piskiza nasional konaba hanoin publiku iha timor-leste · detail metodolojia nian 2 • piskiza...
Post on 04-Feb-2020
21 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Piskiza Nasional konaba Hanoin Publikuiha Timor-Leste
Novembru 7 - 24, 2016
Detail Metodolojia nian
2
• Piskiza ne’e halao husi INSIGHT Lda., sede iha Dili, Timor-Leste, ne’ebe hetan supervisaun husiChesapeake Beach Consulting no Institutu Republikanu Internasional entre Novembru 7 – Novembru 24,2016. Dadus 2013 ne’ebe mai husi dadus sira husi piskiza ne’ebe halao ona iha Setembru 18 – Outubru19, 2013. Dadus sira husi piskiza ne’ebe halao ona iha Novembru 10 – Desembru 16, 2008.
• Dadus sira ne’e halibur husi povu, intervista ba iha uma-kain sira. Ema sira ne’ebe hetan intervista husiMunisipiu 12 no Rejiaun Administrasaun Espesial Oecusse husi Timor-Leste. Intervista sira ne’e halaoiha fatin sira area urbana no rural.
• Povu ne’ebe hamutuk hetan intervista mak 1,200 respondente (rasio responde: 99 pursentu) tinan 17 baleten, no ida ne’e sai representativu ba idade ne’ebe bele tuir votasaun.
• Piskiza ne’e halao tuir metode sesaun prosesu sikuenzia multi stratifika ramdom (acak). Iha pasu
dahuluk piskiza ne’e stratifika husi kada munisipiu 12 no REAO iha Timor-Leste. Iha pasu darua piskiza
stratifika klean liu tan husi kada suco (village). Tuir tan, aldeias (unidade vizinu tuir administrativa
sira) ne’ebe hili husi metode random (acak), uja infomasaun sensus 2010. Ho kada aldeia, hahu hili
husi umakain ho metode random (acak) no hili husi kada umakain ba dalima nian. Tuir tan hili random
(acak) umakain, hili respondente sira iha kada umakain baseia ba metode spesifiku lista tabela
respondente ne’ebe iha ona idade 17 ba leten.
• Ekipa intervistador sira kompostu husi Mane no Feto sira.
• Kalkulu eru la liu mais ka menus husi 2.9 pursentu entre mediu nivel konfiansa 95 pursentu.
• Informasaun iha relatoriu ne’e kompila tuir metodolojia piskiza sira padraun internasional no merkadumetodolojia piskiza social sira. Figura sira iha grafiku no tabela ne’e bele la hanesan lolos pursentu 100kuandu konta fila ninia pursentu.
Indikador sira
Tuir mai ne’e Timor-Leste lao ba dalan los ka dalan sala?
4
55%
49%
26%
21%19%
30%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Outubru 2013 November 2016
Dalan los Dalan sala La hatene/La kohi hatan
Tamba sa ita boot hanoin nasaun ne’e lao ba dalan ne’ebe mak los? (Nakloke, n=586)
5
14%
3%
5%
6%
16%
52%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Seluk
Ita nia nasaun iha ona mudansa ba
diak, iha oportunidade ekonomia
barak no dezenvolvimentu
Dezenvolvimentu infrastrutura
(eletrisidade, Be'e mos,
estrada), kuida saude no
edukasaun ne'ebe hadia ona
Ami livre, iha paz, no moris iha
demokrasia
Governasaun hadia ona, hatun
korupsaun
Tamba sa ita boot hanoin nasaun ne’e ba dalan ne’ebe mak sala? (Nakloke, n=257)
6
6%
9%
6%
9%
12%
65%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
La hatene
Seluk
Laiha kuida saude, edukasaun no
dezenvolvimentu infrastrutura (laiha
asesu ba be’e mos, eletrisidade ka
estrada)
Governu funsiona ladiak, faila ona atu
implementa planu promesa sira; la
prekupa kona povu
La iha opurtunidade ekonomia no
servisu; povu sei moris iha kiak nia
laran
Governu korupsaun no neptismu
Tuir ita boot nia hanoin, Timor-Leste sai diak liu, hanesan deit ka aat liuduke tinan kotuk?
7
6%
2%
35%
57%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Aat liu
Hanesan deit
Sai diak liu
Hanoin ba oin, Timor-Leste sei sai diak liu, hanesan deit ka aat liu ihatinan tuir mai?
