“ne što o ekonomiji javnih nabavki ”
Post on 04-Jan-2016
87 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
“Nešto o ekonomiji javnih nabavki”
Dr Gian Luigi Albano
Rukovodilac istraživačkog odjeljenja
Italijanska agencija za javne nabavke (Consip S.p.A.)
Podgorica, 23. jan. 2008.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
U kojoj mjeri centralizovati javne nabavke?
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Sile koje definišu potrošnju u upravi
• Kontrola cijene
• ‘Streamline’ procesi
Adekvatnija vrijednost za novac!
Vlade i privatne organizacije moraju se baviti prilično sličnim problemom.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Centralizacija • kontrola troškova
• ‘streamline’ procesi
CentralizacijaHibridni modeliDecentralizacija
Modeli javnih nabavki
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UIma li dokaza o trendu kretanja ka više
centralizovanim procesima nabavki?
Primjeri (uz izvjesne diferencijacije) obuhvataju, između ostalog, sljedeće:
• GSA (SAD)
•OGC Buying Solutions (Ujedinjeno Kraljevstvo);
• Consip (Italija);
• SKI (Danska);
• Hansel (Finska);
• Satskontoret (Švedska);
• BBG (Austrija)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UKljučne sile koje utiču na stepen
centralizacije
• Efikasnost/uštede
• Standardizacija proizvoda
• Favorizovanje
• Strateške nabavke
• Efekti mreže i standardi
• Dinamika tržišta
• Nepredviđene situacije
• Troškovi informacija za odlučivanje
• Moć pregovaranja oko cijene
• Monitoring uspješnosti podugovarača
• Elektronske nabavke
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEfikasnost/
uštedeTri glavna načina:
1. Veći obim (na strani potražnje)
• Niža cijena po jedinici proizvoda (na strani nabavki) + uštede putem konkurentnih procesa
• Niži troškovi nabavki u dijelu organizacije i transakcije + uštede
• Veći rizik da se ne nađu “van tržišta” za firme koje zavise od javne potražnje + uštede putem konkurentnih procesa
2. Specijalizacija: za centralizovane nabavke u većoj mjeri je potrebno specijalizovano stručno znanje
3. Širenje znanja i informacija: prikupiti, ažurirati i razraditi informaciju iz naizgled nepovezanih tržišta (npr. štampači i računari; osiguranje i bankrastvo)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UStandardizovanje
proizvoda
Dvije glavne sile:
1. Bolje prikupljanje i obrada informacija
• Standardizovani proizvodi idu ruku pod ruku sa niskim nivoom heterogeničnosti potražnje
2. Veća ekonomija obima nabavljača
• Može doći do ograničenja centralizacije zbog fizičkih ograničenja (npr. kada struju kupuju lokalni organi koji su raspoređeni svuda po velikoj geografskoj oblasti)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Favorizovanje
Lokalni organi mogu da se oslone na bolje informacije o svojim potrebama (kada proizvodi nisu u potpunosti standardizovani) i o karakteristikama dobavljača.
Ponovljena interakcija (većina nabavki ne dešava se samo jednom) može da potpomogne nastanak “ličnog poznanstva” između kupaca i prodavaca i stoga nekih oblika favorizovanja (putem lobiranja, ne mora biti putem korupcije).
Centralizovani i konkurentni procesi javnih nabavki mogu da u manjoj mjeri pati od favorizovanja, ALI mogu da stvore veći pritisak u smislu prikupljanja i obrade informacija.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UStrateške nabavke
Glavni sektori nabavki:
1. Odbrana (pogledati bijelu knjigu za 2004. godinu za “Kinesku narodnu odbranu’): u SAD, Ministarstvo odbrane uviđa neke prednosti decentralizovanih procesa nabavki (fleksibilnost i inovacije)
2. Zdravstvo: među primjerima su i slučaj lijekova protiv malarije (pogodnosti centralizacije ilustrovani su u nedavnom broju Odbora o globalnom zdravstvu); UNICEF za vakcije i Svjetska zdravstvena organizacija za tuberkulozu.
3. Zelene nabavke: centralizacija podstiče pozitivne spoljene efekte nametanja ‘zelenijih’ standarda.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UMreže i standardi
Djelatnosti koje se oslanjaju na mreže imaju značajnog udjela u savremenim privrednim sistemima: e-tržišta (B2B, B2C i B2G platforme), software (npr., Operating Systems), bankarstvo (npr., ATM mreže).
Uticaj mreže: vrijednost za svakog člana mreže povećava se srazmjerno veličini mreže. Od suštinskog značaja se koordinacija korisnika.
