mentorstvo pripravniku uloga dobrog mentora - · pdf filednevnik stažiranja – mapa...
Post on 04-Feb-2018
300 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 1
Mentorstvo pripravniku – uloga
dobrog mentora
Viktorija Hržica, prof.
viša savjetnica za informatiku i računalstvo
Agencija za odgoj i obrazovanje,
Podružnica Osijek
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 2
Cilj: Potaknuti sudionike na razmišljanje o značajnoj ulozi mentora, naročito mentora
početnicima
I. UVOD
Stručna sprema učitelja i nastavnika informatike/računalstva
Određena je:
Člankom 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08,
86/09, 92/10, 105/10 i 90/11)
Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih
suradnika u osnovnom školstvu (NN 47/96) i Pravilnik o dopuni Pravilnika… (NN
56./2001)
Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u
srednjem školstvu (NN 1/96.) i
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-
psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 80/99.)
Članak 105. (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi)
(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila
diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili
stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoško-
psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se stječe 60 ECTS bodova (u daljnjem
tekstu: pedagoške kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila diplomski
sveučilišni studij odgovarajuće vrste.
(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može obavljati osoba koja je
završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima potrebne pedagoške
kompetencije.
(15) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog članka, radni odnos se
može zasnovati s osobom koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja, a nema potrebne
pedagoške kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.
Učitelj informatike Članak 2. (Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i
stručnih suradnika u osnovnom školstvu, NN 47/96)
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 3
29. Stručni suradnik - učitelji i stručni suradnici osposobljeni za rad s računalom
voditelj informatičke učionice
profesor informatologije
profesor informatike
diplomirani informatičar
profesor matematike i informatike
diplomirani inženjer računarstva
Članak 9. (NN 47/96)
Učitelj i stručni suradnici, koji imaju stručnu spremu utvrđenu ovim pravilnikom, a nemaju
potrebno pedagoško, psihološko i metodičko obrazovanje, dužni su to obrazovanje steći u roku
godine dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
Članak 7.a (Pravilnik o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom
obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, NN 56/01)
Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj školi završila stručni
dodiplomski studij i stekla stručni naziv “diplomirani učitelj razredne nastave“ odnosno stručni
naziv „diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom“ može izvoditi razrednu
nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi
Nastavnik informatike/računalstva Članak 2. (Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u
srednjem školstvu NN 1/96)
22. Informatika (ili Računalstvo u područjima rada za koja ovim pravilnikom nije utvrđeno
drugačije)
prof. matematike i informatike
dipl. inž. elektrotehnike - smjerovi računarska tehnika te telekomunikacije i
informatika
dipl. informatičar
dipl. inž. matematike - smjerovi informatika
dipl. inž. matematike uz uvjete utvrđene nastavnim pl. i programom
dipl. inž. računarstva
prof. informatologije (osim u prirodoslovnom-mat. gimnazijama)
prof. PTO uz uvjete utvrđene nastavnim planom i programom (osim u
prirodoslovno- matematičkim gimnazijama)
Članak 1 (Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-.
psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu NN 80/99.)
U točki 22., za nastavni predmet Informatika (ili Računalstvo...), stupac Potrebna stručna
sprema dopunjuje se novom alinejom koja glasi:
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 4
"- osoba s visokom stručnom spremom osposobljena za vođenje informatičkog školskog
kabineta prije uvođenja informatike ili računalstva kao nastavnog predmeta, ako je
zatečena na tim poslovima na dan uvođenja tog predmeta u školu u kojoj je nastavnik
bio zaposlen (osim u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji i tehničkoj školi)".
i… Kada škola nije uspjela zaposliti stručnu osobu (Zakon)
II. PRIPRAVNIČKI STAŽ
SVRHA je pripravničkog staža: osposobiti učitelje, stručne suradnike i nastavnike (u daljnjem tekstu: učitelji) bez radnog
iskustva za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova u osnovnoj odnosno srednjoj
školi.
Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem
školstvu (Narodne novine broj, 88/03)
Zakonska regulativa
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08,
86/09, 92/10, 105/10 i 90/11) Članak 108., 109. i 110.