8
7%
1%
20%
72%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
La hatene
Sai aat liu
Hanesan deit
Sai diak liu
Iha tinan kotuk, Ita no Ita boot nia familia nia situasaun finansial sai diakliu tan, hanesan deit ka sai aat liu tan?
9
6%
8%
56%
31%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Sai aat liu
Hanesan deit
Sai diak liu
Ita hanoin katak Ita boot nia familia nia situasaun finansial sei sai diakliu tan, hanesan deit ka sai aat liu tan iha tinan tuir mai?
10
9%
2%
39%
50%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
Sai aat liu
Hanesan deit
Sai diak liu
Karik ita boot bele iha deit ida ka seluk tan, ida ne’ebe mak importanteliu ba ita boot: Sistema demokrasia iha governasaun nian ka ekonomia
ida ne’ebe prosperiu?
11
10%
31%
9%
3%
47%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
Demokrasia mak importante
tebes los mai hau
Demokrasia mak importante
mos mai hau
Prosperidade mak importante
mos mai hau
Prosperidade mak importante
tebes los mai hau
Oinsa ita boot fo valor servisu governu Timor-Leste?
12
43%
29%
47%
45%
8%
18%
1%
1% 1%
1%
6%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Outubru 2013
Novembru 2016
Diak tebes Diak La diak liu no la aat liu Aat Aat tebes La hatene
Isu/Problema no Prioridade sira
Tuir ita boot nia hanoin, isu/problema saida mak importante liu Timor-Leste hasoru?
(Nakloke)
14
16%
5%
1%
1%
1%
1%
2%
2%
3%
4%
4%
5%
7%
8%
11%
29%
0% 10% 20% 30%
La hatene
Seluk
Gastus ba pensaun veteranu
Sistema kuida saude
Sistema justiza
Dezenvolvimentu turismu
Lei konaba Nain ba rai nian
Presu aihan no sasan sira
Violensia politika
Eletrisidade
Krimi
Edukasuan
Empregu
Estrada
Relasaun governu ho nasaun
vizinu sira
Korupsaun ne'ebe relasaun iha
estadu laran
Tuir ita boot nia hanoin, Isu/problema saida mak Timor-Leste hasorudadaun? (Nakloke)
15
Isu/problema Novembru 2016 Outubru 2013 Desembru 2008
Estrada 29% 25% 16%
Empregu 11% 8% 10%
Edukasaun 8% 9% 33%
Krimi 7% 4% 1%
Eletrisidade 5% 8% 7%
Violensia politika 4% 1% 0%
Relasaun governu ho nasaun vizinu sira 4% <1% 1%
Presu aihan no sasan sira 3% 5% 6%
Lei konaba Nain ba rai nian 2% <1% <1%
Korupsaun ne’ebe relasaun iha estadu laran 2% 3% <1%
Gastus ba pensaun veteran 1% 1% 1%
Sistema kuida saude 1% 4% 5%
Sistema justiza 1% <1% 1%
Dezenvolve turismu 1% Not Asked Not Asked
Seluk 5% 15% 12%
La hatene 16% 19% 10%
Hau sei lee sai ba ita boot lista ida konaba isu/problema, no husi ida ba ida, favor dehan mai oinsa ita sinte situasaun ne’e iha mudansa ona desde tinan
kotuk.
16
24%
29%
30%
38%
40%
42%
43%
43%
47%
49%
57%
71%
71%
78%
79%
42%
38%
53%
39%
34%
35%
38%
32%
32%
29%
26%
18%
15%
17%
14%
17%
32%
15%
6%
4%
11%
7%
5%
7%
11%
8%
3%
13%
2%
5%
17%
2%
3%
17%
22%
12%
12%
21%
14%
11%
9%
8%
1%
3%
2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Korupsaun ne'ebe relasaun ho estadu laran
Estrada
Presu aihan no sasan sira
Violensia politika
Prosesu judizial
Lei konaba Nain ba rai
Empregu
Industria turismu
Hamenus krimi
Gastus ba pensaun veteranu
Relasaun governu ho Australia
Relasaun governu ho Indonesia
Eletrisidade
Edukasaun
Kuida Saude
Sai diak liu Hanesan deit Sai aat liu La hatene
Tuir ita boot nia hanoin, Isu/problema saida mak importante liu ihakomunidade lokal ita boot nian? (Nakloke)
17
6%
15%
1%
1%
1%
2%
2%
3%
3%
5%
10%
10%
41%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
Seluk
Violensia politka
Gastus ba pensaun veteranunian
Lei konaba Nain ba rai
Saude
Presu aihan no sasan sira
Hamenus krimi
Edukasuan
Empregu
Eletrisidade
Estrada
Relasaun governu ho nasaun
vizinu sira
Ita boot fiar katak Distritu/Munisipalidade sira mak tenke iha liukontrolu kona ba gastus lokal, impostu no administrasaun?
