osposobljavanje iz zaštite od požara

OSNOVE ZAŠTITE OD POŽARA

BUILD PROTECT d.o.o. za tehnička ispitivanja i inženjering 51000 Rijeka, Moše Albaharija 5, tel: 051/648-400, fax:051/648-402

OSNOVNI POJMOVI

Vatra je kontrolirano gorenje

unutar predviđenog ložišta.

VATRA

OSNOVNI POJMOVI

Požar je vatra nastala izvan mjesta

predviđenog za gorenje, odnosno na

mjestu na kojem nije pod kontrolom.

POŽAR

TROKUT GORENJA

GORIVA TVAR

TOPLINA (TEMPERATURA

PALJENJA)

ZRAK (KISIK- O2)

OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU

Gorenje je kemijski proces spajanja neke tvari s

kisikom(oksidacija) uz pojavu svjetlosti i topline.

PROCES OKSIDACIJE MOŽE

BITI:veoma polagana oksidacija

(bez pojave vatre, plamena)

npr. hrđanje,

- trenutačna oksidacija(s pojavom i bez pojave vatre, plamena)

eksplozija

- brza oksidacija

(s pojavom vatre, plamena)

gorenje

OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU

O2 O2

O2 O2O2O2

+

PROCES GORENJA (OKSIDACIJE)

pepeosvjetlost

toplina

Shematski prikaz

OSNOVNE SPOZNAJE O GORENJU

SHEMATSKI PRIKAZ:

GORIVA TVAR

+

O2 O2

O2 O2O2

O2 O2

KISIK

= +PRODUKTI

OKSIDACIJE

TOPLINA I

SVJETLOST

UVJETI POTREBNI ZA NASTANAK GORENJAPrvi uvjet:

- tvar koja

može gorjeti

Drugi uvjet:

- tvar koja

podržava gorenje

Treći uvjet:

- toplinskaenergija paljenja

GORIVA TVAR

KISIK IZ

ZRAKA

O2

O2 O2

O2 O2O2

O2

+

+

= GORENJE

TOPLINA

podržavanje gorenja

OKSIDI (DIM)

TOPLINASVJETLOST

PRODUKTI GORENJA ODNOSNO IZGARANJA

•Izgaranje je oksidacija

•Izgaranje može biti potpuno i nepotpuno

•Produkti izgaranja su OKSIDI

Produkt nepotpunog izgaranja je UGLJIČNI MONOKSID

(CO).

Produkt potpunog izgaranja je UGLJIČNI DIOOKSID (CO2).

Razlog: nedovoljna količina kisika pri izgaranju

•U sastavu svih organskih tvari prisutan je ugljik (C).

UGLJIK DIOKSID (CO2)

UGLJIK MONOKSID (CO)- produkt nepotpunog izgaranja ugljika ili organskih

tvari bez dovoljne količine zraka odnosno kisika

- plin bez boje i mirisa, vrlo otrovan, zapaljiv, odnosno

eksplozivan (područje eksplozivnosti od 12,5 % do 74%)

-produkt potpunog izgaranja ugljika iliorganskih tvari.

- plin bez boje i mirisa, zagušljivac, ne podržava gorenje,

teži od zraka.

PODJELA TVARI U POGLEDU GORIVOSTI

NEGORIVE ILI NEZAPALJIVE TVARI

GORIVE ILI ZAPALJIVE TVARI

Neprecizan pojam, jer se pojedine tvari mogu svrstati i u ne

gorive i u gorive tvari ovisno o obliku u kojem se nalaze i

ovisno o nekim drugim uvjetima u kojima se nalaze.

TEŠKO ZAPALJIVE TVARI

Tvari koje gore samo dok se na njih djeluje plamenom.

Zapaljive krute tvari.

Zapaljive tekuće tvari.

Zapaljive plinovite tvari.

PODJELA TVARI PREMA AGREGATNOM STANJU

KRUTINE

PLINOVITEKUĆINE

GORENJE KRUTIH TVARI I BRZINA

SAGORIJEVANJAPrema načinu gorenja krute tvari moguće je podjeliti u tri grupe:

PRVA GRUPA:

Kemijski elementi (sumpor, magnezij, fosfor i dr.) u

normalnim uvjetima kao krutine izgaraju direktno se

spajajući s kisikom iz zraka.

