juraj zelić - uzgoj kestena u požeštini
Post on 24-Feb-2018
272 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
1/12
PREGLEDNI LANCI - REVIEWS
UDK: 630* 181.1 + 182.1 I 22
umarski listbr.11-12, CXXII (1998). 525-536
PI TANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PI TOMOG KESTENA
(Castanea sativa
Mil i . ) U POEKOM GORJU
A U T O C H T H O N I S M A N D F U R T H E R C U L T I V A T I O N O F S W E E T C H E S T N U T
(Castanea sativa M I L L . ) I N P O E G A M O U N T A I N S
Juraj ZELI
SAE TAK : Pretpostavlja se da pitomi kesten na podruju Poetine nije autoh
tonog porijeka, relikt iz doba tercijara kako se do sada vjerovalo, n ego je introduci-
ran na ovaj prostor za vrijeme civilizacije i kulture Rimljana, a kasnije prihvaen
kao izuzetno korisna drvenasta vrsta iroke uporabne vrijednosti.
Da je ta pretpostavka mogua , m oe se zakljuiti iz poklapanja dananjih
stanita i nalazita pitomog kestena, pronaenih ostataka rimskih c esta, starih g ra
dina i utvrda, samostana, turskih gradina iplemikih posjeda. Pouzdano se zna da
su u nae krajeve Rimljani donijeli i uspjeno uzgajali vinovu lozu. Lokacije dana
njih vinograda takoer su , uz navedene gra evinske objekte iz prolosti. Kao prilog
predloenoj tezi data je karta podudarnosti.
Pitomi kesten um jetno je proiren na sjever do june Poljske, srednje Njema
ke i vicarske. Dolazi d o 50. stupnja geografske irine. Ekoloki je zahtjevan na
kompon entu tla i klime, a bioloki se lako obnavlja, no u novije vrijeme napadnut
je i nestaje zbog opake bolesti, raka kestenove kore. U svim europskim jezicima
korijen rijei kestenje isti, od latinskog Castanea , to upuuje da su ga Rimljani
irili sve do rubnih (Limes) dijelova carstva. Uz itarice bio je vaan prehramben i
proizvod, do uvoenja u iroku primjenu uzgoja krumpira i kukuruza u sedam
naestom stoljeu.
Zbog povezanosti povijesnih, civilizacijskih i kulturnih tijekova na prostoru Po
etine, dat je nuan povij esno-socioloki presjek, koji je izmeu ostalog, utjecao i
na irenje areala pitomog kestena.
Cilj i svrha lanka je d a rasvijetli pitanje autohtonosti pitomo g kestena u Poe
kom gorju, njegovu rasp rostanjenost i lociranost u komparaciji s civilizacijskim i
povijesnim graevinama ovoga prostora. Kom parativnom metodom istraivanja
aktualizira se uzajamna povezanost povijesnog, kulturnog i civilizacijskog miljea s
prirodnom kompon entom i ivotnim potrebama itelja u odreenom okoliu.
Na temelju ispitivanja autoktonosti i sadanjeg stanja, daju se smjernice i per
spektive uzgo ja i ouvanja sastojina pitomog kestena na poekome podruju.
Kljune rijei: pitomi kesten, Poeka kotlina i Poeko gorje, R imljani,
arheoloki nalazi rimskih cesta i graevina, stari gradovi i naselja, komparativna
metoda istraivanja, sada nje stanje i mogun osti uzgoja.
U V O D N E N A P O M E N E - I nt ro du ct io n
B I O L O K A I U Z G O J N A S V O J S T V A P I T O M O G K E S T E N A
Biologica l and economic charac ter is t ics of sweet ches tnut
Za pi tomi kes ten (Castanea sativa Mil i ) utvren je nam a s hras tom ki tnjakom, grabom i buk vom . Optim al-
prirod ni areal rasprostranjenja i u gorju Poe ke kotli- no se iri na dub ljim, svjeijim i hranjiv ima bog atijim
ne , gdje dolazi u istim ili mjeo vitim um skim sastoji- t l ima (du ik, fosfor, kalij) , ali iskljuivo ne utraln e ili
* Mr . s c . J u ra j Z c l i , d i n i . i n . um . , " Hrva t s ke um e " , Upra va um a Po e ga , Mi l ke T rn i ne 2 , Po e ga
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
2/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA
(Castanea saliva
M ill.) U POEKOM GORJU umarski list br. 11-12, CXXII (1998), 525-536
blago kise le reakci je . Ne podnaa lunata vapnenasta
tla, ija Ph - vrijednost prelazi 5,5. Trai ju n e i sv ijetle
poloaje, zahtijeva tople, poloaje u zavjetrini na tlima
koja su nastala od stijena koje daju kiselu ili neutralnu
reakciju, kao to su graniti , kristalasti kriljci, pjee
njaci, andezit, porfir , f il i t te iznimo na karbonatima, va-
pnovit im gl inama
i
lapo rima , ali koji imaju ispran kalcij
u povrinskom sloju, kao i t la uz zadran
kalij ,
ali bez
iona ka lc i ja . Sve ove s t i jene na laz imo na Poekom
gorju.
