nezavisni univerzitet banja luka fakultet …sistema su : 1. hardware –materijalno –tehnička...
Post on 06-Jan-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKAFAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
Prof. dr Slobodan S. Župljanin
PREDMET: UVOD U MENADŽMENT
Banja Luka, 31.05.2018.godine.
UVOD U MENADŽMENT
TEMA : INFORMACIONI SISTEMI, INFORMACIJE I
MENADŽMENT
UVOD U MENADŽMENT
CILJ TEME :
• Da se studenti upoznaju sa značajaem informacija
• Da studenti u potpunosti razumiju informacioni podsistem kao servis menadžmenta
• Da studenti steknu saznanja da su menadžeri ti koji moraju oblikovati informacioni sistem
• Da studenti steknu uvid u činjenice da rezultati informacionog sistema moraju biti u funkciji vršenja menadžerskih funkcija
• Da se studenti osposobe da stečena znanja primijene u praksi
UVOD U MENADŽMENT
STRUKTURA TEME
I UVOD
II GLAVNI DIO
INFORMACIONI SISTEM I MENADŽMENT
INFORMACIJE I MENADŽMENT
UPRAVLJANJE ZNANJEM
III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
UVOD U MENADŽMENT
METOD RADA
1. Usmeno izlaganje uz video prezentaciju
2. Upućivanje na primjere iz prakse
3. Interaktivno učešće studenata u toku izlaganja
4. Pitanja, odgovori i diskusija na kraju predavanja
5. Podjela prezentovanog materijala i upućivanje na relevantnu literaturu
UVOD U MENADŽMENT
1. INFORMACIONI SISTEM I MENADŽMENT
- jedna je od najznačajnijih pretpostavki uspješnosti
menadžmenta – treba blagovremeno da obezbijedi kvalitetne
podatke i informacije o pojavama i procesima u organizaciji i
njenom okruženju ;
- konstituisanju i uspostavi odgovarajućeg informacionog
sistema dužnu pažnju moraju posvećivati informatičari i
menadžment ;
- vršenje menadžerskih funkcija, pojedinačno i u ukupnosti
uslovljeno je postojanjem kvalitetnog informacionog sistema ;
- informacioni sistemi su svojevrstan servis menadžmenta
UVOD U MENADŽMENT
1.2. Osnovne komponente informacionih sistema
Savremeni informacioni sistemi se sastoje od brojnih i raznovrsnih
komponenata, međusobno povezanih u jedinstvenu ciljno
usmjerenu cjelinu. Osnovne komponente strukture informacionog
sistema su :
1. Hardware – materijalno – tehnička osnova koju čine
informacione ali i druge tehnologije korišćene u IS ;
2. Software – nematerijalna – programska osnova koju čine
ukupnost svih programa, od operativnog sistema preko
programskih paketa do aplikativnog softvera ;
3. Orgware – organizacioni postupci, metode i uputstva kojima
se sve komponente povezuju u funkcionalnu cjelinu ;
UVOD U MENADŽMENT
4. Lifeware – kadrovska osnova IS koju čine ljudi – korisnici, kao
i profesionalno specijalističko osoblje ;
5. Data – podaci, informacije i znanje ( kao resursi IS i
organizacije ) ;
6. Netware – računarske mreže i komunikacije –sistem
povezivanja računara u cilju razmjene podataka i komunikacija
između fizički udaljenih računara
UVOD U MENADŽMENT
1.3. Vrste i karakteristike informacionih sistema
Postoje brojne i različite vrste klasifikacija IS. Za nas je relevantno
razlikovati slijedeće vrste IS :
1. Sistemi za obradu transakcija – Transacttion Processing
Systems – TPS – vrše evidentiranje i skladištenje relevantnih
podataka i daju izvještaje menadžerima o performansama
poslovnih transakcija – jednostavnijih poslovnih operacija (
nabava, prodaja, plaćanja... ) ;
