km eep 1 (elektrane)

Post on 17-May-2017

264 Views

Category:

Documents

16 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

1

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

Postrojenja za proizvodnju električne energije

2

1706. rođen Benjamin Franklin1752. eksperiment sa zmajem i munjama

Između 1750 i 1850 elektricitet i magnetizam istražuju: Volta, Coulomb, Gauss, Henry, Faraday

Izumi: 1800. akumulator1831. generator 1831. električni motor1837. telegraf1876. telefon1879. žarulja (Edison)1881. energetski transformator (Gaulard - Gibbs)1882. prvi DC distribucijski sustav (Edison)

– New York City osvjetljen s 10,000 žarulja1893. prvi višefazni generator (Tesla)26.08.1895. prva HE sa AC sustavom na slapovima Nijagare (Tesla) 28.08.1895. prvi elektroenergetski sustav dugačak 11,5 km (HE Jaruga – Šibenik)

- Šibenik prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeničnu struju

KRATKA POVIJEST

3

1882. - Schoellkopf Power Plant at Niagara Fallsistosmjerna struja, prijenos energije na udaljenost 1,6 do 3,2 km

4

. 5. 1893. otvorenje Chichago World’s Fair

Teslin izum višefaznog sustava izazvao revoluciju u prijenosu električne energije.

100 000 svjetiljki je osvijetlilo izložbu !

Nikola Tesla izložio višefazne generatore.

5

26.08.1895. Adams Power Plant – Niagara Falls

28.08.1895. HE Krka – slapovi Krke

PRVA elektrana na izmjeničnu struju

6

HE Krka (kasnije HE Jaruga)Čitav sustav (0,55 MW, 3 kV, 42 Hz) je pušten u pogon 28. kolovoza 1895 „oko dvadesete ure i dvadeset časaka“.Samo dva dana nakon puštanja u pogon višefazne hidroelektrane na Nijagarinim slapovima Šibenik je dobio svoj višefazni sustav.Pri tome je bitno spomenuti da je sustav u Šibeniku bio cjelovit te je sadržavao i distribuciju preko 6 transformatora do velikog broja javnih svjetiljki i prijenos preko 11,5 kilometara dugačkog dalekovoda.

Sustav na Nijagarinim slapovima (37 MW, 11 kV, 25 Hz) energiju je počeo isporučivati do obližnjeg grada Buffalo (udaljenog 40 km) tek sljedeće godine!

7

Vodna turbina hidroelektrane Krka imala je snagu 320 KS i pad 10 m te je

pokretala dvofazni generator A2 firme Ganz iz Budimpešte. Generator je

imao nominalni napon od 3000 V i 42 Hz te je bio direktno spojen na

11 km dug dalekovod s 360 stupova do Šibenika.

Na svakom stupu bile su tri konzole od kojeg je najniža nosila telefonsku

liniju od hidroelektrane do Vile Meichsner dok su gornje dvije bile

opremljene staklenim izolatorima za po dva vodiča.

Razvod u Šibeniku sastojao se od dvije rasklopne stanice i 6

transformatorskih stanica 3000/110V, a Vila Meichsner preuzela je

funkciju prvog dispečerskog centra.

U početku je najvažniji potrošač električne energije bila javna rasvjeta te

Ante Šupuk sa svojim mlinicama.

Kućanstva su rijetko uvodila ovu novost zbog straha pa su tek oko 1900.

struju u svoju kuću uvelo desetak uglednijih šibenskih domaćinstava.

8

Stupovi dalekovoda prema Šibeniku - u izgradnji(3000 V, vodiči 35 i 50 mm2, 360 stupova, 11 km)

9

Adams Power Plant HE Krka (HE Jaruga)

10

Stroj na izmjeničnu struju radi bez pomičnih električnih kontakata (kolektor i četkice) i bez pretvorbe izmjenične struje u istosmjernu.

Tesla je patentirao 20-ak motora i generatora na izmjeničnu struju u razdoblju od dvije godine.

