nacionalno ra ČČČČunovodstvo · kao suma prihoda ili troŠkova (donji tok) - mjeri se godišnji...
Post on 30-Dec-2019
0 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SVEUČČČČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽŽŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA
1
NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO
ZAŠTO NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO?
….kako bi država znala kako se kreću ključne nacionalne ekonomske varijable;
….kako bi se donosile odgovarajuće mjere ekonomske politike radi ostvarivanja makroekonomskih ciljeva;
- Podloga za donošenje mjera EP daje ekonomska analiza.- Ekonomska analiza daje procjene koristi i troškova od svake mjere EP.
CILJEVI PODUZEĆĆĆĆA I DRŽŽŽŽAVE
� Cilj poslovne politike poduzećććća:maksimiziranje profita
� Cilj ekonomske politike držžžžave:maksimiziranje blagostanja njenih građana
NACIONALNO RAČUNOVODSTVO
I KVANTITATIVNE MAKROEKONOMSKE ANALIZE SU MEĐUSOBNO KOMPATIBILNE AKTIVNOSTI.
INTEGRALNI SUSTAV NACIONALNIH RAČČČČUNA ČČČČINE:
� Računi proizvodnje ili račun domaćeg proizvoda –prikazuju proizvodnu aktivnost zemlje
� Računi financijskih transakcija (realni novčani tokovi)� Input- output tablice (međuovisnost sektora)� Bilanca nacionalnog bogatstva – prikazuje sve
prethodne račune i rezultate procesa akumulacije iz prijašnjih godina.
EKONOMSKE TRANSAKCIJE
� REALNE (proizvodnja; potrošnja; razmjena)� FINANCIJSKE (novčane)
Ekonomski subjekti koji obavljaju ekonomske transakcije:� Poduzećććća/Sektor proizvodnje ostvaruje prihode prodajom dobara i usluga za reprodukcijsku potrošnju i finalnu potrošnju stanovništva, države i inozemstva (izvoz)/
� Držžžžava/Javni sektor ostvaruje prihode: od direktnih i indirektnih poreza i transfera iz inozemstva/
� Stanovništvo/Sektor kućanstva ostvaruje prihode iz proizvodnje (plaće) i transfera iz zemlje i inozemstva/
� PROIZVODNJA� RASPODJELA� RAZMJENA� POTROŠNJA� …roba i usluga je proces koji uključuje mnogo
međuovisnih ekonomskih pojava i procesa.
GRUPIRANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA
� 1. mogućnost: PREMA PROIZVODU bez obzira na skup institucija koje tu aktivnost obavljaju kao što su građevinarstvo, turizam, promet i sl.
� Ovaj je oblik pogodan u računima domaćeg proizvoda, input-outputtablicama.
� 2. mogućnost: PREMA INSTITUCIONALNOJ JEDINICI prema organizaciji privredne djelatnosti- jedinica je poduzeće bez obzira što proizvodi.
� Ovaj je oblik pogodan u računima financijskih transakcija. Transakcije se registriraju po platnom principu.
IZRAŽŽŽŽAVANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA
� TOK ili FLOWIzražava vrijednost ekonomske pojave po jedinici vremena; godišnje, mjesečno, tjedno, dnevno
� STANJE ili STOCKIzražava vrijednost ekonomskih pojava u određenom trenutku npr. 31.12. i sl.
Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede
TEMELJNE FORMULE:
BDP = C+I+G+NX
NX = E-U ….trgovinski suficitNX je negativan kada imamo trgovinski deficit!
TEMELJNE FORMULE:razvijeno otvoreno gospodarstvo
S-I = (G+TR-TA)+NXG+TR-TA ….budžetski deficit (G=javna
potrošnja; TR=transferi; TA=porezi)G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski
suficit!G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski
deficit!
KRUŽŽŽŽNI TOK PRIVREDNE AKTIVNOSTI
PROIZVODNJA I POTROŠNJA U EKONOMSKOM PROCESU (Tržište proizvoda i proizvodnih faktora)
Tamni smjer = realni tokSvjetli smjer = novčani tok
TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA
� VLASNICI PROIZVODNIH FAKTORA- POTROŠAČI IZNOSE SVOJE FAKTORE NA TRŽIŠTE. ONI FORMIRAJU PONUDU PROIZVODNIH FAKTORA.