Centralizovane nabavke mogu imati značajnu ulogu u širenju postojećih mreža ili, što je još važnije, u koordinisanju prelazak korisnika sa stare na novu mrežu (u septembru ’04, brazilska Vlada i IBM dogovorili su se da prošire operativni sistem LINUX kao alternativni sistem Microsoft Windows-u.)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UDinamika
tržišta
Na tržištima koja se brzo mijenjaju (npr. hi-tech tržište, biomedicinsko tržište), službenici u lokalnim organima možda imaju pristup ‘lokalnim’ informacijama (npr. industrijskim okruzima).
Službenici u Centralnim agencijama za javne nabavke mogu, s druge strane, imati pristup boljim informacijama o ‘globalnim’ trendovima.
Hibridni modeli izgleda da najbolje pomažu rješavanju ovakve tenzije
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UKrizne
situacije
Hitno potrebna neka roba ili usluga. Premalo vremena za organizovanje konkurentnog tenderskog procesa: npr. roba prve pomoći nakon prirodne katastrofe.
Stepen centralizacije zavisi od (i) toga da li se hitna situacija javlja na lokalnom umjesto na centralnom nivou (ii) prirode robe/usluge čija je nabavka potrebna.
GSA u SAD. Agencija ima ovlašćenja da podrži napore vlade
• Pružanjem pomoći u vezi sa odgovarajućim upravljanjem resursima (npr. vazduhoplovima, vozilima) koji se koriste za vrijeme uragana;
• Odabirom dobavljača sa posebnog spiska, kao izvora za hitne nabavke;
• Pružanjem pomoći prilikom hitne nabavke roba i usluga uz pomoć sistema ‘GSA Smart Pay’, tj. specijalne kartice koja omogućava kupcima da vrše nabavke po nižim cijenama.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UCijena informacija na osnovu kojih se donose odluke
Troškovi prikupljanja informacija srazmjerni su stepenu civilizacije.
Troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke zavisi od dva ključna faktora:
1. Stepena fragmentacije: što je organizacija više usitnjena veći su troškovi informacija na osnovu kojih se donose odluke.
2. Priroda roba/usluga: troškovi informacija obrnuto su srazmjerni stepenu standardizacije proizvoda
Brzi napredak ICT sve više smanjuje prikupljanje i obradu informacija. Izgleda da postoji logična srazmjera između elektronskih nabavki i centralizacije.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UMonitoring uspješnosti
dobavljača
Kada je uspješnost dobavljača teško opisati u samoj klauzuli ugovora, izgleda da je centralizovani monitoring izuzetno težak zadatak.
Možda je ovo objašnjenje za činjenicu da centralizovani procesi nabavke često idu ruku pod ruku sa decentralizovanim monitoringom (pogledati Savezne propise o nabavkama SAD, 2005).
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UE-nabavke
Razvoj e-nabavki:
• smanjuju se troškovi prikupljanja informacija;
• standardizuje se priroda informacija.
Veći stepen centralizacije
Štaviše, centralizacija ističe prednosti e-nabavki. Vrijednost sistema nabavki koji se bazira na web mreži najveća je za organizacije koji zahvaljujući uvođenju sistema e-nabavki mogu da vrše centralizovane nabavke koje ranije nisu imale.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UMoć
pregovaranja oko uslova
Okupljanje većeg broja zahtjeva jača moć naručioca da pregovara zahvaljujući većoj konkurenciji među dobavljačima (ne obavezno preko većeg broja učesnika već više preko većeg uloga, tj. većih ugovora).
Veća mogućnost pregovaranja generalno rezultira većim uštedama čak i u okolnostima umjerena ekonomije obima.
Međutim, može doći do diskriminisanja malih i srednjih preduzeća od strane velikih zato što ove prve nemaju ekonomski kapacitet da odgovore na zahtjeve ‘nacionalnih’ ugovora.
Pitanje: Kako reagovati na ovo ključno pitanje u vezi sa tendencijom da se jača učešće malih i srednjih preduzeća u procesima javnih nabavki?
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Povećanje učešća
malih i srednjih preduzeća (SME) Održiva rješenja (koja se međusobno ne isključuju):
Ublažavanje ograničenja u pogledu Zajedničke ponude. Konzorcijumi ponuđača predstavljaju rješenje za ograničenje na učešće firmi koji ne ispunjavaju ekonomske kriterijume kako bi učestvovali u velikim javnim nabavkama;
Povećavanje broja uzastopnih nabavki smanjuje njihovu pojedinačnu veličinu/vrijednost i stoga olakšava učešće SME; s druge strane, veći broj i manja veličina uzastopnih nabavki može da potpomogne sklapanje tajnih dogovora o podjeli tržišta i oteža korišćenje ekonomije obima;
“Kombinatorne aukcije” na kojima je dozvoljeno davanje paket ponuda može biti način da se dozvoli korišćenje moguće ekonomije obima dok se istovremeno olakšava i učešće SME.
