kako je izgledala taVa{a saradnja, ispred i iza kamera?
Rambo Amadeus je zaista ~udesan
~ovjek. Veoma inteligentan, beskrajnoduhovit, nekonvencionalan i kad mislite danema dalje, on vas nanovo iznenadi.Nalazili bismo se svaki dan u Holiday Innu ,gdje smo imali kancelariju i pisali scenarijeza emisiju. Ponekad bi poslije samo polasata naglo ustao i rekao: „Vozi, idemo naru~ak“, iako smo bili u u`asnoj stisci savremenom. Poslije ru~ka bi samo po~eloda „sipa“ iz njega... Izuzetno dobro smo senadopunjavali, razmi{ljali smo na istojtalasnoj du`ini. Rado se sje}am tihstvarala~kih trenutaka.
„TURBOLILIHIP”, PRVI EROTSKI KVIZ NA OVIM PROSTORIMA
Sa Rambom sam sjajno sarađivala,beskrajno je duhovit i inteligentan
54
Sa MirjanomKaranovi} ufilmu Grbavica
Sa Angelinom Jolie na snimanjufilma U zemlji krvi i meda
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 55/68
uspjeha. Uprkos epitetu „seks-simbola“ kojiVas je pratio, niste se ba{ voljeli pretjeranomedijski eksponirati, dr`ali ste se podaljeod raznih klanova i politike... Koliko Vas je
to ko{talo u karijeri? Naravno da sam zbog toga pla}ala
veliku cijenu, ali sam se izborila za svoj profesionalni identitet i ono {to jeelementarno, a bez ~ega nijedan praviumjetnik ne mo e da funkcionira, a to jesloboda. Nikada nisam pripadala nikakvojskupini, niti sam dobijala uloge preko
prijateljstava, rodbinskih veza, zajedni~kihinteresa ili zato {to sam bila „podobna“. I nato sam veoma ponosna.
Va{ sin Vuk je tako|er krenuogluma~kim vodama. Podr`avate li ga utome ili bi Vam bilo dra`e da je izabraodrugu profesiju?
Ne znam da li bi mi bilo dra`e da jeizabrao neku drugu profesiju. Upozorilasam ga, jer su danas druga vremena. To je
posao od kojeg po~etnici i manje afirmisani
glumci jedva mogu da zadovoljeegzistencijalne potrebe. U na{oj dr`avimalo ko se zanima za kulturu, nikome nijestalo, ili bar ne na pravi na~in. Imamo malo
pozori{ta, a zbog financijske situacije neradi se dovoljno. Ve}ina mladih glumaca sene mo`e zaposliti ili predugo ~ekaju posao,i to onda kad bi trebali da najvi{e rade irazvijaju se. Svi ti mladi ljudi imaju talenta,neko manje, neko vi{e... Ali mora im se
pru`iti prilika da izbruse taj svoj talenat.
ULOGA @IVOTA Nezaobilazno je pitanje o saradnji sa
Angelinom Jolie na filmu „U zemlji krvi imeda“. Znam da ste se sa njom i BradPittom veoma zbli`ili tokom snimanja, jesteli i dalje u kontaktu?
Moje iskustvo rada na tom filmu je bilo predivno i bila sam zadovoljna ura|enim
poslom, ali moram priznati da uz sve upu}ekomplimente od Angeline i Brada, nisao~ekivala da }e tako mala uloga skrenuti toli
pozornost i dobiti tako dobre kritike. Angelii Brad su predivni mladi ljudi i kad god dolazili u Sarajevo, dru`ili su se sa svojglumcima. Ali oni su velike zvijezde, veomsu zauzeti i nemaju ba{ previ{e vremena danama }askaju. Dobro, razumijem neke kole{to taj odnos vama novinarima `ele predstavkao mnogo prisniji nego {to zapravo jeste.
Kako komentirate sve te politi~konotacije koje su pratile film Jolieve, kao„Grbavicu“ Jasmile @bani} i ve}inu drugfilmova koji se bave ratom u BiHnjegovim posljedicama - je li uop}e mogusnimati film o silovanim `enama i pri tombiti „politi~ki korektan“, i koliko umjetnost danas generalno na ovim prstorima isprepletena s razli~itim politi~kinteresima?
Ne znam kako se mo`e biti politi~korektan kad su se daleko stra{nije stvdoga|ale od onih koje su u tim filmovim
prikazane. @ivimo u vremenu u kojemsve vrijednosti poreme}ene, u kojem je s
ispolitizirano. @ivimo u vremenu gdvladaju nepotizam i korupcija koja reflektuje na sve segmente na{ega dru{tvgdje je sve zasnovano na interesima. To jna`alost, na{a stvarnost.
Pro~itala sam negdje da ste izjavkako jo{ uvijek ~ekate na svoju „ulo`ivota“. Postoji li mo`da neka konkretuloga koju ste `eljeli, a niste imali priliodigrati?
Znam samo da nisam dala svmaksimum i da imam da pru`im jo{ jamnogo. I zato mislim da jo{ nisam odigra
kako vi to ka`ete, svoju „ulogu `ivota“.
NEKONVENCIONALNA I SVOJ
Novinari su Vas ~esto dovodili uvezu sa poznatim li~nostima sa ovihprostora, poput Zdravka ^oli}a i Go -rana Bregovi}a... Mo`ete li nam nakonsvih ovih godina kona~no otkriti: jesu libili u pitanju samo tra~evi, ili?
Oduvijek sam ljubomorno ~uvala svojprivatni `ivot daleko od o~iju javnosti ikarijeru sam gradila isklju~ivo na osnovusvog posla. Trideset godina ni u jednomintervjuu nisam spomenula moj i Zdravkovodnos, jer smatram da je to na{a osobna
stvar. Tek poslije tri decenije dali smozajedni~ki intervju zagreba~kom Nacionalu ukojem smo ispri~ali na{u pri~u. Zdravko jebio moja prva i bezuvjetna ljubav. Vezala nas
je emocionalna, ali i prijateljska linija, koja jenajva`nija u `ivotu. A {to se ti~e Gorana,novinari, uvijek eljni senzacije, naro~ito uta{tampa, nerijetko su Bregu vezali za sveuspje{ne i zanimljive ene u to vrijeme. SBregom sam poslovno sura|ivala, pisao jemuziku za predstavu i film, i za njega meve`e dugogodi{nje prijateljstvo.
„SENZACIJE” @UTE [TAMPE
Zdravko Čolić bio je moja prva i
bezuvjetna ljubav
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
INTEGRITET PRIJE SVEGA Nikada nisam pripadala nikakvoj skupini,niti sam dobijala uloge preko prijateljstavrodbinskih veza...
