osnovne značajke primarnih djelatnosti

Osnovne značajke primarnih djelatnosti

Anita Šimunović, 4.c

Što je to poljoprivreda?

• Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja.

• Proizvodi hranu i sirovine za proizvodnju odjeće, obuće, namještaja i druge sirovine.

• Grane poljoprivrede: a) ratarstvo, b) stočarstvo, c) ribolov i d) šumarstvo.

• Poljoprivreda je nekoć bila najvažnija gospodarska djelatnost u Hrvatskoj, čak je 75% stanovništva bilo uposleno u tim djelatnostima.

• Razvojem industrijalizacije ljudi se sele u gradove i napuštaju poljoprivredu, udio pada na 44%, a danas je samo 9%.

Zapostavljanje poljoprivrede • U Hrvatskoj nakon domovinskog rata, mjera državne

politike i pada cijena poljoprivrednih proizvoda na tržištu došlo do zapostavljanja poljoprivrede.

• Ne vodi se politika zaštite zemljišta od poplava i erozija, ne grade se sustavi za natapanje, ne sprječava se prekomjerna uporaba kemijskih i bioloških sredstava za zaštitu bilja, dopušta se uvoz jeftinijih proizvoda iz inozemstva, a istodobno se ne potiče domaća proizvodnja.

• Smanjenje broja uposlenih u poljoprivrednim djelatnostima pozitivni je proces, ali samo tamo gdje je praćen modernizacijom poljoprivredne proizvodnje i povećanjem proizvodnje.

• Jezgru hrvatskog poljoprivrednog sektora čine obiteljska

gospodarstva, zauzimaju 80 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta, a u vlasništvu imaju 82% stoke. Iako je 3/4 hrvatskih obiteljskih gospodarstava manje od 3 hektara, prosječna veličina vitalnih i komercijalnih obiteljskih gospodarstva ipak je znatno veća i iznosi 12 hektara. Većina tih obiteljskih imanja su mješovitog tipa, odnosno ujedinjuju poljoprivrednu i stočarsku djelatnost.

• U odnosu na zemlje EU, u Hrvatskoj se koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu. To ukazuje na još uvijek veliku usitnjenost gospodarstava u Hrvatskoj, pri čemu je prosjek svih gospodarstava samo 8,5 ha.

• Hrvatska je uvoznik mnogih poljoprivrednih proizvoda, umjesto da potiče domaću proizvodnju, jer bi mogla biti dobar izvoznik!

• Uvoz Hrane u Hrvatsku porastao je za 36,4%.

Ratarstvo

• Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima.

• Najvažnije ratarske kulture: pšenica, kukuruz, ječam, uljana repica, soja, suncokret, šećerna repa, duhan, krumpir, kupus, rajčica, masline i sl.

• U ukupnoj strukturi proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Tijekom razdoblja 2006.-2008. godine pod žitaricama se bilo prosječno 559 tisuća hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. Dominatno mjesto imaju kukuruz sa 62% i pšenica s 27%. Hrvatska je dugi niz godina više nego dobra u sektoru žitarica i to ponajviše zbog bitno veće proizvodnje pšenice od ukupne domaće potrošnje. Hrvatska je neto izvoznik žitarica. Prosječno se u razdoblju 2006.-2008. proizvodilo 250 tisuća tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95 tisuća hektara. Proizvodnja uljarica pokriva manje od 80% domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima.

• KUKURUZ- uzgaja se u velikim količinama, pretežito kao stočna hrana. Prosječni urod na razini je svjetski najrazvijenijih zemalja.

• PŠENICA- tradicionalna žitarica Hrvatske, proizvodnja varira na domaćem i svjetskom tržištu. Najveći proizvođači Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska.

• KRUMPIR- kvalitetan i cijenjen iz Gorskog kotara, Like i Međimurja. Međimurje se proizvede samo oko 15% ukupne hrvatske proizvodnje.