� PROIZVOĐAČI KUPUJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA – ONI FORMIRAJU POTRAŽNJU NA TRŽIŠTU PROIZVODNIH FAKTORA.
� PONUDA I POTRAŽNJA FORMIRAJU CIJENU PROIZVODNIH FAKTORA.
� NACIONALNI DOHODAK = SUMA DOHODAKA SVIH PROIZVODNIH FAKTORA NEKE ZEMLJE.
� NACIONALNI DOHODAK = VRIJEDNOST PROIZVODNIH FAKTORA UTROŠENIH U PROCESU PROIZVODNJE.
� U PROCESU PROIZVODNJE SE OD PROIZVODNIH FAKTORA FORMIRAJU ROBE I USLUGE KOJE SE PLASIRAJU NA TRŽIŠTE ROBA I USLUGA.
� PONUDA I POTRAŽNJA ZA ROBAMA I USLUGAMA.
� NACIONALNI PROIZVOD = SUMA VRIJEDNOSTI SVIH PROIZVODA I USLUGA KOJE SU PROIZVOĐAČI OSTVARILI I IZNIJELI NA TRŽIŠTE.
� NACIONALNA POTROŠNJA = SUMA POTROŠNJE SVIH ROBA U ZEMLJI.
Zatvorena ekonomija
-NDPotrošnja
F-Proizvodnja
PotrošnjaProizvodnja
� U ZATVORENOJ PRIVREDI PROIZVODNJA JE JEDNAKA POTROŠNJI.
� NACIONALNI DOHODAK ILI NACIONALNI PROIZVOD JEDNAK JE VELIČINI FINALNE POTROŠNJE.
ND = F
� SAYOV ZAKON VRIJEDI U OVOM MODELU: PONUDA STVARA SVOJU VLASTITU POTRAŽNJU U POJEDNOSTAVLJENOJ PRIVREDI.
Potrošna dobra i investicije
� UKOLIKO SE SVE NE POTROŠI U ZATVORENOJ PRIVREDI MOŽEMO REĆI DA SE PROCES POTROŠNJE DIJELI NA:� TEKUĆU OSOBNU POTROŠNJU C� AKUMULACIJU ILI INVESTICIJE I
� NACIONALNA (AGREGATNA) POTRAŽNJA SE ISKAZUJE:
Y = C+I
� DAKLE NOVČANI DOHOCI IZ PROIZVODNJE IDU U POTROŠNJU.
� NOVČANI IZDACI IZ POTROŠNJE U PROIZVODNJU IDU U DVA SMJERA: POTROŠNJA I INVESTICIJE.
IC+SND+OUkupno
O+S-SOAkumulacija
W--WPotrošnja
C+IICProizvodnja
UkupnoAkumulacijaPotrošnjaProizvodnja
� Finalna potrošnja F=C+I� Dodana vrijednost=W+O� W = dohodak rada � O = dohodak kapitala ili amortizacija� I=O+S� Razlika između tekućih prihoda i tekućih
rashoda je štednja S.
� Dobivena je kategorija BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA –BDP.
� To je neto nacionalni dohodak (NND) uvećan za amortizaciju (O).
� Amortizacija (O) je štednja sektora proizvođača.
� Štednja (S) je štednja sektora potrošača.
� S i O su izvori sredstava za financiranje investicijske potrošnje I.
� Tu se na tržištu javljaju FINANCIJSKI POSREDNICI i FINANCIJSKA TRŽIŠTA.
� Ako ova tržišta ne funkcioniraju prekida se tok štednja- investicije pa proizvođači dobivaju manje novaca. Na tržištu se koristi manje proizvodnih faktora, dolazi do nezaposlenosti, pada proizvodnje i recesije.
� Manji su dohoci i recesije se sve više povećava.
� Dakle TOK ŠTEDNJE I INVESTICIJA nije kontinuiran nego je vezan FINANCIJSKIM TRŽIŠTEM.