2. Upravljački informacioni sistemi – Management
Information Systems – MIS – služe za rješavanje složenih
upravljačkih problema menadžera srednjeg nivoa – bave se
prikupljanjem, obradom i distribucijom podataka i informacija
menadžerima u cilju stvaranja pretpostavki za donošenje odluka (
posebno u planiranju i kontroli )
UVOD U MENADŽMENT
3. Sistemi za podršku odlučivanju – Decision Support
Systems – DSS – spadaju u novije vrste sistema i svrha im je
davanje podrške nosiocima odlučivanja u procesu donošenja
odluka. Oni ne daju gotova rješenja već pomažu donosiocima
odluka da donesu što kvalitetnije odluke. Najznačajnije
performanse ovog sistema su :
- obezbjeđuje podršku donosiocima odluka uglavnom u
polustrukturiranim i nestrukturiranim situacijama odlučivanja
– omogućava istovremeno računarske informacije i
personalno prosuđivanje ,
- daje podršku svim nivoima upravljanja ( od linijskog do
najvišeg ),
- daje podršku pojedincima i grupama ,
UVOD U MENADŽMENT
- obezbjeđuje podršku u nekoliko međusobno zavisnih i/ili
sekvencijalnih odluka,
- podržava sve faze odlučivanja,
- podržava različite procese i stilove donošenja odluka –
prilagođava se osobinama individualnog donosioca odluke (
jezik, rječnik, stil odlučivanja i sl. ),
- nastoji više unaprijediti efektivnost nego efikasnost,
- donosioci odluka imaju potpunu kontrolu nad sistemom
tokom svih koraka donošenja odluka,
UVOD U MENADŽMENT
- usmjeren je na podršku donosiocu odluke a ne zamjenu
donosioca odluke,
- omogućava učenje koje vodi ka novim znanjima i
oplemenjavanju sistema, koje zatim vodi ka novom učenju.
U novije vrijeme razvija se koncept Data Warehouse Systems (
Dimenzional Data Warehouse Systems – DDWS ) –
informacioni pod – sistem koji omogućava daljnje povećanje
efikasnosti podrške svim menadžerima, a naročito top
menadžmentu. Osnovne karakteristike ovog koncepta su :
- filozofija DW zasniva se na konceptu sticanja strategijske
prednosti sintetizovanim kombinovanjem i integracijom podataka
iz neintegrisanih, neobjedinjenih i međusobno nepovezanih
sistema,
UVOD U MENADŽMENT
- DW omogućava da organizacija smješta podatke u “ skladišta “ i
da ih organizuje na način brze i lake dostupnosti i manipulacije –
što nije mogla činiti drugim IT – iz toga se mogu izvlačiti tzv.
skrivene informacije – koje se odnose na nove nepoznate činjenice
;
Danas su kreirani brojni DSS sistemi, a posebno ističemo :
1. Sistem za podršku grupnom odlučivanju – Group Decision
Support System – GDSS – nastaje tokom 80 – ih godina XX
vijeka,
- nadograđuje dotadašnje sisteme integracijom podsistema za
upravljanje komunikacijama po modelu čovjek – računar – čovjek
,
Ima niz prednosti, a najznačajnije su :
UVOD U MENADŽMENT
- mogućnost definisanja ili osporavanja ideja ili prijedloga
odvija se vremenski paralelno za sve učesnike i to
ravnopravno i anonimno,
- softverski alati pomažu učesnicima u svim fazama
odlučivanja,
- svi imaju iste neograničene mogućnosti korišćenja baze
znanja i baze podataka,
- donošenje odluke željenom metodom i glasanje se zasniva
na ocjeni ideje – prijedloga, a ne predlagača,
- proces odlučivanja se vremenski značajno skraćuje,
UVOD U MENADŽMENT
- postoje neposredne mogućnosti provjere posljedica odluke,
- svi izlazi pojedinih alata ulaze u bazu znanja sistema i to
omogućava stalnu dogradnju baze znanja.