Dužina ugovora kako bi se izbjeglo uvezivanje (opasnost od tajnih dogovora!);
Kriterijumi za učešće trebalo bi da budu što niži i da se bave prvenstveno aspektima koji su direktno vezani za ugovor.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Kreiranje ugovora
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UUgovori o javnim nabavkama: uvod
1
2
3
Dobro odabrana strategija ugovaranja mora da uzme u obzir:
Time što preciziraju obaveze i obećanja, ugovori:
štite svaku stranu u transakciji od rizika neočekivanih promjena u budućem ponašanju poslovnih partnera,
Omogućavaju bezbjedno i efikasno planiranje, investiranje i proizvodnju u decentralizovanim lancima nabavki.
Fleksibilnost ugovora
Podsticaj da se dobije odgovarajući kvalitet i da se troškovi održe na niskom nivou
Raspodjela rizika u nabavkama
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UMetodološke napomene
Potrebe naručioca teško da će se promijeniti tokom izvršenja ugovora
Malo je vjerovatno da će doći do ponovnog pregovaranja uslova iz prvobitnog ugovora (obično skupo po naručioca)
Karakteristike dobavljača su egzogene
Izbor ugovora za nabavke ima mali uticaj na karakteristike dobavljača koji odluče da učestvuju u postupku nabavke
STILIZOVANI SCENARIOSTILIZOVANI SCENARIO
Fleksibilnost ugovora ima ograničenu ulogu dok su mjere za obezbjeđivanje kvaliteta i smanjenje troškova
kao i raspodjela rizika i dalje od suštinskog značaja
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Izbor ugovora za javne nabavke
Uloga rizika u nabavkama 1
2 Uloga podsticajnih mjera
Dvije dimenzije od izuzetnog značaja:
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UUloga rizika u nabavkama (1/2)
ALIALI apsolutni kapacitet svakog naručioca da snosi rizik u nabavkama NIJE najvažniji faktor za odabir forme ugovora
…
… odnosi se na one događaje koji mogu da utiču na uspješnost aktivnosti iz ugovora i čije se nastajanje ne može precizno predvidjeti niti naručioci na njega mogu uticati.
… odnosi se na one događaje koji mogu da utiču na uspješnost aktivnosti iz ugovora i čije se nastajanje ne može precizno predvidjeti niti naručioci na njega mogu uticati.
Rizik u nabavkama …Rizik u nabavkama …
… utiče na proizvodne troškove i može da utiče na kvalitet izvođenja
… u ugovorima za nabavke postoji mala vjerovatnoća da se izvođač može obezbijediti (recimo, putem ugovora o osiguranju) od svih nepredviđenih okolnosti;
Iako …
Međutim…
… tip i priroda djelatnosti izvođača može da predstavlja korisnu zamjenu za njegovu sposobnost da ‘se osigura’ od nepredvidljivosti posebnog ugovora o nabavkama (‘polise osiguranja’).
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UUloga rizika u nabavkama (2/2)
pod uslovima da su druge stvari jednake, efikasna podjela rizika zahtijeva da rizik snosi ona strana koja njima može najbolje upravljati.
pod uslovima da su druge stvari jednake, efikasna podjela rizika zahtijeva da rizik snosi ona strana koja njima može najbolje upravljati.
Kupca više brine rizik nego dobavljača
Češće se dešava da su dobavljača makar u jednakoj mjeri zabrinuti zbog rizika kao i kupac. U ovom slučaju, efikasna podjela rizika zahtijeva od kupca da podnese sav rizik, iako ovo rješenje može imati negativan uticaj na podsticajne mjere.
… ono što je zaista važno jeste relativni stav naručioca prema riziku
1
2 Kupac i dobavljači su oba indiferentni prema riziku
U prvom slučaju, u principu je dobro da kupac prebaci sav rizik na dobavljača kako bi maksimalno uvećao podsticajne mjere za uspješnost ugovor u kojem dobavljač trpi aktivnosti na smanjenju troškova i stoga snosi najveći dio rizika.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Kada se kvalitet može provjeriti, savjetuje se da se tačno odredi standard kvaliteta u ugovoru i da se onda izriču kazne u slučaju kada je kvalitet ispod tog standarda i eventualno daju bonusi kada se kvalitet iznad standarda
Uloga podsticajnih mjera (1/2)
Na tržištima nabavki kvalitet se za standardizovane robe/usluge može mjeriti po određenoj cijeni… Na tržištima nabavki kvalitet se za standardizovane robe/usluge može mjeriti po određenoj cijeni…
Međutim, Međutim, iznos novčanih kazni treba da bude takav da dobavljaču odgovara da isporuči kvalitet koji je obećao u fazi
izbora dobavljača umjesto da krši ugovor i uštedi novac.