� Dakle u ovom modelu postoji:
� TRŽIŠTE PROIZVODNIH FAKTORA� TRŽIŠTE PROIZVODA I USLUGA� FINANCIJSKO TRŽIŠTE
� Slijede relacije za zatvorenu ekonomiju sa štednjom i akumulacijom:
� BDP = NNP+O= C+I� NNP=C+S� I=O+S� S=I-O = In = Neto investicije
� U ovom modelu se MJERAMA MONETARNA POLITIKE može utjecati na aktivnosti na financijskom tržištu i odnos sredstava koji se kreće između proizvodnje i potrošnje.
Dezagregiranje finalne potrošnje na osobnu i općććću potrošnju
� Opća potrošnja je potrošnja država i označava se sa G.
AD=Y=C+I+G
� Sada se dohodak koji potrošačima pritječe iz proizvodnje razlikuje od osobne potrošnje za:
� Veličinu štednje� Veličinu neto direktnih poreza (direktni porezi
umanjeni za transferna primanja stanovništva).
� U ovom modelu se osim mjera MONETARNE POLITIKE (tržište kapitala) koriste i mjere FISKALNE POLITIKE (tržište prihoda i rashoda države) što utječe na kretanje sredstava između proizvodnje i potrošnje.
� Uloga FISKALNE POLITIKE u POLITICI STABILIZACIJE: ako se povećaju rashodi države iznad prihoda, tada će proizvođači dobiti više novčanih sredstava. Oni će na tržištu angažirati više proizvodnih faktora. Smanjiti će nezaposlenost proizvodnih faktora i povećati proizvodnju – oživjeti će privreda.
-
-
-
I
Akumulacija
O+S+BBSOAkumulacija
Tind+Tdir-T dirT indOpćććća potrošnja
W+TRTR-WOsobna potrošnja
C+G+IGC-Proizvodnja
UkupnoOpćććća potrošnja
Osobna potrošnja
Proizvodnja
� Sredstva za osobnu potrošnju su:� W – dohodak rada� TR – transferi – oblici pomoći stanovništva (socijalno
osiguranje, invalidnine, mirovine, stipendije i dr.)
� Sredstva (prihodi) za javnu potrošnju su:� T ind – indirektni porezi (porezi na potrošnju)� T dir – direktni porezi (npr.porezi na aute)
� B – oznaka državnog budžeta� Ako je B pozitivan, budžetski višak je dodatni
izvor za akumulaciju� Ako je B negativan, budžetski manjak ili deficit
smanjuje akumulaciju i neto investicije.
� Vrijedi temeljna relacija ovog modela:� W+T ind + O = C+I+G
� Isto vrijede i relacije:� W+TR=C+S+T dir� I=O+S+B� In = I-O=S+B (neto investicije)� G+TR+B=T
UKLJUČČČČIVANJE INOZEMSTVA….
� Proces proizvodnje domaće privrede ostvaruje proizvodnju angažiranjem proizvodnih faktora iz zemlje i inozemstva.
� DOMAĆI PROIZVOD = vrijednost ukupne proizvodnje domaće privrede koju su ostvarili svi proizvodni čimbenici bez obzira na njihovo domaće ili inozemno porijeklo.
Kružni tok privredne aktivnosti otvorene privrede
� DOMAĆI PROIZVOD = DOMAĆA DODANA VRIJEDNOST = vrijednost svih dohodaka koje je isplatio sektor proizvodnje domaće privrede bez obzira na odredište tih dohodaka.
� DOMAĆI DOHODAK = dohodak isplaćen od strane domaće proizvodnje.
� NACIONALNI PROIZVOD = vrijednost proizvodnje koje su ostvarili domaći proizvodni faktori.
� NACIONALNI DOHODAK = vrijednost dohodatka koji prime nacionalni rezidenti bez obzira na porijeklo tog dohotka (domaće ili inozemno).
� RAZLIKA IZMEĐU NACIONALNOG I DOMAĆEG PROIZVODA NEKE PRIVREDE = Dohodak koji nacionalni proizvodni faktori primaju iz inozemstva-Dohodak koji se inozemnih proizvodnim faktorima plaćaju za njihovo angažiranje u domaćoj privredi
� Temeljna relacija:Y=C+I+G+E-U
� Domaći proizvod u zemlji jednak je domaćoj finalnoj uporabi roba i usluga korigiranoj za saldo vanjskotrgovinske bilance E-U.