2. Sistemi za podršku izvršnim menadžerima – Executive
Support System – ESS – prevashodno je usmjeren na prikupljanje
i analizu podataka o stanjima i situacijama istraživanja procesa koji
se u njemu odvijaju i blagovremeno izvještavanje zainteresovanih
izvršnih menadžera.
Posjeduje brojne alate među kojima se posebno ističu računarski
softveri označeni kao – Ekspertni sistemi – Expert Systems – ES
– ističu se kao moćno sredstvo za obezbjeđenje podrške izvršnim
direktorima, jer imaju sljiedeće značajne performanse, odnosno
mogućnosti :
UVOD U MENADŽMENT
- kompleksne i složene zadatke rješavaju na nivou eksperata,
- primjenjuju i uvažavaju strategije rješavanja problema koje
su afirmisane u datoj specifičnoj oblasti,
- koriste se “ samosaznanjem “ da bi rezonovali u procesu
svog zaključivanja i pružili obrazloženje datih zaključaka,
- rješavaju probleme koji pripadaju širokoj skali funkcionalnih
kategorija ( interpretacija, dijagnosticiranje, planiranje,
predviđanje, oblikovanje i kontrolisanje ).
UVOD U MENADŽMENT
2. INFORMACIJE I MENADŽMENT
- informacije imaju veoma veliki značaj za efektivan i efikasan
menadžment ;
- kvalitetne – korisne informacije su najznačajnija pretpostavka
rada svakog menadžera ;
- rasprava o informacijama podrazumijeva razjašnjavanje pojma
podatak
Podaci su pojava, odnosno fenomen koji su neodvojivi od
informacija kao pojave, odnosno fenomena.
- rasprava o informacijama takođe podrazumijeva i raspravu o
znanju.
UVOD U MENADŽMENT
- izraz podatak i informacije se veoma često koriste, kako u
teoriji tako i u praksi – veoma često se izjednačavaju ;
- pojmovno izjednačavanje ova dva termina je i pogrešno i
štetno !
Podaci predstavljaju modele ( verbalne ili neverbalne,
kvantitativne ili kvalitativne, konkretne ili apstraktne ) kojima se
prikazuje određena pojava.
- ni jedan model kojim se prikazuje stvarnost ( bez obzira na
njegovu formu : broj, slovo, fotografija... ) ne može da prezentuje
pojavu u potpunosti – onakvu kakva je ona u stvarnosti ;
- za sticanje saznanja o stvarnim karakteristikama neke pojave
mora se koristiti više podataka, više modela, više izvora i
standardni termini ;
UVOD U MENADŽMENT
- prikupljanjem podataka stvaraju se pretpostavke za sticanje
informacija o relevantnim pojavama ;
- svaki podatak sadrži u sebi određene elemente koji
omogućavaju sticanje informacije ( djelimične ili potpune ) o
određenoj pojavi ;
- podatak “ nosi “ određenu informaciju – on je “ ambalaža “ za
informaciju ;
Da bi bili korisno upotrebljivi – da bi mogli poslužiti za dobijanje
korisnih informacija, podaci moraju imati određene kvalitativne
karakteristike :
- Reprezentativnost – moraju biti takvi da sadrže informacije
koje vjerno prikazuju određenu pojavu ,
UVOD U MENADŽMENT
- Preciznost – moraju sadržavati sve informacije koje, u potrebnoj
i dovoljnoj mjeri, detaljno prikazuju karakteristike određene pojave ;
- Razumljivost – moraju biti sačinjeni u formi koju razumije
korisnik ;
- Aktuelnost – moraju imati performanse koje omogućavaju
sticanje informacije koja je korisna za blagovremeno rješavanje
problema ;
Informacije predstavljaju saznanja – znanja o određenoj pojavi,
procesu, problemu i sl., koja se dobijaju intelektualnom obradom
podataka koja se naziva interpretacija, odnosno tumačenje
podataka.