DRUGA GRUPA:

Krute zapaljive tvari koje prilikom zagrijavanja

mijenjaju agregatno stanje u tekuće, a daljnjim

zagrijavanjem u plinovito stanje bez promjene kemijskih

svojstava (vosak, parafin i dr.)

GORENJE KRUTIH TVARI I BRZINA

SAGORIJEVANJA

TREĆA GRUPA:

Krute zapaljive tvari koje se prilikom zagrijavanjasuše, a iz njih ishlapljuju plinoviti sastojci koji gore dajući plamen, a ostatak sagorijeva uz žarenje.Neizgorivi dio ostaje u obliku pepela (papir, drvo, ugljen i dr.).

KRUTE TVARIKrute tvari imaju točno određen oblik

i volumen, koji se ne mijenjaju

porastom tlaka i temperature.

TEMPERATURA PALJENJA-krutih tvari

250Mrki ugljen

280Drvo omorike

180 – 300Papir

500Magnezij

30 – 50 Fosfor bijeli

Temperatura paljenja 0CTvari

Tekućine nemaju točno određen oblik, već

poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.

Volumen tekućina neznatno ovisi o promjeni

tlaka i temperature.

TEKUĆINE

ZAPALJIVE TEKUĆINE

• Zapaljivim tekućinama ili smjesama

zapaljivih tekućina smatraju se

tekućine koje na 50°C imaju tlak para

niži od 300 kPa (3 bara)

ZAPALJIVE TEKUĆINE

• Tekućine su tvari koje poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.

• Zagrijavanjem isparavaju odnosno prelaze u parno stanje.

Brzina isparavanja ovisi o:

• Temperaturi atmosfere iznad tekućine,

• Površini tekućine koja isparava,

• Strujanju zraka iznad površine tekućine,

• Zasićenosti atmosfere iznad tekućine tom parom itd.

GORENJE ZAPALJIVIH TEKUĆIH TVARI

“Zapaljive tekućine”

Tekućine ne gore

gore pare tekućina nastale

isparivanjem tekućina.

ali

Plamište je najniža temperatura, pri kojoj se iznad površine tekućine

nalazi toliko para da u dodiru sa zrakom stvaraju zapaljivu smjesu

PLAMIŠTE ZAPALJIVE TEKUĆINE

• Plamište zapaljive tekućine je

najniža temperatura na kojoj se

iznad tekućine stvara dovoljno

para koje se pomiješane sa

zrakom mogu zapaliti

prinošenjem izvora paljenja.

RELATIVNA GUSTOĆA ZAPALJIVIH

TEKUĆINA

• Relativna gustoća zapaljive tekućine određuje se u odnosu na gustoću vode koja iznosi JEDAN.

• Gotovo sve zapaljive tekućine imaju relativnu gustoću manju od JEDAN, što znači da su lakše od vode i na njoj “plivaju”

VRELIŠTE ZAPALJIVE TEKUĆINE

• Vrelište zapaljive tekućine je temperatura

potrebna da zapaljiva tekućina vrije i

prelazi u paru, pri čemu se tlak para

izjednači s atmosferskim tlakom.

• Skoro sve pare zapaljivih tekućina su teže

od zraka.

TEMPERATURA PALJENJA

ZAPALJIVIH TEKUĆINA

280 – 530Benzin

102Ugljični disulfid

420Petrolej

175Dietileter

540Aceton

425Etilni alkohol

Temperatura paljenja 0CZapaljiva tekućina

GRANICA EKSPLOZIVNOSTI NEKIH

ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Tvar Relativna

gustoća

para

Plamište

°C

Temper.

samozapaljenja

°C

Vrelište°C Granica

eksplozivnosti %

DGE GGE

Benzin 3,4 -20do-40 465 25-215 0,6 7,5

Kerozin 4,5 38 210 150-300 0,7 5,0

Ksilen 3,7 32,2 465 144 1,0 6,0

Benzen 2,8 -11 560 80 1,3 7,1

Aceton 2,0 -17,8 465 56,7 2,6 12,8

PLINOVI

• Plinovi ispunjavaju sav raspoloživi prostor,

jer nema sila koje bi čestice plina držale

na okupu.

