prezentacija vodiči i voditelji poslovnica ii
Post on 04-Jun-2018
246 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
1/127
Prof. dr. Lidija PetriEkonomski fakultet Split
1
OSNOVE TURIZMA I UVOD UTURISTIKO POSLOVANJE
Teaj za voditelje poslovnicai turistike vodie
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
2/127
2
*Povijesni razvoj turizma
Svako putovanje nije turizam, ali zato svakiturizam pretpostavlja i putovanje!
Povijest razvoja turizma - povijest razvojaputovanja!
Relativno mlada pojava (sredina 19. st.)
Razvojne faze turizma
Pravi turizamPojave analogne
turizmu
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
3/127
3
Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e.
Pojava novca i trgovine
Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem
novih znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenimrazlozima
U treem tisuljeu p.n.e. ljudi iz dotad poznatogsvijeta posjeivalisu Egipat u eljida vide piramide i
druge spomenike
Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezanisu uz Babilon, Asiriju, pa tako doznajemo da je vetada postojala prva poploanacesta u Babilonu
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
4/127
U Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, alise estospominju i ona vezana uz trgovinu.
Razvoj trgovine - prometni putovi
Putovali su i putopisci, dravniinovnici,lijenicii zabavljai.
Vani svjetski trgovaki putovi u1. st. (podebljane linije pokazuju tokputa svile)
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
5/127
5
* Antiko doba
Putovanja iz zadovoljstva javljajuse ve u antikom doba.
Sportska dogaanja;najpoznatije Olimpijske igre kojesu se poele odravati 776.g. p.n. e., ali i brojne druge igreregionalnog karaktera kao npr.
Istamske, Nemejske i Pitijske.
Religijski motivi putovanja:poznato proroite Delfi
Rimljani- priredbe radi razonodei zabave u rimskom amfiteatru-Circus Maximus-u, koji je mogaoprimiti i do 180 000 posjetitelja,ali i izvan Rima (npr. arena uPuli)
Delfi
stadion u
Olimpiji
Circus
Maximus
http://bs.wikipedia.org/wiki/Slika:Circus_Maximus.02.JPGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Olympia-stadion.jpghttp://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Delfi_panorama.jpg -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
6/127
6
Rimsko kupalite u gradu Bath uEngleskoj
Zbog odmora, zabave izdravljaputovali su utada vepoznata mjesta
za odmor (Rodos, MaluAziju, Egipat kao i nekapoznata ljeilita/termekod nas, Varadinsketoplice, Rimske toplice)
ili u Saint Moriceu,Vichiju, Weisbadenu itd.
Ladanjske kue(tzv.villa-e rustica-e)u emuse moenazrijeti tragoveodlaska na putovanjazbog rekreacijskihmotiva.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Roman_bath_at_bath_england.jpghttp://sh.wikipedia.org/wiki/Image:Roman_bath_at_bath_england.jpg -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
7/127
7
Organizacija putovanja uRimskom carstvu
Razgranata mrea cesta (90 000 kmcesta prvog reda i oko 200 000 kmcesta drugog reda),
Dobra organizacija prijevoza
Ceste pod dravnomupravom; zasigurnost putovanja brinula je vojska.
Cursus Publicus(javni uredi) daju informacije vezane uz
putovanje, vre rezervaciiju mjesta u koijama izdaju potvrde o izvrenoj
rezervaciji
prodaju karte za prijevoz, primaju uplate za smjetajiprehranu na postajama.
Posebno je zanimljivo da su postojali inapisani itinerari i vodiiza raznepravce kretanja.
cesta u Pompejima
http://sl.wikipedia.org/wiki/Slika:PompeiiStreet.jpg -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
8/127
8
* Srednji vijek
Razvoj putovanja zaustavljen propauZapadnog Rimskog Carstva 476. g.
Tek poetkom ranog srednjeg vijeka europskiputovi postaju sigurnijima.
Dugotrajni ratovi su iscrpili Europu pa poinjerazdoblje smirivanja i sreivanja prilika,oivljava proizvodnja, a s njome i trgovina.
Tek u 12. st. poinje se ponovno koristiti koijekao prijevozno sredstvo, a putuju vitezovi,lutajui propovjednici i pustolovi.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
9/127
9
Prva masovnija putovanja usrednjem vijeku potie Crkva(red sv. Duha);
Hodoaa vjernika usvetita Santiago de Compostella u
panjolskoj (u Svetu Zemlju,kasnije i u ostala svetita kao
to su Loreto, Benares itd).
Uz ceste se sve vie diu"pratei objekti"; svratita,gostionice, prodavaonice
potreptina itd.,
Ponovno se nakon rimskihvremena javljaju i"organizatori" hodoasnikih
putovanja.
Santiago de Compostella-
Unesco-v spomenik kulture
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Catedral_santiago_compostela.jpg -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
10/127
10
* Humanizam i renesansa
Razdoblje humanizma i renesanseu Europi -razdoblje procvata kulturnog i duhovnogstvaralatva.
M. Montaigne 1580. kree na putovanje Europom -
"Journal de Voyages en Italie.
Povratak prirodi, u 18. st.-poznata ideja J. J.Rousseaua pokree tadanju intelektualnu elitu naputovanja Europom.
Slina putovanja kroz 18. i 19. stoljee poduzimacijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba(Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.)
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
11/127
11
Od sredine 16. stoljea pa sve do sredine 19.stoljea u veem broju putuju i mladi
pripadnici plemstva, aristokracije i bogatihtrgovaca -Grand Tour of Europe
Trajala su 2-4 godine;
Zemlje Mediterana-kolijevke civilizacije ikulture.