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 56/68
Neke su stvari bile jako ~udne, da se zapanji{:/ kada je srpski re`im
progonio Albance, srpske/ su ku}e obele`ene krsti}ima, da se
zaobi|u;/ a kada je na Albance do{ao red da progone Srbe,/ ti krsti}i su pokazivali gde treba da ih tra`e. Ovim stihovima u
pjesmi Me|u ubijenima bila je i usamljena starica kosovski
pjesnik Arben Idrizi iskazujeironi~nu prevrtljivost u }udihistorije: na Albance je „do{aored“ kao da je smjena tla~itelja itla~enog tek godi{njeg dobakoje se neumitno mijenja.^ovjek je kod Idrizijatragikomi~an jer je uklije{ten uapsurdnoj situaciji: kada seodupire inerciji i snazi mase ili`rvnju politike, on je satrven, akada ne poku{ava da digne glas
protiv nepravde, gluposti i zla,njegovo postojanje je potpunoobesmi{ljeno. Pjesni~ki glas jealternativa apsurdu i bezna|u,
pjesnik je u prakti~nom smislunemo}an, ali time {to nabraja ispominje zlodjela, time {to upire
prstom u be{~a{}a, on spa{ava barem ostatke ljudskosti.
Arben Idrizi je ove jeseni prvi put bio u Bosni iHercegovini i prvi je pisac koji
je uspio da sa kosovskim paso{em doputuje u na{uzemlju, ali kad ~itamo njegovu
poeziju osjetimo kao da je onhroni~ar ovda{nje svakodnevice.Isti su to psi rata, isti tajkuni,
beskrupulozni iznuriteljisirotinje, isti mladi}i koji odzvijezde do zvijezde rade zasitni nov~i} i iste starice kojeneko ubija bez savjesti i bez
ustezanja (Pitali su je za mu`a,
kojega nikad nije imala./ Rekli su joj da je ubijao i masakrirao Albance./ Pitali su je za sinove,koje nikada nije imala./ Rekli su joj da su ubijali i masakrirali Albance.) (Post)ratno dru{tvooslikano Idrizijevim stihovimanam je blisko, a autorovo
plediranje za povratak ljudskesolidarnosti i za smanjenjesvekolike nezaja`ljivosti jeuniverzalno i toliko nu`no.
Idrizijev lirski subjektobojen je tamnim tonovimadeprimiranosti: ~edo rata koje
je svijet upoznalo u ogoljenom brutalnom obliku nema vi{eiluzije potrebne za prijatan i
podno{ljiv `ivot. Ono imasamo porez na glad koji se
pla}a povra}anjem. Ovaj gorkinepravedni porez je dio op{tegmedijskog i politi~kog jezikatranzicije koji je u Idrizijevim
pjesmama suptilno parodirantako da je zadr`ana forma, asadr`aj prilago|en stvarnosti.U tom jeziku postoje tobo`njademokratija, svetost, ~ast,
razvoj, ljubav prema otad`bini,
ali po{to okolnim svijetomvladaju, kako ih pjesnik naziva, nerasti demokratije , utom svijetu su obrnuti i logika ietika. Jeste li ~uli predsednikov govor kada je rekao da je na{a
zemlja/ bezbedna, da se razvi
i da nas ~eka svetla budu}nos- ovim pitanjem pjesnik ispraznu dnevnopoliti~ku frazkoristi kao {lagvort za jedno
bijesno bitni~ki zagrcnutonabrajanje bijede i nepravdekoja se `ivi u toj istoj zemlji(tu obitavaju udovice , siro~adljekari kasapi , bu|avi intelektualci , samozvani umjetnici do grla ogrezli u svojim govnima , pokoreni buntovnici , glavna ulica kojasto puta menjala ime kako se
kome prohtelo, zlo koje {tite dobri zakoni demokratije,
prevejani prevaranti koji se prodaju kao dobro~initelji ...).
U vremenu kolektiviteta,Idrizi progovara uvijek u imeindividue: ona se mo`e na}i s
bilo koje strane, ne pretendujuda i{ta izjedna~ava iliopravdava, imenuju}i pojaveeksplicitno (masakr , plja~ka ,albanski civili, srpska milicijaegzekutori, umobolnik ...).Idrizijevo lirsko ja, iakorezignirano, nije bole}ivo nitisamosa`aljivo. Zlo postoji zahvaljuju}i na{oj trpeljivosti upozori}e pjesnik pozivaju}iautoironi~no na otpor (zlo~incne odustaju ni u ~emu, uvek soko tebe, na klju~nim
polo`ajima; ako nam iskopajuo~i, molimo ih da nam prodaj{tap za slepca, mada smo
praznih d`epova ). Nasuprot jedva izdr`ivom
javnom svijetu i `ivotu
brutalnosti, pjesnik opjevavaintimni ljubavni i erotski svijizme|u dvije individue kao
jedinu stvarnu alternativu iuto~i{te, kao jedini svemir gdzaista nema boga . Ovaj drugiIdrizi je i po jeziku i pomotivima druga~iji od ovog
javnog ljutitog, on jekontemplativniji, hermeti~nijali tek zajedno ova dvarazli~ita dijela njegove poetik~ine zaokru`eno i zrelo vi|enljudskog `ivota na historijski
turbulentnom prostoru.
SLOBODNA BOSNA I 3.10.2056
Pi{e: ADISA BA[I]
Time {to upire prstom u be{~a{}a pjesnik spa{ava barem ostatke ljudskosti
Arben Idrizi (1974.) jekosovski pjesnik i novinar.Objavio je dvije zbirkepjesama, Napa}eni i Knjiga
bi}a. Prevodi saitalijanskog. @ivi u Pri{tini.
Septembar je proveo uSarajevu kao gostrezidencijalnog programaza pisce mre`e TRADUKI iPEN Centra u Bosni iHercegovini.
O AUTORU
Zbirkapjesama
Arbena Idrizija„Zveri vole otadžbinu“
(KPZ Beton, Beograd, 2013.) u prevodu Škeljzena Malićija
KNJIGA MJESECA
Ljubav i intima, jedinoutočište
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 57/683.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
IVAN ORLI]
Mediteran i Bosna iHercegovina
Biv{i bh. ambasador u^e{koj Ivan Orli} usvojoj novoj knjiziMediteran i Bosna i
Hercegovina (Synopsis ,Sarajevo/ Zagreb, 2013.)podsje}a na ~injenicu dana{a zemlja pripadaMediteranu i to ne samo
na podru~ju neumskih pla`a i ne samou ljetnoj sezoni. Knjiga govori odiplomatskim, ekonomskim i kulturno-historijskim osobenostima mediteranskeregije, te o Mediteranu kao politi~koj ane samo geografskoj odrednici. Cijena
je 35 KM.
PETAR LUKOVI]
Jutro u banci i drugepri~e
Humorom protiv zla
(pravosudnog, politi~kog,birokratskog...) slogan jekoji ukratko opisuje knjiguod tri stotine stranica:izbor iz rasko{nosva|ala~kih i zafrkantskihkolumni Petra Lukovi}a
objavljivanih na portalu e-novine. KnjigaJutro u banci i druge pri~e (Levo krilo
d.o.o., Beograd, 2012.) po~injeurnebesno, kolumnom po kojoj jenazvana: Lukovi} podu~ava ~itaocakako se nositi sa {alterskim kerberima ipodsje}a za{to ne treba (olako)pristajati na glupost. Cijena je 24 KM.
