kurikulum predmeta geografija - geografski odsjek...
Post on 30-Jul-2018
222 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Kurikulum predmeta Geografija
Doc. dr. sc. Martina Jakovčić
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek
62. Zimski seminar za geografe
Zagreb 7. i 8. siječnja 2016.
Kurikulum geografije
Predmetni kurikulum je jedan od dokumenata u Sustavu
kurikularnih dokumenata u okviru Cjelovite kurikularne
reforme.
Predmetnim kurikulumom geografije određuju se svrha i
ciljevi učenja i poučavanja predmeta, struktura pojedinog
predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali gdje se
određeni predmet uči i poučava te se jasno i jednoznačno
određuju odgojno-obrazovni ishodi, opisi razine njihove
usvojenosti i ključni sadržaji3
Predmetni kurikulum geografije
A. Opis predmeta
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta
C. Domene/makrokoncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma
D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama /
makrokonceptima
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima i
međupredmetnim temama
F. Učenje i poučavanje predmeta
G. Vrednovanje ishoda učenja u predmetu4
C. Domene/makrokoncepti u organizaciji
predmetnog kurikuluma
Geografija je znanstveno polje u interdisciplinarnom
području znanosti.
Koncepti geografije formiraju se u odnosu na
makrokoncepte prirodoslovnog područja i društveno-
humanističkog područja.
5
Geografija u društveno-humanističkom
području
Makrokoncepti učenja i poučavanja društveno-
humanističkog područja6
Svi koncepti prisutni su u svim
godinama učenja, ali u različitom
obujmu.
C. Domene/makrokoncepti u organizaciji
predmetnog kurikuluma
8
Koncept prostornog identiteta
Obuhvaća prostor kao glavni objekt geografskog
istraživanja.
Mjesto kao dio prostora kojem su ljudi svojim
aktivnostima ugradili značenje,
Regija kao područje koje karakteriziraju određene
značajke.
Stanovništvo i strukture te kulturni fenomeni i
način života.
Nacionalni identitet i svijest o važnosti izrastanja u
odgovornog i savjesnog građanina.
9
Koncept prostorne organizacije i procesa
Obuhvaća ljudske aktivnosti i njihovu organizaciju
u prostoru
Prostorna organizacija – međuovisnost – promjena
– prostorna interakcija.
10
Koncept održivosti
Razvoj u skladu s ograničenim izvorima energije i
sirovina i s prirodom
Aspekt društva – aspekt okoliša – aspekt
ekonomskih aktivnosti.
11
Koncept prostornog obuhvata
Integrativan koncept
Razumijevanjem ostalih koncepata, učenje i
poučavanje geografije ostvaruje se na različitim
prostornim obuhvatima, od neposredne životne
sredine, pokrajine, države, do velikih regija i svijeta
u cjelini.
12
D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i
domenama / makrokonceptima
R.br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
13
Odgojno obrazovni ishodi – jasni i nedvosmisleni iskazi
očekivanja od učenika u određenom konceptu u pojedinoj
godini učenja i poučavanja.
Određeni su kao znanja, vještine i stavovi / vrijednosti.
Iskazuju se na razini pojedine godine učenja (na kraju
godine).
Razrada ishoda – određuje aktivnosti i sadržaje na
kojima se oni ostvaruju u okviru pojedinog ishoda ili
skupine ishoda.
Razine usvojenosti ishoda – opisno se određuje opseg
znanja, dubina razumijevanja i stupanj razvijenosti
vještina i usvojenosti stavova i vrijednosti.14
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1. GEO 5.A.4. Učenik opisuje oblik, granice i državne simbole RH, vrednuje aspekte položaja te izdvaja prirodnogeografske i upravne regije koristeći geografske karte.
-opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole-opisuje posebnosti položaja Hrvatske (srednjoeuropska i južnoeuropska država, prometno-geografski položaj)-izdvaja i uspoređuje prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske- objašnjava prirodna obilježja kao identitetsku osnovu Hrvatske (panonska, dinarska, jadranska)
Opisuje državne granice, oblik teritorija i državne simbole te izdvaja prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske s pomoću geografske karte.