Grand Tours - preteapravih turistikihputovanja, a neki ih teoretiari nazivaju ak imeufazom izmeu predturistike i turistikeepohe.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
12/127
12
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
13/127
13
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
14/127
14
Specifinostifaze pojava analognih turizmu:
putovanja su pojedinanai neorganizirana,
nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta
nema osnovnih faktora turizma
komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisu
dovoljno razvijeni,
urbanizacija je na poetkurazvoja
nema medija koji bi promovirali atraktivne faktore itd.,
uesnici putovanja uglavnom predstavnici bogatih,aristokratskih slojeva,
uloga drave uglavnom pasivna.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
15/127
15
* Turistika epoha Turistikaepoha -razdoblje koje poinje sredinom
19. st., a moe ga se uvjetno podijeliti i na 4razdoblja:
1. Od 1845-1875. godine (u turistikim putovanjimaprevladava aristokracija; posjeti banjama, ljeilitima ikulturnim centrima)
2. od 1875 -1910. g. u turistikim putovanjima sudjeluje iburoazija (javljaju se prva turistika mjesta i kapital sepoinjeinteresirati za rastuifenomen turizma)
3. nakon 1910. g. jaanjemborbe za prava radnika (skraenje
radnog vremena, godinji odmori, vee plae itd.) uturistikaputovanja se ukljuujui obinislojevi graana,
4. nakon drugog svjetskog rata dolazi do nagle i burneekspanzije turistikih putovanja i turizam postajepredmetom interesa brojnih znanstvenih disciplina, anadasve ekonomske teorije i prakse.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
16/127
16
* Karakteristike turistike epohe:
putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve viei predstavnici ostalih slojeva drutva, a ne samoaristokrati,
izmeu turista i ambijenta sve vie dolazi doaktivnog meuodnosa,
svi se osnovni faktori turizma snano razvijaju idjeluju stvarajui masovnu, drutvenu potrebu zaturistikom rekreacijom,
sezona postaje preteito ljetna, kupalina,
uloga drave je aktivna turizam postaje snaan ekonomski faktor i djeluje
kao posljedica i faktor privrednog razvoja
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
17/127
17
* Poeciorganiziranog turizma
Nastanak turizma vezujemo uz napredakznanosti i tehnologije (naroito u oblastiprometa) uz porast ivotnog standarda islobodnog vremena.
Thomas Cook - 1841. prvo organiziranoputovanje
Osniva prvu putniku agenciju (1845. g.)
organizira niz putovanja i posjeta(posjet Svjetskoj izlobi u Londonu
1851.g., 1869. g. putovanje u Egipat, a1871. g. putovanje oko svijeta).
1879. godine osnovao je prvu poslovnubanku kao novarsku instituciju koja radis Cookovim putnikim ekom (voucher-
om) i kreditnim pismima.
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Thomas_cook.jpg -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
18/127
18
Dominacija eljeznice kao prijevoznog sredstva
eljeznika mrea se poinje postavljati najprije uEngleskoj, 1825. godine.
1876. u Belgiji se osniva CompagnieInternationale des wagons-Lits et des Grand
Express Europeens
Rastue znaenje brodskog prijevoza
Prvi parobrod je 1837. godine preplovio Atlantik,
1841. Samuel Cunnard osniva parobrodarskukompaniju Cunnard Line i uvodi prvu redovitu
liniju izmeu Europe i Amerike.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
19/127
19
Godine 1844. engleska kompanija Peninsular andOriental Co. organizira prvo kruno krstarenjeMediteranom.
Karl Beadecker tiskani vodii
Sredinom 19. stoljea raste interes za odmaranjem uprimorskim mjestima.
Povod za odlazak na more u to vrijeme nije bilo kupanjeu moru, vekupke morske vode koje su se pripremale u
javnim kupalitimaili hotelima.
Polovicom 19. st. u junojFrancuskoj poinjuse graditibrojni hoteli (Cesar Ritz) parkovi i drugi za turisteomiljeni sadraji, to je dovelo do razvoja francuske, aubrzo i talijanske rivijere.
* P i i H k j
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
20/127
20
* Poeci turizma u Hrvatskoj
Poeciintenzivnijegrazvoja turizma uHrvatskoj vezuju seuz Opatiju, gdje je1844. godine,izgraenavilla
Angiolina. 1844., Iginio Scarpa
gradi villu Godine 1911.
prodao je zemljitePovjerenstvu zazdravstvo za 2,5milijuna guldena.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
21/127
21
Opatija 1889. proglaena ljeilitem te postala
popularno zimovalite bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i drugih dijelova Europe.
Drutvozapoljepavanjemjesta - 1864. u Krku
Higijenikodrutvo-1868. godine u Hvaru.
Nelukrativni karakter - temelj drutveneorganizacijeturizma
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
22/127
22
Aktivnije ukljuivanje Hrvatske u meunarodnituristiki promet poinje ve u prvoj polovici 20.
stoljea.
Najvei turistiki promet ostvaren je 1938. godine -500 tisua turista koji su ostvarili oko 3 milijunanoenja, od ega se 61 % odnosilo na inozemnituristiki promet
Najposjeenija turistika mjesta su bila: Opatija,Dubrovnik, Crikvenica, Rab, a u unutranjostiljeilite Topusko
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
23/127
23
* Suvremeni turizam
Industrijska revolucija - revolucionarne promjene utehnikotehnolokimdostignuima(prometna sredstva)
Fordova pokretna (tekua) vrpca - masovna proizvodnjaautomobila, nii trokovi proizvodnje, a time i cijenu, Autobus - prvi put upotrebljen za razgled grada 1900. godine u
New Yorku
Godine 1919. ostvarena je prva komercijalna zranalinija izmeuPariza i Londona.
Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela isindikalna radnikaborba poetkom20. stoljea,zahvaljujuikojoj su radnici stekli pravo na plaenigodinjiodmor, ali i veeplae, toje bio neposredanpreduvjet veemzamahu turistikihputovanja.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
24/127
24
* Definiranje turizma-osnovni pojmovi
*Najstarija konceptualnadefinicija (Hunziker i Krapf,
1942):*Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze izputovanja pojedinaca i promjene mjesta boravka,ukoliko dotini ne-rezidenti time ne zasnivaju stalnoprebivalite u konkretnom mjestu i ne obavljajunikakvu gospodarsku/lukrativnu djelatnost.
*Na svjetskoj konferenciji statistiara2001. g. uVancouveru, prihvaenaje nova statistikadefinicijakoja kaeda:*"Turizam obuhvaa sve aktivnosti osoba koje putuju iborave u mjestima izvan svoga uobiajenogokruenjau vremenu do maksimalno godine dana usvrhu odmora, poslovnih razloga te drugih razloga zakoje nisu plaeni u mjestu koje posjeuju.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
25/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
26/127
26
* Uvodi se novi termin, posjetitelj koji podrazumijevadnevne posjetitelje (ekskurziste) i turiste
Klasifikacija putnika prema WTO-u
Termin Meunarodni turizam Domai turizam
Rezident Osoba koja obitava uodreenoj dravi u razdobljune kraem od12 uzastopnihmjeseci prije posjeta drugojdravi, gdje se ne zadravadulje od godine dana.
Osoba koja boravi u konkretnojdravi najmanje 6 mjeseci prijeodlaska u drugo mjesto ugranicama iste drave.