ROLF DOBELLI
Umije}e jasnogmi{ljenja
[vicarski romanopisac,publicista i saradnik
brojnih uglednih svjetskihmedija Rolf Dobelliveliku popularnost stekao
je knjigom Umije}e
jasnog mi{ljenja (Elitech ,Zagreb, 2013.) u kojoj
otkriva naj~e{}e zamke u mi{ljenju isugeri{e kako da ih izbjegnemo. Ovuknjigu i Dobellija je donedavno hvalionjegov prijatelj i kolega NassimNicholas Taleb, autor Crnog labuda, ali
je prije nekoliko sedmica Taleb pre{ao unapad na Dobellija i optu`io ga da mu jezapravo pokrao ideje! Cijena je 32 KM.
NEVOLJE ZA PISCA
Kad ti Hollywooduništi knjigu
„[ta radi{kadHollywoodsnimigrozan filmpo tvomromanu?Pokunji{ se,pravi{ seda te nijebriga,smije{ sekad sena|e{ na
svadbi gdje sviraju pjesmu iz filma, ~eka{da sve pro|e. Kad se to kona~no desi ikad tvoja knjiga nad`ivi film, ~uje{ kako seneko sjetio da nakon 30 godina napravi jo{gori remake“, napisao je ameri~kiknji`evnik Scott Spencer povodom najavefilma Beskrajna ljubav koji }e premijeruimati za Valentinovo 2014.
KNJIGA O VELIKOJ FILMSKOJ ROMAN
Romy i AlainAlain je za nju bio pretjerani ljepotan,Romy za njega plava guska. Nakon togasu se Francuz i Austrijanka zaljubili i bilinajpoznatiji filmski par poslijeratne EvropDuge zaruke prekidaju zavr{iv{i ubrakovima sa drugim osobama, da bi seljubav ponovo rasplamsala i ostalaovjekovje~ena na filmu Swimmingpool iz1969. U kontaktu ostaju do kraja `ivota. ljubavi Romy Schneider i Alaina Delona jpovodom 75. ro|endana preranopreminule glumice vrlo zanimljivu knjigunapisao be~ki histori~ar filma GünterKrenn.
NOVI PYNCHONOV ROMAN
O 11. septembru,zavjerama,
spletkamaThomas Pynchon se priklju~io nekolicinivode}ih ameri~kih knji`evnika koji su u svojdjelima obradili temu jedanaestog septembr(John Updike, Philip Roth, JonathanSafran Foer). Prije petnaestak dana objavlj
je Pynchonov roman Bleeding Edge : radnjase de{ava septembra 2001., a glavna
junakinja je Maxine Tarnow, majka dvojicedje~aka i nekonvencionalna istra`iteljica ulovu na finansijske prevarante ~iji se `ivotzakomplikuje kada odlu~i pre~e{ljatiposlovanje mo}ne kompjuterske firme.
IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE
PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU
(Amazon)
1. Martin Dugard: Killing Jesus
2. Rick Riordan: The House of Hades
3. Brandon Stanton:Humans of New York
4. Stephen King: Doctor Sleep
5. Malcolm Gladwell: David and Goliath
PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH
(Knjižara V.B.Z., Sarajevo)
1. Bekim Sejranovi}: Sandale
2. Dario D`amonja:Ako ti jave da sam pao
3. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha
4. Fikret Hod`i}: I ja sam iz Srebrenice
5. S. J. Watson: Prije nego {to zaspim
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 58/68SLOBODNA BOSNA I3.10.2058
KULT MARKETRAINBOW
Black Masquerade
S povijesnoggledi{ta Richie
Blackmoore je jedan odnajzna~ajnijih rockgitarista. Nakonrazlaza s Deep Purpleom osnovao
je grupu Rainbow ,kroz koju su pro{li
neki od najpoznatijih rock glazbenikadana{njice kao {to su Ronnie JamesDio, Cozy Powell, Roger Glover, idrugi. Rainbow je nedavno objaviokompilaciju Black Masquerade .
MINISTRYFrom Beer toEternity
Najdugovje~nijiameri~ki industrialmetal band Ministry ,obilje`it }e 32godina djelovanjanovim studijskimalbumom pod
nazivom From Beer To Eternity . Iako im
je pro{le godine iznenada preminuodugogodi{nji gitarist Mike Sccacia,ameri~ki metalci odlu~ili su objavitialbum za koji smatraju da je najbolje{to su snimili u dosada{njoj karijeri.
CARLA BRUNI
Little FrenchSongs
Iako je unekoliko
posljednjihgodina javnostipoznatija kaosupruga biv{egpredsjednikaFrancuskeNicolasa
Sarkozyja, Carla Bruni iza sebe imazapa`enu glazbenu i gluma~ku karijeru,s posebnim osvrtom na film Pono} u Parizu velikog re`isera WoodyjaAllena. Carla je objavila svoj ~etvrtistudijski album pod nazivom Little French Songs .
Deset punih godina glazbena javnost~ekala je na nove Stingove autorske pjesme.Upravo ovih dana o~ekuje se i slu`bena
promocija njegovog albuma The Last Ship ,koji je zapravo glazbena pratnja zaistoimenu kazali{nu predstavu koja }e svoju
premijeru do`ivjeti idu}e godine na~uvenom Broadwayju .
Gordon Matthew Thomas Sumner, ilisamo Sting, rodio se prije 62 godine uWallsendu u sjeveroisto~noj Engleskoj.
Lak{e je nabrojati instrumente koje ne znasvirati nego one koje svira, pa nije pogre{nore}i da svira gotovo sva `i~ana, veliki broj
puha~kih i udara~kih glazbala. Vlasnik je{esnaest Grammyja , Zlatnog globusa ,nagrade Emmy dok je Brit Award osvajaotri puta. U{ao je u Rock’n’Roll ku}u slavnih, ali i u Songwriters Hall of Fame .Bio je ~lan jedne od najve}ih glazbenihtrojki svih vremena, grupe The Police, skojom je stekao svjetsku slavu snimiv{i petalbuma u nakladi od preko pedeset milijuna
primjeraka. No, vratimo se dugo
o~ekivanom albumu The Last Ship .Zanimljivo je kako je Sting za potrebenovoga albuma okupio poznata glazbenaimena. Tu su engleski pjeva~ i glumac JimmyNail, britanska gusla~ica i gajda{ica K athrynTickell, band The Wilson Brothers , a kaonajve}e iznena|enje je gostovanje Stingovog
prijatelja iz djetinjstva Briana Johnsona, pjeva~a legendarne australske grupe AC/DC.Album The Last Ship sadr`i dvanaest
pjesama, a otvara ga istoimena melankoli~na pjesma povijesne tematike.
Sting je na novi album uvrstio zanimlji-ve kombinacije i stilove. Ima tu recitator -
sko-pjesni~kih izleta poput onog u pjesmi
Dead Mens Boots , ili jazz tepiha s molskharmonijama kao u pjesmi And Jet . Jedod najsna`nijih kompozicija na ovoalbumu svakako je Practical ArrangemeJednostavan klavirski molski uvod, Stingov jedinstveni glas i puha~e, izrastaizvrnu pjesmu. Tu su i engleske tradicnalne melodije protkane u Balad of TGreat Eastern i What Have We Got , alizvrsna balada I Love Her But She LovSomeone Else . Album zatvara uvod
pjesma s izmijenjenim aran`manom, TLast Ship .