Zakon o radu (Narodne novine, broj 149/09)
Podzakonski akti
Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i
nastavnika u srednjem školstvu
(Narodne novine broj, 88/03)
Poslovnik o radu komisije za stažiranje i komisije za polaganje stručnog ispita
(Glasnik Ministarstva prosvjete i športa 5/96)
I još …
Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i
srednjoj školi (Narodne novine 112/10.)
Nacionalni okvirni kurikulum (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=18247)
Nastavni plan i program za osnovnu školu (http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181)
Nastavni planovi i programi za srednje škole dijelom su dostupni na stranicama NCVVO,
većim dijelom u papirnatom obliku (Glasni Ministarstva, Prosvjetni vjesnik…) pisani za
određene strukovne programe
Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN
63/2008.)
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 5
Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN
63/2008.)
Povjerenstvo za stažiranje:
Ravnatelj škole – predsjednik
Mentor pripravnika
Stručni suradnik
Povjerenstvo izrađuje
operativni program stažiranja za svakog pojedinog pripravnika i odgovorno je za njegovo
provođenje i eventualne prilagodbe tijekom cijele godine stažiranja
Program stažiranja se sastoji od općeg i metodičkog dijela
Opći dio
Ustav Republike Hrvatske, zakoni, pravilnici…
Nadležne institucije
Djelatnost i ustroj odgojno-obrazovne ustanove
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Konvencija o pravima djeteta
Poslovi razrednika i suradnja s roditeljima
Komunikacija s učenicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
Pedagoška dokumentacija
Školske obveze i prava učitelja
Metodički dio
Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih sadržaja nastave matematike
Organiziranje, pripremanje i izvođenje nastave
Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika u nastavi informatike
Funkcionalno upotrebljavanje suvremenih nastavnih sredstava i pomagala, udžbeničke i
stručne literature te drugih izvora znanja
Stručno usavršavanje
Natjecanja iz informatike
Obveze škole
imenovati povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj, mentor – sustručnjak, stručni suradnik)
izraditi operativni program stažiranja (najkasnije 15 dana od početka rada pripravnika) i
dostaviti AZOO
prijaviti stažiranje (najkasnije 30 dana od dana početka rada pripravnika AZOO na
obrascu SI-1)
uključiti pripravnika u planiranje i programiranje, pružati pomoć pripravniku, pratiti i
vrednovati ostvarivanje programa stažiranja
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 6
Obveze povjerenstva
izraditi operativni program stažiranja
raditi u punom sastavu
pružati stalnu stručno-pedagošku i metodičku pomoć
obvezni su nazočiti najmanje dva puta po dva sata na redovnoj nastavi ili ostalim
oblicima odgojno-obrazovnog rada pripravnika
priložiti izvješće (SI-2) o ostvarivanju Programa stažiranja (evidenciju o ostvarivanju
programa vodi svaki član Povjerenstva)
Nazočnost na nastavi:
30 sati – pripravnik promatra nastavu mentora
10 sati – mentor promatra nastavu pripravnika
2 puta po 2 sata – hospitiranje cijelog povjerenstva
Svaki član povjerenstva vodi evidenciju o ostvarivanju programa pripravničkog staža i na kraju
sastavljaju izvješće povjerenstva o rezultatima stažiranja (SI-2)
Najvažnije zadaće povjerenstva:
razvijati sposobnost učitelja za uspješno rješavanje problema u razrednom odjelu
motivirati učitelja za trajno učenje, nužno za profesionalni rast i sprječavanje dosade i
rutine
osposobljavati učitelja za poboljšanje programa (fleksibilni -prilagođeni interesima i
mogućnostima učenika)
osposobljavati učitelja za samovrjednovanje postignuća i osobnog razvoja te postizanje
vlastitih profesionalnih ciljeva
usmjeravati na nove profesionalne uloge učitelja (akcijski istraživač, kritički prijatelj –
osoba koja daje savjete i surađuje)
poticati učitelja na kvalitetnu komunikaciju (učenici, roditelji, kolege)
razvijati empatiju, senzibilnost, sposobnost slušanja ...
Metodički je dio najzastupljeniji dio programa pripravničkoga staža
Najviše je vremena tijekom stažiranja posvećeno hospitiranju pripravnika u nastavi koju je
izvodio mentor te samostalnom pripravnikovom održavanju nastave pred članovima
Povjerenstva za stažiranje.