Posjetitelj Osoba koja putuje u drugu
dravu, van svoga uobiajenogokruenja i zadrava se urazdoblju ne duljem od godinedana sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilokakve plaene aktivnosti.
Osoba, rezident konkretne drave,
koja putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenjau razdoblju ne duljem od 6mjeseci sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilo kakveplaene aktivnosti.
Turist Posjetitelj koji putuje u drugudravu, van svoga uobiajenogokruenja u razdoblju odnajmanje 1 noenja do najvie
12 mjeseci, sa svrhom posjetakoja nema za cilj ostvarenjebilo kakve plaene aktivnosti.
Posjetitelj, rezident konkretnedrave, koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenja
u razdoblju od najmanje 1 noenjado najvie 6 mjeseci sa svrhomposjeta koja nema za ciljostvarenje bilo kakve plaeneaktivnosti.
Dnevniposjetitelj/ekskurzist
Posjetitelj koji putuje u drugudravu, van svoga uobiajenogokruenja u razdoblju kraemod 24 h i bez ostvarenjanoenja u zemlji koju jeposjetio, a ija svrha posjetanema za cilj ostvarenje bilo
kakve plaene aktivnosti.
Posjetitelj, rezident konkretnedrave koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje drave, alivan svoga uobiajenog okruenjau razdoblju kraem od 24 h i neostvaruje noenje u konkretnommjestu, a ija svrha posjeta nema
za cilj ostvarenje bilo kakveplaene aktivnosti.
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
27/127
*Klasifikacija putnika i posjetitelja
VRSTE I OBLICI TURIZMA
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
28/127
28
Vano je razlikovati pojavne oblike turizma odnjegove biti ili sutine.
Sutina (bit) turizma proizlazi iz raznolikih veza unutar drutvenih iekonomskih odnosa koje ovjek uspostavlja radi zadovoljenjaturistikihpotreba.
Pojavni su oblici turizma veoma brojni i u stalnom su procesupromjena. Njih se definira prema izabranom kriteriju, a najeikriterij je statistiki.
DRAVA I NJENEINSTITUCIJE
TURISTI
/POTROAIPROIZVOAI
/PODUZEA U TURIZMUI PRATEIM
DJELATNOSTIMA
VRSTE I OBLICI TURIZMA
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
29/127
29
Prema statistikom kriteriju izvrena je klasifikacijapojavnih oblika (vrsta) turizma i to ovisno o porijekluturista(posjetitelja) i zemlji koju se posjeuje:
DOMAITURIZAM- stanovnici zemlje A putuju po zemljiA (npr. stanovnici Hrvatske putuju i borave unutarHrvatske)
ULAZNI TURIZAM-inbound - stanovnici zemlje B putujupo zemlji A (primjer stanovnici Njemake borave uHrvatskoj)
IZLAZNI TURIZAM - outbound - stanovnici zemlje Aputuju po zemlji B (Hrvati odlaze na odmor u neku druguzemlju).
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
30/127
30
Turizam s aspekta tokova kretanja turista:
turizam u granicama neke zemlje je njenUNUTARNJI TURIZAM
NACIONALNI TURIZAMobuhvaaturistikakretanja stanovnika pojedine nacije, unutar
zemlje ili izvan nje, dakle domaii izlazniturizam
MEUNARODNI TURIZAModvija se meupojedinim zemljama, toznaida obuhvaaiulazni i izlazni turizam (stanovnici zemlje A uzemlju B i obratno).
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
31/127
31
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
32/127
32
* Kriteriji za razvrstavanje posebnih/pojavnih oblikaturizma prema
mobilnosti (boravini - stacionarni, tranzitni, krunaputovanja)
obiljejima turistikog prostora (primorski, otoki,planinski, jezerski, gradski, seoski)
nainuorganizacije putovanja(individualni, grupni)
sadrajuboravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, portski,kongresni, kulturni, naturizam,, nautiki, vjerski)
dobi i obiteljskom statusu (djeji, turizam za mlade,obiteljski, turizam treedobi)
duljini boravka(glavni odmor, izletniki-vikend).
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
33/127
33
* Turistiko mjesto i destinacija
Mjesto koje ima privlanu snagu - atrakcije, te ostvaruje
odreeni intenzitet posjeta i odreene potronje te po tojosnovi egzistencije lokalnog stanovnitva, dobiva nazivturistiko mjesto.
1992. godine Pravilnik o proglaenjui razvrstavanju turistikihmjesta u razrede; A, B, C, D
U turizmu destinacija oznaava lokalitet, mjesto, regiju,zemlju, skupinu zemalja, pa ak i kontinent kao odrediteturistikogputovanja.
Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamian prostor ijegranice odreuje samo trite (turistika potranja),neovisno o administrativnim granicama.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
34/127
* Tipologija destinacija obuhvaapet prostornih modela:
putovanja u jednudestinaciju (A1)
lananoputovanje;tipiniitinerer s posjetomnizu destinacija bezarinogodredita(A2)
osnovna destinacija (ukojoj se boravi) te sluizaposjet drugima u radijusuosnovne destinacije (A3)
krunoputovanje sjednom arinomdestinacijom (A4)
regionalno krunoputovanje; posjet nizudestinacija u regiji (A5)
DOMICIL
A 1
A 2
A 3
A 4
A 5
F 2
E 2
D 2
C 2
B 2
B 3
C 3
D 3
E 3
F 3 B 4
C 4
D 4
E 4
F 4
C 5
B 5
F 5 E 5
D 5
NAPOMENA:
A1A5= potencijalne destinacije jednakih uvjeta i trinih ansi
A2A5= imaju dodatne prednosti (B, C, D, E, F)jer ih se bira kao destinacije bez osje tnog porasta trokova;
Vee anse imaju odredita A2- A5 od odredita A1
34
* ivotni ciklus destinacije
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
35/127
35
ivotniciklus destinacije
OTKRIE
LO K A LN A
K O N TRO LA INSTITUCIONALIZAM
Vrijeme
Istraivanje
Angairanje
Razvijanje
Stagnacija
po m lai va nj e
pr op ad an je
Broj posjetitelja
1. Istraivanje
2. Angairanje
3. Razvojna faza
4. Faza konsolidacije
5. Stagnacija
6. Propadanje
7. Pomlaivanje
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
36/127
36
*Turistike potrebe pojam i sadraj
Chreiologija (grki, chreia-potreba, logos-znanost), nauka o potrebama tosu potrebe? Potrebe su temelj motiviranog ponaanja
ovjeka.
