razdeo bacillariophyta (silikatne alge, dijatomejske alge) · pdf filerazdeo bacillariophyta...

Post on 07-Feb-2018

295 Views

Category:

Documents

1 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

RazdeoRazdeo

BacillariophytaBacillariophyta ((silikatne algesilikatne alge, , dijatomejskedijatomejske

algealge))

--AlgeAlge

sasa

ććelijskim zidom koji sadrelijskim zidom koji sadržži silicijum u i silicijum u obliku SiOobliku SiO22

. .

--ČČlanovi ove grupe su fotosintetski organizmi lanovi ove grupe su fotosintetski organizmi šširoko rasprostranjeni u svim vodenim iroko rasprostranjeni u svim vodenim sredinama i to pre svega u hladnijim vodama. sredinama i to pre svega u hladnijim vodama.

--U vodenim ekosistema U vodenim ekosistema ččine fitoplankton ili se ine fitoplankton ili se javljaju kao prijavljaju kao priččvrvrššććene formeene forme

Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaOsnovne karakteristike razdela Bacillariophyta

-

Slobodnoživuće forme -

jednoćelijske ili kao

-

kolonije (nizovi ćelija)

-

otvorene-

Građa ćelije –

dva izgleda ćelije

BiologijaBiologija

ććelije elije silikatnih algisilikatnih algi

Najznačajnije svojstvo ćelija dijatomeja je građa ćelijskog zida

PANCIR (FRUSTULA)

Si inertan u odnosu na enzimsku razgradnju

• Otpornije na “napad”

mikroba

• Otpornije na digestiju herbivora od gimnoplasta i od

algi sa ĆZ od polisaharida

Si ima puno u vodama –

energetski jeftin materijal za ĆZ

-

Oblik frustule i ornamentacija utiče na ekološko ponašanje algi i ima taksonomski značaj

Struktura Struktura pancirapancira

PANCIR (FRUSTULA)

dva prepoklapajuća delaepiteka

(poklopac)

hipoteka

(kutija)

Struktura Struktura pancirapancira Cyclotella atomus Hustedt

1938

Struktura Struktura pancirapanciraValve i pleura

su prožeti porama različitih vrsta i veličina

Funkcija pora: promet gasova, nutrijenata i ostalih materijala

Takvi otvori

se nazivaju AREOLE

AREOLE imaju

složenu građu:

Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta

-

Na valvalnoj strani nalaze se otvori –

pore i areole

Struktura Struktura pancirapancira

velum -

tanki sloj od silicijuma prožet manjim porama

i

pukotinama

Taksonomski značaj – potreban EM

Lokulatne areole

Poroidne areole

Struktura Struktura pancirapancira

Lokulatne areole -

SEM

Taksonomski značaj – potreban EM

Poroidne

areole -

SEM

Struktura Struktura pancirapanciraAreole mogu biti postavljene u nizu tako da grade STRIJE

Cymbella tumida

Struktura Struktura pancirapancira

-

Većina penatnih balgi imaju pukotinu koja gradi sistem RAFE postavljen centralno ili lateralno

-

Duž

cele valve ili postoji centralni čvor

-

Funkcija: pokretljivost, razmena

materija

Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta

-

Valvalna strana može biti okrugla, eliptična, trouglasta, pravougaona....

Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta

-

u odnosu na broj osa simetrije dele se na one sa radijalnom

i bilateralnom

simetrijom

Klasa CentrophyceaeKlasa Penatophyceae

Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta

Građa ćelije

-

centralna vakuola, citoplazma smeštena na periferiji ćelije sa pločastim ili sočivastim hloroplastima

Melosira varians Navicula radiosa

Osnovne karakteristike razdela Osnovne karakteristike razdela BacillariophytaBacillariophyta

Pigmenti-

Hlorofil a i c karoteni i ksantofili –

dijatomin=fukoksantin

Rezervne materijeKapljice ulja, volutin, hrizolaminarinNačin ishraneVećina fotoautotrofi mada ima i heterotrofa