Izmjenična struja koja napaja namotestatora stvara polove koji se izmjenjuju bez potrebe za mehaničkom aparaturom (kolektor i četkice).

11

Edison – DC prijenos električne energije

Westinghouse – AC prijenos električne energije

Tesla – komponente za AC elektroenergetski sustav

Višefazni izmjenični sustav NAJVAŽNIJI IZUM XX stoljeća !!!

12

PREDNOSTI TROFAZNE IZMJENIČNE STRUJE

- jeftin asinkroni motor

- jednostavan sinkroni generator s visokim stupnjem iskoristivosti

- mogučnost transformacije na napon pogodan za prijenos el. energije

- mogučnost transformacije na napon pogodan za potrošače

- kod viših napona ne treba povratni vod

- kod niskog napona povratni vod je manjeg presjeka

(1/3 presjeka u odnosu na jednofazni sustav)

- jednostavno prekidanje struje u nuli

P = U2/ R

R = ρ (l/S)

13

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

- postrojenja za proizvodnju električne energije - ELEKTRANE

- postrojenja za transformaciju električne energije – TRAFO STANICE

- postrojenja za razvod električne energije – RASKLOPNA POSTROJENJA

-------------------------------------------------------------------------------------------------

- vodovi za prijenos i/ili razdiobu električne energije

(prijenos, distribucija, kućna instalacija)

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

14

15

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 2010. GODINE

1 milion Btu = 30 l benzina400 miliona Btu = 12.000 l benzina

5 miliona Btu = 150 l benzina

16

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SVIJETU

17

PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SVIJETU - SCENARIJ

18

PROIZVODNJA EL. ENERGIJE = POTRAŽNJA EL. ENERGIJE

http://www.hep.hr/ops/hees/dnevni.aspx

19

20

21

22

23

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

24

Parni stroj - James Watt (1765.)

nekad: 15 bara i 300 °C

danas: 100 bara i 600 °C

Povećanjem količine pare povečava se snaga i

iskoristivost postrojenja !

Daljnje povećanje iskoristivosti postiže se

primjenom pregrijača i međupregrijača.

Prava revolucija nastaje razvojem takozvanih

blok postrojenja (kotao i turbina su jedan

zatvoreni upravljački krug). “Boulton & Watt” parni stroj (1794.)cilindar s dvostrukim djelovanjem pare, planetarni prijenosnik i regulator brzine

80% električne energije danas se dobiva iz termo izvora !!!

25

TERMO ELEKTRANA - parne (ugljen, plin, nafta)- dizel (nafta)- plinske (plin)

26

PRETVORBE I EFIKASNOST U TERMO ELEKTRANI

GUBICI u TE57,5 – 64 %

Ukupno:63,5 – 80 %

27

28

Danas: 390 ppmIPCC scenarij: 680 ppm do 2100. god.

Koncentracija CO2 u atmosferi

(Intergovernmental Panel on Climate Change)

29

Godišnja emisija CO2 po regijama svijeta

30

Ukupna emisija CO2 u svijetu

31

Staklenički plinovi

32

33

NUKLEARNA ELEKTRANA

34

Nuklearne elektrane u Europi / svijetu

35

HIDRO ELEKTRANA- protočne- akumulacijske: pribranske, derivacijske - pumpne (reverzibilne)

36

PELTON FRANCISVodene turbine

princip radaPeltonFrancisKaplan

37

PELTON TURBINA (1878. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: 15 m... 2000 m.

Raspon snage: 10 kW ... 200 MW.

Iskoristivost: do 95 %

FRANCIS TURBINA (1848. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: 25 m… 500 m.

Raspon snage: 1MW … 600 MW.

Iskoristivost: do 95 %.

KAPLAN TURBINA (1912. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: do 50 m.

Raspon snage: 10 kW … 100 MW.

Iskoristivost: do 95 %.

38

PARNA TURBINA

39

PLINSKA TURBINA

40

VJETRO ELEKTRANA

41

42

GEOTERMALNA ELEKTRANA

43

PLIMNA HIDRO ELEKTRANA

44

Lokacije na svijetu pogodne za izgradnju plimne elektrane

Procjenjuje se da energija mora može zadovoljit 5% ukupne svjetske potrošnje el.energije.