One predstavljaju zahtjev pojedinaca ili
drutvenihgrupa za materijalnim dobrima iuslugama radi olakanjaosjeajanezadovoljenosti i postizanja odgovarajuihrazina blagostanja
* Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow-u
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
37/127
Klasifikacija potreba prema Abrahamu Maslow u
Fizioloke potrebe;
Potrebe za sigurnou;Potrebe za pripadanjem i
ljubavlju;
Potrebe za
samopotovanjem;Potrebe za samouvaavanjemi samoaktualizacijom
Spoznajne potrebe(naknadnododane hijerarhiji)
37U realnom ivotu sve su ovjekove potrebe trajno prisutne,
pa tako i dok putuje kao turist.
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
38/127
38
Motivacija
Turistikimotivi su unutranjipoticaji ovjekuda se ukljuiu
turistiketokove. Suvremena psihologija dijeli motive na bioloke,drutvene
i osobne.
Biolokiproizlaze iz temeljnih ljudskih potreba Drutvenimotivi su za turizam najznaajnijijer u prvi plan
guraju ovjekovu neprestanu elju za kontaktima s drugimljudima i unapreivanjemmeuljudskihodnosa.
Osobni motivi su zapravo okrenuti prema samom turistu,(samodokazivanje, samopotvrivanje, stjecanje ugleda,upoznavanje novih prostora i kultura, stjecanje novih saznanjai dr.
* USPOREDBA MOTIVA 2007 i 2010
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
39/127
39
* USPOREDBA MOTIVA 2007 i 2010.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
40/127
* Proces donoenja odluke o kupnji
Ponaanje turistikog potroaa se bitno razlikuje od
ostalih potroaai to zbog sljedeihznaajkineopipljiva i nemjerljiva kupnjaneimpulsivna kupnja
obuhvatno planiranje kupnje
kupovanje unaprijed.40
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
41/127
41
* Turistika potranja i njeni initelji
*Ekonomija:potranja se definira kao ukupna koliinaroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na tritu uodreenom vremenu i po odreenim cijenama; gleda senjena elastinost tj. ovisnost o promjeni cijena idohotka
*Psihologija:potranja se promatra s aspekta potreba,motivacije i ponaanja kupaca.
*Geografija:kvantitativni pokazatelji potranje,distribucija u prostoru
* Razmatranje potranje s ekonomskog
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
42/127
42
* Razmatranje potranje s ekonomskogaspekta
Koliina potranje se izraava u naturalnimjedinicama
U turizmu potranju, osim po brojurealiziranih noenja sagledavamo i kroz brojturista (ili broj obroka, broj prodanih
aranmana)
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
43/127
43
Subjektivnisu faktori potranje uvjetovani subjektivnimstavovima i potrebama potroaa/turista, a mogu bitiRacionalni subjektivni faktori (zdravstvene potrebe i sl..)
Iracionalni faktori (moda, ugledanje, snobizam, ljubav, religija i
sl.)
U objektivne faktorepotranje ubrajamo sve oneobjektivne okolnosti koje poveavaju ili smanjujukupevu spremnost na potronju kao npr.standard, i s timu vezi dohodak, slobodno vrijeme, sigurnosni uvjeti..
Na turistiku potranju utjeu subjektivni iobjektivni faktori:
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
44/127
44
* Razmatranje potranje s aspekta geografije
a) Efektivna ili aktualna potranja; aktualni broj
sudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (defacto) turista
b) Potisnuta potranja;dio ukupne populacije kojizbog razliitih razloga ne putuje. Sastoji se od
dva elementa:* potencijalna potranja (dio populacije koji namjeravaputovati s promjenom osobnih uvjeta, npr. plae, odnosnokupovne moi)
* odgoena potranja (dio potranje koji ne putuje radi
nezadovoljavajuih objektivnih okolnosti kao to je klima,lo smjetaj, teroristike aktivnosti i sl.
c) Nepostojea potranja;dio populacije koji ili neeli ili ne moe putovati
Svjetska turistika potranja
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
45/127
45
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
46/127
46
Distribucija potranje po svjetskim regijama
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
47/127
47
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
48/127
48
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
49/127
49
* Prognoze turistike potranje
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
50/127
50
g p j
* Promet turista u Republici Hrvatskoj
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
51/127
51
Promet turista u Republici Hrvatskoj
UKUPNO DOMAI STRANI
1975. 6.454 3.009 3.445
1980. 7.929 3.922 4.007
1985. 10.125 4.569 5.556
1990. 8.497 3.477 5.020
1995. 2.348 1.113 1.324
2000. 7.136 1.305 5.831
2005. 9.995 1.528 8.467
2007. 11.162 1.855 9.307
2009. 10.935 1.000 9.935
2010 10.604 1.493 9.111
2012 11.845 1.466 10.379
Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf
Tablica 7 . Noenja turista u razdoblju od 1975-2012. g.Noenja turista u razdoblju od 1975-2005. g.
UKUPNO DOMAI STRANI
1975. 42.411 17.761 24.650
1980. 53.600 23.475 30.125
1985. 67.665 26.619 41.046
1990. 52.52 18.474 31.049
1995. 12.885 4.370 8.515
2000. 39.183 5.138 34.045
2005. 51.421 5.434 45.987
2007. 56.006 6.431 49.575
2009 56.300 5.799 50.501
2010 56.416 5.424 50.992
2012. 62,743 5.221 57,522
Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
52/127
52
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
53/127
53
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
54/127
54
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
55/127
55
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
56/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
57/127
57
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
58/127
58
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
59/127
59
* F k i (i i lji) d
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
60/127
60
* Faktori (initelji) ponude
*U najiremsmislu - turistikaponuda podrazumijeva
sve gospodarske i drutvenesudionike jednezemlje/destinacije koji na direktan ili indirektan nainpridonose zadovoljavanju potreba turista
*U uobiajenoj podjeli ponuda podrazumijeva sljedeeskupine elemenata:
1. privlaniili atraktivni,2. saobraajniili komunikacijski,
3. prihvatni ili receptivni faktori
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
61/127
61
* Atraktivni faktori/elementi ponude
*a) prirodna (biotropna) dobra, tj. faktori
*b) drutveni (antropini) faktori
*Prirodna dobra(odnosno resurse) moemo strukturirati
na sljedei nain:1. turistiki prostor, ukljuujui kopnene i vodene povrine
2. prirodna turistika bogatstva i rijetkosti, ukljuujui ono to jeradom prirode na povrini zemlje formirano, a ima svojstvoturistike atrakcije, te
3. klimatski uvjeti
*Drutveni faktori -sve naslijeene i izgraene atrakcije
* Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
62/127
62
1. PRIRODNE ZNAMENITOSTI: nacionalni park, parkprirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park uma,
zatieni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovnearhitekture i drugo.