Na tržištima nabavki nestandardizovanih roba/usluga postoje dimenzije razmjene koja se ne može eksplicitno uzeti u obzir u samom ugovoru čak i ako ih naručioci mogu odmjeriti (ubrzo ću se opet osvrnuti na ovaj aspekt...)
Na tržištima nabavki nestandardizovanih roba/usluga postoje dimenzije razmjene koja se ne može eksplicitno uzeti u obzir u samom ugovoru čak i ako ih naručioci mogu odmjeriti (ubrzo ću se opet osvrnuti na ovaj aspekt...)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
ALIALI dok se, generalno govoreći, ukupni troškovi mogu provjeriti, kod posebnih aktivnosti, uključujući uloženi
napor dobavljača, to možda i nije slučaj.
Što se tiče cijene proizvodnje, ukupni troškovi proizvodnje određene robe ili usluge mogu se u većini nabavki provjeriti
na osnovu računovodstvenih podataka
Što se tiče cijene proizvodnje, ukupni troškovi proizvodnje određene robe ili usluge mogu se u većini nabavki provjeriti
na osnovu računovodstvenih podataka
Uloga podsticajnih mjera (2/2)
Kada su računovodstveni podaci pouzdani i kada se ukupni troškovi mogu provjeriti kupac povezuje mehanizam plaćanja sa ostvarivanjem ukupnih troškova.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UPriroda ugovora o javnim
nabavkama
Kada su važni aspekti transakcije javnih nabavki takvi da ih ne mogu provjeravati treća lica, implicitni/relacioni ugovori koji se baziraju na prijetnji od gubitka reputacije i/ili budućeg posla u slučaju nepoštovanja mogu biti veoma djelotvorno sredstvo da se dobavljač navede da održi obećanja i generalno da poštuje uslove (implicitnog) ugovora koji je sklopio sa kupcem.
Eksplicitni ugovori
Pisani i pravno obavezujući ugovori koje mogu da sprovode sudovi te stoga mogu da regulišu dimenzije nabavke koje sudovi mogu da prate i provjeravaju po prihvatljivoj cijeni.
Implicitni ugovori
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UKategorije ugovora o javnim
nabavkamaEKSPLICITNI UGOVORI EKSPLICITNI UGOVORI
Ugovori o povraćaju troškova (CRC)
IMPLICITNI UGOVORIIMPLICITNI UGOVORI
Metode ugovaranja za Kvalitet koji je teško definisati (NCQ):
Ugovori sa fiksnom cijenom (FPC)
Podsticajni ugovori (IC)
Izbor metoda za period prije ugovora
Metode za period tokom trajanja ugovora
Metode za period posle trajanja ugovora
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – CRC (1/2)
…. Loša strana CRC je to što ne podstiču dobavljača da preduzme aktivnosti na smanjenju troškova ili da se potrudi da ograniči troškove
... Dobavljač ne mora da brine o eventualnim razlikama između procijenih i stvarnih troškova proizvodnje, stoga je u potpunosti osiguran od svih prekoračenja troškova
CRC je ugovorni odnos u kom se kupac obavezuje da će nadoknaditi sve (dokumentovane) troškove proizvodnje u vezi sa projektom i da će platiti naknadu za nadzor.
CRC je ugovorni odnos u kom se kupac obavezuje da će nadoknaditi sve (dokumentovane) troškove proizvodnje u vezi sa projektom i da će platiti naknadu za nadzor.
Iz ugla rizika u nabavkama …Iz ugla rizika u nabavkama …
Iz ugla podsticajnih mjera…Iz ugla podsticajnih mjera…
Varijante:
Ugovori sa definisanom gornjom cijenom (CPC)
Ugovori sa cijenom po jedinici mjere (UPC)
Rizik dobavljača
Ulo
ga
pod
sti
cajn
ih
mje
ra
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – CRC (2/2)
Ne odgovaraju u situacijama kada ukupni troškovi projekta koji je predmet nabavke u velikoj mjeri zavise od podsticajnih mjera dobavljača da obuzda troškove projekta …
…rizik od narastanja troškova
1
2
kada je važna fleksibilnost ugovora
Nedostaci kod CRC:
CRC ne bi nikada trebalo dodjeljivati posredstvom konkurentnog tenderskog postupka zato što mogu da ugroze cilj naručioca da
izabere najefikasnijeg dobavljača
Pošto se svi troškovi nadoknađuju, efikasni i neefikasni dobavljači podstiču se da podnesu istu ponudu u fazi izbora te tako spriječe naručioca da izabere najefikasnijeg dobavljača.