Metodički dio programa stažiranja:
stručna je podloga za provedbeno programiranje svakoga pojedinoga učitelja
pripravnika
mora biti u potpunosti individualiziran kako bi služio svojoj svrsi
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 7
Metodički dio stažiranja obuhvaća:
programske sadržaje
pripadajuću literaturu
imaju važnu zadaću u osposobljavanju pripravnika za učiteljsko zanimanje
Obveze mentora
surađivati s pripravnikom
nazočiti na 10 nastavnih sati pripravnika
voditi evidenciju o praćenju pripravnika
priložiti EVIDENCIJU o ostvarivanju metodičkog dijela programa stažiranja
Praćenje i evaluacija
Kakva je aktivnost i suradnja svih članova tima za praćenje ?
Koje promjene se događaju, a koje su izostale i zašto ?
Čime su pripravnici zadovoljni, a čime nisu ?
Koji se problemi javljaju u ostvarivanju programa stažiranja ?
Što je moguće učiniti na daljnjem poboljšanju ostvarivanja programa stažiranja ?
Promjena škole ili prekid stažiranja
prelazak u drugu školu:
prethodna škola obvezna sastaviti izvješće (SI-2)
o ostvarenom pripravničkom stažu u njoj
prekid zbog duže odsutnosti (bolovanje, rodiljni dopust i sl.): izvijestiti AZOO
Prava pripravnika
Korištenje plaćenog dopusta sukladno odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj 115/10)
STRUČNI ISPIT Članak 31.
3. Za polaganje stručnog ispita pripravnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na plaćeni
dopust u trajanju od najmanje: –deset radnih dana za radna mjesta I. vrste.
4. Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kada polaže pripravnički ispit, a ako putuje
u mjesto polaganja ispita još jedan dan te plaćene troškove puta što uključuje put i smještaj
prema potrebi.
Članak 157. Zakona:
(1) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj
školi prije 12. ožujka 1994. nisu obvezni polagati stručni ispit prema odredbama ovog Zakona.
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 8
Kompetencije na kraju pripravničkoga stažiranja poznavanje predmeta
znanje o razvoju i učenju djece/učenika
prilagođavanje nastave potrebama učenika
primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija učenja
motivacija u učionici i organizacijske vještine
komunikacijske vještine
vještine planiranja
ocjenjivanje, praćenje i vrjednovanje učenja učenika
profesionalna posvećenost i odgovornost
partnerstvo (timski rad)
Čimbenici uspješnog stažiranja Dobra međusobna suradnja pripravnika i mentora i konzultativno-savjetodavni rad stručnih
suradnika i ravnatelja.
Dnevnik stažiranja – mapa profesionalnog razvoja Zbirka dokaza o kontinuiranom profesionalnom razvoju tijekom pripravničkog staža
Dnevnik stažiranja sadrži:
priprave oglednih sati koje je održao pred mentorom i povjerenstvom te zabilješke
o razgovoru nakon oglednih sati
priprave s mentorovih sati sa zabilješkama o razgovoru nakon sati na kojima je
nazočio
evidenciju ostvarenja programa pripravničkog staža
bilježi stručno usavršavanje – knjige koje je pročitao i sl.,
umeće potvrde sa stručnih usavršavanja na kojima je nazočio ...
OBAVEZNO donijeti na pisani dio stručnoga ispita!
Dnevnik stažiranja nije izvješće koje se šalje s prijavom za polaganje
stručnoga ispita!
Mapa profesionalnog razvoja dokumenti o pohađanju određenih programa i aktivnosti, u školi i izvan nje
materijali koji pokazuju što je nastavnik radio ili trenutno radi na razvoju vlastite prakse
te ostvareni rezultati
potrebe učenika s kojima radi, kao i potrebe škole,
osobni plan profesionalnog razvoja na godišnjoj (višegodišnjoj) razini
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 9
Mapa profesionalnog razvoja sastoji se od:
1. Interakcije
2. Obitelj i zajednica
3. Inkluzija, različitosti i demokratske vrijednosti
4. Praćenje, procjenjivanje i planiranje
5. Strategije poučavanja
6. Okruženje za učenje
7. Profesionalni razvoj
Neizostavni dio su reflektivni osvrti na priloženi materijal koji mogu biti pisani u obliku eseja ili
kao komentari svakog priloženog dijela.