-

Međutim, dijatomeje koje imaju rafu kreću se brzo po površini supstrata -

nepravilno i isprekidano

-

Brzina kretanja se kreće od 0.2 do 25 µm/s

Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi

4.6 5.6

10.4

10

Craticula

-

Pokretljivost omogućuje dijatomejama da izbegnu lokalnu limitiranost nutrijentima i

-

da izbegnu boravak u senci

Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi

-

Kod nekih penatnih dijatomeja sa rafom (Achnanthes) sluz iz rafe formira stalak za pričvršćivanje ćelije za supstrat

Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi

Achnanthes brevipes

-

Ostale dijatomeje sa stalkom luče svoju sluz za pričvršćivanje iz polarnih pora

-

Sluzavi stalci (drške) omogućuju da se izbegne boravak u senci i bolju dostupnost nurijenata u vodi

Pokretljivost dijatomeja i sekrecija sluziPokretljivost dijatomeja i sekrecija sluzi

Licmophora

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

-

Stvaranje valvi dijatomeja u vezi je sa ćelijskom deobom koja se uvek odvija u valvalnoj ravni

-

Bliska veza mitoze i stvaranja valvalnih strana smanjuje morfološke varijacije pojedinačnih ćelija ili ćelija povezanih valvalnim stranama koje grade pseudofilamente

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

-

Ćelijski zidovi nikada nisu zajednički –

nema uistinu višećelijskih dijatomeja

-

Grade nitaste kolonije – specijalne Si veze

-

Nema veza između pojedinačnih ćelija (plazmodezme ne postoje)

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

-

Kod većine penatnih algi nakon deobe valva počinje da se nadograđuje počev od aksijalne oblasti i to od centra prema krajevima

-

Kod penatnih dijatomeja počinje od rafe prema periferiji

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

-

Formiranje

novih

frustula

uslovljeno

je

koncentracijom rastvorljivog

Si

(ortosilicijumske

kiseline)

u okolnoj sredini

-

Niska koncentracija Si nema deobe i nema rasta dijatomeja

-

Rast dijatomeja limitiran količinom rastvorljivog Si u vodi

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

ĆĆelijska deoba i razvoj frustuleelijska deoba i razvoj frustule

Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje

Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje

Malo se zna o faktorima koji potiču polno razmnožavanjeo Porast temperatureo Dostupnost nutrijenatao Postojanje feromona ?

Polno razmnoPolno razmnožžavanjeavanje

––

centricentriččnihnih

dijatomejadijatomeja

Oogamija1-2 jajne ćelije4-128 sperm. (1 flag.)

Polno razmnoPolno razmnožžavanje avanje ––

penatnih dijatomejapenatnih dijatomeja

IzogamijaGameti bez flagela

Spore kod dijatomeja Spore kod dijatomeja

Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomejaSpore

preživljavanje nepovoljnih uslova

Nepovoljni uslovi

ledeni pokrivač, nedostatak nutrijenata i stratifikacija vodene koloneStvaranje spora

obično nije u vezi sa polnim

razmnožavanjemSpore –

kondenzacija citoplazme u tamno braon masu sa

puno kapljica ulja i polifosfatnih granulaPreživljavanje

godinama i decenijama , period mirovanja

Chaetoceros

Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomeja

Thalassiosira

Spore kod dijatomejaSpore kod dijatomejaMirujuće ćelije

zadržavaju morfologiju VĆ

Mirujuće spore-

veoma debele, okruglastiji oblik i manje ornamenata na panciru –

ne stvaraju se u nedostatki Si

Nedostatak azota –

stvaranje spora

Chaetoceros diadema

Fiziologija i ekologija dijatomeja Fiziologija i ekologija dijatomeja

Fiziologija i ekologija dijatomejaFiziologija i ekologija dijatomeja

Fiziologija i ekologija dijatomeja je posebno interesantna sa sledećih aspekata:

Globalnog ciklusa kruženja CLanaca ishrane u vodenim ekosistemimaProdukcije toksinaIndustrijske primene za dobijanje ugljovodonikaUloge dijatomeja u ekologiji fitoplanktonaAdaptacije dijatomeja kojima se smanjuje brzina

sedimentacijeInterspecijske kompeticije za Si i fosfateUloge dijatomeja na formiranje perifitonskih zajednicaUloge dijatomeja u formiranju bentosnih zajednica (na dnu

vodenih ekosistema)