1
Usporeujui ekoloke zaht jeve s tani ta pi to
mog kestena sa zahtjevima stanita vinove loze, uolji
va je ve l ika s l inost . Sas toj ine pi tom og k es tena na po
druju poekih uma zauzimaju povr inu oko 450
hektara, gdje je u omjeru smjese preko pedeset posto u
odno su na bukv u, ki tnjak i grab. is t ih kes teno vih sas-
toj ina ima oko 120 hektara . U manjem postotku, u gru
pam a, pojedinano i mjeovi to s drugim v rs tama do laz i
samo na za njega odgovara ju im s tani t ima
Za uspi jevanje pi to mo g kes tena vani su kl imatski i
edafski uvjeti . Od klimatskih uvjeta bitan imbenik je
svjetlost, po emu je pitomi kesten heliofilna vrsta. Pre
ferira ju ne ekspo zicije i um jerene in klinacije terena,
no to ovisi o geog rafskoj irini, pa u ju ni m predjelim a
dolaz i i na s jevernim ekspozic i jama. Kod unoenja plo
da kestena ili sadnica te prirodnog naploenja vano je
dovoljno otvor i t i sklop sas toj ine , je r ne podna a difuz-
no svjetlo.
Toplina je na jvani ji kl imatski i m ikrokl im atski
imbenik za uspi jevanje pi tomog kes tena . Povoljna je
prosjena godinja temperatura od 11 do 15 "C, te mini
mu m od -26 C i mak simu m od 37 C.
Trai relativno visoku vlanost zraka te umjerenu
vlanost zemljita. Uslijed povoljnog reima svijetlo-
sti , vlag e i topline odvija se pod utjecajem mik roo rga ni
zama minera l izac i ja es t ica t la , koje kao koloidna oto
pina ini tlo plodnim, jer su estice u tom obliku dostu
pne kor i jenovom sustavu i f iz iolokim proces im a bilj
ke. Utvreno je da u gornjem sloju takvog tla (15 cm)
ima oko 25 000 kg / ha mikroorg anizama , od ega 40 %
ine bakterije i gljivice, 15 % kine gliste i 5 % ostali mi
kroorganizmi ( insekt i , mekuci , protozoe , nematode ,
s tonoge , a lge . . . )
S e m a n t i k o z n a e n j e n a z i v a p i t o m i k e s t e n
Iz nekih narodnih nazivlja pitomi kesten moe se iz
vuci zakljuak o semantikom znaenju te rijei. Prema
H a d r o v i u
2
, Grci su plod kestena nazivali Dios b ala-
nos (ir bogova). Zanimljivo je da su Latini (Rimljani)
transkribirali grki naziv pod imenom
Castanea,
a budu
i se korijen o ve rijei nalazi u svim europsk im jez icim a,
pretpostavlja se da su ga upravo oni proirili Europom,
pa tako donijeli i u Poetinu.
U s lavenskim jez ic ima ga naziva ju kes ten, kotanj ,
kotan, klijesten, esten, katan, kasztan, katan, ga-
tan . . .
U romanskim jez ic ima naziva se ehatagnier (drvo) i
cataigne (plod) - francuski, castagno (talijanski), kasta-
no (panjolski) , astan ( rumun jski) .
U germanskih naroda naziva se ches tnut (engleski) ,
Kastanie i Edelkas tanie (njemaki) , cas tadie tra (ved
ski),
okastanie trae (danski norveki) , kas tonje boom
(holandski) .
Smatra se da je i latinski naziv transkribiran iz ar
m e ns kog j e zi ka ( R e i n h a r d t , 1911) , j e r m u j e p ra do
movina prednja Azija, podruje Kavkaza, mitska zemlja
Kolhida.
Lokalni naz ivi na podruju Hrvatske su marun i ma
ran u Istri i Primorju te goran, gora i gorska u Baniji .
To su ujedno i lokalne rase pi tom og kes tena .
Naziv pitomi kesten ukazuje na to da ga se diferen
c i ja lno ne smatra u potpunost i umskom vokar icom i
divl jim v oem , ve da je uzgajan i kao pi tomo v oe .
U srednjovjekovnoj s ta ros lavenskoj knj ievnost i
plod pi tomog kes tena spominje se pod imenom grnes ,
slatki kruevac, to ukazuje na to da se koristio za
spravljanje kruha.