Opisuje položaj Hrvatske, izdvaja i pokazuje na karti prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske smještajući u njih svoj zavičaj.
Opisuje posebnosti položaja Hrvatske koristeći geografsku kartu te uspoređuje prirodnogeografske i upravne regije Hrvatske.
Vrednuje aspekte položaja Hrvatske i objašnjava elemente identiteta.
5. razred
15
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
GEO 5.C.2. Učenik opisuje osnovna obilježja i važnost kopnenih voda na Zemlji i u Hrvatskoj te podržava njihovo održivo iskorištavanje.
- opisuje koncept održivosti (održivi razvoj)-opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu-izdvaja i opisuje osnovne elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijeke koristeći geografsku kartu* 7-navodi i pokazuje na geografskoj karti veće svjetske i hrvatske rijeke i jezera-opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske-istražuje na terenu obilježja dijela lokalne tekućice *8
Opisuje osnovna obilježja i važnost voda na kopnu,navodi i pokazuje na geografskoj karti nekoliko većih svjetskih i hrvatskih rijeka i jezera, navodi barem jedan način njihova iskorištavanja te aktivno sudjeluje u terenskom istraživanju.
Opisuje koncept održivosti, izdvaja i opisuje osnovne elemente tekućice i porječja na primjeru velike rijekekoristeći geografsku kartu.
Navodi i pokazuje na geografskoj karti više primjera većih svjetskih i hrvatskih kopnenih voda, klasificira hrvatske rijeke prema slijevovima te opisuje načine iskorištavanja kopnenih voda na primjerima iz svijeta i Hrvatske.
Objašnjava važnost voda na kopnu za život stanovništva na primjerima iz Hrvatske s posebnim osvrtom na važnost i utjecaj hidroelektrana na okoliš te se ističe samostalnim aktivnim radom na terenskom istraživanju.
16
*8 Učenik sudjeluje u terenskom istraživačkom radu koji se može izvoditi samostalno ili u integraciji s nekim drugim nastavnim predmetom (npr. priroda). Za lokalitet istraživanja preporuča se odabrati lokalnu tekućicu u blizini škole.Primjeri aktivnosti u pripremnom dijelu sata: odrediti i imenovati pomoću TK (1:25000) vode u zavičaju; razvrstati vode zavičaja na tekućice i stajaćice, a tekućicama odrediti slijev i porječje; odrediti lokalitet istraživanja na TK i udaljenost od škole do lokaliteta; odrediti cilj istraživanja i postaviti istraživačka pitanja; pripremiti mjerne instrumente i ostali pribor potreban za istraživanje.Primjeri aktivnosti na terenu: odrediti na TK svoje stajalište i odredište; izraditi jednostavnu skicu kretanja po terenu; odrediti lijevu i desnu obalu tekućice u prirodi te ih opisati; izmjeriti temperaturu zraka i temperaturu vode te ih usporediti; izmjeriti brzinu rječnog toka; uzorkovati i fotografirati na terenu biljne vrste; opisati utjecaj čovjeka na tekućicu i načine njenog iskorištavanja nekad i danas; …Aktivnosti nakon terenskog izlaska: pomoću interneta saznati stručne nazive uzorkovanih biljaka te istražiti lokalne nazive; usporediti skicu kretanja po terenu s TK; opisati tijek istraživanja od postavljenih istraživačkih pitanja do zaključaka; ako je škola u GLOBE programu i vrši mjerenja temperature tekućice moguće su usporedbe i analiza kretanja godišnjeg hoda temperature vode.
Dodatak
17
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1 GEO 6.C/A.1.Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskog potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnog vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
-obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske-razlikuje oblike zaštite prirode i imenuje na slijepoj karti hrvatske stroge rezervate (SR), nacionalne parkove (NP), parkove prirode (PP) i regionalne parkove (RP)-objašnjava pojam i važnost baštine -navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj-pokazuje na geografskoj karti i prepoznaje na fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine
Objašnjava pojam i važnost baštine, razlikuje prirodnu od kulturne baštine i prepoznaje na fotografijama nekoliko hrvatskih NP, PP i lokaliteta s UNESCO-vogpopisa svjetske baštine.
Obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjerima iz Hrvatske i zavičaja, navodi oblike zaštite (SR ,NP, PP, RP) na tematskoj karti i za svaku pokazuje na geografskoj karti više primjera iz Hrvatske te navodi primjere kulturne materijalne i nematerijalne baštine u Hrvatskoj.
Imenuje na slijepoj karti sve hrvatske SR, NP, i PP, pokazuje smještaj na geografskoj karti i prepoznaje na fotografijama hrvatske lokalitete s UNESCO-ovog popisa svjetske baštine.
Objašnjava važnost baštine kao gospodarskog potencijala i elementa identiteta.
6. razred
18
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1 GEO 7. A,B. 7.
Učenik analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskih posebnosti na oblikovanje mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga.
- razlikuje Sredozemlje i Sredozemno more
-objašnjava prilagodbu čovjeka životu na mediteranskom kršu i opisuje specifičnosti mediteranskoga kulturno-civilizacijskoga kruga
-analizira gospodarsku važnost turizma i utjecaj na preobrazbu prostora u državama Južne Europe
- analizira posebnosti Italije i njenu ulogu u regiji, Europi i svijetu
Imenuje države Južne Europe, opisuje osnovna obilježja Sredozemnoga mora i mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga te opisuje značaj Italije u Sredozemlju i Europi.
Objašnjava na primjeru Italije utjecaj prirodnogeografskih čimbenika na naseljavanje i životne navike stanovništva.
Obrazlaže specifične djelatnosti sredozemnih država s naglaskom na turističke potencijale i značenje turizma.
Analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskihposebnosti na oblikovanje mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga.
7. razred
19
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada
ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1 GEO 8. A.B.6.
Učenik opisuje globalizaciju i njezin utjecaj na identitet pojedinca i prostora u kojem živi. *IR
- navodi primjere svjetskog povezivanja (prometnog, trgovačkog, kulturnog, financijskog, informacijskog)- navodi primjere pozitivnih i negativnih aspekata globalizacije- objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti- opisuje ulogu multinacionalnih kompanija u životu pojedinaca i svjetskom gospodarstvu- imenuje i objašnjava ulogu i značaj važnih svjetskih organizacija (UN, UNESCO, UNICEF, WHO, WTO, FAO, NATO)
Opisuje globalizaciju i navodi primjere utjecaja globalizacije na njegovu svakodnevicu.
Identificira pozitivne i negativne učinke globalizacije, navodi primjere svjetskog povezivanja te objašnjava utjecaj globalizacije na gospodarske aktivnosti.
Objašnjava ulogu multinacionalnih tvrtki u životu pojedinca i svjetskom gospodarstvu te imenuje i objašnjava ulogu važnih svjetskih organizacija.
Iznosi osobne argumentirane stavove o globalizaciji, njenom utjecaju na gospodarski razvoj i identitetpojedinca i prostora u kojem živi.
8. razred
20
R.
br.
Odgojno-
obrazovni
ishod
Razrada ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1 GEO 1.B(C).8.Učenik objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj na primjerima iz svijeta i Hrvatske, koristeći geografske karte i IKT
- objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske- objašnjava hidroenergetsku ulogu rijeka u svijetu i RH te navodi pozitivne i negativne posljedice izgradnje velikih akumulacija- objašnjava uzroke i posljedice poplava te različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske- uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj- razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske
Opisuje naseljenost u dolinama, načine korištenje rijeka, posljedice poplava, ulogu temeljnice u vodoopskrbi te otjecanje u krškom dijelu Hrvatske.
Opisuje prometnu važnost dolina, objašnjava hidroenergetskuulogu rijeka u svijetu i RH te navodi pozitivne i negativne posljedice izgradnje velikih akumulacija,objašnjava uzroke i posljedice poplava.