• Volumen plina ovisi o temperaturi i tlaku:

što je temperatura viša, volumen je veći, a

što je tlak viši, volumen je manji.

GORENJE PLINOVITIH TVARI

- To je jednostavniji proces gorenja u odnosu na proces

gorenja krutina i tekućina.

Karakteristika gorenja plinova je pojava plamena

- reakcija kisika iz zraka s plinovitom tvari.

Do gorenja plina doći će

uz odgovarajuću koncentraciju

zapaljivog plina i zraka ili kisika

uz potrebnu temperaturu paljenja.

OSNOVNA SVOJSTVA PLINOVA

-PREVIŠE GORIVE TVARI-

• GORNJA GRANICA

EKSPLOZIVNOSTI (GGE)

PODRUČJE EKSPLOZIVNOSTI

• DONJA GRANICA

EKSPLOZIVNOSTI (DGE)

-PREMALO GORIVE TVARI-

PREBOGATO

EKSPLOZIVNA

KONCENTRACIJA

(PODRUČJE

EKSPLOZIVNOSTI)

PRESIROMAŠNO

GRANICE EKSPLOZIVNOSTI

Donja granica eksplozivnosti (DGE) je najmanja

koncentracija plina ili para u smjesi sa zrakom

ispod koje ne dolazi do eksplozivnog izgaranja.

DGE

GRANICE EKSPLOZIVNOSTI

Gornja granica eksplozivnosti (GGE) je

najveća koncentracija sa zrakom iznad koje

ne dolazi do eksplozivnog izgaranja

GGE

Granice eksplozivnosti nekih plinova

75,64VODIK

9,52,1PROPAN

8,51,5BUTAN

2815AMONIJAK

821,5ACETILEN

80706

0

5

0

40302010VOL% GGEDGE

PODRUČJE EKSPLOZIVNOSTIGRANICA EKSPL.

VOL.%PLIN

Temperatura paljenja je ona najniža temperatura

do koje treba zagrijati neku zapaljivu tvar da bi ona

počela gorijeti odnosno spajati se s kisikom.

TEMPERATURA PALJENJA

Crveni fosfor Bijeli ili žuti fosfor55°C

TEMPERATURA PALJENJA

ZAPALJIVIH PLINOVA

610Ugljični monoksid

560Vodik

470Propan

305Acetilen

405Butan

650Metan

Zapaljivi plin Temperatura paljenja0C

OZNAKE NA AMBALAŽI

ZNAKOVI OPASNOSTI

ZNAKOVI ZABRANE

ZNAKOVI ZAŠTITE OD POŽARA

• Iskre

• Otvoreni plamen

• Užareni predmeti

• Kemijske reakcije

• Prirodne pojave

IZVORI PALJENJA

Izvori paljenja eksplozivne ili

zapaljive smjese mogu biti:

Mehanički rad

• Trenje,

• Tlak i

• Udar.

Temperatura električnog

kratkog spoja 3870 °C

Plamen zemnog

plina 3042 °C

Svijeća 940 °C

Plamen šibice 870 °C

Žar cigarete 650 °C

Ploča pegle 250 °C

POTENCIJALNI IZVORI PALJENJA

ELEKTRICITET

Električna struja;

Električna energija,prilikom prolaska kroz

vodič ili prilikom korištenja u strojevima ili

uređajima transformira se djelomično u

toplinsku energiju.

KEMIJSKE REAKCIJE

• Samozagrijavanje i samozapaljenje

• Proces samozagrijavanja započinje tihom oksidacijom ili fermentacijom koja stvara toplinu. Ako toplina raste, kemijska se reakcija ubrzava

sve dok se ne postigne temperatura paljenja tvari ili produkata raspadanja.

• Primjeri:(masne krpe natopljene lanenim uljem, ugljen,otpaci kože,čađa,duhan,organske tvari-

boje,tkanine, sjemenje žitarica itd.)