18
57%
16%
27%
Los Lae La hatene
En jeral, Ita boot a favor ka kontra konaba planu governu nian atu hariiasembleia munisipalidade liu husi eleisaun-direta?
19
83%
3%
14%
A favor Kontra La hatene
Ita boot hanoin katak governu dudu no enkoraja makas turismu sei fobenefisiu ba Timor-Leste?
20
15%
1%
6%
24%
55%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
La benefisiu teb-tebes
La benefisiu
Ladun benefisia
Benefisiu teb-tebes
Husi hirak ne’ebe tuir mai ne’e, ida ne’ebe mak tuir ita boot nia hanoinsei bele dezenvolve no enkoraja turista sira atu mai vizita Timor-Leste?
21
15%
5%
8%
8%
11%
19%
35%
0% 10% 20% 30% 40%
La hatene
Hasae investementu estranjeiru
iha industria turismu Timor-
Leste
Hasae investementu domestiku
industria turismu iha Timor-
Leste
Promove turismu Timor nian iha
ra leur
<1%
Hadia parseria sira entre
publiku - provadu
Hadia infrastrutura (hanesan
Estrada no airoportu sira)
Pasa lei propriedade privadu
Timor-Leste nian
Bazeia ba ita boot nia hatene, Ita boot konkorda kona ba saida makgovernu gasta osan husi fundu Mina-Rai nian?
22
8%
8%
17%
16%
52%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
La konkorda teb-tebes
La dun konkorda
Konkorda oituan
Konkorda teb-tebes
Ita boot apoia governu ninia planu kona ba projetu Zona Especiais de Economia Social de Mercado* (ZEESM) iha Oecusse?
23
91%
3%3%
4%
Los Lae Nunka rona konaba ne'e La hatene
*ZEESM (Zona Ekonomia Special ba Merkadu Sosial) hanesan projeru dezenvolvimentu infrastrutura ne’ebe halao iha
Oecusse.
Ita boot apoia projetu Tasi-Mane*?
24
89%
3%4%
4%
Los Lae Nunka rona konaba ne'e La hatene
*Projetu Tasi Mane ne’ebe parte husi Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional atu hari’i sentru industria tolu iha pasrte
sul atu apoia industria petroliun Timor-Leste nian.
Oinsa ita boot nia hanoin konaba dezenpenu servisu husi ofisial sira, edifisiu no ajensia sira?
25
15%
19%
24%
24%
28%
29%
30%
31%
33%
33%
45%
55%
56%
58%
56%
57%
56%
55%
54%
54%
23%
16%
15%
12%
11%
11%
9%
11%
8%
11%
3%
1%
1%
1%
2%
1%
1%
1%
1%
2%
1%
1%
1%
12%
8%
3%
4%
2%
2%
5%
3%
4%
2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
KAK/Komisaun Anti-Korupsaun
Tribunal
Parlamentu Nasional
Ita boot nia Administrador Distritu
PNTL
F-FDTL
CNE/Comisaun Nasional baEleisaun
Primeru Ministru
Presidente
Diak teb-tebes Diak La diak liu-la aat liu Aat Aat teb-tebes La hatene
STAE/Sekretariadu Teknika no
Administrasaun ba Eleisaun
Votasaun no Eleisaun sira
Ita boot vota duni iha eleisaun parlamentar ida ikus iha fulan Jullu tinan2012?
27
86%
14%
0
Los Lae
Ita boot hili partidu ida ne’ebe iha eleisaun ikus?(n=1,026)
28
8%
5%
7%
2%
5%
29%
44%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
Seluk
Segredu
ASDT
PD
CNRT
FRETILIN
Ita boot nia hakarak bot oinsa, se tebes duni karik, atu vota iha eleisaunprezidensial iha 2017?