Metodički podsjetnik
Oblici rada
samostalni rad, rad u parovima, skupni rad, frontalni rad, timska nastava, teorija igre,
projektna nastava.
Nastavne metode
način rada u nastavi, demonstracijske i verbalne, odnose se na nastavnikov i učenikov
načina rada: usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije, rada s tekstom, grafičkih
radova, izvanškolsko učenje, programirana nastava, učenje pomoću računala.
Tip sata
obrada, ponavljanje, vježbanje, provjeravanje.
Nastavna sredstva ili izvori znanja su didaktički oblikovani, objektivno dani predmeti, proizvodi
ljudskog rada, koji u nastavi služe kao izvori spoznavanja, odnosno učenja.
Podjela: tekstualna, vizualna, auditivna, audiovizualna.
Ponekad, isti predmet može biti nastavno sredstvo i pomagalo.
Nastavna pomagala ili pribor kojim se služe nastavnici i učenici u obradi nastavnog sadržaja.
Pribor za pisanje, pomagala za crtanje, ručni alati, demonstracijska pomagala,
eksperimentalna pomagala, instrumenti, aparati, strojevi, elektronski uređaji.
Primjena se mora uskladiti s ciljevima učenja i metodičko-didaktičkim zahtjevima
nastavnog sata.
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 10
Prisjetimo se….
Opći model poučavanja – Pratt
Zadaće nastave i ishodi učenja
TRADICIONALNI PRISTUP:
Materijalni - znanja, spoznaje
Funkcionalni - sposobnosti
Odgojni - stajališta
BLOOVA TAKSONOMIJA:
Kognitivno područje - znanje, spoznaja
Psihomotoričko područje - aktivnosti i vještine
Afektivno područje - stavovi, interesi, motivacija
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 11
III. MENTORSTVO
MENTOR (definicija):
Mudar i pouzdanih savjetnik ili učitelj. Može biti starija osoba, koja kroz odnos povjerenja
u okruženju za učenje prenosi znanje i iskustvo. Netko tko nudi usmjeravanje i podršku.
Razdoblja profesionalne karijere
Različite uloge mentora savjetnik
voditelj
suradnik
Savjetnik
Procedure u školi
zakoni i pravilnici,
propisi i pravila u školi (odlaženje na izlet, disciplina, etički kodeks),
pedagoška i druga dokumentacija
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 12
Nastavni proces
nastavni programi,
organizacija rada u učionici,
standardi,
upravljanje vremenom,
nastavne strategije i tehnike,
metode i oblici rada ...
Suradnik
zajednička analiza
promišljanje i odlučivanje prilikom rješavanja problema;
recipročnost (zajedničko učenje, uzajamno poštovanje i zajednički napredak)
Voditelj
Cilj: razviti unutarnje snage nastavnika početnika za samostalno učenje
Početnik
razmišlja o važnim pitanjima,
rješava probleme,
analizira i objašnjava ciljeve
Mentor
podržava stvaranje ideja nastavnika početnika (postavlja pitanja, parafrazira, pravi
pauze i pita o detaljima)
Promjena uloge mentora
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 13
Znanja mentora
kako uče odrasli, uloga mentorstva u profesionalnom razvoju, razvojne faze nastavnika početnika, odnosi između mentora i početnika, uloge mentora (savjetnik, suradnik, voditelj), promatranje i analiza sata, praćenje i procjenjivanje (kriteriji i tehnike), poznavanje programa inicijalnih studija, metodologija istraživanja, prepoznavanje potreba i izbor aktivnosti za osobni profesionalni razvoj.
Vještine mentora
verbalna i neverbalna komunikacija (aktivno slušanje, postavljanje pitanja ...), uspostavljanje i održavanje odnosa mentor − početnik (odnos zasnovan na povjerenju,
poštovanju individualnosti ...), promatranje i bilježenje, timski rad, utvrđivanje stanja i procjena potreba, davanje konstruktivne povratne informacije, samoprocjenjivanje i akcijsko planiranje.
Slažete li se s ovim tvrdnjama? (od 1 do 9) 1. Odrasli uče puno brže nego djeca.