� Na veličinu makroekonomskih agregata može se utjecati:
� Mjerama MONETARNE politike (financijsko tržište)
� Mjerama FISKALNE POLITIKE (prihodi i rashodi države)
� Mjerama politike VANJSKE TRGOVINE.
Proces reprodukcije otvorenog gospodarstva
--IuGuCuMINO
L--BSOAkumulacija
TRg----Tdir.Tind.Potrošnja-Budžetska
TRi--TR--WPotrošnja-
Osobna
EIdGdCd--Proizvodnja
INOAkumulacija
Potrošnja
Budžetska
Potrošnja
OSOBNA
Proizvodnja
� Prihodi sektora inozemstva su:� U=M+Cu+Iu+Gu
� M=prihodi ostvareni prodajom intermedijarnihproizvoda procesu domaće proizvodnje
� Cu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za osobnu potrošnju
� Iu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za investicijsku potrošnju
� Gu= prihodi ostvareni prodajom proizvoda i usluga namijenjenih za javnu potrošnju
� Rashodi sektora inozemstva su:
� E+TRI+delta L+TRG
� E= rashodi od izdataka za robu i usluge koje proces domaće potrošnje izvozi u inozemstvo
� TRI = neto transferi koji sektoru proizvodnje pritječu iz inozemstva
� Delta L = akumulacija koja dolazi iz sektora inozemstva
� TRG = neto transferi koje država prima iz inozemstva
Prihodi i rashodi procesa proizvodnje� PRIHODI vodoravno
- Od osobne potrošnje domaćih proizvoda
- Od javne potrošnje za domaće proizvode
- Investicijske potrošnje domaćih dobara
- Od izvoza
� RASHODI okomito
- Osobni dohoci neto
- Indirektni porezi
- Štednja poduzeća (amortizacija + neraspoređena dobit)
- Uvoz intermedijarnihproizvoda
Prihodi i rashodi procesa osobne potrošnje� Prihodi
- Osobi dohoci neto
- Transferi stanovništvu
- Transferi iz inozemstva
� Rashodi
- Osobna potrošnja za domaće proizvode
- Direktni porezi
- Štednja
- Potrošnja za dobra i usluge iz inozemstva
Prihodi i rashodi procesa budžetske potrošnje� Prihodi
- Indirektni porezi- Direktni porezi- Neto transferi koje
država prima iz inozemstva
� Rashodi
- javna potrošnja za domaće proizvode
- Transferi stanovništvu- Budžetski saldo- Javna potrošnja za
uvozne proizvode
Prihodi i rashodi akumulacije
� Prihodi
- Štednja poduzeća
- Štednja stanovništva
- Budžetski saldo
- Neto zajmovi iz inozemstva
� Rashodi
- Investicijska potrošnja domaćih dobara
- Investicijska potrošnja uvoznih dobara
AKUMULACIJA U OTVORENOJ PRIVREDI
O + S + B + L = Id + Iu
amortizacija i neraspoređena dobit + štednja stanovništva + nepotrošen budžetski saldo + zajmovi iz inozemstva = investicije domaćeg porijekla + investicije uvoznog porijekla
MJERENJE VELIČINE PRIVREDNE AKTIVNOSTI ZEMLJE
� 1. VELIČINOM PROIZVODNJE KOJU PROIZVOĐAČI IZNESU NA TRŽIŠTE
� 2. VELIČINOM POTROŠNJE TJ.VRIJEDNOŠĆUROBE I USLUGA KOJU POTROŠAČI KUPE NA TRŽIŠTU
� 3. VELIČINOM DOHOTKA KOJI OSTVARE PROIZVODNI FAKTORI.
� SVE TRI MJERE PRIVREDNE AKTIVNOSTI SU JEDNAKE.