29
1%
0
0
1%
98%
La hatene
La kohi teb-tebes atu vota
Ladun hakarak atu vota
Hakarak oituan atu vota
Hakarak teb-tebes atu vota
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
<1%
<1%
1%
98%
La hatene
Lakohi teb-tebes atu vota
Ladun hakarak atu vota
Hakarak oituan atu vota
Hakarak teb-tebes atu vota
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
<1%
<1%
<1%
Ita boot nia hakarak bot oinsa, se tebes duni karik, atu vota iha eleisaunparlamentar iha 2017?
Konaba eleisaun presidensial no parlamentar iha 2017, informasaun barakoinsa ona mak ita boot iha konaba eleisaun hirak ne’e?
30
5%
10%
10%
22%
53%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
La iha informasaun liu kedas
Iha informasaun natoon
Iha informasaun oituan
Iha informasaun barak teb-tebes
Ba kada faze husi prosesu rejistrasaun ba votante sira, favor dehan mai se karik Ita boot hetan informasaun ne’ebe naton ka persiza tan
informasaun.
31
25%
19%
18%
9%
12%
11%
62%
63%
66%
4%
6%
5%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Hetan informasaun ne'ebe naton Presija informasaun oituan tan
Presija informasaun barak liu tan La hatene
Wainhira mak atu rejistu
hodi vota iha eleisaun jeral
2017
Oinsa atu rejistu atu vota
iha eleisaun jeral 2017
Atu rejistu no vota iha ne’ebe
iha eleisaun jeral 2017
Partidu politiku ida ne’ebe mak ita boot asosia ho ka ita boot tuir? (Nakloke)
32
13%
15%
1%
2%
2%
3%
19%
44%
19%
28%
2%
1%
1%
4%
19%
21%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
Frente-Mudança
PSD
ASDT
KHUNTO
PLP
PD
CNRT
FRETILIN
Outubru 2013 Novembru 2016
La asosia ho ka la
tuir partidu ida
<1%
<1%
<1%
<1%
Tuir ita boot nia hanoin, se mak lider governu ka politiku ne’ebemak diak tebes iha Timor-Leste?
(Nakloke)
33
13%
2%
4%
4%
6%
15%
56%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Seluk
Mari Alkatiri
Dr. José Ramos Horta
Taur Matan Ruak
Francisco Guterres "Lú Olo"
Xanana Gusmão
Se los mak ita boot hanoin atu sai presidente Timor-Leste tuir mai?(Nakloke)
34
59%
2%
1%
1%
6%
10%
21%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Seluk
Dr. José Ramos Horta
Mari Alkatiri
Taur Matan Ruak
Xanana Gusmão
Francisco Guterres
“Lú Olo”
Se los mak ita boot hanoin atu sai presidente republika Timor-Leste tuirmai?
35
Partidu Politiku
Francisco
Guterres
“Lú-Olo”
Xanana
Gusmão
Taur Matan
RuakMari Alkatiri
José Ramos-
Horta
CNRT 8% 26% 10% 1% 2%
FRETILIN 40% 6% 4% 2% <1%
KHUNTO 5% 10% 5% 0% 5%
PD 10% 17% 7% 0% 5%
PLP 12% 0% 64% 0% 0%
Saida mak sai razaun prinsipal ne’ebe halo ita boot asosia ka hili partidupolitiku ida ne’e? (Nakloke n=873)
36
16%
9%
2%
4%
5%
5%
15%
17%
27%
0% 10% 20% 30%
La hatene
Seluk
Sira kuida konaba foin sae sira
Sira iha politika ne'ebe diak liu
Sira nia lider
Sira halo servisu ne’ebe mak diak liu
no dezenvolve nasaun
Hau nia familia asosia ho partidu/luta
ba partidu ne’e
Sira mak fundador ita nia
nasaun/ajuda liberta povu
FRETILIN mak partidu istoriku/ajuda
dezenvolve no liberta ita nia nasaun
Ita boot iha hanoin/konsidera atu vota ba partidu politiku sira seluk ihaeleisaun iha futuru? (n=873)
37
13%
81%
4% 2%
Los Lae Dala ruma La hatene
Ita boot afavor ka kontra partidu politiku ne’ebe ita boot hili, halo koligasaun ho partidu politiku seluk?
(n=873)
38
9%
6%
5%
15%
66%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
La hatene
Kontra teb-tebes
Kontra oituan
Afavor oituan
Afavor teb-tebes
Ita boot nia konfiansa ba Secretariado Tecnico da Administracao Eleitoral(STAE) atu organiza eleisaun ne’ebe kredivel too iha ne’ebe?
