kako unaprijediti vidljivost časopisa?

Post on 11-Jul-2015

172 Views

Category:

Education

2 Downloads

Preview:

Click to see full reader

TRANSCRIPT

Jadranka Stojanovski

Sveučilište u Zadru / Institut Ruđer Bošković

KAKO UNAPRIJEDITI VIDLJIVOST ČASOPISA?

uređivačka politika

indeksiranost

DOI

Što ćete naučiti? kako unaprijediti uređivačku politiku? kako učiniti svoj časopis vidljivijim, čitanijim, utjecajnijim...?

kako je prepoznajemo?

što je čini?

koji rezultat ima?

• raspitivati se stalno o mišljenjima autora, čitatelja, recenzenata i članova uredničkog odbora o načinima na koji

se može unaprijediti časopis

• istraživati novosti u svijetu znanstvenog izdavaštva i usuditi se primjenjivati, pa i eksperimentirati s novinama

(recenzentski postupak, autorstvo, formati dokumenata, istraživački podaci, multimedijalni sadržaji, i dr.)

• edukacija, radionice...

• podržavati inicijative koje zagovaraju etiku u znanstvenom izdavaštvu

COPE Best Practice Guidelines for Journal Editors - http://publicationethics.org/files/u2/Best_Practice.pdf

• Authors invite expert peers to formally evaluate their work posted in any online archive (libraries, repositories, preprint

servers, etc).

• Reviewers who accept submit a detailed qualitative and quantitative assessment of the work.

• The reviewer’s name and any conflict of interest are publicly disclosed.

• Reviews are published with a creative commons license (or similar) and become publicly available along with the original

work.

• Reviews are subject to commentary and evaluation by the entire community.

preuzeto s http://www.openscholar.org.uk/open-peer-review/

• kvalitetna recenzija (+statističar?)

• nerecenzirani dijelovi časopisa jasno označeni

• autorstvo i primjeri najbolje prakse (navode se doprinosi pojedinog autora), izbjegavanje znanstveno nedoličnog ponašanja (npr. guest/počasni i ghost/nevidljivi autori)

• ICMJE preporuke „Tko je autor?”

• obavijesti čitateljima o postupcima koji se provode prilikom objavljivanja radova članova uredništva, a koji osiguravaju

objektivnu i nepristranu recenziju

COPE Best Practice Guidelines for Journal Editors - http://publicationethics.org/files/u2/Best_Practice.pdf

• uredništvo objavlju je jasne upute autorima o postupcima prijave i o tome što se očekuje od autora

• osiguravaju se upute s kriterijima za autorstvo

• upute za autore se redovito ažuriraju i sadrže poveznice na relevantne preporuke (ICMJE, COPE...)

• svi autori moraju priložiti izjavu o mogućem sukobu interesa (ukoliko se sukob interesa otkrije naknadno, mora

se objaviti kao ispravka)

• odabir odgovarajućih recenzenata (također izjava o mogućem sukobu interesa)

• poštivati želju autora za izuzećem određenog recenzenta

COPE Best Practice Guidelines for Journal Editors - http://publicationethics.org/files/u2/Best_Practice.pdf

• jasne i nedvosmislene upute za recenzente (stalno ažurirati)

• izjava o sukobu interesa prije samog recenzijskog postupka

• ohrabriti recezente da prijave moguća etička pitanja ili sumnju na znanstveno nedolično ponašanje

• ohrabriti recenzente da prijave mogući plagijarizam

• pronalaziti načine za nagrađivanje angažmana recenzenta

• ohrabrivati akademsku zajednicu da vrednuje rad recenzenata

• nadzirati rad recenzenata i poduzimati korake za unaprijeđivanje recenzentskog postupka

• održavati bazu podataka recenzenata zajedno s njihovom provedbom

CO

PE B

est Practice G

uid

elines fo

r Jou

rnal Ed

itors -

http

://pu

blicatio

neth

ics.org

/files/u2

/Best_P

ractice.pd

f

• identificirajte kvalificirano uredništvo koje će doprinijeti razvoju časopisa i kvalitetnom upravljanju

• imenovanje na fiksno razdoblje (npr. tri godine)

• osigurajte jasne upute za članove uredničkog odbora i njihove dužnosti (promocija časopisa, traženje najboljih autora i najboljih radova, urednička recenzija, pisanje uvodnika, komentara, prikaza iz njihovog znanstvenog

područja, prisustvovanje sastancima i dr.)

