protekshon ta ku e - unicef• ataká e problema di ‘dropout’ na su rais. • kambia e...

Post on 26-Dec-2019

5 Views

Category:

Documents

0 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

algUN rEKomENdashoN KòrtIKU

gENEral• Instituí un mihó sistema di infor-

mashon relashoná ku kumplimentu ku derechi di mucha i hoben.

• Mas klaridat, koperashon i kontinuidat ora ta implementá lei, maneho i programa.

salú• Pone atenshon spesial riba

sobrepeso, adikshon i salimentu na estado muchu hoben.

• Hasi investigashon tokante problema ku salú, inklusive tokante insidensia di morto di mucha i infl uensha di kontaminashon di medioambiente.

ENsEñaNsa• Atenshon pa uzo efi kas di gastunan

pa enseñansa. • Kambia e perspektiva dirigí riba

Hulanda di e sistema aktual di enseñansa.

• Ataká e problema di ‘dropout’ na su rais.

• Kambia e persepshon ku alumno ta risibidó pasivo di material di edukashon, i stimulá su kreatividat i su independensha.

• Mihó integrashon di mucha ku sierto limitashon.

• Integrá un sistema di ‘Early warning’ pa por mantené mucha ku problema sosio-ekonómiko na skol.

• Mas edukashon seksual.

protEKshoN• Mas i mihó koperashon entre

ministerio i instanshanan. • Mihó bista riba aktividat di NGO i

fundashonnan.• Legislashon mihó enfoká i un

ombudsman pa mucha i hoben. • Mas posibilidat pa akohida i

rekreashon, i mas espasio públiko.• Trata e problema di violensha

doméstiko ku mas amplitut. • Mas koperashon den re-integrashon

di hoben ku problema.

partIsIpashoN• Tur skol mester tin un konseho

di alumno.• Enbolbé tata mas den kuido di nan yu.• Ofresé yudansa na mama soltero ku

ta traha. • Kombatí marginalisashon di

imigrante indokumentá• Para i bòltu e ‘braindrain’ di studiante

yu di Kòrsou.

E investigashon ta mustra ku Kòrsou ta kumpli bon ku hopi di e derechinan ku ta inkluí den kombenionan internas-honal. Esun ku lesa e rapòrt kompleto lo no mira e rekomendashonnan komo reklamo, sino komo oportunidat pa probechá mas ainda di e potensia enorme di nos pais hoben.

Un rapòrt dI UNICEF tokante situashon di mucha i hoben na Kòrsou

© UNICEF/2011/LeMoyne

© UNICEF/2011/LeMoyne

KON TA KU E MUCHANAN?

KON KON KON KON

1310_Stradius_UnicefCampagne_Flyer_CUR_PAP_A5.indd 1-2 4/15/13 17:24

UNICEF ta prEsENtá E rapòrt

‘E sItUashoN dI mUCha I hobEN Na KòrsoU’E rapòrt akí ta resultado di investigashon di añanan largu ku e organisashon índependiente Observatorio Social de Ecuador (OSE) a hasi riba enkargo di UNICEF. Tabatin dos meta:

• Establesé kon ta pará ku derechi di mucha, hoben i hende muhé na Kòrsou.

• Hasi rekomendashin pa drecha nan sirkunstansha i nan oportunidatnan.

E investigadornan a uza un diversidat grandi di método. Nan a hiba sentenar di kòmbersashon ku persona enbolbí for di tur parti di komunidat, di mucha te spesialista akadémiko i di imigrante ilegal te konseho di minister di Reino.

Ademas di esei e investigadornan a analisá hopi dato estadístiko i literatura di fondo tokante e region akí i su historia.

Tur esaki a produsí konklushon i rekomendashon balioso. Por lo general tin motibo pa ta positivo pa loke ta trata implementashon di derechinan fundamental. N’e otro banda tin hopi posibilidat ainda pa mehorashon. UNICEF ta spera ku e rapòrt akí por ta un impulso den e direkshon ei.

p’esei nos ta invitá bo pa lesa e rapòrt kompleto na www.unicef.nl/childrights. Derechi di nos yunan ta meresé atenshon di nos tur.

toKaNtE UNICEFUNICEF ta aktivo den mas ku 190 pais i region pa yuda mucha sobreviví i ofresé nan un porvenir, for di mucha te ku fin di nan adolesensha. UNICEF ta e mayor proveedor di vaksinashon den paisnan den desaroyo i ta funda programanan di kuido di salú i alimentashon, bon awa potabel i sanitario, enseñansa pa tur mucha, hòmber i muhé, i protekshon kontra violensha, trabou fòrsá i AIDS.

UNICEF ta dependé kompletamente di donashon partikular, di empresa, fundashon i gobièrnu. Pa mas informashon tokante UNICEF i nos trabou, mira: www.unicef.org

algUN KoNKlUshoN KòrtIKU

dErEChI dI haña ENsEñaNsapositivo: Akseso na enseñansa; alfabetisashon; kumplimentu ku enseñansa obligatorio.punto di atenshon: E modelo hulandes di enseñansa no ta kuadra ku nesesidat lokal; ‘dropouts’; falta di edukadó i material; muchu tiki kontakto entre skol i mayor; muchu tiki akohida despues di ora di skol; integrashon insufisiente pa mucha ku limitashon.

dErEChI dI ta salú positivo: Kasi tur hende ta sigurá pa gastu di enfermedat; programa pa embaraso i dunamentu di lus; vaksinashon; plan nobo di gobièrnu pa salubridat.punto di atenshon: Presupuesto muchu abou di gobièrnu pa

salubridat; efekto di kontaminashon di medioambiente; sobrepeso; salimentu na estado muchu hoben.

dErEChI rIba KUIdo I protEKshoN positivo: Hopi organisashon ta aktivo riba e tereno akí; basta bon presupuesto di gobièrnu; ‘Telefon pa Hubentut’; no tin indikashon ku tin mucha ta traha fòrsá. punto di atenshon: Muchu mucha ta nan so hopi pa motibu ku ta un mayor so tin i muchu tiki akohida pa mucha; violensha doméstiko ku ta kresiendo; abuzu seksual; uzo di droga i alkohòl.

dErEChI dI hENdE mUhé positivo: Generalmente ta kumpli bon ku derechi di hende muhé; igualdat i partisipashon ta reglá den lei i ta tuma lugá den práktika.punto di atenshon: No tin paridat di entrada; hopi hende muhé ta nan so pará den bida; famia sin tata; kultura machista.

© UNICEF/2011/LeMoyne

© UNICEF/2011/LeMoyne

© UNICEF/2011/LeMoyne

1310_Stradius_UnicefCampagne_Flyer_CUR_PAP_A5.indd 3-4 4/15/13 17:24

top related