39
6%
1%
2%
15%
75%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
La hatene
La iha konfiansa liu kedas
Iha konfiansa oituan
Iha konfinasa natoon
Iha konfiansa bot teb-tebes
Ita boot nia konfiansa ba Comissão Nacional de Eleições (CNE) niniaabilidade atu superviziona implementasaun eleisaun too iha ne’ebe?
40
7%
1%
2%
15%
75%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
La hatene
La iha konfiansa liu kedas
Iha konfiansa oituan
Iha konfiansa natoon
Iha konfiansa bot teb-tebes
Ita boot nia preukupasaun oinsa konaba violensia ne’ebe bele akontese iha itaboot nia distritu durante eleisaun prezidensial no parlamentar iha 2017?
41
5%
9%
11%
10%
66%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
La hatene
La preukupa kedas
La dun preukupa
Preukupa oituan
Preukupa teb-tebes
Feto no Joventude
Esteitmentu tuir mai ne’e ida ne’ebe mak besik liu ita boot nia hanaoin?
43
6%
7%
82%
6%
5%
16%
69%
9%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%
La hatene
Outubru 2013 Novembru 2016
Feto iha kapasidade liu mane
atu hili hodi ba tur no servi
posisaun sira iha governu.
Feto iha kapasidade hanesan ho
mane atu hili hodi ba tur no
servi posisaun sira iha governu.
Feto iha kapasidade menus
duke mane atu hili hodi ba tur
no servi posisaun sira iha
governu.
Iha karik kandidatu rua mak kompete atu tur iha governu ka edifisiupubliku ida, no sira rua iha kualifikasaun hanesan, maske de faktu katak
kandidatu ida mane no ida seluk feto, kandidadtu ida ne’ebe mak itaboot hakarak liu atu suporta?
44
3%
47%
24%
26%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
La iha diferensia ida
Feto
Mane
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e? Politiku sira la fo atensaun ba presija no ideia sira husi joventude.
45
5%
50%
30%
6%
10%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
La hatene
La konkorda teb-tebes
Ladun konkorda
Konkorda oituan
Konkorda teb-tebes
4%
51%
31%
4%
10%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
La konkorda teb-tebes
Ladun konkorda
Konkorda oituan
Konkorda teb-tebes
Ita boot konkorda ka la konkorda ho esteitmentu tuir mai ne’e? Politiku sira la fo atensaun ba presija no ideia sira husi feto.
Hanoin konaba Partidu Politiku sira
Ita boot iha hanoin konaba afavor ka la- afavor ba partidu politiku siratuir mai ne’e?
47
19%
22%
22%
26%
57%
75%
41%
43%
41%
40%
27%
17%
12%
10%
9%
11%
2%
2%
26%
23%
22%
20%
11%
5%
3%
3%
6%
3%
2%
2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Partido Social Democrata (PSD)
Partidu Libertasaun Popular (PLP)
Partido Democrático (PD)
Afavor teb-tebes Afavour oituan Ladun afavor La afavor teb-tebes La hatene
Frente de Reconstrução Nacional
de Timor-Leste – Mudança
Congresso Nacional para a
Reconstrução de Timor-Leste (CNRT)
Frente Revolucionária de Timor-
Leste (FRETILIN)
48
48%
74%
63%
37%
18%
24%
8%
4%
8%
4%
2%
2%
2%
1%
1%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Partido Democrático (PD)
Afavor tebe-tebes Afavor oituan Ladun afavor La afavor teb-tebes La hatene
Novembru 2016
Outubru 2013
26%
57%
75%
40%
27%
17%
11%
2%
2%
20%
11%
5%
3%
2%
2%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Partido Democrático (PD)
Congresso Nacional para a
Reconstrução de Timor-Leste (CNRT)
Congresso Nacional para a
Reconstrução de Timor-Leste (CNRT)
Frente Revolucionária de Timor-
Leste (FRETILIN)
Frente Revolucionária de Timor-
Leste (FRETILIN)
Ita boot iha hanoin konaba afavor ka la- afavor ba partidu politiku siratuir mai ne’e?
Partidu politiku ida ne’e be mak ativu liu iha ita boot nia komunidade?