• konzultirati članove uredničkog odbora najmanje jednom godišnje i prikupiti njihova mišljenja o časopisu, obavijestiti ih o eventualnim promjenama, identificirati buduće izazove

COPE Best Practice Guidelines for Journal Editors - http://publicationethics.org/files/u2/Best_Practice.pdf

• zaštita osobnih podataka (npr. medicina)

• osiguravanje trajnosti objavljenih podataka

• osigurati mogućnost da objavljeni rad bude javno dostupan (OA)

• usvajanje sustava za detekciju plagijarizma

• spremnost na obranu autora u slučaju „napada izvana”

• objava financijske potpore časopisu i ostalih načina zarade (ukoliko postoje, npr. naplaćivanje objavljivanja rada od

autora, reklame, objava supplemenata, tiskanje na zahtjev i sl.)

• objava popisa uključenih interesa članova uredništva (financijskih, akademskih i drugih)

COPE Best Practice Guidelines for Journal Editors - http://publicationethics.org/files/u2/Best_Practice.pdf

• izbjegnite da se upute za autore uglavnom sastoje od uputa za citiranje literature

• prihvatite jedan od međunarodnih standarda (Harvard, APA, IEEE, MLA, Chicago, Vancouver...)

• autore zanima recezijski postupak, postotak odbijenih radova, brzina potencijalnog objavljivanja rada...i naravno,

zanima ga vidljivost časopisa

• pokušajte da upute za autore ne zvuče prijeteće

• ne tražite nelogično (npr. rezolucija slike)

http://2.bp.blogspot.com/-9Pzt-53ayOM/T38MXuLycpI/AAAAAAAAAbM/WWhsD4fVh98/s1600/INFO_GRAPHIC34.0.jpg

KAKO SE RADOVI IZ ČASOPISA UČITAVAJU U SOFTVERE ZA UPRAVLJANJE

REFERENCAMA??

kritički razmotrite „svoj” časopis – loše i dobre strane pratite svoj časopis krenite od manjega prema većem časopis je vaš „znanstveni rad” koji želite objaviti (zapravo puno više od toga)

„HOW TO GET INDEXED” „MEDLINE”

„HOW TO GET INCLUDED...”

„HOW TO GET SELECTED...”

„HOW TO GET COVERED...”

ILI

WEB OF SCIENCE SELECTION/INCLUSION CRITERIA

SCOPUS SELECTION/INCLUSION CRITERIA...

pravovremenost izlaženja

međunarodna zastupljenost članova uredništva

naslov, sažetak, ključne riječi na engleskom jeziku

recenzijski postupak

• hoće li časopis obogatiti skup časopisa unutar određenog područja?

• je li predmet časopisa već odprije dobro pokriven?

• kakav je časopis u usporedbi s drugima iz njegovog područja?

• odražava li zastupljenost autora, članova uredništva, članova savjetničkog tijela i dr.

međunarodni karakter?

• hoće li čitalačka publika biti međunarodna?

Novi časopisi

gleda se citiranost autora, urednika...

Stari časopisi

IF, radi se citatna analiza

prvo baze podataka relevantne za disciplinu koje nisu tako selektivne

onda krenuti prema većim igračima

pišete o svom časopisu

ističete značajke časopisa za koje pretpostavljate da su izdavaču baze podataka važne

svakako nahvalite svoju uređivačku politiku

eventualno priložite citatnu analizu

ističete jedinstvenost sadržaja časopisa i uvjerite ih u to

KADA PONAVLJATE ZAHTJEV

oni će pogledati zašto su vas prošli puta odbili

pa ako se niste popravili u tom segmenu, najvjerojatnije će vas opet odbiti

više na http://boac.ceon.rs/public/site/Testa.pdf

The Thomson Reuters Journal Selection Process na http://wokinfo.com/essays/journal-selection-process/

Getting your journal indexed: a SPARC guide (Scholarly Publishing and Academic Resources Coalition) http://www.sparc.arl.org/resources/papers-guides/journal-indexing

Assessing Journals for Inclusion into Scopus http://taiwan.elsevier.com/htmlmailings/Event/Local_Journal/PDF/Evan_Bieske.pdf

Scopus Content Coverage Guides http://www.elsevier.com/__data/assets/pdf_file/0019/148402/contentcoverageguide-jan-2013.pdf

“The vast majority of scholarly journals are now online,

and there have been a number of studies of what

features scholars find most valuable in e-journals.