Objašnjava ulogu tekućica i dolina u naseljenosti, prometu i gospodarstvu s primjerima iz svijeta i Hrvatske, objašnjava različite pristupe u obrani od poplava s primjerima iz svijeta i Hrvatske, opisuje važnost natapanja u svijetu, objašnjava važnost temeljnice u vodoopskrbi, opisuje poteškoće u vodoopskrbi krškog dijela Hrvatske.
Objašnjava utjecaj voda na naseljenost i gospodarski razvoj, uspoređuje tradicionalne i suvremene načine natapanja, vodoopskrbe i odvodnje u svijetu i Hrvatskoj te razlikuje različite prirodne uvjete otjecanja i vodoopskrbe u krškom i izvankrškom dijelu Hrvatske.
1. razred
21
R.
br.
Odgojno-
obrazovn
i ishod
Razrada ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolja-
vajućaDobra Vrlo dobra Iznimna
1 GEO 2.B.10.
Učenik primjenjuje geografska znanja i vještine u rješavanju pitanja iz svakodnevnog života vezanih uz prostorno planiranje.
-navodi osnovnu funkciju gruntovnice i katastra te razlikuje katastarsku općinu od katastarske čestice-navodi ciljeve i načela prostornog uređenja RH u skladu s važećim zakonskim odredbama- na odabranim primjerima opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru primjenjujući geografska znanja i vještine -služi se informacijskim sustavom prostornog uređenja (ISPU)-služi se preglednikom katastarskih podataka za pronalazak kat. čest. na katastarskom planu -upotrebljava aplikaciju za pregled zemljišnih knjiga
Učenik navodi ciljeve i načela prostornog uređenja RH, navodi osnovnu funkciju gruntovnice i katastra te sudjeluje u istraživačkom radu. *5
Učenik razlikuje gruntovnicu od katastra, razlikuje katastarsku općinu od katastarske česticete opisuje proceduru provedbe zahvata u prostoru u skladu s važećim zakonskim odredbama.
Učenik se služi informacijskim sustavom prostornog uređenja kako bi detektirao probleme vezane uz prostorno planiranje i uređenje u zavičaju.
Učenik se služi informacijskim sustavom prostornog uređenja, preglednikom katastarskih podataka te aplikacijom za pregled zemljišnih knjiga za rješavanje projektnog zadatka kroz istraživački rad.
2. razred
22
R.
br.
Odgojn
o-
obrazov
ni ishod
Razrada ishoda
Razina usvojenosti
Zadovolj
a-vajućaDobra
Vrlo
dobraIznimna
1 GEO 3.A/B.10.Učenik istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže demografsku (ne)održivost te
argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera populacijske politike.
- objašnjava provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva- uspoređuje promjenu broja stanovnika RH i upravno-teritorijalnih jedinica po popisnim godinama- izrađuje i analizira tematsku kartu gustoće naseljenosti RH po županijama, izdvaja područja različite naseljenosti te obrazlaže najvažnije razloge neravnomjerne naseljenosti - objašnjava utjecaj migracija na promjenu broja stanovnika RH- objašnjava specifičnosti demografske tranzicije Hrvatske i posljedice za demografsku održivost- analizira promjenu biološke strukture te objašnjava posljedice senilizacije na održivost- objašnjava problematiku polarizacije naseljenosti - kritički vrednuje mjere populacijske politike i predlaže mjere demografske obnove
Objašnjava osnovne demografske pokazatelje te provedbu, sadržaj i značenje popisa stanovništva.
Prikuplja odgovarajuće demografske podatke koristeći se digitalnim bazama podataka te ih samostalno interpretira.
Izrađuje grafičke prikaze na temelju prikupljenih statističkih podataka o stanovništvu te ih samostalno prezentira.
Istražuje demografsku sliku Hrvatske, obrazlaže njenu demografsku održivost i mjere populacijske politike te argumentirano iznosi vlastite prijedloge mjera za ublažavanje negativnih demografskih trendova.
3. razred
23
R.
br.