49
5%
2%
13%
2%
4%
23%
52%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Seluk
La iha partidune'ebe ativu
Frente-Mudança
PSD
PLP
PD
CNRT
Fretilin
<1%
<1%
Ida ne’ebe mak maneira sira tuir mai ne’e ita boot hakarak partidupolitiku sira uza atu hakbesik-an ba ita boot?
50
Selu iklan iha jornal sira husi
kandidatu ka partidu politiku sira
Hakerek karta privadu ba
kandidatu sira
Hetan visita husi kandidatu
partidu ka reprezentante sira
vizita ba ita boot nia uma
Sorumutu opiniaun husi ema
ne’ebe matenek
11%
16%
20%
22%
22%
26%
30%
47%
53%
57%
60%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Brosura/pamfletu sira
Marsha ho Massa
Hakerek artigu sira iha journal
Poster bot sira
Sorumutu ho politiku sira
Iklan iha televizaun
Iklan iha radio
Ita boot afavor ka la-afavor hanoin ema sira tuir mai ne’e?
51
61%
73%
74%
75%
75%
83%
87%
28%
23%
21%
23%
22%
15%
11%
5%
2%
3%
1%
2%
1%
1%
2%
1%
2%
1%
1%
1%
1%
5%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Isabel da Costa a Fereira
Lere Anan Timur
Mari Alkatiri
Taur Matan Ruak
José Ramos-Horta
Francisco Guterres “Lú-Olo”
Xanana Gusmão
Afavor teb-tebes Afavor oituan Ladun afavor La afavor teb-tebes La hatene
Partidu ida ne’ebe mak refleta diak tebes ba kada esteitementu?
52
Esteitementu FRETILIN CNRT PD PLPFrente-
MudançaPSD
Ida mos
lae
La
hatene
Sira mak diak liu atu ita fiar
ba58% 28% 4% 2% <1% 1% 3% 4%
Sira mak iha politika diak liu 55% 30% 4% 2% <1% <1% 2% 6%
Sira mak apoiante makas liu
konaba reforma demokrasia54% 31% 4% 2% 1% 1% 2% 6%
Sira mak kuida liu konaba
ema ne’ebe hanesan hau51% 29% 4% 3% <1% 1% 2% 9%
Sira mak iha lidernza ne’ebe
forte liu56% 30% 4% 2% 1% <1% 1% 6%
Sira mak iha politika ne’ebe
diak liu atu ajuda kiak51% 30% 4% 3% 1% 1% 2% 9%
Sira mak iha komitmentu liu
atu kombate korupsaun56% 28% 4% 2% <1% <1% 2% 8%
Sira mak iha lider foun sira
barak liu54% 28% 7% 2% <1% <1% 2% 7%
53
Esteitmentu FRETILIN CNRT PD PLPFrente-
MudançaPSD
Ida
mos
lae
La
haten
e
Sei halo kna’ar diak liu
konaba ekonomia53% 29% 4% 2% 1% <1% 2% 10%
Sei halo kna’ar diak liu ho
siguransa50% 32% 3% 3% 1% 1% 2% 9%
Sei halo kna’ar diak liu atu
hadia edukasaun50% 30% 6% 3% <1% 1% 2% 8%
Sei halo kna’ar diak liu atu
hadia saude51% 31% 4% 2% <1% <1% 2% 9%
Sei halo kna’ar diak liu atu
haforsa nasaun53% 30% 4% 2% 1% <1% 2% 8%
Sei halo kna’ar diak liu atu
mantein sigransa politika54% 30% 3% 2% <1% 1% 2% 8%
Sira mak forte liu apoiu
Feto52% 29% 4% 2% <1% <1% 2% 10%
Sira mak relijiosu liu 48% 29% 4% 3% 1% <1% 3% 13%
Partidu ida ne’ebe mak refleta diak tebes ba kada esteitementu?
Ita boot sente livre atu espresa ita boot nia hanoin politika ihafatin ne’ebe ita boot hela ka moris ba?
54
79%
9%
13%
Los Lae La hatene
Relasaun Internasional
Ita boot iha hanoin afavor ka la-afavor konaba nasaun no entidade sira tuirmai ne’e?