CRC mogu dobro da posluže:Smanjenje (ili čak eliminisanje) troškova ponovnog pregovaranja o ugovoru.
kada se kvalitet ne može provjeriti i kada igra važnu ulogu na tržištu javnih nabavki
1
2
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – FPC (1/2)
FPC je ugovorni odnos u kojem dobavljač dobija fiksnu cijenu za realizaciju projekta koji odgovara prethodno utvrđenom standardu kvaliteta.
Fiksna cijena obično je rezultat konkurentnog tenderskog postupka.
FPC je ugovorni odnos u kojem dobavljač dobija fiksnu cijenu za realizaciju projekta koji odgovara prethodno utvrđenom standardu kvaliteta.
Fiksna cijena obično je rezultat konkurentnog tenderskog postupka.
Iz ugla rizika u nabavkama…Iz ugla rizika u nabavkama…
... Dobavljač snosi sve troškove koji nastanu tokom nabavke robe ili usluge navedene u ugovoru :
•Dobavljač u potpunosti koristi mogućnost da eventualno uštedi na troškovima tako što će dokazati da projekat odgovara ugovorenom standardu kvaliteta;
•Dobavljač u potpunosti snosi rizik snošenja viših troškova proizvodnje od onih koji su procijenjeni prije podnošenja ponude.
Iz ugla podsticajnih mjera…Iz ugla podsticajnih mjera…
…. Iako dobavljač ne dobija dodatnu naknadu za veći standard kvaliteta, obično se u ugovoru predvide kazne za slučaj da je kvalitet nabavke ispod dogovorenog standarda.
Rizik dobavljača
Ulo
ga
pod
sti
cajn
ih
mje
ra
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Eksplicitni ugovori – FPC 2/2
FPC su pogodni za projekte male složenosti i nesigurnosti, tj. za standardizovane
proizvode/usluge
Primjer, pozajmljen iz ugovora o nabavkama koji je dodijelila Italijanska agencija za nabavke (Consip S.p.A.):
Standardizovani paket i služba pomoći
FPC može biti neprikladan za situacije u kojima se kvalitet ne može provjeriti:
Snažne podsticajne mjere za smanjenje troškova mogu da navedu dobavljača da štedi na aktivnostima koje se ne mogu
provjeriti na uštrb (dobavljača) tj. degradacije kvaliteta.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Eksplicitni ugovori – IC
stvarna cijena ili kvalitet koji odgovaraju cilju imaju za rezultat ciljni profit ili naknadu;
stvarna cijena koja premašuje cilj ima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema dolje;
stvarna cijena ili kvalitet koji je ispod ciljne vrijednosti ima za rezultat usaglašavanje ciljnog profita ili naknade prema gore.
1
2
3
Iznos profita ili naknade koja se isplaćuje po osnovu ugovora vezuje se za uspješnost dobavljača, dobavljač nikada nije u potpunosti odgovoran za fluktuacije u troškovima proizvodnje.
Podsticajni ugovori obično uključuju ciljnu cijenu, ciljni profit i formulu za usaglašavanje profita koja obezbjeđuje da:
Podsticajni ugovori (IC) negdje su između dvije krajnosti, tj. CRC i FPC
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – IC: linearni
podsticajni ugovori (1/2)
IC su često u obliku podsticajnih ugovora u smislu troškova.
Najčešći oblik podsticajnih ugovora u smislu troškova jeste linearni oblik i može se opisati sljedećom šemom kompenzacije koju dobija dobavljač:
IC su često u obliku podsticajnih ugovora u smislu troškova.
Najčešći oblik podsticajnih ugovora u smislu troškova jeste linearni oblik i može se opisati sljedećom šemom kompenzacije koju dobija dobavljač:
T = P + b CT = P + b C
Ukupni transfer
dobavljaču
Fiksno osnovno plaćanje
Realizovani (provjerljivi)
trošak
Pozitivna konstanta između nula i jedan što predstavlja onaj udio u trošku koji snosi kupac
b = 1 Trošak – Ugovor o povraćaju troškova (CRC)
b = 0 Ugovor sa fiksnom cijenom (FPC)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – IC: linearni
podsticajni ugovori 2/2
Analogni podsticajni ugovori mogu se koristiti i da podstaknu obezbjeđenje kvaliteta robe/usluge umjesto smanjenje troškova
Analogni podsticajni ugovori mogu se koristiti i da podstaknu obezbjeđenje kvaliteta robe/usluge umjesto smanjenje troškova
U ovom slučaju, u IC-u obično se definiše sljedeće:U ovom slučaju, u IC-u obično se definiše sljedeće:
1Osnovno plaćanje P za minimalnu uspješnost qmin (obično mjera kvaliteta);
2 Dodatni viši ciljni nivoi q1,…,qn …
3
…
Uz koje idu odgovarajući bonusi B1,…, Bn
Ukoliko se cilj qi ostvari kupac plaća dodatni bonus Bi
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
IC: Balans između podjele rizika i podsticajnih mjera
…podstiče dobavljača da ograniči troškove tako što mu ostavlja djelić od uštede troškova, ali mu istovremeno nadoknađuje izvjestan iznos u slučaju prekoračenja troškova.