2. Odrasli više brinu radi neuspjeha nego djeca.
3. Odrasli bolje uče radeći aktivno.
4. Odrasli bolje uče u grupi s vršnjacima.
5. Odrasli bolje usvajaju apstraktno i teoriju nego djeca.
6. Odrasli žele izabrati svoj način učenja.
7. Odrasle ne treba prisiljavati na učenje.
8. Odrasli imaju svoje provjerene strategije učenja.
9. Odrasli su sposobni procijeniti svoje učenje.
Učenje odraslih mora im biti jasna svrha učenja,
imaju svijest o sebi i usmjereni su pri učenju na samovođenje,
praktični su i usredotočuju se na one sadržaje koji će im koristiti u radu,
bogat su izvor životnoga iskustva, znanja i vještina
teže individualizaciji i različitim strategijama učenja
teže biti aktivni i ravnopravni sudionici u procesu učenja,
većina potencijalne motivacije dolazi iznutra, zbog želje za napredovanjem, povećanjem
zadovoljstva u poslu i samopoštovanjem.
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 14
Neslužbene/službene intervencije Dobrodošlica pripravniku prilikom prvog dolaska u školu
Uključivanje pripravnika u školski „život”
Davanje emocionalne podrške kada je ona potrebna
Zajednička izrada Okvirnog plana i programa stažiranja
Upoznavanje sa školskim rasporedom
Dogovorite mali „dnevni red” i usmjerite se na određene aspekte koje ste odlučili
promatrati
Svakako dodajte točku „razno”
Dogovor o vođenju dnevnika stažiranja
Vođenje bilješki i napredak u komunikaciji
Utvrdite ciljeve, zadatke i strategije
Utvrdite i naglasite napredak u odnosu na prošli put
Kažite učitelju pripravniku što je prošlo dobro, ali i navedite 3 do 4 stvari koje bi se
mogle poboljšati
svakoj stvari jasno raspravite i dogovorite
Razgovor pri praćenju i analizi nastavnoga sata povratna informacija o provedenom nastavnom satu
potrebno je da se učitelj-pripravnik aktivno i produktivno uključuje, a ne samo pasivno
slušati
Razgovor treba voditi kao:
istinski dijalog,
otvoreni komunikacijski kanal,
mogućnost pitanja i vođenja dijaloga sa svim članovima Povjerenstva
razgovor treba počivati na poznatim didaktičkim načelima, prvo istaknuti pozitivno, a zatim
ono što bi valjalo promijeniti
razgovor je primarno usmjeren na svakog člana Povjerenstva,
stoga se u tom obraćanju koristi i neverbalnom
komunikacijom
Praćenje nastave
prije nastave dogovoriti što će se pratiti
zapisati važne detalje sa sata – raditi zabilješke
refleksija – nakon sata
http://www.azoo.hr/images/stories/izdanja/Strucno_usavrs
avanje_i_profesionalni_razvoj_2010.pdf
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 15
Integracija pristupa: hijerarhija potreba (Freeman, 1982.)
Procijenite se prema sljedeći tvrdnjama dajući si ocjenu od 1 (najslabije) do 10 (najbolje) za
svaku pojedinu tvrdnju
1. Poznavanje predmeta
2. Znanje o razvoju i učenju djece/učenika
3. Prilagođavanje nastave potrebama učenika
4. Primjena raznovrsnih nastavnih metoda i strategija učenja
5. Motivacija u učionici i organizacijske vještine
6. Komunikacijske vještine
7. Vještine planiranja
8. Ocjenjivanje, praćenje i vrednovanje učenja učenika
9. Profesionalna posvećenost i odgovornost
10. Partnerstvo (timski rad)
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 16
IV. STRUČNI ISPIT
CILJ:
Utvrđivanje profesionalne, poglavito metodičko - didaktičke i pedagoško - psihološke
osposobljenosti pripravnika za samostalan odgojno-obrazovni rad.
SJEDIŠTA: Osnovne škole – OŠ Svete Ane u Osijeku, Osijek, Svete Ane 2
Srednje škole - Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Osijeku, Osijek, Trg Svetog Trojstva 4.