Seamless linking to and from citations, the original

articles cited, and bibliographic databases always ranks

extremely highly. DOI and CrossRef provide an

increasingly flexible way of enriching scholarly literature

online with actionable and persistent links.”

-- Sally Morris, Chief Executive of the Association of

Learned and Professional Society Publishers

Analogno bar kodu na fizičkim objektima, „digital object

identifier” je niz alfanumeričkih znakova koji: – jedinstveno identificiraju neki komadić digitalnog sadržaja

– imaju ulogu stabilne, stalne poveznice na lokaciju gdje je taj sadržaj smješten na webu

• široko prihvaćen identifikator

• „otporan” je na promjene npr. vlasnika copyright-a ili promjenu lokacije jer se ta adresa samo koristi da

se potraži prava adresa unutar direktorija

• osnovna funkcionalnost DOI sustava je „resolvanje” DOI-a u registriranu i mijenjajuću URL adresu

The DOI syntax is a NISO standard

In future, internet browsers will handle DOI s natively

• osigurava tehnološku infrastrukturu za povezivanje

• navođenje DOI-a u citatima i bibliografskim zapisima dobro je jer nema URL adresa koje nigdje ne vode

• osigurava poslovnu infrastrukturu za povezivanje

• ugovor s CrossRef definira tko se brine za stvarnu lokaciju digitalnog sadržaja

Sustav za rukovanje

CrossRef/DOI povezivanje recap

DOI

Resolver

dx.doi.org

repozitorij

citirana jedinica

DOI 10.1000/123

Citat s DOI poveznicom

KLIK

10.1000/123

http://abc.publisher/page2 http://abc.publisher/page2

cjeloviti tekst

preuzeto s http://www.crossref.org

preuzeto s http://www.journalofelectronicpublishing.org/

DOI u tisku

DOI u sadržajima časopisa

DOI u online cjelovitom tekstu

Članci u postupku objavljivanja

DOI u citatima (referencama)

DOI u Google

referenca rada

web izdavača

• navigacija na razini časopisa povećava korištenje digitalnih izvora

• DOI poveznice mogu znatno unaprijediti pristup sadržajima u otvorenom pristupu

• CrossRef osigurava trajnu DOI poveznicu

• CrossRef pomaže naći cjeloviti tekst dokumenta

• moguće je zaobići CrossRef i direktno ugovoriti dodjelu DOI broja s HANDLE sustavom

• u tom slučaju sami preuzimamo cjeloviti proces, uključujući „resolvanje”

Svaki mjesec klikne se na više od 5 milijuna DOI-eva

• uvođenje DOIa povećava korištenje i usmjerava ga na sajt časopisa

• registracija u CrossRefu prouzrokovat će povezivanje vaših sadržaja od strane raznih ustanova i informacijskih sustava

• ugovor s CrossRefom osigurava povezivanje (u oba smjera) sa svim izdavačima s kojima je CrossRef sklopio ugovor

• posebno prednost za male izdavače

• uredništva postaju dijelom globalne platforme koja radi na razvoju nečeg korisnog i naprednog

- ako uredništva već imaju radne procese koji generiraju XML-izirane dokumente, onda veći dio imaju riješeno

- metapodaci u XML formatu pohranjuju se u CrossRef (prednosti!!!)

- postoji i alternativna registracija bez XMLa koja onda koristi poslije Simple Text Query za pronalaženje DOIa

- svaki pohranjeni zapis mora saržavati podatke o:

- DOIu i sadašnjoj URL adresi

- naslovu, autoru, godini izdavanja itd., ovisno o vrsti publikacije

- DOI se dodjeljuje i knjigama, poglavljima u knjigama, disertacijama i drugim vrstama publikacija

top related