…podstiče dobavljača da ograniči troškove tako što mu ostavlja djelić od uštede troškova, ali mu istovremeno nadoknađuje izvjestan iznos u slučaju prekoračenja troškova.
Parametar b o podjeli troškova igra najznačajniju ulogu
…podstiče dobavljača da pruži bolji kvalitet tako što uključuje (vjerovatno povećava) bonuse ukoliko su ostvareni nivoi kvaliteta veći od minimalnog nivoa uspješnosti
…podstiče dobavljača da pruži bolji kvalitet tako što uključuje (vjerovatno povećava) bonuse ukoliko su ostvareni nivoi kvaliteta veći od minimalnog nivoa uspješnosti
Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu
troškova …
Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu
troškova …
Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu
kvaliteta ...
Ugovor s podsticajnim mjerama u pogledu
kvaliteta ...
1Sposobnost dobavljača da snosi rizik u nabavkama
2Predvidljivost šoka koji utiče na troškove proizvodnje
3Reakcija stvarne cijene proizvodnje na aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova
Faktori utiču na izbor b
b bi trebalo be veći što ima više aktivnosti čiji je cilj smanjenje troškova, što ne ide u prilog aspektima kvaliteta koji se ne daju savršeno izmjeriti
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UIC: Troškovi transakcije i heterogenost
zadatka
Kupac bi trebalo da veže podsticajne mjere za sve mjerljive aspekte koji pružaju informacije o naporu koje dobavljač ulaže u različite zadatke koje taj ugovor podrazumijeva
Kupac bi trebalo da veže podsticajne mjere za sve mjerljive aspekte koji pružaju informacije o naporu koje dobavljač ulaže u različite zadatke koje taj ugovor podrazumijeva
Ukoliko očekivane prednosti od usvajanja podsticajnog ugovora budu manje od vrijednosti troškova transakcije...
...onda izaberite ugovor sa fiksnom cijenom
Toškovi transakcije Toškovi transakcije
Heterogenost zadatka Heterogenost zadatka
Sve skupe aktivnosti u vezi sa menadžmentom podsticajnog ugovora u stvari predstavljaju transakcione troškove. Sve skupe aktivnosti u vezi sa menadžmentom podsticajnog ugovora u stvari predstavljaju transakcione troškove.
Dobar podsticajni ugovor podsticajnim mjerama vezanim za izuzetno mjerljive dimenzije obavezno daje veći značaj nego onima koje su dizajnirane ili manje mjerljive …
...onda razvežite
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Podsticajni ugovori ostvaruju dobru razmjenu između potrebe kupca da obezbijedi odgovarajuće podsticajne mjere dobavljaču kako bi dobio projekte izuzetnog kvaliteta (ili uz niske troškove) s jedne strane i zahtjev dobavljača za osiguranjem zbog nepredvidljivih okolnosti koje utiču na realizaciju projekta.
Podsticajni ugovori ostvaruju dobru razmjenu između potrebe kupca da obezbijedi odgovarajuće podsticajne mjere dobavljaču kako bi dobio projekte izuzetnog kvaliteta (ili uz niske troškove) s jedne strane i zahtjev dobavljača za osiguranjem zbog nepredvidljivih okolnosti koje utiču na realizaciju projekta.
Kako izbor različitih ugovora sa podsticajnim šemama utiče na proces kupca u toku kog on pokušava da utvrdi ko je zaista najefikasniji dobavljač?
Apstrakt iz potencijalno viših troškova transakcije
IC: Formati tendera
1
2
Kupac koji želi da smanji cijenu po kojoj će dodijeliti ugovor prilikom:
Izbora najefikasnijeg iz skupa snabdjevača koji ne mare za rizik u nabavkama i
Planiranog ostvarivanja najvećeg mogućeg napora da se smanje troškovi (ili poboljša kvalitet) izabranog dobavljača zaista može da ostvari ovaj cilj.