Silikatni i karbonatni okeaniSilikatni i karbonatni okeani

DIJATOMEJE

su se pokazale kompetitivno superiornije u odnosu na ostale grupe algi u odnosu na nesilikatne mineralne nutrijenteMogućnost promene položaja u vodenoj koloni je adaptacija koje dijatomejama omogućuju koričćenje nutrijenata iz

dubljih

slojeva vode

Klasifikacija

BacillariophytaBacillariophyta

Klasa

Centrophyceae i Pennatophyceae

Razdeo Bacillariophyta ima oko 100 000 vrsta u okviru i 250 rodova

Klasa CentrophyceaeCentrophyceae

Jednoćelijski i kolonijalni oblicivalva

-

kružna, eliptična ili poligonalna

Nemaju rafu,veći broj sitnih hloroplasta

Klasa CentrophyceaeCentrophyceaeRod Coscinodiscus Rod Cyclotella

Rod Stephanopyxis

Rod Chaetoceros

Rod Stephanodiscus

Klasa PennatophyceaePennatophyceae

Jednoćelijski i kolonijalni oblicivalva

lancetasta, eliptična, u obliku boce.. Bilateralne simetrije

Izgled pleuralne strane –

tabličast, klinast, prav, savijen Hloroplasti –

manji broj, različitog oblika

Deoba ćelije i izogamija

Klasa sa 4 reda (prisutnost i građa rafe): Araphales, Monoraphales, Diraphales, Aulonraphales

Klasa PennatophyceaePennatophyceae

Red

AraphalesJednoćelijske i kolonijalne alge bez rafe

Rod AsterionellaRod Licmophora

Rod Fragillaria

Rod Meridion

Klasa PennatophyceaePennatophyceae

Red

MonoraphalesJednoćelijske (sesilne) i kolonijalne (trakastog oblika) Slatke i slane vode, jedna rafa

Rod Cocconeis Rod SurirellaRod Nitschia

Klasa PennatophyceaePennatophyceae

Red

DiraphalesJednoćelijski pokretniRafa –

pukotinasta (na valvalnim stranama)

Rod Pinnularia Rod Navicula

Klasa PennatophyceaePennatophyceae

Rod Cymbella

Rod Gyrosigma

Distribucija silikatnih algiDistribucija silikatnih algi

-Bacillariophyta

obuhvataju

oko

250 rodova

s više

od 100000 vrsta

(najčešće alge

u prirodi).

-Ove

alge

naseljavaju

vrlo

različita

staništa. Podnose temperature izmedju

0-50 °C, a optimum je

u borealnoj

zoni

(10-20°C). Preferiraju

područja

slabijeg

svetlosnog intenziteta.

-U proleće i jesen

dostižu najveću gustoću populacija. Česte

su

i u vodama

bogatim

gvoždjem

Distribucija silikatnih algiDistribucija silikatnih algi

PlanktonskePlanktonske

silikatnesilikatne

algealge

-

Na morske

planktonske

dijatomeje

(15 -

20 % sve

ostale grupe morskih

algi) otpada

20 -

25 %

ukupne

prim.

produkcije

Zemlje.

-

Morske

vrste

su

dobro

zastupljene

do

80

m dubine, ali sezu

cak

i do 350 m. Ove

su

vrste

cesto

oblika

igle

ili

sa

nastavcima. U povoljnim

uslovima

u 1 l vode

moze

biti

više od

10 miliona

jedinki.

Silikatne

alge

su

poznate

kao

indikator

čistoće vode.

Upotreba silikatnih algiUpotreba silikatnih algi-

Zahvaljujuci

silicijskim

pancirima

fosili

ovih

algi

su

dobro

poznati. Naslage

“mulja

od

pancira”

iz

tercijara

i kvartara nazivamo

dijatomit (dijatomejski mulj).

-

Dijatomit-

rastresit, lak

i supljikav, služi u poliranju,

za izradu filtera,

izolaciji, prehrambenoj

i hemijskoj

industriji.

top related