56
48%
56%
63%
65%
65%
69%
70%
72%
72%
73%
78%
30%
30%
27%
25%
27%
24%
24%
19%
22%
20%
17%
9%
5%
4%
5%
3%
2%
3%
4%
2%
3%
3%
11%
5%
4%
4%
1%
1%
4%
1%
2%
2%
2%
3%
2%
2%
3%
3%
2%
1%
3%
2%
1%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
China
Philippines
Japan
Australia
European Union
United Nations
South Korea
Indonesia
ASEAN
United States
Portugal
Afavor teb-tebes Afavor oituan Ladun afavor La afavor teb-tebes La hatene
1%
Ita boot iha esperansa konaba relasaun entre Timor-Leste no Australia sei saidiak liu, aat-liu tan ka hanesan nafatin deit iha tinan lima tuir mai?
57
11%
6%
5%
78%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%
La hatene
Sei hanesan deit
Sei sai aat liu
Sei sai diak liu
Media
Fonte media ida ne’ebe mak ita boot hanoin ajuda liu ba povu hanesan itaboot atu aprende ka buka hatene konaba asuntu-ne’ebe liga ho eleisaun no
ninia prosedimentu sira?
59
Temi dala uluk Temi daruak Temi datolu
Talk show/hanoin lesuk ka programa notisia sira
iha TV65% 19% 25%
Informasaun husi ema ida ba ema seluk 13% 17% 21%
Talks show/hanoin lesuk ba programa iha radio 12% 45% 14%
Sorumutu iha fatin publiku/workshops/grupu
diskusaun sira2% 4% 6%
Sorumutu Relijiozu 2% 4% 6%
Informasaun iha social media (Facebook,
YouTube)1% 2% 3%
Brochure/pamfletu/poster/spanduk sira 1% 1% <1%
Mensajen (SMS) <1% 2% 2%
Informasaun sira iha jornal no revista <1% 1% 11%
Informasaun jeral sira iha Internet <1% 1% 3%
Seluk <1% 1% 2%
La hatene 3% 4% 7%
Ita boot nia fonte prinsipal ba informasaun politika mak saida? (Nakloke)
60
5%
1%
1%
6%
14%
15%
59%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
La hatene
Seluk
Jornal sira
Lider relijiozu sira
Internet
Belun, familia ka vizinu
Radio
Lider komunidade sira
Televizaun
<1%
<1%
<1%
Kanal ka estasaun TV ida ne’ebe? (Nakloke, n=703)
61
1%
1%
98%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Seluk
RCTI
RTTL
Estasaun radio ida ne’ebe? (Nakloke, n=173)
62
5%
3%
4%
4%
18%
67%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
Seluk
Radio Atoni Lifau
RTK
Radio Maubere
RTL
Radio Komunidade Lian
Tatamailau
Ita boot iha karik membru familia ruma ne’ebe (ho tinan 17 ba leten) hela no servisu iha rai liur?
63
19%
81%
Los Lae
Nasaun ida ne’ebe mak sira hela ba? (Nakloke, n=229)
64
10%
6%
8%
9%
17%
24%
42%
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Seluk
Irelanda
Portugal
Australia
SouthKorea
Indonesia
England
Demografia sira
65
Jeneru
Feto 50%
Mane 50%
Tinan
18-30 38%
31-40 22%
41-50 19%
51-60 12%
61+ 10%
Edukasaun
Nunka atende eskola 27%
Eskola primaria maibe la hotu 10%
Hotu iha Eskola primaria 10%
Eskola pre-sekundaria 14%
Eskola sekundaria 30%
Universidade maibe la hotu 4%
Hotu iha universidade 5%
Atende atividade relijiozu
Lor-loron 4%
Semanal 57%
Fulan-fulan 8%
Dalaruma 28%
Nunka 3%
Estatus empregu
Servisu tempu tomak/full-time 4%
Servisu tempu soring/part-time 5%
Buka hela servisu 9%
Hein uma /housekeeping 26%
Pensiun <1%
Estuda/turi hela formasaun 11%
Agrikultor 40%
Peskador 1%
Seluk 3%
Hetan osan fulan-fulan/Monthly Income*
100 dolar mai kraik 47%
101 to’o 300 dolar 26%
301 to’o 500 dolar 3%
501 to’o 700 dolar 1%
701 to’o 900 dolar <1%
901 to’o 999 dolar 0%
Liu husi 1,000 dolar <1%
La hatene 23%
Familia ne’ebe moris iha rai leur
Los 19%
Lae 81%
www.IRI.org | @IRI_Polls
Center for Insights in Survey Research
202.408.9450 | info@iri.org
top related