obrada muljeva
Post on 02-Mar-2016
382 Views
Preview:
TRANSCRIPT
OBRADA OTPADNIH VODA
ZBRINJAVANJE
(OBRADA)
MULJEVA SA UREDJAJA
ZA PREĈIŠĆAVANJE
OBRADA OTPADNIH VODA
OBRADA
MULJEVA
MULJEVI SA UREĐAJA ZA PREĈIŠĆAVANJEOTPADNIH VODA
Izbor odgovarajućeg postupka obrade mulja injegovog konaĉnog odlaganja je
ĉesto daleko sloţeniji odsamog postupka obrade otpadne vode
O naĉinu konaĉne obrade i odlaganja muljau prirodu,
moguće je odluĉiti tek kada se utvrdi
koliĉina mulja, poreklo i osnovne karakteristike.
Mulj kao ostatak nakon biološke obrade otpadnih, komunalnih ili industrijskih voda sadrţi i vredne organske materije (oko 70%).
Njihova energetska vrednost se moţe iskoristiti zaproizvodnju energije, ili u proizvodnji komposta.
KOLIĈINA MULJA – prvenstveno zavisi od
kvaliteta vode koja se preĉišćava, ali i od samog postupka
Prvi cilj je, bez obzira na postupak obrade mulja –smanjenje volumena(izdvajanje što većih količina vode iz mulja)
Volumen sveţeg mulja svakako je manji od volumena vodekoja se preĉišćava
Smanjenje volumena smanjuje troškove dalje obrade
- troškove prevoza do mesta odlaganja
- površinu zemljišta potrebnu za odlaganje
SASTAV I SVOJSTVA MULJA
(kod gradsk ih otpadnih voda razl ikujemo):
1.PRIMARNI MULJ – iz primarnog ili prethodnog taloţnika. Sadrţi neorganske
(pesak, gl ina, karbon at i , oks idi m etala ) i organske lakorazgradljive (proteini ,mast i ,
ugl jenihidrat i ) i teškorazgradljive materije. Sadrţi i ţive organizme (bakteri je, viru si,
parazit i)
2. BIOLOŠKI MULJ – iz biološkog reaktora – sadrţi uglavnom ţivu masu bakterija injihove ostatke, koliĉina zavisi od vrste uredjaja, postupka preĉišćavanja,starosti mulja
3. TERCIJARNI MULJ – nastaje kad je u postupcima obrade otpadne vode odvojena
tercijarna faza.Sadrţi ostatke reakcija dodatnih hemikalija s otpadnom vodom injenim sadrţajem (pri koagulaciji),adsorbense s adsorbiranim sastojcima iz
otpadne vode, alge i drugo već prema primenjenom postupku
4. KOMBINACIJA MULJEVA - kombinacija muljeva razliĉitog porekla
Svojstva muljeva prema kojima se razlikuju jedan od drugoga, odnosno
od kojih će zavisiti izbor naĉina njihove dalje obrade i zbrinjavanja,mogu se podeliti na :
fiziĉka, hemijska i biološka
FIZIĈKA SVOJSTVA Taloţivost mulja – zavisi od naĉina vezivanja vode u mulju
ukupna voda koju mulj sadrţi moţe biti: slobodna – lako se uklanja taloženjem
vezana kapilarno ili adheziono – tada se teže odvaja –cedjenje pod pr i t iskom
intermolekularna (adsorbirana) - može se ukloniti samo termičkim postupkom
Stišljivost ili sposobnost cedjenja (dehidratizacija) Granulometrijski sastav
Vlaţnost mulja
Gustoća mulja
Kalorimetrijska vrednost
HEMIJSKA SVOJSTVA
Vrednost pH sveţeg mulja iznosi oko 7 (mulj je neutralan) Vrednost ph pada na 6 i niţe (mulj prelazi u stanje raspadanja, kiselo vrenje) Suva masa mulja – koliĉina suve materije organskih i neorganskih materija
nakon sušenja na 105oC
Ţareni ostatak
MIKROBIOLOŠKA SVOJSTVA
Sirovi mulj sadrži patogene mikroorganizme, jaja crva,
crve i drug e parazi te i sapro f i tne organizme
OBRADA MULJA SA UREDJAJA
MULJ - je specifiĉna vrsta otpadne materije
svrstava se u grupu opasnog otpada –
postupci prerade mulja su specifiĉni i razliĉiti otpadni mulj je heterogena masa koja se sastoji od tekućedisperzione smese u kojoj su raspršene krute ĉestice razliĉitih veliĉina
Teško se mogu unapred odrediti osnovne karakteristike mulja
Idealno je najpre izgraditi tehnološku liniju preĉišćavanja vodei tek pošto se proizvede mulj utvrditi njegova svojstvai najpovoljnije postupke prerade
Tako se izbegava predimenzioniranje objekata za obradu mulja i
ceo postupak upravljanja muljem kao otpadom
lakše se moţe optimizirati
Mulj otpadnih voda nema trajno iste karakteristike
Tehnološkim testovima potrebno je ĉešćeocenjivati karakteristike mulja
i
OBRADA
MULJEVAZGUŠNJAVANJE MULJA STABILIZACIJA MULJA
Primenjuje se kao prvi u
nizu postupaka, ili kao medjupostupak
Cilj je smanjenje koliĉine vode, a timei koliĉine volumena mulja
Troškovi dalje obrade su manji