2. KULTURNE ZNAMENITOSTI: stari grad, dvorac, rudnik,samostan, rodni dom, ekoselo, muzej, galerija i
spomenik kulture,3. VJERSKO SREDITE4. MANIFESTACIJE: koncerti, festivali, ljetne igre,
kazaline predstave, sportske manifestacije i ostalemanifestacije.
5. IGRANICE (CASINO)6. KUPALITA: termalna kupalita, kupalita na obali
Jadrana i ostala kupalita,
7. SAJMOVI
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
63/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
64/127
64
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
65/127
65
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
66/127
Komunikacijski elementi turistike ponude
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
67/127
67
Komunikacijski elementi turistikeponude
U ovu skupinu elemenata turistike ponude ubrajaju se:
razne vrste prijevoznih sredstava,
sva prometna infrastruktura koja slui boljem povezivanjudestinacije s potencijalnim tritima.
Zrani promet-najzastupljeniji (svjetska flota od cca 20-aktisua zrakoplova i preko 15 000 zranih luka)
*Rastu avio prometa doprinio je:*proces deregulacije i ukidanja ograniavajuih propisa zranog
prijevoza u SAD-u i EU,
*Pojava tzv. low-cost carriera, tj. niskotarifnih zrakoplovnihkompanija (kao to su Ryan Air, JetAir itd.)
*proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed egadolazi do reduciranja trokova te sniavanja cijena karata.
* T i d i i j i lik
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
68/127
68
* Tritem dominiraju tri velika zrana saveza* The Star Alliance; Lufthansa, United Airlines, Canada Air, Air
New Zealand, All Nippon Airlines, Australian Airlines Group,
British Midlands, Mexicana Airlines, Scandinavian Airlines,Singapore Airlines, Thai and Varig, Croatian Airlines,
* Oneworld;American Airlines, British Airlines, Aer Lingus,Cathay Pacific, Finnair, Iberia, Lan-Chile, Quantas,
* The Sky Team: Air France, Delta, AeroMexico, Alitalia, CzechAirlines, Korean Air Lines, KLM, Nortwest i Continental.
* Cestovni promet- rastue znaenje;* Samo u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj
automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450 mil., od ega
samo u Europi sa 68 mil na 185 mil
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
69/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
70/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
71/127
71
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
72/127
Nain dolaska u Hrvatsku
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
73/127
73
Nain dolaska u Hrvatsku
*Receptivni elementi ponude
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
74/127
74
*Receptivni elementi ponude
*U receptivne (prijamne) elemente ubrajamo sve objektekoji slue za prihvat i prehranu gostiju i koji njihovomboravku pruaju odreeni rekreacijski sadraj.
Receptivni elementi u irem smislu;servisi, radnje, trgovine, parkovi, komunalna infrastruktura itd.- sveto posredno slui turistima
Receptivni elementiuuem smislu;ugostiteljski objekti za pruanje usluga smjetajaza pruanje usluga prehrane i toenja pia.
* VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
75/127
75
VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
OBJEKTI ZA
SMJETAJ
OSNOVNI
DOPUNSKI(KOMPLEMENTARNI)
Hoteli
Turistika
naselja
Pansioni
Tur. apartmani...
Kampovi
Odmaralita
Privatni smjetaj
Luke nautikog
turizma
OBJEKTI ZA
PREHRANU I
PIE
Restorani, konobe, zdravljaci, caffe
barovi i ostali slini objekti
* Klasifikacija smjetajnih objekata u RH
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
76/127
76
*Osnovni kapaciteti (skupina HOTELI) su prema
Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimstandardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN88/07; NN 88/07; NN 58/08; NN 62/09; Izmjene i dopune (NN 63/13)
1. Hotel batina (heritage),2. Hotel,
3. Aparthotel,
4. Turistiko naselje,
5. Turistiki apartmani,
6. Pansion.
*Vrste posebnih standarda za HOTELE su:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnik-kategorizac-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-58-08-Pravilnik-izmjdop-kateg-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-62-09-pravilnik-izmj-hotel.htmhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1256.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_63_1256.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-62-09-pravilnik-izmj-hotel.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-58-08-Pravilnik-izmjdop-kateg-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnik-kategorizac-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-hoteli.mht -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
77/127
77
p
1. BUSINESS (Poslovni),2. MEETINGS (Za sastanke),3. CONGRESS (Kongresni),4. CLUB (Klub),5. CASINO (Kasino),
6. HOLIDAY RESORT (Odmorini),7. COASTLINE HOLIDAY RESORT
(Priobalni odmorini),8. ZA OSOBE S INVALIDITETOM
9. FAMILY (Obiteljski),10. SMALL & FRIENDLY (Mali i
prijateljski),
11. SENIOR CITIZENS (Za starijeosobe),
12. HEALTH & FITNESS (Zdravljei fitness),13. SPA (Toplice),14. WELLNESS,15. DIVING CLUB (Ronilaki
klub),16. MOTEL (Motel),17. SKI (Ski),
*Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
78/127
78
j , jkategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi idruge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj"(interno proieni tekstPravilnika iz NN 75/08 i 45/09;
*Vrste kamp: kamp , kamp naselje, kampiralite, kamp odmorite
*Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskihobjekata za smjetaj iz skupine kampovi i druge vrste ugostiteljskihobjekata za smjetaj(internoproieni tekst Pravilnika iz NN 49/08 i45/09) (NN 49/08) ; (NN 45/09; Izmjene i dopune (NN 94/13)