45

ELEKTRANA KOJA KORISTI MORSKU STRUJU I VALOVE

46

FUZIJSKE ELEKTRANE

Nuklearna fuzija proces je u kome se spaja više lakih atomskih jezgri pri čemu

nastaje teža atomska jezgra. To je praćeno oslobađanjem toplinske energije.

U jezgri Sunca visoki tlak gravitacije omogućava događanje fuzijske reakcije na

oko 10 milijuna stupnjeva Celzijeva.

Projekt ITER - International Thermonuclear Energy Reactor

Na puno nižem tlaku (10 milijardi puta manjem nego u jezgri Sunca) kojeg

možemo proizvesti na Zemlji, temperature iznad 100 miliona stupnjeva Celzijeva

potrebne su za dobivanje fuzijske energije.

ELEKTRANE

U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU HRVATSKE

47

48

49

Ukupni kapacitet za proizvodnju (prema metodologiji podjele HEP Trgovine)

Protočne hidroelektrane 403 MW

Akumulacijske hidroelektrane 1 707 MW

Od toga reverzibilne hidroelektrane 281 MW

Male hidroelektrane 16,74 MW

Kondenzacijske termoelektrane (bez Plomin d.o.o.)

881 MW

Termoelektrane toplane 604 MW el 300 t/h pare/1242 MWt

Ukupno instalirani kapacitet za proizvodnju električne energije

3654 MWe

Ukupno instalirani kapacitet za proizvodnju toplinske energije

300 t/h pare /1242 MWt

Ukupna proizvodnja za 2011. električne en. ogrjevne topline

tehnološke pare

2011. u vl. objektima HEP-a 8.179,67 GWh 1.728 GWh 874.478 t

u TE Plomin d.o.o. 1.545 GWh

HE u Hrvatskoj

50

51

rijeka Drava:

HE Varaždin - snage 2x47 MW

HE Dubrava - snage 2x38 MW

HE Čakovec - snage 2x38 MW

rijeka Kupa:

HE Ozalj - snage 5.5 MW

slivno područje Lokvarke i

Ličanke:

HE Vinodol - snage 90 MW HE

Zeleni vir - snage 1.7 MW

RHE Lepenica - snage 1.25 MW

CHE Fužine - snage 4.6 MW

rijeka Rječina:

HE Rijeka - snage 36.8 MW

rijeka Ogulinska Dobra:

HE Gojak - snage 55.5 MW

rijeka Gojačka Dobra:

HE Lešće - snage 42.3 MW

rijeka Gacka:

HE Senj - snage 216 MW

rijeka Lika:

HE Sklope - snage 22.5 MW

rijeka Zrmanja:

RHE Velebit - snage 276 MW

rijeka Krka:

HE Golubić - snage 7.5 MW

HE Miljacka - snage 24 MW

HE Jaruga - snage 7.2 MW

MHE Krčić - 0.375 MW

rijeka Cetina:

HE Peruća - snage 60 MW

HE Đale - snage 40.8 MW

HE Zakučac - snage 485 MW

HE Kraljevac - snage 46.4 MW

umjetno jezero Buško Blato:

HE Orlovac - snage 237 MW

rijeka Trebišnjica:

HE Zavrelje - snage 2 MW

HE Dubrovnik - snage 216 MW

52

53

HE na Dravi

HE VARAŽDIN instalirani protok: Qi = 500 m3 bruto pad za: Qi, H=21,9 m maksimalna snaga: Pmax = 94 MW (2x47) koristan volumen akumulacije: 2,8 hm3

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

445 GWh

551,3 GWh

498 GWh

405 GWh

agregat tip godina izgradnje

A 47 MW kaplan 1975.

B 47 MW kaplan 1975.

C 0,58 MW cijevni 1976.