- od načina interpretacije podataka može zavisiti kvalitet stečene
informacije o određenoj pojavi – ako se podaci ne tumače pravilno (
najčešće radi nestručnosti ), dobiće se pogrešna informacija.
UVOD U MENADŽMENT
Informacije – znanje
- u savremeno doba, teoretičari i praktičari menadžmenta tretiraju
informacije kao znanje, pri čemu se pod znanjem podrazumijeva
informacija koja je djelotvorna u radu – usredsređena na
rezultate ( Drucker ) ;
Pod znanjem treba podrazumijevati informacije koje predstavljaju
gnoseološke pretpostavke za preduzimanje akcija koje
dovode/vode do ostvarivanja rezultata – postizanje cilja.
Znanje zauzima centralno mjesto u jezgru kompetentnosti
organizacija ;
Znanje je pravi suštinski resurs, resurs koji objedinjava i pokreće
sve ostale resurse ( zemljište, radnu snagu, kapital... ) ;
UVOD U MENADŽMENT
Međuodnos podataka, informacija, znanja i intelektualnog kapitala
PODACI I IDEJE
INFORMACIJA ZNANJEINTELEKTUALNI KAPITAL
UVOD U MENADŽMENT
Posmatrano kao pojava, znanje se javlja u dva osnovna
modaliteta, kao :
1. Explicit znanje – znanje koje je jasno strukturirano – ima
prepoznatljivu formu i razumljiv sadržaj, može se lako
dokumentovati, odnosno uskladištiti ;
2. Tacit znanje – znanje neformalnog tipa, posjeduju ga
pojedinci, grupe, odnosno organizacije, ne može se lako objasniti i
prenositi, niti dokumentovati, odnosno organizovati ;
- sposobnost organizacije za efektivno i efikasno funkcionisanje
zavisi od njenih ukupnih znanja ( explicitnih i tacit znanja )
- savremene, na znanju zasnovane, organizacije – organizacije
koje uče, moraju ta znanja organizovati u relevantnim bazama
podataka ;
UVOD U MENADŽMENT
3. UPRAVLJANJE ZNANJEM
Proces upravljanja znanjem je veoma složen i kompleksan
proces koji predstavlja skup aktivnosti koje se vrše u svrhu
stvaranja gnoseoloških pretpostavki da se blagovremeno i
efikasno realizuju ciljevi pojedinaca, grupa i organizacija ;
GENERISANJE ZNANJA SKLADIŠTENJE ZNANJA
DISTRIBUCIJA ZNANJA PRIMJENA ZNANJA
Upravljanje znanjem pretpostavlja pronalaženje odgovora na dva
ključna pitanja :
1. Šta raditi ?
