predstavljanje rezultata projekta travanj 2014 . godine

Predstavljanje rezultata projektatravanj 2014. godine

Kontinuirani profesionalni razvoj učiteljau europskoj perspektivi

Prof. Dr. Paul Roeders

veljača 2014. godine

Nekoliko činjenica iz povijesti:Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Europski kvalifikacijski okvir; EU promiče pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom razvoju;2000.: Otkad je OESR započeo s Pisa istraživanjima, kvaliteta poučavanja sve više dolazi u središte pozornosti;2005.: izvješće OESR-a “Učitelji su bitni”;2006.: Strateški dokument ATEE-a (Udruženje za obrazovanje učitelja u Europi) “Kvaliteta učitelja”;2007.: Vijeće EU-a i njegove članice postižu dogovor o strategiji za povećanje kvalitete obrazovanja učitelja;2009.: strateški okvir EU-a ”Obrazovanje i usavršavanje 2020.";2010.: Objava izvješća EU/OESR-a “Profesionalni razvoj učitelja – Europa u međunarodnoj usporedbi”2013: Objava izvješća EU-a “Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja“

Glavni zaključci izvješća EU-a “Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja“:

Važnost profesionalnog razvoja učitelja:• instrument za promicanje kvalitete obrazovnih ishoda; • instrument koji osigurava da obrazovanje i usavršavanje budu

u skladu s razvojem društva u cjelini.

Najučinkovitiji način za poticanje profesionalnog razvoja:• baviti se pojedinim školama; • baviti se mrežama u kojima škole surađuju; • koristiti integrativne pristupe u kojima se učenje učitelja spaja

s inovacijama u nastavnom planu i programu i poučavanju, evaluacijom i povratnom informacijom o izvedbi, razvojem vodstva škole i upravljanjem vanjskim kontaktima škole

Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA istraživanjima (2000. – 2012.) u sva tri područja (pismenost, matematika i znanost), uglavnom su među prvih 10 u svijetu:

1. Finska2. Nizozemska3. Estonija

Rezultati Pisa istraživanja 2012.:

Što kvalitetu obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice čini višom od kvalitete u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama?

Je li to……

Status učitelja?

Učiteljska plaća?

Homogeno grupiranje/ prema većini?

Inicijalno obrazovanje učitelja?

Kvaliteta i uključivanje u stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika?

DA*

U određenoj mjeri

Definitivno NE

Definitivno DA

Definitivno DA

*Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi imaju izravan upis na učiteljske fakultete.

U zaključcima Europskog vijeća od 15.11.2007. godine o poboljšanju kvalitete obrazovanja učitelja, ministri odgovorni za odgoj i obrazovanje složili su se oko sljedećeg:

da je odgojno-obrazovnim radnicima potrebno osigurati koordinirano, koherentno, i kvalitetno inicijalno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (indukciju) i daljnji profesionalni razvoj*, uz odgovarajuće resurse;

poboljšati kvalitetu inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja;

da zvanje učitelja treba učiniti atraktivnijim.

*cjeloživotno učenje ili kontinuirani profesionalni razvoj

Točnije, dogovoreno je da bi nastavnici trebali:

imati pedagoške vještine, kao i specijalizirano znanje svoga predmeta;

imati pristup učinkovitim programima podrške na početku svoje karijere;

imati dostatne poticaje tijekom karijere za preispitivanjem svojih potreba za učenjem i stjecanjem novih kompetencija;

moći poučavati temeljnim kompetencijama i učinkovito poučavati u heterogenim razredima;

sudjelovati u refleksivnoj praksi i istraživanju;

biti autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tijekom svog radnog vijeka.

Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini;

Ima stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja; Orijentirano je na potražnju; Koristi okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnovu za

ishode učenja* stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem;

Uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog/ih za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja.

Ako analiziramo “3 prakse u vrhu EU-a”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja)?

A. Na sustavnoj/institucionalnoj razini učinkovito stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika…

*ovo se odnosi na inicijalno obrazovanje učitelja

Koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja;

Orijentirano je na ishode učenja i primjenjuje metodologiju sudjelovanja;

U aktivnostima usavršavanja primjenjuje suvremenu tehnologiju; Uključuje mješavinu vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje

kapaciteta; Uključuje sustav osiguranja kvalitete za aktivnosti stručnog

usavršavanja; Uključuje niz akreditiranih pružatelja.

Ako analiziramo “3 prakse u vrhu EU”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja)?

B. Na razini korisnika i pružatelja učinkovitog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika…..

Svaka od tri zemlje u vrhu EU ima dugoročnu politiku i strategiju odgoja i obrazovanja koje se redovito revidira, uključujući i redefiniranje zadaća te time i potrebnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika.

Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini

Stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja Finska i Nizozemska – decentralizirane: škole dobivaju

paušalni iznos od čega je određeni postotak namijenjen aktivnostima profesionalnog razvoja;

Estonija – centralizirana: 3% iz proračuna Ministarstva za plaće odgojno-obrazovnih radnika može se potrošiti na izgradnju kapaciteta.

Sve tri zemlje u vrhu EU uvele su sustave redovne procjene potreba za stručnim usavršavanjem kako bi se ponuda stručnog usavršavanja prilagodila potrebama odgojno-obrazovnih radnika

Orijentirano je na potražnju

Okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnova za ishode učenja i analizu potreba za stručnim usavršavanjem

Gotovo da ne postoji zemlja EU-a bez okvira kompetencija za učitelje i administrativno osoblje škola;

Međutim, postoji razlika u dosljednosti njihove primjene – najdosljednije su 3 zemlje u vrhu EU, ali su one različito strukturirane: Finska: decentralizirana, okvir kompetencija definira udruga

učiteljskih fakulteta; Nizozemska: okvir kompetencija dogovoren je između

Ministarstva i učiteljskih fakulteta; Estonija: centralizirana – okvir kompetencija definira estonsko

Vijeće za procjenu kvalitete višeg obrazovanja

Okvir kompetencija… …definira kompetencije za određenu profesiju i time one kojima se

treba baviti u inicijalnom obrazovanju i stručnom usavršavanju; …služi kao osnova za analizu potreba za kontinuirani profesionalni

razvoj u cjelini te posebno za stručno usavršavanje; …je alat za samo-procjenu, izradu i nadopunjavanje osobnog plana

cjeloživotnog učenja; …je osnova za definiranje standarda zanimanja te kriterija za stručnu

spremu (tj. EKO i NKO) i certificiranje; …je osnova za vrednovanje radnog iskustva stručnjaka; …može se koristiti pri zapošljavanju novog osoblja u nekoj organizaciji.

Što je okvir kompetencija i zašto nam je potreban?

Kompetencija: uvjet koji pojedinac mora ispunjavati kako bi propisno ispunio neki zadatak (definicija)

Okvir kompetencija… …obično je grupiran

oko malog broja temeljnih kompetencija…

…od kojih svaka sadrži

niz specifičnih kompetencija

1. Omogućavanje

inovativnog učenja

i poučavanja

usmjerenog na učenika

2. Procjenjivanje i

praćenje procesa

učenja i njegovih

ishoda

3. Izr

ada i

prim

jena

prog

rama,

rasp

ored

a,

obra

zovn

ih

materij

ala i

didak

tičkih

meto

da

4. Usmjeravanje i savjetovanje

učenika

5. Sudjelovanje u

timskom radu radi

poticanja prigoda

za

interdisciplinarno

učenje

6. F

orm

iranj

e pa

rtne

rstv

a iz

van

vlas

titih

inst

ituci

ja

radi

pov

eziv

anja

is

hoda

uče

nja

s pr

akso

m

7. Težnja ka

vlastitom

profesionalnom

razvoju i

kreativnosti

Temeljne kompetencije

nastavnika

1.Stvaranje inovativne

kulture učenja i poučavanja

usredotočene na kvalitetu

(pedagoško vodstvo) 2. Procjenjivanje,

praćenje i poboljšanje

ishoda učenja na razini

cijele škole

(vodstvo za

izvrsnost)

3. Raz

voj, p

rove

dba i

ažur

iranje

instit

ucion

alne v

izije

i

strate

gije

(vizio

nars

ko vo

dstvo

)

4. Usmjeravanje učitelja u njihovom

kontinuiranom profesionalnom razvoju

i pružanje podrške nastavnom okruženju

(upravljanje resursima)

5. Poticanje timskog

rada i duha;

delegiranje

odgovornosti i ovlasti

za specifične zadatke

(vodstvo tima)

6. P

rom

ovira

nje

vizi

je i

stra

tegi

je p

rem

a va

n,

uklju

čiva

nje

u pa

rtner

stva

za

pob

oljš

anje

ob

razo

vanj

a, o

sigu

rava

nje

vanj

skih

resu

rsa

(mor

alno

vod

stvo

)

7. Težnja ka

vlastitom

profesionalnom

razvoju i

kreativnosti

(vodstvo u

cjeloživotnom

učenju)

Temeljne kompetencije

ravnatelja

Okvir kompetencija… …obično je grupiran

oko malog broja temeljnih kompetencija…

…od kojih svaka sadrži

niz specifičnih kompetencija

Sve tri zemlje EU-a u vrhu PISA istraživanja imaju integriranu strategiju za razvoj sustava inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, s redovitim sastancima/konzultacijama(obično: dva puta godišnje) s jasno definiranim odgovornostima svih sudionika: Nizozemska: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu

provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim okvirom kompetencija; dva puta godišnje konzultacijski sastanci;

Finska: Nema inspektorata – strateške mjere se u školama provode elektroničkim putem kroz “platforme za podršku školama”; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacije jednom godišnje;

Estonija: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacijski sastanci svakih 6 mjeseci (Strategija Ministarstva o obrazovanju učitelja 2009.-2013.).