Odgojn
o-
obrazov
ni ishod
Razrada ishoda
Razina usvojenosti
Zadovoljavaj
ućaDobra
Vrlo
dobraIznimna
1 GEO 4.B.4. Učenik analizira utjecaj prirodnogeografskih i društvenogeografskihčimbenika na pojavu i širenje bolesti te na kvalitetu zdravlja na primjerima iz Republike Hrvatske i svijeta.
-analizira prirodnogeografske i društvenogeografske faktore koji utječu na zdravlje ljudi*11
-analizira prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije
- razlikuje prostorni aspekt i navodi primjere endemije, epidemije i pandemije
-uspoređuje podatke o indikatorima zdravlja populacije na svjetskoj i regionalnoj razini *12
-obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO, liječnika bez granica na suzbijanje bolesti.
Opisuje prirodnogeografske i društvenogeografske faktore koji utječu na zdravlje ljudi, razlikuje prostorni aspekt i navodi primjere endemije, epidemije i pandemije.
Analizira prirodnogeografske i društvenogeografskefaktore koji utječu na zdravlje ljudi te obrazlaže značenje i ulogu edukacije, WHO, liječnika bez granica na suzbijanje bolesti.
Uspoređuje podatke o indikatorima zdravljapopulacije na primjerima Hrvatske i svijeta.
Analizira prostorni raspored i širenje određenih bolesti u svijetu u uvjetima globalizacije.
4. razred
24
D1. Ishodi po razredima i domenama za
strukovne škole
Navedeni su ishodi za nastavu geografije prema
nastavnom planu:
70 sati
105 sati
140 sati
25
E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim
područjima i međupredmetnim temama
Značajna pažnja posvećena je povezanosti s drugim
odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim
temama.
Pretpostavka – na koji način geografija doprinosi
ostalim područjima i temama.
26
Područja kurikuluma
Jezično-komunikacijsko područje
Matematičko područje
Prirodoslovno područje
Tehničko i informatičko područje
Društveno-humanističko područje
Umjetničko područje
Tjelesno i zdravstveno područje
Međupredmetne teme
Građanski odgoj i obrazovanje
Održivi razvoj
Zdravlje
Poduzetništvo
Učiti kako učiti
Osobni i socijalni razvoj
Uporaba IKT-a27
F. Učenje i poučavanje
Glavna načela u učenju i poučavanju Geografije usmjerena su
prema razvoju učenika kao cjelovitih osoba, pri čemu su učenici
aktivni dionici u procesu učenja.
Iskustva učenja - razvoj geografskih kompetencija, usložnjavanje
ishoda, prostorni obuhvat kroz načelo od bližeg prema daljem
Uloga učitelja i nastavnika - učitelj kao medijator i voditelj procesa
Materijalni izvori - naglasak na IKT
Okruženje - izvanučionička nastava naglašena i u ishodima
Vrijeme - vrijeme određuje nastavnik
Grupiranje učenika
28
G. Vrednovanje ishoda učenja u predmetu
Što se vrednuje u predmetu (koji su elementi vrednovanja)?
Koji su preporučeni pristupi te metode i tehnike vrednovanja
odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu?
Kako se određuje zaključna (pr)ocjena u predmetu?
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnim i srednjim
školama RH
29
Tri su osnova pristupa vrednovanju:
vrednovanje naučenoga - procjena razine usvojenosti znanja, vještina i
stavova
• Elementi vrednovanja: geografska znanja, geografsko istraživanje i
vještine te kartografska pismenost
vrednovanje za učenje - služi unaprjeđivanju i planiranju budućeg učenja i
poučavanja
vrednovanje kao učenje - implicira da je proces vrednovanja zapravo
integriran u sam proces učenja, dakle vrednovanje postaje prilika za
učenje, za samoanalizu i samovrednovanje
30
Članovi stručne radne skupine
Alenka Bujan
Suzana Nebeski Hostić
Ana Pejdo
Josip Faričić
Danijel Jukopila
Zoran Ljubić
Danijel Orešić
Krunoslav Rukelj
Martina Jakovčić
Vesna Milić, JSAP
Ružica Vuk, ERS
31
top related