54

HE DUBRAVA

instalirani protok: Qi = 500m3 /s bruto pad za: Qi , H= 17,5m maksimalna snaga: Pmax = 76 (2x38)MW koristan volumen akumulacije: 16,6 hm3

godišnja proizvodnja

prosječna (1990.-2011.)

2009. 2010. 2011.

električna energija

349 GWh

436,6 GWh

375 GWh

325 GWh

agregat tip godina izgradnje

A 38 MW cijevni 1989.

B 38 MW cijevni 1989.

C 1,1 MW cijevni 1989.

D 0,34 MW Kaplan 1991.

E 0,34 MW Kaplan 1991.

55

56

HE ČAKOVEC

instalirani protok: Qi = 500m3 /s bruto pad za: Qi , H = 17,5m maksimalna snaga: Pmax = 76 (2x38) MW koristan volumen akumulacije: 10,5 hm3

snaga tip godina

izgradnje

A : 38 MW cijevni agregat 1982.

B : 38 MW cijevni agregat 1982.

C: 1,1 MW cijevni agregat 1982.

D : 0,34 MW Kaplan 1983.

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

347 GWh

440 GWh

403 GWh

308 GWh

57

instalirani protok: Qi = 85 m3/s (3 x 17 + 2 x 17) neto pad: H = 9,2 m instalirana snaga: 5,5 MW (3 x 1,1 + 2 x 1,1) maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97)

Emax = 28 GWh ('84)

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 23,9 GWh

19 GWh

26 GWh

17 GWh

agregat tip godina

izgradnje

agregat I - 1,1 turbina - Francis, vertikalna generator -trofazni,sinkroni

1913.

agregat II - 1,1 turbina - Francis, vertikalna generator -trofazni,sinkroni

1908.

agregat III - 1,1 turbina - Francis, vertikalna generator -trofazni,sinkroni

1908.

agregat IV - 1,1 turbina - Kaplan, vertikalna generator -trofazni,sinkroni

1952.

agregat V - 1,1 turbina - Kaplan, vertikalna generator -trofazni,sinkroni

1952.

HE OZALJ

58

59

60

61

HE VINODOL

Elektrana Tip

HE Vinodol 90 MW Akumulacijska

CHE Fužine 4,7 MW Crpna

RHE Lepenica 1,14 MW Reverzibilna

HE Zeleni Vir 1,7 MW Protočna

Godišnja proizvodnja

Prosječna 2009. 2010. 2011.

HE Vinodol 139 GWh 123,8 GWh

190,4 GWh

97,890 GWh

CHE Fužine 4,7 GWh 2,4

GWh 5,9

GWh 3,227 GWh

RHE Lepenica

0,45 GWh 0,1

GWh 0,7

GWh 0,239 GWh

HE Zeleni Vir 7,7 GWh 5,8

GWh 8,4

GWh 5,2

GWh

UKUPNO HES

Vinodol:

151,85 GWh

128,78 GWh

205,5 GWh

106,562 GWh

Agregati HE Vinodol

Tip Godina

izgradnje

A 30 MW PELTON 1952./2003.

B 30 MW PELTON 1952./2003.

C 30 MW PELTON 1952./2003.

62

63

64

65

HE ZELENI VIR

66

HE LEPENICA

67

CS KRIŽ

68

HE FUŽINE

69

HE na Rječini

HE RIJEKA instalirani protok: Qi = 21 m3/s (2x10,5) neto pad: H = 212,7 m instalirana snaga: 36,8 MW (2x18,4 MW) maksimalna godišnja proizvodnja: Emax = 141 GWh (2010.)

godišnja proizvodnja

prosječna (na pragu

1968. - 2008.)

2009. (na

pragu)

2010. (na

pragu)

2011. (na

pragu )

električna energija

86,9 GWh

79,5 GWh

141 GWh

53 GWh

agregat tip godina izgradnje

A1 18,4 MW Francis vertikalni 1968.

A2 18,4 MW Francis vertikalni 1968.