Uzmemo li u obzir kako se radi o glazkoja prati kazali{nu predstavu, alitematiku iz pro{losti kojom je Sti“zara`en” jo{ od suradnje s jednim najboljih lutnjista dana{njice EdinoKaramazovim, ovaj album ispunio o~ekivanja. (M.Ili~
MUZIKA
Stingov album “The Last Ship”
TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Klangkarussel: Sonnentanz
2. Dub Mafia: Sending Love (ft. Buggsy)3. Mayer Hawthorne: Her favourite song
4. Erlend Oye: La prima estate
5. Seeed ft. Fefe: Blink Blink
6. Ayah Marar: Lethal Dose
7. Liam Bailey: When will they learn
8. Professor Green ft. Miles Kane: Are
you getting enough
9. Asian Dub Foundation: Radio
Bubblegum
10. Arctic Monkeys: Why’d you only call
me when you’re high
Potraga za izgubljenim
brodom
DUGO O^EKIVANO
Svoj novi album Sting je snimiodru{tvu poznatih imena iz svijemuzike
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 59/68
U ranoj fazi, uz ideju za ovaj film bio jevezan Martin Scorsese, da bi potom na mjestore isera do{ao Jonathan Demme, autor ostvarenja Kad jaganjci utihnu , koji jesnimanje napustio nakon neslaganja sproducentima. U ovaj dokumentarni projekttada je u{ao 44-godi{nji [kot Macdonald, kojise, po vlastitim rije~ima, za fenomen Marley zainteresirao nakon {to je u Ugandi snimaopoliti~ku dramu Posljednji {kotski kralj . On jeu predgra|ima Kampale prvi put shvatiokultni status i parareligijsko obo`avanje koje
prema Marleyju gaji subsaharska, crna Afrika.Film, u kojem po prvi puta do sada
mo`emo vidjeti i video materijale iznjegove obiteljske arhive, realiziran je naJamajci, u Gani, Japanu, Velikoj Britaniji.Ovo je prvi slu`beno odobreni biografskifilm o `ivotu i djelu jednog od najve}ih inajutjecajnijih glazbenika na svijetu,tekstopisca, aktiviste... Iako je Marleyjev`ivot, na`alost, bio prekratak, zaista je punotoga uspio stvoriti.
O glazbenom pravcu reggae i njegovomuticaju na taj pravac mislim da ne trebagovoriti. Snimio je album Exodus , koji }edugo poslije njegove smrti biti odabran zanajbolji u 20. stolje}u. Bio je politi~ki guru,religijski propovjednik, dekolonizirao jepopularnu glazbu i prvi unutar muzi~keindustrije razbio monopol anglosaksonskogsjevera, otvoriv{i vrata za “world music”.Njegov je lik znak identiteta marginalnih,ne samo ljudi... Taj suosje}ajni mag nije jeomeso `ivotinja! Sve to Bob Marley u~inioje u osam intenzivnih godina, izme|u1973., kad prvi put snima album zabritansku firmu i postaje globalno slavan, i1981. kad }e u bolnici Mount Sion u
Miamiju umrijeti od metastaze na mozgu.
Tih osam godina kondenzirani su ekstrakt jedne velike muzi~ke i `ivotne pri~e. Ali,{to je bilo prije toga? Tko je Bob Marley?Film je prikazan na Berlinskom festivalu izvan konkurencije.
Toliko toga o `ivotu velikog, dobrogBoba se mo`e re}i. Najbolje da pogledatefilm. Za kraj teksta stihovi drugog velikanaglazbe i pravednosti, koji veli: “Hey, BobbyMarley Sing/Something good to me/This
world go crazy/It’s an emergency...” Neobja{njivo je kako mnogi ne razumijuovaj zadnji dio stihova. It‘s emergency!Mijenjajmo se. Ne folirajmo. Volimo.Iskreno volimo. Ne ubijajmo!
KINO KRITIKA
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKETKRALJ BUDALA
Boris QuerciaKralj budala jeigrani filmBorisa
Quercijeproduciranu ^ileu2006.
godine. Boris Quercia uz re`ijupotpisuje i scenario ovog filma. Dobri,naivni taksist Anselmo, kojem su svidrugi bitniji od njega samoga,simpatizira djevojku svog prijatelja, te{uti. U taksiju netko izgubi torbu pununovca, koju on naravno vrati, te dobijenadimak “kralj budala”... Ocjena:
NAPU[TENI
Arpad SopsitsNapu{teni jemad`arskifilm iz 2001.za koji jescenarionapisao, tega re`irao
Arpad Sopsits. Aron je dje~ak koji se usiroti{tu na{ao nakon {to mu se majkarazboljela. Djeca i nastavnici se lo{eodnose prema njemu. To ga sveoja~ava, no i dovodi u ne`eljenenevolje.
Ocjena:
PANDORINA KUTIJA
Georg WilhelmPabst
Pandorinakutija jestari, crno- bijeli,nijemi film
iz 1929.godine.Scenarij zafilm premadramamaFranka
Wedekinda napisali su JosephFleisler, Georg Wilhelm Pabst iLadislauds Vajda. Ovo ostvarenjeprikazuje tragi~nu pri~u o Lulu,prostitutki i plesa~ici koja ubija bogatogljubavnika. Bje`i u Pariz...
Ocjena:
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Prisoners (Denis Villeneuve)2. Podmuklo: 2. Poglavlje (James Wan)3. Malavita (Luc Besson)4. No se Aceptan Devoluciones
(Eugenio Derbez)5. Battle of the Year (Benson Lee)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Divna stvorenja(Richard LaGravenese, Warner Bros.Pictures, Blitz film i video)
2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)
3. Iron Man 3 (Shane Black , MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)
4. Smrt ~oveka na Balkanu (Miroslav Mom~ilovi}, Living Pictures,Blitz film i video)
5. Metak u glavu (Walter Hill, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)
Suosjećajni Marley
GLOBALNO SLAVANBob Marley, znak identiteta marginalnih
Film “Marley” (SAD, Velika Britanija, Jamajka), rediteljaKevina Macdonalda
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 60/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2060
U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFONovinari, antijetseteri su film gledali u
Meeting Pointu , a elita, uklju~uju}i i onunovinarsku, u multipleksu Cinema City . Sveu Sarajevu. I film sarajevske rediteljiceJasmile @bani} Za one koji ne mogu da
govore , koji je premijerno prikazan naFilmskom festivalu u San Sebastijanu.“Ostali” po kadrove ovog filma mogu od 3.oktobra, u Cinema City .
Od 2. do 5. oktobra, svakim danom od 9do 19 sati, u Galeriji Akademije likovnihumjetnosti u Sarajevu bi}e postavljenaizlo`ba Zanati na kvadrat , u sklopu projektaValorizacija tradicionalnog zanatstva.Predstavljeni radovi rezultat su saradnje tribosanskohercegova~ke akademije - ALU-au Sarajevu, [irokom Brijegu i u Trebinju.