Kupac treba samo da pusti ponuđače da se nadmeću za podsticajni ugovor u kojem i fiskni dio (P) i udio u podjeli
troškova (b) biraju dobavljači u fazi tenderskog postupka
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UEksplicitni ugovori – praktični zaključci Dajte prednost ugovorima s fiksnom cijenom kada: Dajte prednost ugovorima s fiksnom cijenom kada:
1 su dobavljači relativno neosjetljivi na rizik u nabavkama
2 se čini da su dobavljači prilično ujednačeni u pogledu sposobnosti da kontrolišu cijenu proizvodnje
3 se očekuje da će troškovi menadžmenta ugovorom neutralizovati prednosti podjele rizika u vezi sa troškovima u podsticajnim ugovorima
Dajte prednost podsticajnim ugovorima kada: Dajte prednost podsticajnim ugovorima kada:
1
2
3
je rizik u nabavkama važan
su dobavljači osjetljiviji na rizik od kupca
su računovodstveni troškovi potpuno pouzdani
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Kreiranje konkurentnog
tenderskog procesa
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Smjernice
Kako se odlučiti između forme sa pečatiranim ponudama i dinamične aukcije (E-aukcije)?
Kada se opredijelite za E-aukciju javljaju se nove nevolje…
Faktori koji utiču na osmišljavanje E-aukcije
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UPriroda neizvjesnosti
Faktori koji utiču na cijenu realizovanja ugovora obično se dijele da dvije različite kategorije:
• Privatnu komponentu
• Zajedničku komponentu
Privatna komponenta vezuje se za samu firmu:
•Menadžerska efikasnost
•Transportni troškovi
Zajednička komponenta utiče na sve dobavljače (iako nije poznata u vrijeme konkurentnog tenderskog postupka)
• Neizvjesnost potražnje (koji organi će potpisati okvirne sporazume koje predviđa agencija za nabavke)
• Evolucija tržišne cijene ključnog inputa (lož ulje za grijanje u školama)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Šta ako prevlada privatna komponenta?
Upozorenje!
U najvećem broju slučajeva, prisutne su i privatna i
zajednička komponenta. Međutim, uticaj ove druge
može se zanemariti kada dobavljači imaju iste
informacije o zajedničkoj komponenti:
• Novi okvirni sporazum kako bi dobavljači imali
iste izvore informacija o neizvjesnosti potražnje.
• Trenutna i buduća tržišta za naftu
Prevaga privatne komponente znači da se procjena troškova izvršenja ugovora koju pravi svaki pojedini dobavljač ne bi promijenila kada bi saznali privatnu komponentu druge firme!
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
ULekcije za osmišljavanje tenderskog
postupka
Informacije se ne stiču u dinamičkom konkurentnom
procesu tako da bi bilo prikladno korišćenje
(jednokratnog) konkurentnog procesa sa
zapečaćenim ponudama ili, isto tako, jednokratne
elektronske aukcije.
Prednosti:
• niski troškovi menadžmenta
• brzina
• ide u prilog učešću malih dobavljača
• sprečava monitoring kartela kada je prisutan veliki
rizik od tajnog dogovaranja
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
USticanje informacije putem procesa podnošenja ponuda
Kada dobavljači imaju različite informacije o zajedničkoj komponenti i te informacije pokazuju izvjestan stepen (statističke) zavisnosti (tj. korelacije) …
…ponude otkrivaju dio informacija dobavljača njegovim konkurentima, što im, s druge strane, pomaže da dođu do preciznije procjene o stvarnoj cijeni i tako smanje rizik od tzv. Kletve pobjednika (kada su stvarni troškovi proizvodnje veći od procijenjenih).
Dinamičan proces prikupljanja ponuda omogućava
sticanje informacija!
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UDinamičke aukcije
Višekratne opadajuće aukcije:
Runde ponuda sa zapečaćenim kovertama
Pravilo o aktivnosti može i ne mora biti precizno
naznačeno
Ponude se obično otkrivaju na kraju svake runde
dok identitet ostaje anoniman
Mogući nedostaci:
• Dužina
• Ide u prilog monitoringu kartela
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UUjednačavanje višekratnih opadajućih
aukcija
Maksimalan broj rundi ili pravilo sa definisanim krajem (s puno brige!!)
Povećavanje veličine tika u pravilu aktivnost/validnost
Anglo-holandski
Napomene za kreiranje aukcija:
Kako bi smanjio dužinu višekratnih opadajućih aukcija, kupac može da usvoji anglo-holandsku izmjenu sa umjerenom veličinom tika. Ukoliko je dužina aukcije glavni razlog za zabrinutost, kupac može dalje da uvećava veličinu tika.
Nemojte precizno navoditi konkretan broj rundi!