70

71

72

73

HE GOJAK

instalirani protok: Qi = 57 m3/s (3x19) neto pad: H = 118 m instalirana snaga: 55,5 MW (3x18,5) maksimalna godišnja proizvodnja: ('59-'08)

Emax = 280 GWh ('10)

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

189,4 GWh

154,9 GWh

280 GWh

126 GWh

agregat tip godina

izgradnje/revitalizacije

A 16/18,5

MW

turbina - Francis,

vertikalna, generator -

trofazni,sinkroni

1959./2006.

B 16/18,5

MW

turbina - Francis,

vertikalna, generator -

trofazni,sinkroni

1959./2006.

C 16/18,5

MW

turbina - Francis,

vertikalna, generator -

trofazni,sinkroni

1959./2005.

74

HE LEŠĆE instalirani protok:Qi = 2 x 60 m3/s + 2,7 m3/s neto pad:H = 38,18 m instalirana snaga:42,29 MW maksimalna godišnja proizvodnja: Emax = 52 GWh

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

98 GWh

0 31

GWh 52

GWh

agregat tip godina

izgradnje/revitalizacije

2 x 20,6 MW

Turbina Francis,

vertikalna 2010.

AMB 1,09 MW

Turbina Francis,

vertikalna 2010.

75

76

77

HE na Lici i Gackoj

HE SENJ instalirani protok: Qi = 45 m

3/s

neto pad: H = 60 m

instalirana snaga: 22,5 MW

maksimalna godišnja proizvodnja: (1974-2007): Emax = 124 GWh ('80)

godišnja

proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

HE Senj 972 GWh 984,4

GWh

1122

GWh 510,1GWh

HE Sklope 85 GWh 88 GWh 95 GWh 37,9 GWh

HE Senj Akumulacijska

snaga tip godina izgradnje

agregat A1 72 MW Francis vertikalni 1965.

agregat A2 72 MW Francis vertikalni 1965.

agregat A3 72 MW Francis vertikalni 1965.

HE Sklope Akumulacijska

agregat A1 22.5 MW Francis vertikalni 1970.

78

79

80

81

82

83

84

HE SKLOPE

85

86

RHE VELEBIT instalirani protok: o Qi = 60m3/s (2x30) (u turbinskom radu) o Qi = 40m3/s (2x20) (u crpnom radu)

konstruktivni pad: Ht = 517 m (u turbinskom radu), Hc = 559 m (u crpnom radu)

instalirana snaga turbina: 276 MW (2x138) instalirana snaga crpki: 240 MW (2x120) srednji energetski ekvivalent: 1,25 kWh/m3

godišnja proizvodnja (na pragu)

prosječna od 1984 do 2010

2009. 2010. 2011.

Generatorski rad

356,7 GWh

467,5 GWh

628 GWh

242,588 GWh

Motorski rad -- 116,564

GWh 139,2 GWh

183,624 GWh

agregat tip godina

izgradnje

A 138 MW

Jednostepena crpka - turbina

Sinkroni motor - generator 1984.

B 138 MW

Jednostepena crpka - turbina

Sinkroni motor - generator 1984.

87

88

89

90

91

HE na Krki

instalirani protok: Qi = 31 m3/s (2x15.5) konstruktivni pad: Ht = 24,4 m instalirana snaga turbina: 7,2 MW (2x3,6) maksimalna godišnja proizvodnja: ('81-'97) Emax = 41 GWh ('74)

godišnja proizvodnja

prosječna (1999.-2010.)

2009. 2010. 2011.

HE Golubić 21 GWh 20,4 GWh

29 GWh 13 GWh

MHE Krčić 0,9 GWh 0,8

GWh 1 GWh 1 GWh

HE Miljacka 112 GWh 102,4 GWh

122 GWh

63 GWh

HE Jaruga 28,4 GWh 34,3 GWh

33 GWh 17 GWh

HE Golubić

snaga tip godina

Izgradnje

agregat A 3,75 MW Francis 1981.

agregat B 3,75 MW Francis 1981.

MHE Krčić

agregat A 0,375 MW Francis 1988.