Ispitni rokovi
Srednje škole:
1. rok: od 10. veljače do 10. travnja
2. rok: od 10. listopada do 10. prosinca
Osnovne škole:
1. rok: od 15. siječnja do 1. ožujka
2. rok: od 15. travnja do 1. lipnja
3. rok: od 1. listopada do 15. studenoga
Prijava ispita: najmanje 30 dana prije početka ispitnoga roka
Na adresu: Agencija za odgoj i obrazovanje, 10 000 Zagreb, Donje Svetice 38
Prva prijava stručnoga ispita
PRIJAVNICA (SI-3) za polaganje stručnog ispita
IZVJEŠĆE povjerenstva o rezultatima stažiranja (SI-2)
preslika DIPLOME (ovjerena kod javnog bilježnika!) ili rješenja o priznavanju strane
diplome (‘nostrifikacija’)
nenastavnički studiji: preslika (ovjerena!) isprave o položenom PEDAGOŠKO –
PSIHOLOŠKOM obrazovanju
EVIDENCIJA (mentora/povjerenstva) o prisutnosti satima pripravnika
Ponovljena prijava stručnoga ispita
PRIJAVNICA (SI-3) za polaganje stručnog ispita
PONAVLJAČI:
dokaz o plaćenim troškovima dijela ispita koji se ponavlja (račun škole u kojoj sjedište
ispitnog povjerenstva)
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 17
Sastav ispitnog povjerenstva: viši savjetnik Agencije za odgoj i obrazovanje – predsjednik
ispitivač metodike iz redova sveučilišnih profesora metodike
mentor na ispitu – sustručnjak pripravnika
ravnatelj škole u kojoj se polaže SI
učitelj/nastavnik hrvatskoga jezika
Ispitno povjerenstvo
OSNOVNE ŠKOLE
Viktorija Hržica, prof., viša savjetnica za informatiku i računalstvo - predsjednica
mr. sc. Slavko Petrinšak, Odjel za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Ivica Rumora, prof.,
sustručnjak pripravnika, mentor na ispitu
Marija Anić, dipl. uč., ravnateljica
Silvana Medvedović, prof., učiteljica hrvatskoga jezika
SREDNJE ŠKOLE
Viktorija Hržica, prof., viša savjetnica za informatiku i računalstvo - predsjednica
mr. sc. Slavko Petrinšak, Odjel za fiziku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
Natalija Stjepanek, prof., sustručnjak pripravnika, mentor na ispitu
Zvonko Klobučar, prof., ravnatelj
Ana Kurtović, prof., nastavnica hrvatskoga jezika
Stručni se ispit sastoji od: pisanoga rada
napisane priprava za nastavni sat(1) i izvođenja nastavnoga sata (ogledni sat)
usmeni ispit
Uspjeh na svakom dijelu ispita je „položio” ili „nije položio”
Ukoliko je ocjena iz pisanoga rada ili oglednoga sata „nije položio”, kandidat ne može polagati
usmeni dio ispita, a pri ponovnom polaganju polaže se dio ispita koji nije položen
(1)http://www.slideshare.net/vhrzica/pisana-priprava-za-struni-ispit-2010
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 18
Pisani rad
traje do 180 minuta
u obliku eseja(2) :
uvod,
razrada
zaključak
potkrijepljeno primjerima, teoremima i dokazima
(2) Primjere tema za pisani rad možete pronaći na: http://www.slideshare.net/vhrzica/prirucnik-za-polaganje-
strucnog-ispita-informatika-osijek-9633060
Izvođenje nastavnog sata
Pisana priprava za ogledni sat
Detaljno razrađena sa svim sastavnicama (ciljevi, zadaće, oblici i metode rada, prilozi)
Svakom članu povjerenstva jedan primjerak.
Naslovnica - Osnovni podatci o pristupniku:
Elementi pisane pripreme
Podaci o pristupniku i nastavnome satu: škola, mjesto, nastavni predmet, razred,
nastavna cjelina i tema, pristupnik, datum izvođenja oglednog sata:
Podjela: nastavne cjeline na teme i jedinice
vrsta metodičke jedinice (tip sata)
obrazovna postignuća
ključni pojmovi
cilj nastavne teme/jedinice (mjerljivost ostvarenja!)
Ishodi učenja (obrazovni ishodi, obrazovna postignuća, zadatci nastave):
kognitivno područje (spoznajna – materijalna),
psihomotoričko područje (funkcionalna) i
afektivno područje (odgojna)
Oblici rada
Nastavne metode
Nastavna sredstva i pomagala
Korelacija (!!!)
Literatura i izvori: za učenike, - za nastavnika (!!!)