2. Kako to raditi ?
UVOD U MENADŽMENT
Pravilan odgovor na pitanje Kako – pretpostavlja :
1. identifikovanje, sticanje, razvijanje, podjelu, korišćenje i
čuvanje znanja koja su u funkciji realizacije ciljeva
pojedinaca, grupe i organizacije ;
2. korišćenje metoda, tehnika i postupaka upravljanja
znanjem koji omogućavaju postizanje najboljih rezultata ;
3. uspostavljanje ambijenta ( infrastrukture, korporativne
kulture i motivacije ) koji omogućavaju efikasnu realizaciju
procesa menadžmenta znanja ;
UVOD U MENADŽMENT
Menadžeri kao nosioci upravljanja znanjem
- menadžeri su odgovorni za sve procese i rezultate u
organizacijama :
Little, A.D.: Uloge menadžera kao nosioca upravljanja znanjem :
1. KOORDINATOR ZNANJA – ima strategijsku ulogu u
definisanju, komunikaciji i koordinaciji aktivnosti upravljanja
znanjem. Cilj : definisanje uloga upravljača znanjem, procesa i
tehnoloških uslova, informisanje stjuarda znanja sa najnovijim
znanjima iz oblasti upravljanja znanjem, koordinisanje razvoja
upravljanja znanjem i davanje ulaznog sadržaja za određena
područja – kontinente ;
UVOD U MENADŽMENT
2. ADVOKAT ZNANJA – Top menadžer i ekspert ; Cilj :
reprezentovanje grupe koja komunicira u upravljanju znanjem ;
obezbjeđuje podršku kada se sprovode aktivnosti upravljanja
znanjem i globalnu koordinaciju ; daje orijentaciju u upravljanju
znanjem ;
3. STJUARD ZNANJA – Uloga operativne brige za rezultate
aktivnosti upravljanja znanjem ; Cilj : vođenje brige za rezultate
grupe koja upravlja znanjem ; informisanje grupe o procedurama
upravljanja znanjem ; uspostavlja veze između grupe i globalnog
tima upravljanja znanjem ; obezbjeđuje globalne komunikacije ;
Efektivnost i efikasnost menadžera znanja zavisi posebno od :
1. Uloge koju obavljaju
2. Sposobnosti koje posjeduju
3. Motivacije
UVOD U MENADŽMENT
Svi nosioci upravljanja znanjem moraju imati slijedeće sposobnosti :
- Kreiranja znanja – sposobnost učenja, kreativnog razmišljanja i
komuniciranja ;
- Skladištenja znanja – sposobnost strukturisanja i
sistematizovanja skladištenja znanja ;
- Distribucija znanja – sposobnost shvatanja vrijednosti znanja,
timskog rada i korišćenje medija za distribuciju znanja ;
- Primjena znanja – sposobnost realizacije znanja i sposobnost
korišćenja medija u procesu primjene znanja ;
Neki teoretičari ( Voren Benis , 1999. ) promoviše stav da uspješno
upravljanje znanjem pretpostavlja da relevantne osobe posjeduju :
UVOD U MENADŽMENT
- Tehničke sposobnosti – sposobnosti za biznis i njegovo
razumijevanje kao oblasti ;
- Konceptualne sposobnosti – sposobnosti za strategijsko ili
apstraktno razmišljanje ;
- Sposobnosti evidentiranja – bilježenje istorijata nastanka
rezultata ;
- Interpersonalne sposobnosti – sposobnost da komunicira,
motiviše i delegira ;
- Sposobnost procjenjivanja – sposobnost za donošenje teških
odluka u kratkom vremenskom roku na osnovu nepotpunih podataka
;
- Osjećaj – identifikovanje i kultivisanje talenta ;
- Karakter – kvaliteti koji određuju “ Ko i kakvi smo ! “
UVOD U MENADŽMENT
Motivacija menadžera za uspješno upravljanje znanjem je u
njihovoj odgovornosti za upravljanje znanjem – njihovo ponašanje
treba biti zasnovano na samoodgovornosti .
3.1. Upravljanje znanjem kao koncept menadžmenta
Menadžment znanja – Upravljanje znanjem – Knowledge
Management ( KM ) – pojavio se u posljednjih 15 – 20 godina ;
postao je značajan dio menadžmenta kao nauke i prakse, na šta je
posebno uticao :
- neprekidan rast broja naučnih skupova, seminara i radionica
na temu : KM kao teorija i praksa ;
- porast broja istraživača uopšte i posebno u oblast KM ;
- stalan rast broja stručnih i naučnih radova ;
UVOD U MENADŽMENT
- rast broja naučnih časopisa sa sadržajem o KM ;
- korišćenje KM u brojnim naučnoistraživačkim projektima ;
- uključivanje KM kao naučno – nastavne discipline u
nastavne planove i programe ;
- sve veća primjena KM u praksi
Suština menadžmenta znanja
KM se smatra :
1. Upravljanje tokom informacija koje sadrže znanje –
preferiraju ga teoretičari i praktičari koji snažno podržavaju primjenu
informatičkih tehnologija ; Stavovi Bila Gejtsa :
- upravljanje znanjem je upravljanje tokom informacija
- cilj je povećanje inteligencije ustanove – kompanijskog
IQ
- upravljanje se ne odnosi na tehnologiju – počinje
ciljevima...