HE Miljacka

agregat A 6,4 MW Francis 1956.

agregat B 4,8 MW Francis 1906.

agregat C 6,4 MW Francis 1956.

agregat D 6,4 MW Francis 1956.

HE Jaruga

agregat A 3.6 MW Francis 1936.

agregat B 3.6 MW Francis 1936.

HE na Krki

92

93

HE GOLUBIĆ

94

HE MILJACKA

95

96

97

HE KRKA (JARUGA 1)

98

99

100

HE JARUGA 2

101

102

HE na Cetini

HE PERUĆA

instalirani protok: Qi = 120 m3/s (2x60) konstruktivni pad: Ht = 47 m maksimalni pad: Hmax= 56,5 m snaga turbina kod konstr. pada: 24,7 MW snaga turbina kod max. pada: 61,4 MW (30,7 + 30,7 MW) maksimalna godišnja proizvodnja: (1974.-2010.)

Emax = 203 GWh (2010.)

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 120

GWh 160,9 GWh

203 GWh

86 GWh

agregat tip godina

izgradnje

A 30 MW

Franciss turbina Q i = 60 m3 /s H max n = 56,5 m,

Pi=30,7 MW 2005.

Sinkroni generator Sn = 34 MVA Un = 10,5 kV cos f = 0,9

B 30 MW

Franciss turbina Q i = 60 m3 /s H max n = 56,5 m,

Pi=30,7 MW 2007.

Sinkroni generator Sn = 34 MVA Un = 10,5 kV cos f = 0,9

103

HE ĐALE

instalirani protok: Qi = 220m3/s (2x110) konstruktivni pad: Ht = 21 m instalirana snaga turbina: 40,8 MW srednji energetski ekvivalent: 0,05 kWh/m3

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

127,94 GWh

154 GWh

208 GWh

103 GWh

agregat tip godina

izgradnje

agregat A.20.4 MW kaplan 1989.

agregat B 20.4 MW kaplan 1989.

104

HE ZAKUČAC

instalirani protok: Qi = 220 m3/s (2x50 + 2x60)

konstruktivni pad: Ht = 250,4 m

instalirana snaga turbina: 486 MW (2x108 + 2x135)

maksimalna godišnja proizvodnja: (1980.-2008.)

Emax = 2056 GWh (1980.)

srednji energetski ekvivalent: 0,6 m3/kWh

godišnja

proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna

energija

1.448

GWh

1.742,3

GWh

2.430

GWh

1.119

GWh

agregat turbine godina izgradnje

A 108 MW Francis 1961.

B 108 MW Francis 1962.

C 135 MW Francis 1979.

D 135 MW Francis 1980.

105

Nakon rekonstrukcije !640 MW (4 x 160 MW)

106

HE KRALJEVAC

instalirani protok: Qi = 55 m3/s konstruktivni pad: Ht = 108 m instalirana snaga turbina: 46,4 MW (2x20,8 + 4,8 ) maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97) Emax = 243 GWh ('78) ukupna snaga: 46,4 MW

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 55

GWh 67,1 GWh

112 GWh

39 GWh

agregat tip godina

izgradnje

agregat A 20,8 MW

Francis-horizontalni

1932.

agregat B 20,8 MW

Francis-horizontalni

1932.

agregat C 4,8 MW Francis-

horizontalni 1990.

107

HE ORLOVAC instalirani protok: Qi = 70 m3/s (3x23,3) konstruktivni pad: Ht = 380 m instalirana snaga turbina: 237 MW (3x79) maksimalna godišnja proizvodnja: (1973. - 2007.)

Emax = 814 GWh ('80) srednji energetski ekvivalent: 1,1 m3/kWh godina izgradnje: 1973.