*1. Soba za iznajmljivanje*2. Apartman
*3. Studio apartman
*4. Kua za odmor*5. Prenoite*
6. Odmaralite*7. Hostel*8. Planinarski dom
*9. Lovaki dom*10. Ueniki dom ili studentski dom*
11. Objekt za robinzonski smjetaj.
* Ostali vani pravilnici o razvrstavanjuugostiteljskih objekata
http://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2136.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-45-09-Pravilnik-izmjdop-kateg-drugikampovi.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn49-08-kateg-drugikamp.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-Pravilnik-dr-kamp-p.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdfhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/090713-pr-kampovi.pdf -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
79/127
79
ugostiteljskih objekata
*Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata ukojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu(NN 88/07; 45/09)
*Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakomdomainstvu (NN 5/0846/08 - ispravak, 44/11 i 118/11izmjene i dopune)*Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetimaugostiteljskih objekata iz skupina restorani, barovi,catering objekti i objekti jednostavnih usluga (NN
82/07; 82/09; Izmjene i dopune (NN 75/12); Izmjene idopune (NN 69/13)
http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-domacinstva.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1755.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_69_1373.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_69_1373.htmlhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_75_1755.htmlhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-82-07-Pravilnik-razvrst-ugostitelj.mhthttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/Pro%C4%8Di%C5%A1%C4%87eni%20selja%C4%8Dka%20doma%C4%87instva%20NN%20118,11.dochttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htmhttp://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-88-07-Pravilnikorazvrstavanju-domacinstva.mht -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
80/127
80
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
81/127
81
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
82/127
82
* Aktualni trendovi u turistikoj ponudi
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
83/127
83
Aktualni trendovi u turistikoj ponudi
*Rast broja destinacija
*Tehnoloke inovacije i branding*Novi oblici smjetajnih kapaciteta i atrakcija
*timesharing - vremenski ogranien zakup jedinice smjetaja*all-inclusive resorts- predstavlja hotel ili turistiko naselje u
kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralnausluga ,
*cruising,
*tematski parkovi i sl.
*Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja
poduzea) (slide br.84)*Procesi koncentracije (nastanak velikihmultinacionalnih kompanija) (slide br. 85)
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
84/127
84
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
85/127
85
Hoteli u Hrvatskoj u stranom vlasnitvu prema dravama porijekla
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
86/127
86
Drava porijekla
hotela
Broj hotela
u Hrvatskoj
Austrija 40Italija 14
Nizozemska 11
Maarska 10
Luksemburg 9
SAD 5
Rusija 4
Slovaka 4Njemaka 3
Belgija 1
Bosna i
Hercegovina
1
Francuska 1
Kanada 1Poljska 1
Slovenija 1
Ukrajina 1
UKUPNO 107
Tablica Hotelski brandovi u Hrvatskoj 2008. godine
HOTELSKI BRAND Hotel Broj
hotela
Oblik Drava
porijekla
Turkish Rixos Rixos Libertas, Dubrovnik 1 FDI, mngm Turska
Starwood Le Meridien Lav, Split 4 franiza, mngm SAD
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
87/127
87
Four Points by Sheraton, Zagreb
Sheraton, Zagreb
Westin, Zagreb
Radisson SAS Radisson Hotel Split (2009)Radisson Dubrovnik (2009)
2 franiza, mngm Danska
Regent Regent Esplanade, ZagrebRegent Dubrovnik (2010)
2 franiza, mngm SAD
Sol Mela Sol Stella Maris, IstraSol Umag, Istra, Sol Polynesia, Istra
Sol Coral, Istra, Sol Garden Istra
Sol Aurora, Istra, Sol ipar, IstraMoj mir bungalows, Istra
Kangera, Istra, Savudrija, Istra
Istrian villas, Istra
11 mngm panjolska
Kempinski Hotel Adriatic Savudrija (2009) 1 franiza, mngm vicarska
Hilton Hilton Imperial Dubrovnik 1 franiza, mngm SAD
Iberostar Iberostar Epidaurus, CavtatIberostar Albatros, Cavtat
Iberostar Cavtat
3 mngm panjolska
Lifeclass Hotels Grand Hotel Adriatic, Opatija 1 franiza, mngm Slovenija
Arcotel Arcotel Alegra, Zagreb 1 franiza, mngm Austrija
Best WesternAstoria, Zagreb 1 konzorcij Austrija
Golden Tulip Hotel Holiday, Zagreb 1 konzorcij Nizozemska
Leading Hotels of
the World
Adriana, Hvar 1 konzorcij SAD
Small Luxury
Hotels
Riva, Hvar 1 konzorcij Velika Britanija
Azalea Mina, HvarFontana, Jelsa
TN Jadran, Jelsa
Zora, PrimotenLabineca, Gradac
Faraon, Trpanj
6 mngm Austrija
Falkensteiner Donat, Zadar
Funimation Club Dalmacija, ZadarDiadora, Zadar
Iadera, Zadar
4 FDI, mngm Austrija
Vienna
International
Bristol, Opatija
Astoria, Opatija
Opatija, Opatija
Miramare, Crikvenica
Apoksiomen, Mali Loinj
5 mngm Austrija
SRS Millennium, Opatija 1 konzorcij Njemaka
Utell Excelsior, DubrovnikDubrovnik Palace, Dubrovnik
Grand Villa Argentina, Dubrovnik
Bellevue, Dubrovnik
Kompas, Dubrovnik
Bonavia, Rijeka
6 konzorcij SAD
Izvor: mr. sc. Novak, M., magistarska radnja, 2009.
* Uloga poduzea uristikog posredovanja -
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
88/127
88
agencija na turistikom tritu
Poduzea turistikog posredovanja, posreduju izmeu
turistikeponude i turistikepotranjetj. povezuju dislociranesudionike suprotnih polova turistikogtrita.
Pod pojmom turistiki posrednici najee podrazumijevamoputnike(turistike)agencije
Putnike agencije moemo dijeliti s obzirom na razliitekriterije i to;
prema sjedituorganizacije,
prema predmetu poslovanja,
prema organizaciji i
podrujudjelovanja.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
89/127
* Putnikeagencije vresljedeefunkcije:
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
90/127
90
posrednika
informativno - savjetodavna
organizacijska (stvaranje paket aranmana);
promotivna;
razliitedruge usluge
Djelatnost turistikih agencija retailera
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
91/127
91
Djelatnost turistikih agencija retailera(maloprodajnih agencija ) temelji se najveimdijelom na posrednikojulozi na temelju egadobivaproviziju.
Osnovni razlozi koritenjaposrednika:
povoljnija cijena cjelokupnog putovanjamogue tekoe pri stupanju u vezu s
ponuaimaturistikihusluga
smanjenje rizika pri organizaciji putovanja.
* Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujui uslugerazliitih ponuaa kreira i organizira tzv. paualna putovanja(paket aranmane) na veliko u svoje ime i za svoj raun za jo
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
92/127
92
(paket aranmane)na veliko u svoje ime i za svoj raun za jonepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni
izvor svojih prihoda.
Paket aranmanmoemo definirati kao "unaprijedaraniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeih
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
93/127
93
araniranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedeihelemenata, prodanu ili ponuenu na tritu pojedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata i
ukljuuju jedno noenje: prijevoz, smjetaj i prehrana teostale turistike usluge nevezane s transportom ismjetajem koje ine znaajan dio paket aranmana(ovise o matovitosti agencije i zainteresiranostipotencijalnih putnika
Touroperator u svome poslovanju sklapa brojne ugovoresa treim partnerima, a posebno istiemo ugovor oalotmanu.