UVOD U MENADŽMENT
2. Procesom vršenja aktivnosti upravljanja znanjem – nije
samo upravljanje tokom informacija ; u suštini je generisanje,
skladištenje, distribucija i primjena znanja potrebnih za ostvarivanje
ciljeva organizacije :
3. Složen multidimenzionalni proces – ( Arthur D. Little –
profesor Instituta za tehnologiju iz Masačusetsa – razvio tzv. ADL
pristup ) – menadžment znanja je multidimenzionalan proces koji
zahtijeva istovremeni efikasan menadžment slijedeće četiri oblasti :
- sadržaja – pod kojim se podrazumijevaju podaci, odnosno
informacije koje su korisno upotrebljive za ostvarivanje rezultata ;
- kulture – koja predstavlja kognitivni okvir stavova, vrijednosti,
normi ponašanja i očekivanja koja su zajednička za sve članove
organizacije ;
- procesa – pod kojima podrazumijevamo proces identifikovanja,
sticanja, podjele, korišćenja i skladištenja znanja ;
- infrastrukture – koju čine informacioni sistemi i nosioci
menadžmenta znanja ;
UVOD U MENADŽMENT
Barijere razvoja Menadžmenta znanja
- nepodudarnost u definisanju suštine KM
- ne postoji potpuna saglasnost o oblastima koje obuhvata KM
- ne postoji opšteusvojena definicija znanja kao sadržaja KM
- nema saglasnosti o performansama procesa KM
- u literaturi egzistiraju različiti stavovi o nosiocima znanja
- ne posvećuje se potrebna pažnja svim aspektima znanja
- problemi KM s eviše rješavaju parcijalno nego integralno
Probleme KM treba istraživati i rješavati kao
multidimenzionalne probleme sa slijedećih aspekata :
Ekonomskog – E Pravnog – P Etičkog – ET Organizacionog –
O i
Civilizacijskog – C
UVOD U MENADŽMENT
Perspektiva Menadžmenta znanja
- aktuelnost koncepta će stalno rasti – sve veći broj organizacija
znanja utiče na stvaranje Društva znanja ;
POTREBNO JE :
- omasoviti i produbiti istraživanja svih dimenzija KM
- intenzivirati komunikacije između relevantnih stakeholdera,
posebno naučnika i praktičara
- promovisati ulogu i značaj KM u Društvu znanja
- preduzeti neophodne aktivnosti da KM bude shvaćen, prihvaćen i
efektivno i efikasno korišćen
UVOD U MENADŽMENT
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
1. Najznačajnija pretpostavka uspješnog menadžmenta je
blagovremena, korisna i kvalitetna informacija
2. Najveći broj korisnih informacija menadžeri dobijaju
posredno – putem informacionog sistema organizacije
3. Informacioni sisitemi su svojevrstan servis menadžmenta
4. Menadžeri, a ne eksperti iz oblasti informacionih
tehnologija, moraju biti nosioci izgradnje, redizajniranja i
razvoja informacionih sistema
UVOD U MENADŽMENT
5. Informacije izvedene iz brojnih i različitih podataka su
neophodan preduslov efektivnog i efikasnog upravljanja
6. Informacije koje su djelotvorne u radu i usredsređene na
rezultate organizacije predstavljaju znanje
7. Znanje je u centru kompetentnosti svake organizacije
8. Efikasno upravljanje znanjem doprinosi ostvarivanju ciljeva
9. Menadžeri su najvažniji nosioci upravljanja znanjem
10. KM je postao značajan dio menadžmenta kao nauke i
prakse
UVOD U MENADŽMENT
HVALA NA PAŽNJI !
top related