Zgušnjavanje se postiţe
postupcima
TALOŢENJA
ISPLIVAVANJA
Veoma vaţan postupak
Ovakav mulj povoljniji za okolinu
Odlaţe se bez daljih postupaka obrade
Stabilizacijom se spreĉava daljarazgradnja (truljenje)
Postiţe se bolje izdvajanje vode
(smanjenje volumena)
Smanjuje se broj patogenih
mikroorganizama
Uklanja se neugodan miris
Postupci stabilizacije:
Hemijski
Toplotni (termiĉki) BIOLOŠKI
aerobni
anaerobni
HEMIJSKA STABILIZACIJA MULJA
Koristi se godinama unazad uglavnom kreĉ, tako se povećava pH vrednost(do 12 i više) što rezultira uginjavanjem mikroorganizama. Time prestajebiološka razgradnja i spreĉava se širenje neugodnih mirisa.Ovakva stabilizacija mulja nije trajna jer smanjenjem vrednosti pH moguć jeponovni razvoj mikroorganizama u nerazgradjenoj organskoj materiji u mulju
Hlor je takodje sredstvo kojim se postiţe hemijska stabilizacija. Najĉešće seupotrebljava kao dezinfekciono sredstvo za otpadnu vodu koja se ispuštau okolinu
Vaţno je utvrditi pravilnu dozu koja je za svakisluĉaj specifiĉna
TERMIĈKA STABILIZACIJA
Vrši se zagrevanjem mulja do 260 stepeni Celzijusa podpritiskom od 27,5 bara zbog ĉega dolazi do raspadanja ćelija mikroorganizama
Ovaj postupak se primenjuje i kao kondicioniranje jer se povišenjemtemperature oslobadja vezana voda u mulju
AEROBNA STABILIZACIJA MULJA - digestija
postupak razgradnje mulja organskog porekla, moţe se vršiti istovremeno sa
biološkim preĉišćavanjem – postupak je manje osetljiv prema toksiĉnim materijama od
anaerobnog
Vrši se pomoću aerobnih mikroorganizama – uz dovoljno kiseonika mikrobi oksidišu
razgradljivu organsku materiju – nastaju ugljendioksid, voda, nitrati,fosfati,sulfati
ANAEROBNA STABILIZACIJA – digestija , najrašireniji postupak
koristi se za prirodne ali i sintetiĉke
organske materije
prva faza
– kiselinska
druga faza – alkalna, metanska
osetljivost na temperaturu, pH, toksične materije
digestori
anaerobna digestija - kiselinska i metanska faza
KONDICIONIRANJE MULJA Kondicioniranje mulja je postupak kojim se poboljšavaju svojstva mulja, Postupak kojim se smanjuje broj mikroorganizama,
Povećava se uĉinak odvodnjavanja i smanjuju neugodni mirisi Postupak se moţe vršiti hemijski ili termiĉki
Hemijski postupci – dodavanje hemijskih sredstava (mineralne soli ili
organski polimeri),doze se utvrdjuju za svaki mulj posebno – mešanje dok sene postigne zgrušnjavanjeI pahuljiĉanje mulja
Termiĉki postupci – ovaj postupak je istovremeno i stabilizacija mulja.
Najĉešće se vrši na temperaturi od 160 do 210 stepeni , na kojoj se muljzadrţava 30 do 60 minuta
Ovaj postupak se moţe primeniti na svakom biološkom mulju
Nedostatak su visoki troškovi gradjenja uredjaja i pogona
CEDJENJE MULJA –neophodan postupak zbog dalje obrade i prevoza
Moţe se postići: Prirodnim cedjenjem i isparavanjem na poljima za sušenje mulja
Mehaniĉkim cedjenjem sa pritiskom ili vakuum cediljkama
Centrifugiranjem na centrifugama za mulj
K O M P O S T I R A NJ E M U LJ ADa bi se proces nesmetano odvijao potrebni su:
kiseonik, voda, hranljive materije (azot, fosfor, ugljenik) i
mikroorganizmi koji obavljaju razgradnju organske materijeNeki muljevi iz obrade industrijskih otpadnih voda mogu sadržavati jone
teških metala te nisu prikladni za korišćenje u kompostu jer postaju otrovni
za biljke, životinje, ljude
Postupak moţe biti aeroban ili anaeroban a odvija se najĉešće na otvorenom
prostoru
Postoje i mehaniĉki postupci u zatvorenom prostoru koji su znatno kraći
Kompostiranje je postupak koji se primenjuje kada se ţeli kompost kaokrajnji proizvod upotrebljiv u poljoprivredi, za poboljšanje strukture tla
ODLAGANJE MULJA U OKOLINU – sirovi mulj je najneprikladniji za odlaganje u
prirodu
Nakon što se osuši na polju za sušenje, ako nije pogodan za korišćenje u
poljopriovredi Ili za proizvodnju energije, potrebno ga je negde odloţiti, naodgovarajuću lokaciju za odlaganje odlagališta za poseban otpad
Vodonepropusno, stalna kontrola nasipanja i odlaganja, zaštita površinskih i
po dzemnih vo da, izbegavanje mir isa pr i transp ortu
top related