• ŠEĆERNA REPA- proizvodnja šećera u Virovitici, Županji i Osijeku, ali moguća bi bila i znatno veća proizvodnja šećerne repe kad bi cijenama bili konkurenti na svjetskom tržištu. Šećer je najvažniji hrvatski izvozni proizvod u zadnjem desetljeću čiji je doprinos u ukupnoj trgovinskoj razmjeni iznimno važan. Gotovo sav izvoz ostvaruje se na tržištu Europske unije.

Za Hrvatsku je važna proizvodnja uljarica. Soja, suncokret, uljana repica, ali posebno masline zbog razvoja turizma i mogućnosti izvoza maslinova ulja.

• Posljednjih godina je počela proizvodnja medicinsko-aromatičnog bilja poput: kadulje, lovora, pelina, lavande, majčine dušice i sl.Započeo je i uzgoj gljiva na pogodnim staništima (Gorski kotar, Lika, Istra i dr.)

• U voćarstvu prevladava proizvodnja jabuka, šljiva, krušaka, trešnja, lješnjaka, jagoda, dunja i sl.

• Od mediteranskog voća prevladava proizvodnja smokva, marelica, breskva, kivija, naranča i dr.

• Premda iznimno raznovrsna i zadnjih godina u kontinuiranom blagom porastu, proizvodnja povrća i voća pokriva manje od 2/3 ukupne potrošnje. Kod voća se, kao i u većini europskih zemalja, znatan dio ukupne potrošnje namiruje uvozom tropskog i suptropskog voća pa je i ukupna samodostatnost proizvodnje bitno niža nego kod povrća. Jabuke i Mandarine su dvije najzastupljenije vrste voća u domaćoj proizvodnji s prosječnom zbirnom proizvodnjom od 103 tisuće tona u razdoblju 2006. – 2008., a unutar proizvodnje povrća to su bijeli kupus i paprika s prosječnom zbirnom proizvodnjom od 70 tisuća tona u istom razdoblju.

• Vinova loza također ima važnu ulogu u Hrvatskoj. Proizvodnja u Hrvatskoj ima jako dugu tradiciju.

• Vinogradarstvo je desetljećima bilo uvjerljivo najvažniji izvor prihoda poljoprivrednika u pojedinim područjima, a i danas je statistički promatrano najviše gospodarstava s registriranim vinogradima (oko 150 tisuća).

STOČARSTVO

• Stočarstvo se danas definira kao grana poljoprivrede, a po rasnom sastavu najvažniji su govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo i sl.

• To je djelatnost kojom se ljudi bave već tisućama godina a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

• Najvažnija djelatnost za brdsko-planinske prostore.

• Stočarska proizvodnja je rasprostranjena na cjelokupnom hrvatskom području. U strukturi proizvodnje prevladavaju manja obiteljska gospodarstva, pri čemu zadnjih godina ubrzano raste značenje u tržnoj proizvodnji velikih proizvodnih jedinica, odnosno specijaliziranih farmi.

• Govedarstvo je najznačajnija stočarska grana. proizvodnja mlijeka čini osnovicu govedarstva na koju se naslanja proizvodnja mesa. proizvodnjom se 2003. godine bavilo nešto više od 77 tisuća farmi s prosječnom veličinom od samo tri krave. zadnjih pet godina dolazi do velikog restrukturiranja u pogledu broja proizvođača koji isporučuju mlijeko mljekarama na preradu uz istodobno snažan rast isporučenog mlijeka po farmi, posebice u kategoriji najvećih gospodarstava.

• Potencijal za razvoj svinjogojske proizvodnje proizlazi iz snažne domaće proizvodnje koncentrirane stočne hrane i tradicije, dok je glavno ograničenje iznimno velika usitnjenost farmi.

• Glavnina ovčarske i kozarske proizvodnje se odvija u brdsko-planinskim područjima i na otocima, odnosno područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Čak 98% proizvodnje je smješteno na razmjerno malim obiteljskim gospodarstvima kojih u ovčarskoj proizvodnji ima gotovo 30 tisuća.