.

Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja

Kao što ustanova treba plan razvoja ustanove (strategiju), tako i suvremena škola ima razvojni plan škole: Koji definira obaveze škole kao i ciljeve koje škola želi postići u svom

srednjoročnom razvoju; Definira način na koji škola planira ostvariti ove ciljeve i obaveze,

uključujući mehanizme osiguranja kvalitete;Primjer Nizozemske:

Školski radni plan revidira se jednom godišnje (u čemu sudjeluju svi članovi osoblja i predstavnici roditelja), s komentarima i odobrenjem od strane inspektorata;

Na razini škole godišnja procjena odgojno-obrazovnih radnika i/ili procjena potreba za stručnim usavršavanjem na temelju postojećeg okvira kompetencija u skladu s ciljevima i obavezama škole;

Procijenjene potrebe za stručnim usavršavanjem postaju prioritetna područja u jednogodišnjem planu aktivnosti škole, koji se smatra dijelom školskog radnog plana.

Školski razvojni planovi kao osnova za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja

Svaka od tri zemlje u vrhu EU stavlja jak naglasak na to da učenici pokazuju kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja, kao i na primjenu aktivnog učenja u učionici. Kompetencije nastavnika potrebne za ovo mogu se postići samo vježbanjem samog pristupa tijekom (stručnog) usavršavanja. Isto vrijedi i za kompetencije nenastavnog osoblja

Orijentiran je na ishode učenja, primjenjuje metodologiju sudjelovanja

Primjenjuje suvremenu tehnologiju u aktivnostima stručnog usavršavanja

Upotreba IKT-a u stručnom usavršavanju već je postala uobičajena praksa;

Estonija, Finska i Nizozemska (tim redom) su među najambicioznijim zemljama u izradi i primjeni e-učenja i virtualnih zajednica za učenje u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

Kako stjecanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, tri zemlje EU u vrhu PISA istraživanja razvile su niz mogućnosti za stručno usavršavanje: “Licem u lice” rezidencijalni programi stručnog usavršavanja za koje se

odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; posebno za učiteljske vještine;

Programi e-učenja na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavna metoda: individualni rad; posebno učinkovito za nadogradnju specijaliziranog znanja;

Zajednice/platforme e-učenja pod stručnim vodstvom na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; posebno za vještine refleksije i istraživačke projekte;

“Licem u lice” programi usavršavanja koji se održavaju u školi – glavna metoda: grupni rad; posebno za vježbanje novih pristupa u učenju i poučavanju i za team building u školama.

Kombinacija vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta

Svaka od tri zemlje u vrhu EU ozbiljno shvaća osiguranje kvalitete: Analiza potreba za stručnim usavršavanjem uzima se kao osnova za

oblikovanje programa stručnog usavršavanja prema individualnim potrebama sudionika;

Evaluacija programa stručnog usavršavanja koristi se za njihovo poboljšanje;

Napredak sudionika u postizanju ishoda učenja prati se tijekom stručnog usavršavanja i koristi se za prilagodbe;

Postoje procedure za rješavanje prigovora.

Sustav osiguranja kvalitete aktivnosti stručnog usavršavanja

Niz akreditiranih pružatelja stručnog usavršavanja Nije izgledno da će različiti oblici stručnosti potrebni za stručno

usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika biti sadržani u samo jednoj ustanovi;

Konkurencija, te gdje je moguće, suradnja između pružatelja, u Finskoj, Nizozemskoj i Estoniji smatraju se principima za poboljšanje kvalitete usavršavanja;

Mehanizmi osiguranja kvalitete, pridržavanje okvira kompetencija i kvalificirano osoblje osnovni su kriteriji za akreditaciju koju izdaje Ministarstvo ili neko drugo službeno tijelo

Opći zaključci:

Tijekom provedbe projekta, u hrvatskom sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika učinjeni su veliki pomaci.

U odnosu na europski kontekst, još uvijek postoji niz značajki koje se mogu uvesti. AZOO Strategija stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014. – 2020.) definira značajan dio njih.

“Sadržaj ove prezentacije isključiva je odgovornost SPAN Consultantsa”.

Ured tima tehničke pomoći:

Hvarska 7, 10000 ZagrebTel.: +385 1 6180 939

Hvala vam na pozornosti

paul.roeders@azoo.hr