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
UBrže dinamičke aukcije
Opadajuća aukcija na sat Brza i u manjoj mjeri osjetljiva na tajno dogovaranje, Ali veći rizik od nastajanja greške (na raspolaganju nekoliko
rješenja)
Spasonosna aukcija
• Dužina aukcije pod kontrolom
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Pravila za sabiranje poena
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Čemu pravila za sabiranje poena?
Većina najčešće korišćenih pravila za sabiranje poena
Pravila za zbrajanje poena i plan tenderskog postupka
Smjernice
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U Dobro oslikavaju ocjenu kupca o tehničkim i ekonomskim karakteristikama ponuda
Formalno predstavljaju tenziju između cijene i kvaliteta
Transparentnost: SR mogu da prenesu sliku o pravim izborima kupca
Standardno pravilo za sabiranje poena: Zbir = EPmax + TPmax
Čemu pravila za sabiranje poena (SR)?
EPmax : max broj poena koji se daje ekonomskim atributima
TPmax: max broj poena koje dobijaju tehnički atributi
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
USabiranje poena na poslu
Dvije velike porodice:
Jednostavni SR (npr. linearni, parabolički): zbir poena dobavljača zavisi samo od njegove ponude
Međusobno zavisni SR: zbir poena dobavljača zavisi i od ponuda drugih ponuđača.
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U Ekonomski poeni (EP)
Rezervna cijena (Pr)
EPmax
Ponuda (PO)
Cijena = 0
EP EPmax Pr PoPr
Linearno računanje(LS)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Ponuda
EP
Pr = 100
EP = 20
EP = 35
Popust od 20%
LS - nema “granice na cijenu”
“reper za cijenu” Ps EPmax = 70
PT
Linearno kretanje sa i bez gornje granice praga
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
EP
Pr
Još jedna dodatna tačka košta dobavljača
€ (P1-P2) = MVP
Silazna prava = - EPmax/(Pr - PS);
MVP = |1/silazna prava| = (Pr - PS)/EPmax
1 EP
P1P2
Novčana vrijednosti poena (MVP) u LS
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
EP
Rezervna cijena (Pr)
EPmax
Ponuda 0
EP EPmax
1
xPOPr
Krivina zavisi od ponude
P2 P1
Parabolično sabiranje poena (PS)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Zbir dobavljača zavisi od nekih (vjerovatno svih) supplier’s score depends on some (vjerovatno svih) other bids:
Najniža cijena: Zbir dobavljača = f (najniža ponuda / ponuda dobavljača)
Prosječna cijena: Zbir i’s ponuđača = f(prosječna ponuda)
….
Međusobna zavisnost može biti štetna:
Ne može svaki ponuđač da predvidi svoj ukupan zbir
Može da daje prednost koordinaciji dobavljača
Ne otkriva tržištu preference ponuđača
Stoga bi ih trebalo koristiti isključivo u u skladu sa posebnim okolnostima (npr. teško je utvrditi rezervnu cijenu)
Međusobno zavisna pravila za sabiranje
poena
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
SR pomažu u menadžmentu ugovora (npr. novčane kazne) kada se kvalitet može provjeriti. Kako? Novčane kazne treba izračunavati oslanjajući se na MVP.
Za sve stadardizovane ugovore o nabavkama (npr. papri za printer, gorivo) možete izbjeći korišćenjem SR. you may avoid using SRs. Jednostavno utvrdite minimalan/zadovoljavajući standard kvaliteta i zatim dodijelite ugovor najnižoj ponudi.
Kada su u nabavkama javno prisutne dimenzije koje se ne mogu verifikovati (npr. inovativne službe s obučenim ljudskim kapitalom, trendovi u informacionoj tehnologiji) SR imaju malo uticaja na obezbjeđivanje kvaliteta. Treba koristiti različita sredstva (npr. posljednji uspjeh, zadovoljstvo kupca, zadovoljstvo klijenta, zadovoljstvo mušterije itd).
Pravila sabiranja i osmišljavanje tendera (1/2)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
SR ne može da se osmišlja nezavisno od drugih aspekata tenderskog postupka kao što su:
• rezervna cijena (učešće vs. Konkurencija)• osmišljavanje ugovora (npr. kazne, podsticajne mjere, itd.)
• kriterijum za abnormalno niske tendere • …
Pravila za sabiranje i osmišljavanje tendera (2/2)
© OECD
A jo
int
initi
ativ
e of
th
e O
EC
D a
nd t
he E
urop
ean
Uni
on,
prin
cipa
lly f
inan
ced
by t
he E
U
Ekonomski principi javnih i privatnih nabavki
“Handbook of Procurement” (“Priručnik o nabavkama”) (Cambridge University Press, 2006) uredio N. Dimitri, G. Piga i G. Spagnolo.
top related