Tako|e od 2. oktobra, ali u ovom slu~ajudo 17. novembra, traja}e manifestacijaDani kulture Bosne i Hercegovine u Be~u , uorganizaciji Ambasade BiH u glavnom graduAustrije. Za nas izuzetno va`an kulturnidoga|aj u srijedu je otvorila ambasadoricaBiH u Austriji Tanja Mila{inovi}-Martinovi}.
I jo{ ne{to je otvoreno 2. oktobra...Povodom Dana oslobo|enja Tuzle , u
Galeriji Bosanskog kulturnog centra,predstavljena je izlo`ba Slobodna Tuzla.“Izlo`ba se odr`ava u organizaciji Javneustanove Muzej isto~ne Bosne Tuzla, aautor postavke je Nata{a Peri}“. Slobodnu
Tuzlu otvorio je na~elnik Op{tine TuzlaJasmin Imamovi}.
U Sve~anom salonu Bosanskog
kulturnog centra u Sarajevu u ~etvrtak, 3.oktobra u 14 sati bi}e promovisana knjigaRatna komunikologija prof. dr. [emseTucakovi}a. Promotori su prof. dr. Ismet
Dizdarevi}, prof. dr. Besim Spahi} i mr. sc.Marijo Peji}. Autor je redovni profesor naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu.
“Pod generalnim pokroviteljstvomFabrike duhana Sarajevo , u Olimpijskojdvorani Zetra u Sarajevu }e 26. oktobra, sapo~etkom u 21 sat, biti odr`an koncert usklopu opro{tajne turneje grupe Vaya Con
Dios ”, obavje{tavaju nas iz sarajevskeAgencije Linden . “Girls don’t cry for Louie/Louie wouldn’t cry for you...”
Jo{ pro{le godine K ristijan Jalovi~i} bio je vo|a benda Vrtlog , ~iji je prvialbum objavljen i u na{oj dr`avi, uHayat Productionu , ali i u Hrvatskoj, na
adresi Croatia Recordsa . No... “Vrtlog
je dosegnuo svoj maksimum mnogoprije po~etka moje solisti~ke karijere.Onog trenutka kada sam shvatio daumjesto stopostotnog poklanjanjapa`nje publici moram pola svoje snageutro{iti na podizanje elana ~lanova,znao sam da je vrijeme za vlastitimuzi~ki put. ^ekao sam samo povoljantrenutak. Nema tu mnogo pameti”, veliJalovi~i}.
Ba{ kad smo zavr{avali ovaj broj promovisao je svoj prvi samostalnisingl: “Da te imam je moja ljubavnaporuka jednoj `eni. Neke se ljubavi
jednostavno ne dese. Kada jako `eli{da osvoji{ nekoga, a nemogu}e je izbilo kojeg razloga, `elje se pretvarajuu ~e`nju i postaje{ `rtva sopstvenekreacije. Tada jednostavno mora{sru{iti sve da bi i{ao dalje. A album neplaniram raditi u skorijoj budu}nosti.Za takvo {to nema potrebe. Planiramsvakih tri, ~etiri mjeseca raditisinglove i spotove. Imam svoj studio,odli~ne kolege muzi~are i mnogoenergije.”
Neke se ljubavi jednostavno ne deseKRISTIJAN JALOVIČIĆ, muzičar iz Sarajeva
DALIDA KARIĆ-HADŽIAHMETOVIĆ,
grafička dizajnerica
DALIDA KARI]-HAD@IAHMETOVI]“Svoje radove sam predstavila i ljetos, na izlo`bi Challenges of Modern Living postavljenoj u podrumima Dioklec ijanove palate u Splitu”
F o t o : S .H a
d ` i m u s i }
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 61/683.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
Zabranjeno pu{enje }e deseti studijskialbum Radovi na cesti objaviti 10.10. u 10sati. [ta sad ho}ete?
Ho}emo pare! Ho}emo da se vratimo nastare staze slave i uspjeha. Ho}emo da nas
prepoznaju kao brend i kao nacionalno blagoBosne i Hercegovine...
Kona~no?Jest, kona~no. Ho}emo da u|emo ~itanke i
u dje~iju literaturu.
A, koji su vam aduti?Pa, eto, ve~eras (2. oktobar, op.a.) je
premijera na{eg drugog spota, a samim tim i
singla sa na{eg novog albuma, Ti voli{ sapunice . Spot je re`irao @are Batinovi}, koji je i autor spota za na{ najavni singl sa albumaRadovi na cesti , pjesmu Bo{ko i Admira . Uistom trenutku, u 21 sat, spot }e biti emitiranna portalima Klix.ba (BiH), Net.hr (Hrvatska), Telegraf.rs (Srbija), Cdm.me (Crna Gora), Siol.net (Slovenija) iIdividi.com.mk (Makedonija).
Kako bi izgledalo to taksativno nabrajanje vezano zaRadove na cesti: broj pjesama, autori pjesama, studio,producenti, mastering...
Po{to album izlazi 10.10. u 10 sati pjesama }e biti - jedanaest. Ista je ekipa kao i
na Muzeju revolucije . Uz mene i gitaristuTonija Lovi}a tu je i Tomo Andri}, na{
pridru`eni ~lan, koji je du{om uz nas i poma`e nam oko tekstova, iako je iz @ivinica preselio u daleku Australiju. Radove na cestisnimali smo u zagreba~kom studiju Plavifilm, producenti smo Toni i ja, izvr{ni
producent je Dario Vitez, Ideologija radiomot, a za mastering je bio zadu`en JohnDavis iz Londona, dobar majstor.
Vi, zapravo, u posljednjih ko znakoliko godina uop{te niste pravili koncertnu
pauzu. Non-stop traje regionalna, evropska,pa i svjetska turneja. Naprimjer, uskoro ste uSkandinaviji... [ta jo{ najaviti?
Na{ veliki koncert u Skenderiji , sagostima, 28. decembra, kada }emo proslaviti
trideset godina albuma Das ist Walter . Prije koncerta bi}eotvorena izlo`ba Novi primitivizam za po~etnike , koju saminicirao pro{le godine, kada sam po~eo prikupljati materijal. Odtridesetak eksponata na prvoj izlo`bi u Beogradu, preko NovogSada, Ljubljane i Banje Luke, do{li smo do stotinjak, koliko }eih i biti predstavljeno u Sarajevu, ali jo{ ne znam u kojem
prostoru.
SEJO SEXON, šef “Zabranjenog pušenja”
Nakon {to je za svoj rad-plakatWoman is Not An Object dobila nagraduPoster for Tomorrow 2012 u Parizu tenagradu Udru`enja likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti i dizajna BiH (ULUPUBiH) ove godine, grafi~kadizajnerica i docentica na Akademijilikovnih umjetnosti u Sarajevu naOdsjeku grafi~kog dizajna Dalida Kari}-Had`iahmetovi} osvojila je i nagrade u
New Yorku i u Torontu.“U New Yorku sam dobila nagrade
Graphis Gold za Design Annual 2014 teGraphis Gold za Poster Annual 2014.Graphis. A International Journal forVisual Communicat ion svake godi-ne dodjeljuje nagrade i u svojimgodi{njacima objavljuje najzna~ajnije inajutjecajnije radove iz cijelog svijeta izoblasti dizajna, fotografije i ilustracije”,obja{njava Dalida Kari}-Had`iahmeto-vi}. U Torontu je, pak, Dalidin radnagra|en sa RGD So(cial) Good Design Awardom 2013 i bi}e
predstavljen na DesignThinkerskonferenciji u Torontu u novembru ovegodine.