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA
detaljno razraditi organizaciju nastavnoga sata
nastavni sat planirati s pet etapa – obavezno na kraju sata imati provjeru uspješnosti
nastave!
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 19
Pisana priprava za ogledni sat
TIJEK IZVOĐENJA NASTAVE - detaljna razrada - „scenarij“ nastavnog procesa (ne pisati u
obliku igrokaza)
PLAN PLOČE
PRILOZI koje koristite tijekom sata (npr. fotografije, karte, tablice, grafikoni,
prezentacije, ...)
ZAPAŽANJA O ODRŽANOM SATU
Nakon održanoga sata, upisati svoja zapažanja, primjedbe, prijedloge za promjenu -
kako bi sljedeći sat bio uspješniji. Na temelju zapažanja o satu, na usmenome dijelu
ispita, moguće je izvršiti analizu održanoga sata.
Organizacija nastavnoga sata:
1. PRIPREMA (Uvodna etapa)
materijalno – tehnička – pripremanje potrebnih nastavnih sredstava i
pomagala za nastavu, odvija se prije početka nastavnoga sata
sadržajna – ponavljanje naučenoga, poticanje spremnosti na učenje
psihološka – usmjerena na motivaciju
2. OBRADA NOVIH NASTAVNIH SADRŽAJA – kombinacijom različitih metoda i oblika rada
postižu se bolji rezultati, pripremiti odgovarajući kvalitetni radni materijal
3. VJEŽBANJE – uvježbavanje obrađenih nastavnih sadržaja
4. PONAVLJANJE – usustavljivanje obrađenog i uvježbanog gradiva
5. PROVJERAVANJE – provjera usvojenosti nastavnih sadržaja može se napraviti različitim
nastavnim metodama
Ogledni sat jedan školski sat (45 minuta)
obavezne su konzultacije s mentorom (sustručnjakom)
LOŠE
ne povezati s prethodnim ili narednim
sadržajima
ne obazirati se na mogućnosti
učenika
predvidjeti premalo ili previše
sadržaja
ne predstaviti sebe i ispitno
povjerenstvo
DOBRO
napomenuti potrebne tehničke uvjete
pripremiti učionicu
provjeriti računala
pogledati razred i učenike
uskladiti zahtjeve s onim što učenici
poznaju
pripremiti dodatne zadatke
Uloga sustručnjaka na SI:
dati razred i nastavnu jedinicu,
pomoći u pripremi sata (s obzirom na učenike i opseg gradiva)
ne utjecati na način izvedbe sata
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 20
Usmeni dio ispita Nakon položenog :
pisanoga rada i
izvedbe nastavnog sata
osvrt na pisani rad:
o ocjena pismenosti - učitelj/nastavnik hrvatskog jezika
o stručno-metodička obrada teme – metodičar s fakulteta,
osvrt na nastavni sat – metodičar, savjetnik, mentor
pitanja iz metodike – metodičar, savjetnik
pitanja iz općeg dijela programa - ravnatelj
Evaluacija održanog nastavnog sata
o Stručnost i obrada teme
o Pisana priprema
o Izvedba nastavnog sata
o Primjena odgovarajućih nastavnih metoda
o Način izlaganja
o Interakcija s učenicima
o Struktura i trajanje sata
Organiziranje, pripremanje i izvođenje odgojno-obrazovnih procesa
Funkcionalno upotrebljavanje suvremenih nastavnih sredstava i pomagala, udžbeničke i
stručne literature te drugih izvora znanja
Komunikacija s učenicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
Kandidati koji su položili stručni ispit dobivaju: Potvrdu o položenom stručnom ispitu - neposredno nakon ispita
Uvjerenje o položenom stručnom ispitu - unutar 6 mjeseci od dana polaganja
Prvom licencom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika smatra se
isprava o položenom stručnom ispitu.
Mentorstvo pripravniku – uloga dobrog mentora
str. 21
Korisne stranice www.azoo.hr
www.mzos.hr
www.ncvvo.hr
www.carnet.hr/referalni/obrazovni
ahyco.ffri.hr/metodika/predavanja.htm
www.ucitelji.hr
www.skole.hr
www.slideshare.net/vhrzica
http://skola.sys.hr/
http://edupoint.carnet.hr/
ttp://www.one45.com/teachingperspectives/PDF/goodteaching.pdf
http://www.teachingperspectives.com/
top related