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

360 GWh

439,3 GWh

572 GWh

420 GWh

HE Orlovac snaga tip

agregat A 79 MW Sinkroni Končar generator pogonjen Francis turbinom

proizvođača Litostroj; vertikalna izvedba. agregat B 79 MW

agregat C 79 MW

CS Buško Blato 10.5 / -10.2 MW

3 crpno-turbinska (reverzibilna agregata)

108

109

110

HE DUBROVNIK instalirani protok: Qi = 3 m

3/s (2x1,5)

neto pad: H = 76 m

instalirana snaga: 2 MW (2x1)

srednja godišnja proizvodnja: Esr = 4.74 GWh

maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97) Emax = 8 GWh ('79)

godišnja

proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

HE Dubrovnik 1321

GWh

za HEP

685,7 GWh

za HEP

786 GWh

za HEP

534,9 GWh

HE Zavrelje 4 GWh 5,9 GWh 9 GWh 3 GWh

snaga tip turbine godina

izgradnje

HE

Dubrovnik

Agregat A 108

MW Francis vertikalna 1965.

Agregat B 108

MW Francis vertikalna 1965.

HE Zavrelje Agregat A 2.1

MVA

Francis dvojna

spiralna 1953.

111

112

113

114

115

116

TE u Hrvatskoj

117

118

KTE Jertovec - 80 MW

EL-TO Zagreb - 88.8 MW

TE-TO Zagreb - 440 MW

TE-TO Osijek - 89 MW

TE Sisak - 420 MW

TE Rijeka - 320 MW

TE Plomin 1 - 120 MW

TE Plomin 2 - 210 MW

119

EL - TO ZAGREB

tip: kogeneracijska proizvodnja: električne i toplinske energije vrsta goriva:

o g1: prirodni plin o g2: teško lož ulje

ukupne snaga: 88.8 MWe / 439 MW t + 160 t/h

godišnja proizvodnja

(predano na pragu)

prosječna 1999..-2010.

2009. 2010. 2011.

ogrjevna toplina

617.227 MWh

2.209.068 GJ

647.865 MWh

644.929 MWh

tehnološka para

454.293 t 1.085.985

t 348.375

t 345.129

t

električna energija

391.157 GWh

353 GWh 369

GWh 345.129

t

120

TE – TO ZAGREB

tip: kogeneracija električne i toplinske energije vrsta goriva:

o g1: prirodni plin o g2: ekstra lako loživo ulje o g3: teško loživo ulje

ukupna snaga: 440 MWe / 850 MW t proizvod: električna i toplinska energija

godišnja proizvodnja

prosjek od 2002.

2009. 2010. 2011.

Toplinska energija

3.213,769 GJ

3.116,581 GJ

939.610 MWh

8.800,46 MWh

Tehnološka para

253.616 t 251.448 t 256.889

t 258.827

t

Električna energija - prag

1.358 GWh

1.553 GWh

2.028 GWh

2.057 GWh

121

TE – TO OSIJEK tip: kogeneracijska proizvodnja: električne i toplinske energije vrsta goriva:

o g1: prirodni plin / l.ulje o g2: teško lož ulje / plin

ukupna snaga: 89 MWe / 139 MW t +50 t/h

godišnja proizvodnja (na

pragu)

prosječna od '91

2009. 2010. 2011.

ogrjevna toplina 664.760

GJ 693.562

GJ 215.089

MWh 207.123

MWh

tehnološka para 164.855 t 126 335

t 124.416 t 121.890 t

električna energija

182 GWh 108

GWh 119 GWh 114 GWh

122

TE SISAK

tip : kondenzacijska termoelektrana s dva bloka : svaki blok ima dva parna kotla (2x330 t/h, 540°C, 135bara) i po jednu parnu turbinu sa generatorom (210MW na generatoru, 198 MW na pragu)

vrsta goriva: teško lož ulje, prirodni plin ili kombinirano ukupna snaga: 420 MW (2x210 MW) GENERATOR

396 MW (2x198 MW) PRAG vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija

1197 GWh

544,4 GWh

0 GWh 100 GWh

tehnološka para (15 bar, 300°C)

- 100.335 t 99.262 t 150.399 t

123

TE RIJEKA tip: regulacijska kondenzacijska, kotao i jedna parna turbina vrsta goriva: teško loživo ulje ukupna snaga: 320 MW vrste proizvoda: električna energija godina izgradnje: 1974.-1978.

godišnja proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 917 GWh 1.022 GWh 50 GWh 141 GWh

124

TE PLOMIN

tip elektrane: kondenzacijska termoelektrana s dva bloka: svaki ima kotao i po jednu parnu turbinu

vrsta goriva: ugljen ukupna snaga: 330 MW vrste proizvoda: električna energija

Godišnja proizvodnja

Prosječna (10 god.)