Ovo vi{estruko nagra|ivanoumjetni~ko djelo, podsje}amo,
problematizira pitanje uloge `ene u porodici i dru{tvu i jedan je u nizuanga`ovanih plakata koje na{asagovornica dizajnira ve} mnogo godinai za koje je dobila brojna doma}a iinternacionalna priznanja - zlatnumedalju na IX Internacionalnom bijenalu
plakata u Meksiku 2006., po~asno priznanje III Internacionalnog bijenalasocio-politi~kog plakata u Auschwitzu,nagradu ULUPUBiH-a za 2002., 2004. i2011. godinu itd. “Nakon izlo`bi uZagrebu, Rijeci i u Zaboku, svoje radovesam predstavila i ljetos, na izlo`biChallenges of Modern Living postav-ljenoj u podrumima Dioklec janovepalate u Splitu.” Kadar iz Dioklecijanove
palate mo`ete vidjeti na stranici desno...
Ho}emo pare, staru slavu i uspjeh!
@ena, porodica i dru{tvo
F o t o :
M a r i o I l i ~ i }
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 62/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2062
1. Da li su djeca vojska najja~a?Apsolutno.
14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih dozvolio ljudima poput Damira
Marjanovi}a da daju ostavku.
19. Tange ili badi}?Boratov monokini.
21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Samo vedroi veselo...
16. S kim biste voljeli otplesati tango?Za taj ples potrebno je da je dama otresit
pa neka bude sa Du{ankom Majki}.
‘Ta }e mi to?!
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Kuhar ili stolar.
11. Da li je {utnja zlato?U to sam se uvjerio vi{e
puta, ali nisam nau~io!
Lijep i pametan, po{to znam kako je biti ru`an i glup.
2. Kako }e se “zingiri-pingiri” izjasnitiokom popisa stanovni{tva?Ona k o k a k o se os je}a m.
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?Obrano mlijeko, light colu, lightmargarin, light majonezu i sve light...
10. Koliko ima istine u izreci: “Koje sretan ni u hali nije gladan?”Zavisi od snabdjevenosti hale.
15. Opi{ite Branka Kockicu u tri rije~i?Rata-ta-tira.
18. Mala Duba ili Veliki Drvenik?Ipak, Mali Drvenik.
20. Begova ili {kembe ~orbBegova, {kembe ve} imam
17. Osoba koja Vam ide na ganglije?Sveznaju}a i svemogu}a...
12. [ta obla~ite kada `eliteizgledati moderno?Jelek i opanke.
6. [ta obavezno nosite na pla`u?Durbin i priglavke.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? U O p{t insk om v i je}u N ov oSar a jev o smat r a ju d a sam bioKonfu~ije.
by DINO BAJRAMOVIC
MIRSAD ABDAGIĆ KIKE, T V vodi tel j:
“Ne bih doz volio l judima popu t
Damira Mar jano vića da da ju os ta vku”
9. Jeste li meteoropata?To je sad “in”, parazmi{ljam da postanem.
A kako se osje}ate u Sarajevu?
Kao ri ba u a k va ri j u m u ma n ji h di me nzi ja.
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 63/68
KLIN ^ORBA
Imala sam dosad mnogo susreta s Dunavom; uvijek unjegovom gornjem i srednjem toku. Neke od tihdunavskih pri~a uvrstila sam prije nekoliko godina u
roman Kijamet via Vranduk , ne slute}i da }e mi gotovoslu~ajno spominjanje Dunavske komisije za osiguranjeslobodne plovidbe Dunavom od Ulma do Braile, shodnoversajskom sistemu mirovnih ugovora od 1919. iKonvenciji o definitivnom statusu Dunava od 1921.godine, u budu}nosti «prizvati» poziv rumunjskih
pjesnika na Internacionalni pjesni~ki festival Balcanica uBraili. No, o~ito, sve je sa svim u nekoj tajnoj i trajnojvezi, {to se pokatkad poka`e kao slu~ajnost.
Bilo kako bilo, pro{log sam tjedna boravila u Braili skolegama Stevanom Tonti}em i Milom Stoji}em, koji su se
ovom prilikom okitili i festivalskim nagradama. Ono ~imesmo svih troje nagra|eni jeste rumunjska antologija u kojojsu objavljeni ciklusi na{e poezije u prijevodu Ljubice Rajki},i, prije svega, nesvakida{nja toplina i srda~nost s kojom sunas obasule rumunjske kolege, kao i izuzetno laskave kritikevode}ih rumunjskih knji`evnih kriti~ara. Ovo je jedna odonih situacija u kojima osjeti{ ponos na svu specifi~nost
bosanskog identiteta; vidi{ koliko si, unato~ svim tugaljivimkomplikacijama na{ih `ivota, negdje u svijetu ispaodobitnik, vrijedan po{tovanja i divljenja.
B
ila je ovo i lijepa prilika da upoznamo isto~nuRumuniju, grad Brailu i Dunav u njegovom
zavr{nom toku. Samo trosatno putovanje autom odaerodroma u Bukure{tu do Braile omogu}ilo nam je jedanfini melanholi~ni uvod u predjele nepreglednih `itnih
polja, prije nego {to prispijemo u jednu od najzna~ajnijih`itnih luka u Evropi. A u Braili je sve u tom znaku. @ito iteretni brodovi, kvartovi s lijepim ku}ama nekada{njihgr~kih moreplovaca i mo}ni Dunav koji je ovdje dubok
preko ~etrdeset metara.Sredi{nji dio Braile obnovljen je u periodu austro-
ugarske vladavine te uvelike podsje}a na sarajevskicentar. Od centralnog Trajanovog trga (gdje smo bilismje{teni u hotelu Trajan) grad se lepezasto {iri, tako dasve ulice vode ka Dunavu. Nemalo je bilo na{e ~u|enje{to na dunavskom molu ne postoji niti jedna kafana. I
ina~e, mo`ete {etati gradom i po pola sata a da ne nai|ete
na ugostiteljske objekte. Ovo je miran ravni~arski gr
radni~ke klase, poljoprivrednika i mornara, sa o230.000 stanovnika. Kafana je malo, ali je zato muze
preko stotinu. I svi rade, za razliku od potpuno obrnusituacije u Sarajevu. Doma}ini su nas s neskriven
ponosom odveli i u Pozori{te Braile, veleljepno zdanrasko{no ure|eno jo{ u doba ^au{eskua.