To je ugovor s hotelijerima prema kojemu se hotel
obavezuje staviti touroperatoru na raspolaganjeodreeni dio svojih kapaciteta u odreenom vremenskomrazdoblju, a touroperator se obavezuje da e ihprodavati, tj. sukcesivno puniti...
* Izraziti procesi koncentracije u poslovanju
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
94/127
94
p j p jtouroperatora:
*Primjer TUI:*posluje u 180 drava svijeta,
*pokriva priblino 240 brandova*opsluuje oko 30 milijuna kupaca*
zapoljava 54,000 ljudi,*posjeduje i 6 zrakoplovnih kopanija s ukupno 141zrakoplovom te
*1,800 maloprodajnih agencija
*prema podacima iz 2003. vlasnik je ili suvlasnikpreko 290 hotela i 76 000 soba
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
95/127
95
8 9 2 9
7 0 7 0
5 3 2 5
1 6 9 8 1 6 8 0
0
1 0 0 0
2 0 0 0
3 0 0 0
4 0 0 0
5 0 0 0
6 0 0 0
7 0 0 0
8 0 0 0
9 0 0 0Priho d u mil.
Eura
T UI T h o ma s
C o o k
R e we F T I Allto u rs
Vodei turop eratori na N jemakom tritu (2000.-
2001.)
* UinciturizmaPOZITIVNI UINCI
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
96/127
96
POZITIVNI UINCI
*Ekonomske i neekonomske funkcije ili uinciturizma
*U neekonomske funkcije, tj. uinketurizma ubrajamo onekojima turizam u prvom redu djeluje na turista, a to su:zdravstvena, socijalna, obrazovna, kulturna itd.
*U ekonomskom smislu:*konverzijski uinakturizma*multiplikativni uinakturizma,*poveanjezaposlenosti*
poboljanjeplatne bilance* razvoj nedovoljno razvijenih regija
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
97/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
98/127
98
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
99/127
99
*Turizam generira tzv. direktnu, indirektnu i induciranuzaposlenost
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
100/127
100
zaposlenost.
Direktna zaposlenost se odnosi na zaposlenost uhotelima, restoranima, turistikimagencijama i nonim
klubovima i sl.
Indirektna zaposlenost se odnosi na na osobe kojerade u onim djelatnostima koje su ovisne o turizmu uodreenim razdobljima poslovanja, (npr.graevinarstvo, lijenicikoji pomau turistima, trgovcii sl.).
Inducirana zaposlenost se odnosi na dodatnozapoljavanjekoje rezultira iz multiplikativnih efekataturistikepotronje.
Turizam radno intenzivna djelatnost te kao takav
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
101/127
101
Turizam - radno intenzivna djelatnost te kao takavpredstavlja jedan od glavnih izvora zapoljavanja uvelikom broju (napose receptivnih turistikih)zemalja.*u 2013. g. turistika industrija (direktne turistikedjelatnosti) u svijetu generirala oko 102.364,000radnih mjesta (3,4% od ukupnih), dok je turistika
ekonomija (djelatnosti direktno i indirektnopovezane s turizmom) generirala ukupno oko265,754,000 radnih mjesta (8.8% od ukupnozaposlenih).
*Do 2023. broj radnih mjesta u turistikoj industriji enarasti na 125,288,000 zaposlenih, dok e uturistikoj ekonomiji narasti na 337,819,000 radnihmjesta (9.9% od ukupnog broja )
* NEGATIVNI UINCI / KONFLIKTI
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
102/127
102
Ekoprostorni
konflikti oneienjemora
i kopna
vizualnadevastacija
turistikihpodruja neadekvatna
upotrebazemljitaitd.,
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
103/127
*Sociokulturni konflikti* it j id tit t d ti ij
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
104/127
104
*unitavanje identiteta destinacije*devastacija (namjerna i nenamjerna) spomenikog nasljea*pretjerana komercijalizacija kulture
*porasta devijantnih oblika ponaanja i kriminala*konflikti turista i domaina...
*Masovni turizam dovodi do prelaska tzv. praga saturacije
(odnosno zasienosti)nakon ega daljnji razvoj turistikedjelatnosti biljei mnogo vie negativnih nego pozitivnihefekata.
*to uiniti?
*Upravljati/planirati razvojem turizma!
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
105/127
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
106/127
* Ekonomski kapacitet nosivosti
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
107/127
107
*Moe se definirati kao mjerilo kojim se utvruje
razina mogue zasienosti nekog prostoraturistikom izgradnjom nakon ega dolazi u pitanjeekonomska isplativost te izgradnje odnosnoposlovanja objekta turistike ponude.*
Primjer: zbog politike apartmanizacije i nekontroliranegradnje raznih (komplementarnih) objekata za smjetaj nahrvatskom Jadranu, dolazi do prezasienosti prostorabrojem turista i turistikih objekata; istodobno prostor
gubi na kvaliteti i postaje ekonomski neodrivo investiratina njemu.
*
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
108/127
108
*Socioloki kapacitet nosivostiutvrujenajveu gustou u odreenoj zonituristikog pojasa koju toleriraju samituristi.
*Utvruje se putem anketnih istraivanja.
*Kulturoloki kapacitet nosivostisedefinira kao kulturoloka tolerancijaodnosno snoljivost izmeu lokalnogstanovnitva i turistikih posjetitelja udestinaciji.
*Utvruje se putem anketnih istraivanja.