Direktan dodir;

• Nekontrolirano vođenje procesa;

• Opušak cigarete ili odbačeno goruće

palidrvce;

• Dječja igra šibicama ili vatrom.

• Nepravilno korištenje peći za zagrijavanje.

• Rezanje, lemljenje i zavarivanje.

Uzrok paljenja mogu biti:

pregrijavanje električnih vodiča,

- kratki spoj,

- veliki prijelazni otpori,

- iskrenje i

- elektrotermički uređaji i naprave.

- Grom;

- Statički elektricitet.

• Prisustvo tvari, koja se vrlo lako može zapaliti ili

eksplodirati, te razne tehničke neispravnosti;

- uređaja,

- instalacija,

- nepoštivanje tehnoloških normi i postupaka,

- nesmotreno korištenje otvorene vatre.

POŽARNE OPASNOSTI I

MJERE ZAŠTITE

MJERE ZAŠTITE KOD GAŠENJA POŽARA

ISKLJUČITI STRUJU

PRIJE GAŠENJA

VODOM ILI PJENOM

ZAUSTAVITI DOTOK

GORIVE TVARI

DO MJESTA POŽARA

ZAŠTITITI GLAVU,

RUKE I NOGE

PRI GAŠENJU APARATOM

POSTUPATI PREMA

UPUTAMA PROIZVOĐAČA

U ZATVORENOM

PROSTORU ZAŠTITITI

DIŠNE ORGANE

PRUŽITI PRVU POMOĆ

OZLJEĐENIMA I ZATRAŽITI

LJEČNIČKU POMOĆ

Osim što uzrokuju štetu, ugrožavaju ljude,

životinje i materijalna dobra, intenzitet požara

može poprimiti katastrofalne razmjere

elementarne nepogode. U takvim prilikama

nužno je angažirati ogromni materijalni, tehnički i

ljudski potencijal potreban za gašenje i saniranje

područja, objekta ili tehnološkog postrojenja.

Nažalost, ljudska zajednica će se unatoč

poduzetim preventivnim mjerama zaštite i u

budućnosti suočavati sa požarima i

eksplozijama širih razmjera.

Požar uz odgovarajuće uvjete može

poprimiti veće razmjere, što iziskuje

dodatni napor i vrijeme za gašenje. U

ponekim slučajevima se može nadzirati, ali

konačno gašenje slijedi tek nakon više sati

pa čak i dana (požari šuma, rezervoarskih

postrojenja, brodova i slično).

HLAĐENJEM

ANTI-

KATALITIČKIM

DJELOVANJEM

UKLANJANJEM

UGUŠIVANJEM

NAČINI

GAŠENJA

PJENA

PRAH

PRIRUČNA

SREDSTVA

HALONIILI ZAMJENA

FM-200, FE-25

UGLJIČNI

DIOKSID

VODA

SREDSTVA

ZA

GAŠENJE

VRSTE POŽARA I

UPOTREBA SREDSTAVA

ZA GAŠENJE

POŽARI KRUTIH TVARI

• drvo

• tekstil

• biljne tvari

• plastika

• slama

• i dr.

SREDSTVA ZA GAŠENJE:

VODA – najdjelotvornije

PRAH I PJENA – uspješno

CO2 i HALON – iznimno

A

POŽARI ZAPALJIVIH

TEKUĆINA

• benzin

• benzol

• ulja

• smole

• masti

• i dr.

SREDSTVA ZA GAŠENJE:

•PRAH, PJENA I HALON – najdjelotvornije

•CO2– iznimno

B

POŽARI PLINOVITIH

TVARI

• metan

• butan

• propan

• vodik

• acetilen

• i dr.

SREDSTVA ZA GAŠENJE:

•PRAH I HALON – najdjelotvornije

•CO2– iznimno

C

POŽARI LAKIH METALA

• aluminij

• magnezij

• titan elektron

SREDSTVA ZA GAŠENJE:

•SPECIJALNI PRAH – najdjelotvornije

•SUHI PIJESAK ILI STRUGOTINE SIVOG LIJEVA – iznimno

D

GAŠENJE POŽARA NA LOŽIŠNIM UREĐAJIMA

Peći na kruta goriva, lož ulje, plinske peći i dr.