Kad smo ve} kod zlo}udnog diktatora koji je njihovih `ivota napravio pakao, jo{ u njima tin
bijes. Dr`e da je smrt, koliko god brutalna, bnedovoljna kazna zlikovcu zbog kojeg su ~etrdeset godi`ivjeli u bijedi svake vrste. Nismo razgovarali o V laTepe{u, ~uvenom grofu Drakuli, ali da jesmo, vjerujem
bi na{i doma}ini bili daleko naklonjeniji njemu. UostaloVlad Tepe{ osnovao je i rumunjsku metropolu Bukuredanas moderan evropski grad sa preko dva miliostanovnika. Rumunji se sporo oporavljaju od stezlosretnog komunizma. Vidi se to na svakom korakPremda su ~lanica Evropske unije, ivot je ovdje daleko evropskih standarda. Tvrde da im je prosje~na pla}a o250 eura. Cijene pi}a i hrane u ugostiteljskim objektima
pribli`ne sarajevskim. Recimo: veliko doma}e pivo Silko{ta pet leja, bolji viski oko 10 leja. Odnos doma}e valui eura je 4,20:1. Pu{enje na javnim mjestima jo{ uvijekdozvoljeno. Uz hotelske objede slu`e se velike koli~ikruha, a na jelovniku dominiraju jela od `itaric
pala~inke, knedle, krofne, pura, {trudla, kola~i.
Ono {to me je posebno ganulo, ali mi je u krajnje bilo i neprijatno, jeste da je hotelski meni za oko u~esnika knji`evnog festivala Balcanica prilago|
jednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva muslimanka, tada niti jedan obrok nije sadr`avao svinjetinu. Ne znaho}e li se ikada vi{e desiti u Sarajevu da se nekome ugou suprotnom pravcu. ^isto sumnjam.
Istina je da mi u prosjeku `ivimo malo bolje nego {to je slu~aj u Rumuniji, ali je pitanje koliko smo se udaljili dobrih starih obi~aja da se o drugom i druga~ijem vodi vra~una nego o samom sebi. [to se toga ti~e, na{i rumunjsdoma}ini zaslu`uju ~istu peticu za gostoprimstvo. Ove divljude itekako vrijedi upoznati. Kao i njihov komad Dunavkoji se tek malo ni`e ra~va u drugu po veli~ini deltu u Evro
uvr{tenu na UNESCO-vu listu svjetske ba{tine.
Ono što me je posebno ganulo, ali mi je u krajnjem bilo i neprijatno jeste da je hotelski meni za oko 60 učesnika književnog festivalaBalcanica prilagođen jednoj jedinoj meni koja sam k‘o biva musliman-ka, tako da niti jedan obrok nije sadržavao svinjetinu. Ne znam hoćeli se ikada više desiti u Sarajevu da se nekome ugodi u suprotnompravcu. Čisto sumnjam...
DUNAVOM BRODOVI PLOVE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 64/68SLOBODNA BOSNA I 3.10.2064
«Opel Monza Concept»: Tehnologije budu}nosti!
Opel je automobilski div, svi|alo se tonekome ili ne. Kada neka tvrtka postojivi{e od 150 godina, i pri tome uz razne
neda}e ostvaruje velike rezultate. Udokumentarcu o kompaniji Opel koje jenedavno emitiran na najboljem europskomtv kanalu posve}enom auto-industriji,
AutoMotor und Sport , prikazane su gotovosve vrline i mane, dobri i lo{i trenutci odosnutka Opela. Iza tvrtke je 150 godinapostojanja prepunih inovacija, a tvrtka jeupravo na nedavno odr`anom frankfurt{komauto-salonu predstavila svoj posljednjinovitet, revolucionarni konceptni model Opel Monza.
Monza najavljuje ono {to Opelove kupceo~ekuje u budu}nosti. Fokusira se na dvijeteme koje }e biti glavni prioriteti za vi{e od6.000 in`enjera, tehni~ara i dizajnera uRüsselsheimu, a to su u~inkovitost ipovezivost. Konceptnu Monzu krasi
aerodinami~nost i revolucionarna pogonskarje{enja. Dizajnerski futuristi~kih crta,Concept Monzu odlikuju glatke linije te jasnodefinirani poklopac motora i dojmljivaku}i{ta prednjih svjetala. Dodatno razvijeneprepoznatljiveOpelove dizaj-nerske teme
utkane su u cjelokupan izgled poputprepoznatljivog nabora na poklopcu motorakoji se sada ~ini jo{ vi{e trodimenzionalnim,dok je kromirana pre~ka re{etke na kojoj senalazi Opelov logotip podignuta prema gores krilcima na krajevima. Dvije karakteristi~neo{trice ispod prednjih svjetala poja~avaju
sportski dojam.Sportska privla~nost Opelovih modelaoduvijek je povezana s funkcionalno{}u pa
je tako i konceptna Monza «hommage»utjecajnom kupeu Opel Monza koji seproizvodio izme|u 1978. i 1986. godine. Itada je Opel kombinirao elegantan idinami~an stil s pametnim i funkcionalnimrje{enjima za voza~a i putnike. Sli~nostiizme|u dva automobila vidljive su uelementima dizajna, poput velikihostakljenih povr{ina i niske sredi{nje linije.
Izvorna je Monza bila prvi automobil natr`i{tu koji je na upravlja~koj plo~i imao
digitalni zaslon, a Concept Monza nastavljas tom inovativnom temom. Monzapredstavlja revolucionarne tehnologije zabudu}e informacijsko-multimedijske sustavei povezivost, pokazuju}i kako }e nova
generacija Opelovih automobila rije{potrebe blisko povezanog dru{tva u kojemse dijele sadr`aji.
Concept Monza samo je posljednjanizu Opelovih vizionarskih studija koje zapo~ete 1965., modelom Experimental G
U to je vrijeme Opel bio prvi proizvo|automobila koji je u Europi napravkonceptnu studiju i predstavio je na sajmautomobila. Experimental GT predstavljaopo~etak budu}ih konceptnih automobila k}e inovativnim idejama razvijati automobilsku kategoriju. Opelove studije{ezdesetih bile su tako uspje{ne da su seuropski konkurenti nakon toga po~razvijati i predstavljati vlastite koncepte.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 65/68
Kao {to sigurno ne znate, ili se nesje}ate, mi smo Vam se ve} direktnoobra}ali kao Udru`enje dioni~ara„Dividenda“, s na{im sugestijama iprijedlozima {ta bi trebalo u~initi u cilju
sre|ivanja stanja na tr`i{tu vrijednosnihpapira u FBiH. To pismo je sigurno jo{ isada kod jednog od Va{ih savjetnika.Jedina reakcija na to pismo je prekidsvake komunikacije izme|u Va{ihsavjetnika i ovog udru`enja.
Naravno, nije to zbog pisma negozbog ~injenice da smo se malo poslijena{li na suprotnim stranama. Mi smoVam trebali samo dok smo Vam koristili uVa{oj operaciji RAM iliti Haden SA. Jersva ta Va{a kobajagi borba za spasBosnalijeka, na koju ste se zaklinjali po
medijima, bila je zapravo borba zanjegovu okupaciju. A svi se danas morajuslo`iti s ~injenicom da je Bosnalijekzapravo okupiran. Molim Vas da VamVa{i pravnici na|u neki autenti~niji izrazza opis stanja u Bosnalijeku.
