metalno doba

Post on 21-May-2015

3.317 Views

Category:

Documents

6 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

METALNO DOBA

Metalno doba

Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete svakodnevne upotrebe

Periodizacija

Bakreno doba ili eneolitik - razdoblje u kojem se još upotrebljavaju predmeti od bakra oko 3500. pr. Kr. - 2200. pr. Kr.

Brončano doba - Razdoblje u kojem se predmeti izrađuju od bronce o.2200.g.pr.Kr. - 1200.g.pr.Kr.

Željezno doba - razdoblje u kojem se predmeti izrađuju od željeza od 1200.g.pr.Kr

Bakreno doba

Kalkolitik Karakteriziraju ga prevladavanje stočarstva

nad poljodjeljstvom, lovom i ribolovom, snažnije povezane plemenske skupine, razvoj bakrene metalurgije, patrijarhat i prodiranje indoeuropskih skupina s istoka.

Zbog svoje mekoće, bakar se u početku koristio za nakit, no otkrićem obrade hladnim postupkom dobili su dvostruku tvrdoću, čime su dobili alat i oružje potrebne tvrdoće. Jedina mana te obrade je bila krhkost.

Keramičke nalaze karakterizira ukrašavanje posuda urezima i ubodima, a među oblicima ističemo specifične male bočice koje su najvjerojatnije služile za držanje nekih ulja ili mirisa.

Vučedolska kultura

Vučedolska se kultura nalazila uz Dunav. Vučedolci su imali čvrstu organizaciju. Sloj vještih ratnika vjerojatno se razvio

od brojnih lovaca Najvažnija gospodarska djelatnost Vučedolaca je bila obrada zemlje i uzgoj goveda.

Brončano doba

Rano brončano doba (Područje između Save i Drave i u sjevernoj hrvatskoj)

Srednje brončano doba u Istri kod Rovinja, Poreča i Like.

Kasno brončano doba Paklenica

Brončano doba

Brončano doba obilježava proizvodnja brončanog oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja metalurgije, trgovine i obrta.

Kasno brončano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa žarama. Glavni im je obred spaljivanja umrlih, po čemu je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi tvore velike nekropole.

Brončano razdoblje u Europi započinje razvojem trgovačkih putovanaja, najprije se uvozio kositar Glavno žarište tehničkog i kulturnog razvitka ležalo je u središnjoj Europi,

Brončano doba u Hrvatskoj obilježava vinkovačka kultura koja nastavlja tradiciju vučedolske.U to vrijeme razrađen je poseban geometrijski stil urezanih ornamenata, koji posebno dolazi do izražaja na oružju, ukrasnim pločama, plosnatim ogrlicama i fibulama.

Keramička urna in situkasno brončano doba , 13.-12. st. prije Krista, Slavonski Brod - Bjeliš

Brončana igla kasno brončano doba, 13.-12. st. prije Krista, Slavonski Brod -

Željezno doba

Željezno doba se nastavlja na brončano. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku. Pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza.

Rane kulture željeznog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s stepa i Kavkaza,koje su karakteristične po sahranjivanju elite u kurgane.

Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prapovijesti, a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana.

U Hrvatskoj

Nastanak i razvoj željezodobnih zajednica koje su naseljavale prostore Slavonije, Baranje i Srijema

Zbog tako povoljnog zemljopisnog položaja na raskrižju putova, plodne zemlje i ljudi koji su je tisućljećima obrađivali, taj je prostor oduvijek predstavljao važno područje ljudskog razvoja, pa tako i tijekom željeznog doba.

Keramička zdjela mlađe željezno doba, keltsko-latenska kultura , Stružani-Vrtlovi, Kućište,Veliki Trstenik-sjever

Dio brončane narukvice mlađe željezno doba, keltsko-latenska kultura, Stružani-Vrtlovi, Kućište, Veliki Trstenik-sjever

Dio narukvice od staklene paste mlađe željezno doba, keltsko-latenska kultura, Donja Bebrina-Paljevine

Sjeverna i Središnja Hrvatska - Prostor bogate povijesti, nalazišta, kulture i tradicije

Muzej krapinskih neandertalaca nalazi se na lokalitetu Hušnjakovo u Krapini, uz najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj.

Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet

stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika

top related