Ložišni uređaji se ne postavljaju na gorive

podloge.

Vodu upotrijebiti samo kao sredstvo za hlađenje.

Posebno su opasni požari plinskih trošila

i plinskih boca.

Ako dođe do požara potrebno je: odmah zatvoriti glavni

ventil na plinskom priključku,

• a ventil na plinskoj boci uz upotrebu mokre krpe.Za gašenje požara mogu se koristiti vatrogasni aparati s:

prahom,ugljik dioksidom i pjenom.

GAŠENJE POŽARANA ELEKTRIČNIM UREĐAJIMA

I INSTALACIJAMA

Opasno po život ako je

instalacija pod naponom!!!

ZA GAŠENJE POŽARA KORISTITI VATROGASNI

APARAT NA: PRAH, UGLJIK DIOKSID ILI FM 200.

Obvezno isključiti instalacije pod naponom!!!

Nakon isključenja napona može se gasiti vodom ili

pjenom.

GAŠENJE POŽARA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Manji požari zapaljivih tekućina uspješno se mogu

gasiti upotrebom praha ili pjene, te priručnih

materijala kao što su pijesak, pokrivači i dr.

Postoji opasnost od proširenja požara

zapaljivih tekućina ako se vodom (puni mlaz)

gase razlivene zapaljive tekućine.

GAŠENJE POŽARA NA MOTORNIM VOZILIMA

Uzroci požara mogu biti:

- pušenje, točenje goriva s motorom u radu,

neispravna električna instalacija i dr.

Vozilo u pokretu odmah treba zaustaviti,

ugasiti motor i odpojiti akumulator.

Za gašenje požara najprikladniji su vatrogasni aparati s

prahom.

Ne smije se potpuno otvoriti poklopac motora.

Opožareno vozilo trebaju napustiti putnici i iskrcati gorivi

materijal ako se prevozi i ako je moguće.

GAŠENJE POŽARA U OBJEKTIMA

Požarom u objektu mogu biti zahvaćene: krovne

konstrukcije, podrumi, dimnjaci, prostorije (zidovi,

stropovi, podovi) i stubišta.

U slučaju požara

odmah treba

obavijestiti vatrogasce

na telefon - 193 !

Kod požara i nastanka velike količine dima treba

zatvoriti vrata na stanovima -

spriječite zadimljavanje i paniku.

GAŠENJE POŽARA NA OSOBAMA

Na čovjeku se najčešče

zapali odjeća.

Potrebno je:

2.Požar na čovjeku se najdjelotvornije gasi

prekrivačima kojim ovijemo osobu nastojeći je

lagano položiti na pod.

1. Izbjeći paniku i sačuvati prisebnost,spriječiti

opožarenu osobu da počne trčati.

3.Ne preporuča se korištenje vatrogasnih aparata

posebno ne aparata s ugljik dioksidom.

NE !!!

SMRTNA

OPASNOST

NE !!!

SMRTNA

OPASNOST

NAJBOLJENAJBOLJENAJBOLJEELEKTRIČNE

INSTALACIJE

0 DO +600 DO +60-20 DO +43-20 DO +60-20 DO +60OKOLNA

TEMP. °C

NENENENESPECIJALNI

PRAHMETALI

SAMO ZA

HLAĐENJENE

U ZATVO-

RENOMNAJBOLJENAJBOLJEPLINOVI

SAMO S

PJENILOMNAJBOLJE

U ZATVO-

RENOMNAJBOLJENAJBOLJETEKUĆINE

NAJBOLJEUSPJEŠNOIZNIMNOIZNIMNOUSPJEŠNOKRUTE

TVARI

VODAPJENACO2HALONPRAHSREDSTVA

ZA GAŠENJE

VRSTE POŽARA I USPJEŠNOST GAŠENJA

APARATI ZA GAŠENJE

APARATI ZA GAŠENJE VODOM

APARATI ZA GAŠENJE PJENOM

APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM

S6, S9, S12 P6,P9,P12

KORISTE SE ZA GAŠENJA U

INDUSTRIJSKIM POGONIMA,

SKLADIŠTIMA, HOTELIMA,

GARAŽAMA, STAMBENIM

OBJEKTIMA TE PRIJEVOZNIM

SREDSTVIMA; AUTOBUSIMA,

KAMIONIMA, CISTERNAMA,

VLAKOVIMA, BRODOVIMA ITD.