Dru{tvom u ovom trenutku zapravove} nekoliko mjeseci upravljaju ljudi kojinisu ~ak ni u radnom odnosu.A jedino {toVi radite sve to vrijeme je konstantnazloupotreba funkcije u cilju legalizacije teokupacije. A po~eli ste jo{ prije vi{e odgodinu dana. Ovo podsje}anje je nu`no,
ne zato {to ste Vi to zaboravili, nego zbogtoga da shvatite da postoje ljudi koji nepristaju na to da ih neko pravi budalama,pa makar to bio i premijer.
Dakle, na pismeni zahtjev potpisnikaovog pisma da Komisija za vrijednosnepapire Skup{tinu Bosnalijeka od07.07.2012. godine proglasi nelegalnom,prva reakcija iz KOMVP je bila izjava
jednog od tri ~lana podnosiocu zahtjeva uprisustvu nekoliko ljudi: „Va{a predstavkanam je dragocjena i ovog puta }emonapraviti presedan, donijet }emo rje{enje
a ne mi{ljenje.“ Na pitanje podnosioca dali to zna~i da punomo} onog Libijca nijevaljana, jer je to bio razlog podno{enjazahtjeva, odgovor je bio „Ne mogu vamni{ta vi{e re}i, bit }ete zadovoljni.“
Isti ishod svih prigovora na legalnostte skup{tine na kojoj je Arslanagi} izabraoNO sa prof. Trivunom na ~elu, taj ~lan jeponovio i Va{em savjetniku. A nakon toga
je obavio razgovor s Vama. I naravnoodgovor na prestavku je bio negativan!Gospodin ]elam me uputio na Sud i jo{mi uz odgovor prilo`io kopiju te punomo}i
iz koje se iz aviona vidjelo da je falsifikat,
ra|en u Bosnalijeku! Znali su da }epodnosilac i}i na sud pa neka mu se na|upri ruci i dokazi.
Tu`ila{tvo nije reagiralo na tu prijavu.Sud nije prihvatio nikakav zahtjev Vlade
za privremenom mjerom jer se zapravoniko ozbiljno nije time ni bavio, pa sekona~no oglasio i predsjednik KOMVPgospodin Hasan ]elam. Tri mjesecanakon podnesenog zahtjeva objavljeno jeprvo mi{ljenje a zatim i rje{enje kojim seskup{tina od 7.7. progla{ava nelegalnomi odbija upis NO koji je izabran na tojskup{tini.
Mi smo ranije ve} shvatili o ~emu seradi pa smo objavili pismo pod naslovom:„Najve}i udar na imovinu malih dioni~araKomisije za vrijednosne papire pod
vodstvom Hasana ]elama“. Jer svo tootezanje bilo je u tu svrhu.U me|uvremenu je vi{e od 15%
dionica Bosnalijeka promijenilo vlasnikaskoro po fiksnoj cijeni, izme|u 12 i 14 KMpo dionici. A to je zapravo bio cilj teoperacije, stvaranje atmosfere Arslanag-i}eve svemo}i i nesigurnosti ulaganja uBosnalijek, {to je trebalo da navededioni~are da svoje dionice prodaju po{tomogu. Naravno, Vi ste sve to podgrijavalisvojim tvrdanjama po medijima o kriminaluu Bosnalijeku. Nastavili ste sve to do
momenta kada je Haden do{ao do blizu30% i ne poku{avaju}i da se izjasnite ovalidnosti anonimnog investitora kaopartnera Vladi u upravljanju Bosnalijekom.Na na{e zahtjeve da Komisija insistira naobjavljivanju vlasnika Hadena radi kontroleeventualne veze sa drugim dioni~arima, izKOMVP su nas pozivali na saslu{anje!
A kada je Haden pokazao za{to jezapravo kupio tih 30%, kada je zakazaovanrednu skup{tinu Bosnalijeka, Vi
jednostavno niste poslali predstavnikaVlade na tu skup{tinu. Za ponovljenu
skup{tinu odbili ste predlo`iti kandidateza NO u ime Vlade, jednostavno ste htjelida Haden izabere svih pet ~lanova NO.Ovdje Vas moram podsjetiti da su u tommomentu mali dioni~ari sa Vladom ipredstavnikom Libije imali zajedno vi{eglasova od Hadena, koji nije biraosredstva do do|e do njih.
Ali nismo imali za koga glasati! Viniste dali da Vlada predlo`i svojekandidate a prijedlog malih dioni~ara
jednostavno je odba~en! Naravno, Va{a injihova KOMVP je konstatovala da je tav
skup{tina regularna, ali ne nakon tri
mjeseca kao u naprijed spominjanoslu~aju, nego nakon petnaest dana!
I onda su onaj glavni finansijoperacije berzanski me{etar iz Osijeka hercegova~kim korijenima, notar
Beograda i Rus iz Imperije, u{li Bosnalijek. Naravno, uvijek je tu i neAvdi}, Galija{evi} i sl. Eto zato me svepodsje}a na onu famoznu operaciju Raiz devedesetih.
A kada se pojavila ona presuVrhovnog suda, Vi ste nastavili dodra|ujete svoj dio obaveze. Trebalo sve to legalizovati. Posegnuli ste autenti~nim tuma~enjem.
Jer u Zakonu o Komisiji za vrijednospapire stoji da ~lanovi Komisije ne moodgovarati za {tetu koju nanesu rade}i
okviru ovla{tenja. A ako su bez ovla{tenod 2009. godine, kako je to ustvrdVrhovni sud, onda mo`da jednog danodgovaraju za sav kriminal u kome sudjelovali na SASE. Uklju~uju}i naravi trgovinu dionicama Bosnalijeka fiksnoj cijeni u skoro tri mjeseca trgovani trgovinu dionicama Bonusa rapodizanja cijene, a sve radi plja~ke FDSI jo{ ko zna koliko slu~ajeva.
Naravno, nisu jo{ legaliziral i okupaciju Bosnalijeka. Neka drukomisija mo`da i ne bi smatra
legitimnom Skup{tinu dru{tva koja zakazuje kada dru{tvo nema NO i nusvojilo Finansijski izvje{taj a da pri tomna dnevnom redu nije usvajanje tizvje{taja a smjenjuje se NO koji postoji! Zapravo, siguran sam da je ozadnje najja~i Va{ razlog da se toliborite za ovo „autenti~no“. Bojite autenti~ne Komisije!
I na kraju: Molimo Vas da odgovorkako se to Vi zala`ete da Vlada upravsvojom imovinom u Bosnalijeku ako sODBILI da predlo`ite kandidate za NO
na koji }ete na~in, kako ste izjavobezbijediti da po~inioci krivi~nih djeodgovaraju ako im naknadno dajeovla{tenja koja ih {tite? I kako uop{mislite prodati Vladine dioniBosnalijeka po iole pristojnoj cijeni kaste omogu}ili vlasniku sa manje od 30dionica da upravlja i udjelom VladJednog dana }ete sigurno morodgovoriti na ta pitanja!
U ime UG „Dividend
Halil ^eng
3.10.2013. I SLOBODNA BOSNA
REAGIRANJA
Otvoreno pismo premijeru FBiH Nerminu Nik{i}u
Bojite se autentične komisije!
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 66/68
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 67/68www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh
7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 882, 3.10.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-882-3102013 68/68
top related