U strukturi ukupne potrošnje mesa, slijedeći strukturu proizvodnje, najveći udio otpada na svinjsko meso, potom peradsko, pa goveđe, dok je najmanje zastupljena potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa. Hrvatska je za sve navedene kategorije mesa neto uvoznik, pri čemu je najbliža postizanju samodostatnosti kod peradskog mesa

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 48 tisuća tona jaja, što uglavnom namiruje domaću potrošnju. Proizvodnja meda odvija se gotovo isključivo na obiteljskim gospodarstvima. Zadnjih je godina značajnije porastao izvoz hrvatskog meda, koji je s obzirom da se dobrim dijelom proizvodi u ekološki djevičanskim područjima, iznimno cijenjen na europskom trištu.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 48 tisuća tona jaja, što uglavnom namiruje domaću potrošnju.

RIBARSTVO

• Grana gospodarstva koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne. Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva, kao i oni koji žive uz velike rijeke i jezera.

• U RH trenutno postoji oko 3.500 ovlaštenika povlastice za gospodarski ribolov čiji je ukupan ulov u 2008. godini iznosio oko 48.500 tona. Od toga, na ulov male plave ribe otpada čak 85%, dok je ulov pridnenom povlačnom mrežom iznosio oko 4.200 tona.

Marikultura • Hrvatska ima izuzetno velike mogućnosti za razvoj marikulture.

Marikultura RH uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe i školjkaša. Ukupna godišnja proizvodnja iznosi oko 12.000 tona, ukupne vrijednosti oko 120 milijuna eura. U uzgoju bijele ribe dominiraju lubin i komarča i to u količinama od oko 4.000 tona godišnje. Istovremeno se u hrvatskim mrestilištima proizvodi oko 20 milijuna komada mlađi lubina i komarče godišnje. Uzgoj plave ribe podrazumijeva uzgoj tuna u plutajućim kavezima na poluzaštićenim i otvorenim područjima Srednjeg Jadrana. Uzgoj se temelji na ulovu manjih tuna iz prirode (8-10 kg) i njihovom daljnjem uzgoju do tržišne veličine (30 kg). Godišnja proizvodnja iznosi oko 5.000 tona, ukupne vrijednosti oko 80 milijuna eura koja uglavnom završi na japanskom tržištu. Uzgoj školjkaša uključuje uzgoj dagnji i kamenica na pergolarima u posebno kontroliranim područjima koja se nalaze pod stalnim monitoringom. Godišnja proizvodnja iznosi oko 3.000 tona daganja i oko 2 milijuna komadakamenica.

Slatkovodna akvakultura • Uzgoj slatkovodnih vrsta ribe obavlja se sukladno

prirodnim uvjetima na dva načina, kao uzgoj hladnovodnih (pastrvskih) i uzgoj toplovodnih (šaranskih) vrsta. Slatkovodnom akvakulturom bavi se ukupno 49 ovlaštenika povlastice za akvakulturu (26 uzgojem toplovodnih vrsta, a 23 uzgojem hladnovodnih vrsta). Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2008. godini iznosila je oko 7.100 t, od čega oko 60% otpada na proizvodnju toplovodnih vrsta, a preostali udio odnosi se na uzgoj hladnovodnih vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran, bijeli amur, linjak, som, smuđ, štuka i kalifornijska pastrva.

Prostorna distribucija primarne proizvodnje u Hrvatskoj

PANONSKA I PERIPANONSKA NIZINA

• žitarice, krmno bilje, šećerne repe, uljarice, krumpir, kupus

• Slatkovodne ribe

• Govedo, svinje i perad

• voće

GORSKI PROSTORI HRVATSKE

• Kupus, krumpir, grah, ječam, zob, raž

• Govedo, svinje, ovce

• Šljive, jabuke, kruške, šumsko voće, gljive

PRIMORSKA, JADRANSKA,MEDITERANSKA ILI SREDOZEMNA HRVATSKA

• Vinova loza

• Mediteransko i submediteransko voće

• Masline

• Sitna stoka, perad

• Ribarstvo i prerada ribe