2009. 2010. 2011. Snaga

agregata Godina

izgradnje

TE Plomin 1 689,38 GWh

716,1 GWh

641 GWh

786 GWh

A 120 MW

1969.

TE Plomin 2 1.483,42

GWh 796,5 GWh

1.511 GWh

1.545 GWh

B 210 MW

2000.

125

126

Oba bloka troše

godišnje ukupno oko

800.000 t ugljena

(otprilike 12 brodova

godišnje nosivosti oko

70.000 t).

Potrošnja

ekstra lakog loživog

(plinskog) ulja za

potpalu

za TEP1 iznosi 590 t,

a za TEP2 1.300 t.

127

Agregati u TEP1 i TEP2

128

KTE JERTOVEC

• naziv elektrane: kombinirana (plinsko-parna)

• tip: interventna (vršna)

• vrsta goriva: prirodni plin, ekstra lako ulje za loženje

• ukupna snaga: 88 MW

snaga po agregatima

tip godina izgradnje

A: 31,5 MW plinskoturbinski 1975.

B: 31,5 MW plinskoturbinski 1975.

C: 10,5 MW parnoturbinski 1956.

D: 10,5 MW parnoturbinski 1956.

A i C čine jedan kombi blok, B i D su drugi kombi blok. Svaka plinska turbina može raditi u otvorenom ciklusu.

NE KRŠKO

Opremljena je Westinghouseovim lakovodnim tlačnim reaktorom toplinske snage od 2000 MW. Snaga na pragu 696 MW. Elektrana je priključena na 400 kV mrežu za napajanje potrošačkih središta u Sloveniji i Hrvatskoj.

129

130

VJETRO ELEKTRANE U HRVATSKOJ

131

VE Jelinak 30

Splitsko-

dalmatinska 81 20 × Acciona Windpower – 1,5 MW 2013.

VE Crno Brdo 10

Šibensko-

kninska 27 7 × Leitwind LTW77 – 1,5 MW 2011.

VE Bruška 36,8 Zadarska 122 16 × Siemens SWT-93 - 2,3 MW 2012.

Ukupno 236,8 710 129

kolovoz

2013.

Vjetroelektrana

Instalirana

snaga

Županija

Godišnja

Vjetroagregati i modeli Puštena u

rad MW proizvodnja

GWh

VE Vrataruša 42 Ličko-senjska 125 14 × Vestas V90 - 3 MW 2011.

VE Velika Popina 9,2 Zadarska 26 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 2011.

VE Trtar-Krtolin 11,2

Šibensko-

kninska 28 14 × Enercon E-48 - 0,8 MW 2006.

VE Ravne 1 6 Zadarska 15 7 × Vestas V52 – 0,85 MW 2004.

VE Ponikve 36,8

Dubrovačko-

neretvanska 122 16 × Enercon E-70 - 2,3 MW 2013.

VE Pometeno Brdo 1 6

Splitsko-

dalmatinska 15 6 × Končar KO-VA 57/1 – 1 MW 2012.

VE Orlice 9,6

Šibensko-

kninska 25

11 × Enercon (3 x E-48 – 0,8 MW + 8 x

E-44 – 0,9 MW) 2009.

VE Kamensko-

Voštane 40

Splitsko-

dalmatinska 114 14 × Siemens SWT-3.0-101 – 3 MW 2013.

132

VE Ponikve - Ston

133

VE Kamensko - Voštane

134

135

VE Jelinek - Trogir

136

137

VE Crno brdo - Šibenik

138

139

VE Bruška - Benkovac

140

141

VE Zadar 6 - Benkovac

142

143

144

HVALA NA PAŽNJI !:0

)

top related