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD(GDP)
� Najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga nekog društva
� Zbroj novččččane vrijednosti osobne potrošnje, bruto investicija, javne potrošnje i neto izvoza
� Uvijek se mjeri u novcu
� Ukupna novččččana vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u društvu tijekom jedne godine
MJERENJE GDP-a
� KAO TOK PROIZVODNJE (gornji tok)- ljudi troše novac i kupuju finalna dobra- ukupni godišnji novčani tok tih kupovina jedna je od mjera GDP-a(cijena naranči x broj naranči + cijena jabuka x broj jabuka + cijena cipela x broj cipela + ... = 1000 )
� KAO SUMA PRIHODA ILI TROŠKOVA (donji tok)- mjeri se godišnji tok troškova proizvodnje
tj. PRIHODI što ih privreda isplaćuje (domaćinstvima) za nadnice, rentu, kamatu, dividendu i profit.
- suma PRIHODA od faktora proizvodnje (nadnica, kamata, renta, profit) su TROŠKOVI proizvodnje finalnih proizvoda društva(troškovi proizvodnje naranči, jabuka, cipela + ... = zbroj nadnica, rente, kamate i profita = 1000)
REALNI I NOMINALNI GDP
� NOMINALNI – predstavlja ukupnu novčanu vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u danoj godini gdje su vrijednosti izražene u TRŽIŠNIM CIJENAMAsvake godine.
� REALNI – računa GDP u STALNIM cijenama(ostranjene promjene cijena iz nominalnog GDP- a)
� GDP DEFLATOR- indeks cijena (cijena GDP- a)
Realni GDP = nominalni GDP/ GDP deflator
TERMINIBDP; DP; ND
� Prije tranzicijeBDP – bruto društveni proizvodDP - društveni proizvod (BDP – materijalni troškovi)ND – nacionalni dohodak (DP – amortizacija)
� U razdoblju tranzicije- BDP – bruto domaćććći proizvod /GDP/dobijemo kada od bruto proizvoda odbijemo međufaznu proizvodnju- Društveni proizvod (DP) je užžžža kategorija od BDP-a zbog reduciranog obraččččuna usluga (financijske, banke, držžžžavna uprava, zdravstvo, socijalno i dr.)
12/5
PRISTUP MJERENJU BDP-a(prema SNA)
• PRISTUP PROIZVODNJE
• PRISTUP AGREGATNE POTRAŽŽŽŽNJE
• PRISTUP DOHOTKA
PRISTUP PROIZVODNJE
� BDP je jednak ukupnoj proizvodnji po djelatnostima uvećanoj za poreze manje subvencije (neto porez) te umanjenoj za ukupnu intermedijarnu potrošnju.
� Za izračun BDP-a potrebno je imati podatke � o ukupnoj proizvodnji� o intermedijarnoj potrošnji po djelatnostima
/input-output tablice/
PRISTUP AGREGATNE POTRAŽNJE� Uključuje pet makroekonomskih varijabli koje
treba procijeniti i to:� držžžžavna potrošnja (G) – podaci ministarstva
financija� izvoz-uvoz (E;I)- podatke prema MMF
metodologiji bilježi HNB� investicije(I) – podaci DZS� osobna potrošnja (C)– nema pouzdanih
podataka (nema anketa i sl.)
PRISTUP DOHOTKA
� Obuhvaća zbrajanje komponenti troškova dodane vrijednosti i to:- neto porezi (porezi minus subvencije) na proizvodnju i uvoz- potrošnja fiksnog kapitala (troškovi zamjene)- bruto naknada zaposlenima (plaće i nadnice u novcu i naturi, uplata poslodavaca u fondove u korist zaposlenika za socijalno, zdravstveno, mirovinsko i životno osiguranje)- poslovni višak (ostatak nakon odbijanja intermed. potrošnje, neto poreza, potrošnje fiksnog kapitala i naknade zaposlenima.)
12/9
MJERENJE BDP-a PRISTUPOM DOHOTKA� To mjerenje obuhvaća:
� PRIVREDU (banke i financijske org.)� DRUŠTVENE DJELATNOSTI (prosvjeta,
znanost, kultura, sport, zdravstvo, soc. zaštita i dr.)