CO2POGONSKI PLIN N2

APARATI ZA GAŠENJE UGLJIČNIM

DIOKSIDOM

CO2– 3 kg CO2 – 10 kg

CO2 – 5 kg CO2 – 30 kg

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA

• Hidranti

• Ključevi za hidrante

• Cijevi

• Spojnice za cijevi

• Razdjelnice i sabirnice

• Mlaznice

• Ormarići za smještaj opreme

HIDRANTI

Hidranti su mjesta na kojima se iz

vodovodne mreže obavlja opskrba vodom

za gašenje.

Prema izvedbi razlikujemo:

• Podzemne hidrante

• Nadzemne hidrante

• Zidne hidrante

HIDRANTI, HIDRANTSKI NASTAVCI I HIDRANTSKI ORMARIĆI

HIDRANTSKI KLJUČEVI

EVAKUACIJA

NAČINI SPAŠAVANJA - OSNOVNA PRAVILA•pravodobna procjena brzine i pravca širenja

požara

•organizirani izlazak ljudi iz objekta ili

ugroženog prostora glavnim i pomoćnim putevima

•spriječavanje nastajanja panike

•korištenje raspoložive zaštitne opreme

• osiguranje osvjetljenja puteva evakuacije

EVAKUACIJA - NAČINI SPAŠAVANJA

EVAKUACIJA - NAČINI SPAŠAVANJA

ZNAKOVI EVAKUACIJE

MNOGO POŽARA MOŽE SE ZAUSTAVITI, AKO SE POČNE

GASITI ODMAH NAKON ŠTO PLANE VATRA!!!

ZA PREVENCIJU POŽARA

ODGOVORNI SMO SVI!!!

1309. U statutu grada Dubrovnika uvedena odredba o

organizaciji i načinu gašenja požara.

1741. U Samoboru je donijet propis o spriječavanju

požara i skrbi o vatri

1768. Kraljevsko vijeće Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

donijelo prvi propis za obranu od požara za područje Hrvatske.

1857. U Zagrebu se donosi propis za obranu od požara,

tzv. “Gasnik”, a u Varaždinu “Redarstveno požarnički red”.

1882. Objavljuje se “Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce”, prva

vatrogasna knjiga na hrvatskom jeziku autora Gjure Deželića

1957. Otvorena je Vatrogasna škola u Zagrebu.

1993. Donijet je novi Zakon o vatrogastvu te Zakon o zaštiti od požara.

POVIJEST

HRVATSKOG

VATROGASTVA

STEHIOMETRIJSKA KONCENTRACIJA

• To je koncentracija pri kojoj je

postignut idealan odnos zraka i

zapaljivih para pri čemu je eksplozija

najjača.

APARATI ZA GAŠENJE VODOM

APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE PRAHOM

S50, S50A,

S 100

KORISTE SE ZA GAŠENJA U KEMIJSKOJ INDUSTRIJI,

PUMPAMA ZA ISTAKANJE GORIVA

ZA POGONSKI PLIN KORISTI SE CO2

Vatrogasni aparat S50 i S100- s bočicom

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA PRAHOM

APARATI ZA GAŠENJE POŽARA

UGLJIČNIM DIOKSIDOM

ZNAKOVI

SIGURNOSTI

UPUTE ZA GAŠENJE POŽARA

• Pri događajima poput eksplozija, požara ili

nesreća stotine ljudi mogu biti samo

pasivni promatrači požara, dok sa druge

strane, unaprijed uvježbane male skupine

vatrogasaca vještim korištenjem tehnike i

opreme obavljaju spašavanje i gašenje.