s. animalia 4 - geol.pmf.hrgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/paleoekologija/18_chordata.pdf ·...

Carstvo ANIMALIACarstvo ANIMALIA

Tip organizacije CHORDATATip organizacije CHORDATA

CHORDATA CHORDATA -- SVITKOVCISVITKOVCI

• Duž dorzalne strane tijela imaju čvrstu os i uzdužni živac.

• Probavilo i dišni organi su smješteni s trbušne strane.

• Tijelo ima odvojenu repnu regiju i poprečno-prugasto mišićje.

• Napredniji svitkovci imaju hrskavičnu ili koštanu kralježnicu.

CHORDATA CHORDATA -- SVITKOVCISVITKOVCI

• U svitkovce se ubrajaju PLAŠTENJACI, BEZLUBANJCI I KRALJEŽNJACI.

• Fosilni ostaci svitkovaca uglavnom pripadaju skupini VERTEBRATA.

CHORDATA CHORDATA -- SVITKOVCISVITKOVCI

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Fosili riba česti su u stijenama od paleozoika do danas.

• Maksimum razvoja imale su u devonu.

• Najčešće se sačuvaju procesima petrifikacije i karbonizacije.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA• U Hrvatskoj se lijepi

fosili riba nađu u krednim sedimentima otoka Hvara, te u dijatomejskimsedimentima sjeverne Hrvatske (Clupea).

• Osim toga u kenozojskimsedimentima su česti zubi morskog psa, morske mačke i orade.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Tijekom karbona došlo je do naglog razvoja vodozemaca, a od kraja paleozoika pojavljuju se i različiti fosili gmazova.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• U doba jure i krede veliki gmazovi su bili dominantna skupina na Zemlji. Živjeli su na kopnu, u vodama i u zraku.

• Njihovo masovno izumiranje krajem krede (prije 65 milijuna godina), koje se pripisuje udaru asteroida ili kometa.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• U doba mezozoika veći je dio Hrvatske bio pokriven morem, pa su ostaci dinosaura rijetki.

• Ostaci dinosaura nađeni su na Brijunima, u okolici Pule (Fenoliga, Bale),Poreča (Kirmenjak, Solaris), te na otoku Hvaru.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Otkrića pernatih dinosaura u Kini, Mongoliji, Patagoniji i Španjolskoj u stijenama starim oko 130 milijuna godina potenciraju već ranije pretpostavljenu vezu između ptica i pticokukih dinosaura(ORNITISHIA).

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Najstarijim fosilom ptice još se uvijek smatra Archaeopteryxlithographica, koji je nađen u jurskimsedimentima u Solnhofenu u Bavarskoj.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Nalazi sisavaca stariji su od prvih ptica, te su poznati od gornjeg trijasa. Mezozojski su sisavci bili malog rasta, a nagli su procvat doživjeli nakon izumiranja dinosaura, kad su postali dominantna skupina na Zemlji.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Fosili sisavaca sačuvaju se najčešće procesima petrifikacije, ponekad i inkrustacije. Mumifikacijom i konzervacijom sačuvano nam je svega nekoliko cjelovitih primjeraka.

• Zastupljenost pojedinih sisavaca u fosilnom zapisu ovisi o njihovom staništu. Tako je broj fosilnih ostataka špiljskih životinja (npr. Ursusspelaeus, Panthera spelaea) uvijek veći od onih koji su živjeli u otvorenoj stepi (Machairodus).

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Kosti sisavaca česte su u aluvijalnim ležištima, jer brojne životinje stradaju na pojilu od predatora, ili se utope kod prijelaza na drugu obalu. Takve su kosti obično fragmentirane, osim zuba, koji često ostanu neoštećeni.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• Rijetka, ali bogata nalazišta kopnenih sisavaca nastala su kao posljedica erupcije vulkanskog pepela ili šumskog požara.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATA

• U Hrvatskoj su kosti kopnenih sisavaca nađene u špiljskim sedimentima, ali i u šljunčarama uz velike rijeke.

• Poznata su nalazišta pleistocenskih sisavaca špilje Veternica u Medvednici, Vindija kod Voće, Velika pećina kod Goranca, Lokvarka i Medvjeđa pećina u Gorskom kotaru i sl.

• Kosti dalekog srodnika svinje (Prominatherium) nađeni su u ugljenonosnim sedimentima Promine.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• C. Linné je prvi pribrojio čovjeka skupini primata, zajedno s majmunima i čovjekolikim majmunima.

• Fosili primata su vrlo rijetki i prostorno raspršeni, te je teško rekonstruirati njihovo razvojno stablo.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Prvi su se primati pojavili tijekom krede. Isprva su bili sitna rasta i slični današnjim kukcojedima.

• Navika života na drveću pojavila se tijekom paleocena (prije cca 60 milijuna godina), a prvi antropoidi nađeni su u oligocenskim sedimentima Afrike.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Evoluciju primata prati razvoj dvonožnog hoda i porast kapaciteta mozga.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Prvi hominidi pripadali su rodu Australopithecus(“južni čovjek”). Prema najnovijim istraživanjima raspon starosti roda je od 4.5 do 1 milijun godina.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Prvi pripadnici roda Homodatiraju od prije 2.5 milijuna godina. Homo habilis(“spretni čovjek”) počeo je izrađivati oruđe i oružje, Homo erectus je prešao na uspravan hod, dok se Homo sapiens (“razuman čovjek”) pojavio prije otprilike 400 000 godina u Europi i na Bliskom Istoku.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• U istraživanjima fosilnih hominida preklapaju se paleoantropologija i arheologija, no, usprkos velikim naporima i otkrićima novih nalazišta, postoje brojne dileme o razvoju čovjeka.

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Nalazište neandertalaca na brdu Hušnjakovo kraj Krapine jedno je od najbogatijih u svijetu. Ovdje je od 1899.g. nađeno više stotina fragmenata ljudskih kostiju, brojni ostaci kamenog oruđa, kao i ostaci raznih životinja (medvjed, dabar, vuk, jelen).

CHORDATA CHORDATA –– VERTEBRATAVERTEBRATAPRIMATESPRIMATES

• Dragutin Gorjanović-Kramberger utvrdio je da ljudske kosti u Krapini pripadaju većem broju jedinki (nekoliko desetaka) različite životne dobi, a dokazao je da su ljudi ovdje obitavali kroz niz generacija, jer su kosti i tragovi ognjišta nađeni u više slojeva pješčenjaka.

• Gorjanovićeva istraživanja bila su vrlo precizna i napredna, te i danas predstavljaju nezaobilazan temelj za istraživanje europskih fosilnih hominida.