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
109/127
Indicators selected for lake Balaton Hungary
Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll A algae count; tourist complaints about water
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
110/127
110
Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about waterat beaches
Environmental education:Number of environmental modules offered by schools in the region inconjunction with a count of the number of students who receive the modules
Preservation of nature:Number of rare/endangered speciesOvercrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak periodSocial impact:Ratio of tourists to locals in peak periodImage of the region:Level of satisfaction by localsSeasonality:Tourist numbers in peak monthVariety of attractions:Percentage of service establishments open year roundSolid waste management:Percentage of households using official garbage removal (voucher
purchase)Consumer satisfaction: Based on exit questionnaireCleanliness of water and bushes:Number of toilets per tourist on beach in peak timesCleanliness of restaurants:Number of tourists with reported salmonella poisoning from localrestaurants and eating outlets
Crime: Number of crimes reported by non-residents/residentsPricing:Monthly average price of rooms
Public access to beaches:Percentage of usable beach open to publicProtection of biological resources:Category of site protection using IUCN index; number ofrare/endangered species; existence of an organized plan for region
Black market accommodation: Based on survey of visitorsFunding for protection:percentage of hot spot revenues that are dedicated to protectionOverall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire
*Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvriti
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
111/127
111
Temeljem procijenjenih nosivih kapaciteta izvritizoniranje podruja i utvrditi razvojni scenarij
*4 osnovna modela/scenarija razvoja:
*potpuno slobodan razvoj, bez ikakvih zabrana iogranienja
*intenzivni turistiki razvoj, sa nekim elementimakontrole
*ogranieni razvoj, tj. alternativni ili eko-turizam
*uravnoteeni, odrivi turistiki razvoj
* Eko certifikati
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
112/127
112
Eko labele/certifikatidodjeljuju se onim
destinacijama, hotelskimpoduzeima, marinama iplaama, ali i drugimturistikim subjektima kojirazvijaju odrivi turizam
odnosno pridravaju senaela ekolokogupravljanja.
Mogu biti lokalne,nacionalne, meunarodne;svaka ima svoje kriterije ipravila.
* Turistiki sustav i organizacija
T i i k
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
113/127
113
Elementi i odnosi u turistikom sustavu
Upravljaki podsustav Izvrni podsustav Trini podsustav
Organi i
organizacije
dravne
uprave
Prirodna i
infrastrukturna
javna dobra
Turistika
oprema
Radni
resursi
Domai turisti
Inozemni turisti
Potroai
Dobra
Usluga A
Usluga B
Turizam moemo promatrati kaosloeni sustav-skup podsustava:
Podsustav organa i organizacijakoji vre upravljake ulogeusustavu;
Podsustav elemenata koji imajuulogu izvritelja osnovnih
zadataka sustava sastoji se odpoduzetnika, strukovnih udruga,komora...
Podsustav trinih elemenataturistikog sustava formirajumnogobrojni domai i inozemnituristi, ali i sam turistiki
proizvod
*Organizacija turizma - upravljaki podsustav:
*Svaka zemlja ima specifinu organizaciju, prilagoenu svojimd t litiki j ti t ilj i i t i tik litik
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
114/127
114
drutveno-politikim uvjetima, te ciljevima ope i turistike politike
*Organizacija u RH:*Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi dravne uprave za turizam na
upanijskoj razini (inspekcijski poslovi)
*Ministarstvo turizma (mjere turistike politike, suradnja na meunarodnomplanu)
* Turistika zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ upanija, gradovai opina); zaduene za statistiku i informacije, marketinke aktivnosti,prije svega promidba
*Upravni odjeli za turizam na upanijskoj, gradskoj i opinskoj razini
*Osim slubene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga i
organizacija na nacionalnoj i meunarodnoj razini (AIEST, UNWTO,WTTC itd.)
*Bilo bi poeljno da turistikom destinacijom upravalja tzv. DMO-destinacijska menagement organizacija, koja bi poivala naprivatno-javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika.
*MARKETING
*Marketing j fil fij lj j k j j tl t i tik
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
115/127
115
*Marketing je filozofija upravljanja koja, u svjetlu turistikepotranje, omoguava, posredstvom istraivanja, predvianjaipozicioniranja, plasiranje turistikihproizvoda na tritena
nainda poduzee/destinacija realizira najveimoguiprihod, odnosno dobit.
Specifinosti marketinga u turizmu:
ne prodaje se klasianfizikiproizvod, nego specifinodobro sastavljeno od mnotvadobara i usluga, a ponajvieod neopipljivog doivljajai iskustva
u turizmu proizvodnja i potronjaturistikihusluga se vreu isto vrijeme i na istom mjestu;
nema skladitenjaturistikihusluga,
kapaciteti nuniza pruanjeodreenihturistikihuslugamoraju biti pripremljeni unaprijed, tj. ne mogu se
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
116/127
116
j p p j p j , j gprilagoavati potranji, vesu fiksni,
zbog sloenostituristikogproizvoda, oteanajemogunostjedinstvene kontrole pojedinih dobara i uslugakoji ulaze u njegov sastav,
potranjaje veoma elastina(tj. osjetljiva na promjeneu dohotku i cijenama),
sezonskog je karaktera
na nju utjeuu velikoj mjeri iracionalni faktori kao tojemoda, ugledanje i slino.
* PROCES MARKETINKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
117/127
117
1. Marketinko istraivanje (prikupljanje podataka ianaliza);ovaj se proces izvodi kroz niz analitikih fazaiji je rezultat tzv. SWOT analiza. (S-strengths, jakestrane, prednosti, W-weaknessess-slabosti, O-opportunities, mogunosti, T-threats, prijetnje). Ovaanaliza ima za cilj upoznati se;* a) s ekonomskim, politikim, socio-kulturnim okruenjem u kojem
poduzee djeluje,* b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinkim metodama
koje koriste itd. i
* c) s pozicijom kompanije na tritu, njenom prodajom, partnerima itd.
2. Segmentacija potranje i odabir ciljnih trita(segmenata);* Segmentacija trita je zapravo dio ireg stratekog koncepta u
suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinkim STP-om(Segmenting - segmentacija, Targeting - odreivanje ciljeva, tj. ciljnihskupina potroaa, Positioning - pozicioniranje proizvoda).
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
118/127
118
3. Planiranje marketinkih instrumenata
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
119/127
119
*Marketing mix
*Proizvod- prilagoavamo odreenim trinim segmentima(skupinama turistikih potroaa koje se razlikuju s obziromna nacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)
*Cjenovna politikamora voditi rauna o vrsti proizvoda, fazi
njegovog ivotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na tritecijena je nia), konkurenciji, i naravno trokovima.
*Distribucijau turizmu se odnosi na informacijsko-distribucijske kanale/tehnologije uz pomo kojih se proizvodpribliava kupcu
*Promocija- sustav aktivnosti uz pomo kojih se proizvodpredstavlja kupcu (oglaavanje, osobna prodaja nasajmovima, unapreenjeprodaje raznim plaenimineplaenimoblicima propagande, odnosi sa javnou)
*http://press.croatia.hr/video_arhiva/
http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/ -
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
120/127
120
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
121/127
121
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
122/127
PREGLED TURISTIKIH SLOGANA
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
123/127
* Poslovanje ugostitelja i putnikihagencija
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
124/127
124
agencija
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
125/127
125
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
126/127
126
-
8/13/2019 prezentacija vodii i voditelji poslovnica II
127/127
top related