� IZVANPRORAČČČČUNSKI FONDOVI� DRŽŽŽŽAVNA UPRAVA (lokalna uprava i
samouprava)
BDP DEFLATOR
� Najobuhvatnija mjera promjene cijena u narodnom gospodarstvu u toku jedne godine
� Kako je BDP=C+I+G+E-Uonda je BDP deflator zbroj deflatora pojedinačnih kategorija BDP-a ponderiranih udjelom pojedine komponente u ukupnom BDP-u
� Osobna potrošnja /C/: deflator = indeks troškova života� Investicije /I/: deflator = indeks cijena sredstava za rad pri
proizvođačima� Javna potrošnja /G/: deflator = indeks rasta nominalnih neto
plaća po zaposlenom u neprivredi
NEW- NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE� Društvo ne živi samo od BDP-a� Materijalni rast se ostvaruje na štetu kvalitete okoline� BDP predstavlja pretjerani materijalizam društva – beskrajna
proizvodnja nepotrebnih dobara� NEW isključuje dijelove BDP-a koji ne pridonose individualnom
blagostanju i uključuje samo one stavke potrošnje i investicija koje izravno doprinose ek. blagostanju.(aktivnosti “uradi sam” i neregistrirana privreda se uključuju a nezakonite radnje isključuju kao i štete na čovjekovoj okolini.)
ŠTEDNJA
RAZLIKA IZMEĐU PROIZVODNJE I POTROŠNJEPostoji:� Štednja sektora proizvodnje (neraspoređeni dohodak i
amortizacija)
� Štednja sektora potrošača (štednja stanovništva i štednja države)
FINANCIJSKE INSTITUCIJE
� Prikupljaju ŠTEDNJU od štediša i usmjeravaju je u INVESTICIJE
� Predstavljaju TRŽIŠTE KAPITALA(tijek štednje i investicija nije kontinuiran, nego je vezan
financijskim tržištem)� Postoje tri međuovisna tržišta:
- tržište proizvodnih faktora rada- tržište proizvoda i usluga- tržište kapitala
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
� TRŽIŠTE NOVCA (ročnost do jedne godine)
� TRŽIŠTE KAPITALA(financijski instrumenti preko jedne godine)
Štednja i vrijednosni papiri
NACIONALNO RAČČČČUNOVODSTVO
TEMELJNE FORMULE:
BDP = C+I+G+NX
NX = E-U ….trgovinski suficitNX je negativan kada imamo trgovinski deficit!
TEMELJNE FORMULE:razvijeno otvoreno gospodarstvo
S-I = (G+TR-TA)+NXG+TR-TA ….budžetski deficit (G=javna
potrošnja; TR=transferi; TA=porezi)G+TR-TA je negativan kada imamo budžetski
suficit!G+TR-TA je pozitivan kada imamo budžetski
deficit!
1. Izraččččunajte:
� Ako je osobna potrošnja 300 mlrd EUR, javna potrošnja 200, izvoz 100, a uvoz 150 mlrd EUR, BDP iznosi 800 mlrd EUR. Koliko iznose investicije:
a) 300, b) 350, c) 400, d) 450.
1. Izraččččunajte:
Postupak rješavanja:
C=300, G=200, E=100, U=150, BDP=800, I=?
800=300+I+200+100- 150
I=350
2. Izraččččunajte:
� Štednja iznosi 400, budžetski deficit 200, izvoz 300, a uvoz 400 mlrd USD. Koliko iznose investicije:
a) 200, b) 250, c) 300, d) 350.
2. Izraččččunajte:
Postupak rješavanja:
S=400, G+TR-TA=200, E=300, U=400, I=?
400-I=200+300-400
I=300
3. Izraččččunajte:
� Ako je osobna potrošnja 1000, štednja 100, državna potrošnja 300, a budžetski deficit je uravnotežen, koja je vrijednost BDP-a?
� a) 1000, b) 1200, c) 1400, d) 1600.
3. Izraččččunajte:
Postupak rješavanja:
C=1000, S=100, G=300, G+TR-TA=0, BDP=?
S-I=(G+TR-TA)+NX
100-I=0+NX
100-I=E-U
BDP=C+I+G+E-U
BDP=1000+I+300+(100-I)
BDP=1400
4. Izraččččunajte:
Ako je štednja 200, budžetski deficit 50 i trgovinski deficit 10, koja je vrijednost investicija?
a) 130, b) 140, c) 150, d) 160.
4. Izraččččunajte:
Postupak rješavanja:
S=200, G+TR-TA=50, E-U=-10, I=?
200-I=50+(-10)
I=160
top related