Rod Castanea obuhvaa e t i r i temeljne vrs te u
umjerenoj zoni i to: u Europi C. sativa Mili. , u Sjever
noj Americ i
C. dentata
Borkh, u Kini
C. mollissima
Blume, u Japanu C. crenata Sieb, et Zucc. Smatra se da
je vrsta tercijarne flore, ouvana poslije ledenog doba u
pojasu mediterana i submediterana .
Mirjana K a l i n i , Tla Papuka kao ekoloki faktor hrastovli i bukovih sastojina, Beograd, 1981. citat, str. 71 .: "U predjelima Papuka nalazim o
ponegdje i sastojine pitomog kestena: Castanea vesca Gertn. (Castanea sativa Mili..). Tako se na junim obron cima Papuka, u prigorju izm eu sela
Radovanci i Velika, uma pitomog kestena razvila na plitkim i srednje dubokim smeim distrinim tlima iznad silikatnih ljunaka. U sjeverozapad
nim dijelovima Papuka, na padinama papuke Ravne gore, kao i iznad sela Buje, nalaze fragmenti ume pitomog kestena. Ovdje, kao i u umskom
predjelu Bedem (Ravna gora), distrina smea tla na gnajsu poumljavana su biljkama pitomog kestena sa znatnim uspjehom. Prema priopenju
stanovnika iz sela M. Budii kod Buja, pitomog kestena je bilo prije pedesetak godina neto malo u podruju ume "Pjeskovi" iznad spomenutog
sela, pa sve do vrha kote Metla-Bedem. Poneto kestena mogli smo zapaziti i u podruju uma bive zemljine zajednice sela Brci. U svojim
istraivanjima o rasprostranjenosti ev ropskog pitom og kestena, M. A n i , (1942) navodi da je kestena u Papuku bilo obilnije u podruju zemljine
zajednice B orci, nedaleko m anastira Pakra, zatim u okolici Kutjeva, i u umi Kestenje, opina Buje. Na distrinim smeim tlima umsko g predjela
Debeljak (StaroZveevo), pojedina stabla pitomog kestena razvila su se u umi bukve s jelom, na nadm. visini 650 - 700 m. Nalazita pitomog keste
na u slavonskim gorama potrebno je jo ispitati".
:
Ha k i j a Ha d r o v
i
. Gajenje pitomog kestena, Nolit. Beograd, 1981.
526
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
3/12
J. Zeli: PITANJE AU TOKTONO STI 1 DALJI UZCiOJ PIT. KESTENA
(Caslanea saliva
Mill.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (I ')' ) , 525-536
C I L J , S V R H A I M E T O D A I S T R A I V A N J A - A i m , p u r p o se an d r e se a rc h m e t h o d
Cilj istraivanja je utvrivanje autoktonosti pito
mog kes tena na podruju sredogorja i kot l ine Poet ine
radi ouvanja i unapreenja g ospodarenja sas toj inama
pitomog kes tena . Is t raujui izuzetnu uporabnu vr i jed
nost drva, ploda, lista i cvijeta pitomog kestena, biolo
ke karakteristike i tetnike, eli se dokazati da su upra
vo pozi t ivna svojs tva pi tomog kes tena uvje tovala nje
govo irenje iz prirodnog areala u predjele koji imaju
edafske i kl imatske osobi tos t i , povol jne za uzgoj pi to
mog kes tena .
Svrha istraivanja je poticanje irenja areala pito
mog kes tena uz pomo novi j ih saznanja o biolokim,
ekolokim i za t i tnim m ogu nost im a, te njegovo v alo
riziranje u sklopu, drugih, opekorisnih funkcija ume.
Kao metoda is t ra ivanja upotrebl java se kompara t i
van nain utvrivanja lokalnog area la pi tomog kes tena
i os ta taka graevinsk ih objekata , kul turnih i c ivi l izac i j
skih tragova na prostoru Poetine. U tu svrhu izraena
je karta koja pokazuje da se nalazita kestena poklapaju
s komunikaci jama, graevinama i nase l j ima u pro los t i
i sadanjosti . To prije potvruje pretpostavku da se pi
tomi kesten uzgajao i irio oko graevina i naselja, ne
go da su se graevine i naselja formirali u prirodnom
okoliu sas toj ina pi tomog kes tena .
Sl i jedei kor idore r imskih putova u i rem podruju
s lavonskoga sredogorja do Bilogore , Kalnika i da l je ,
nasluuje se da bi valjalo upotrijebiti navedenu kompa
ra t ivnu metodu poklapanja lokalnog nalaz i ta pi tomog
kestena s a rheolokim nalaz i t ima gra evina i nase l ja u
prolosti i sadanjosti i na tome podruju.
U metodu is t ra ivanja uvr tena je motiviranost uz
gajanja pi tomog kes tena zbog iroke uporabne vr i jed
nost i u domains tvu, gospodars tvu, prehrani , l jekarni-
tvu, graevin ars tvu i drvnoj preradbi . Zb og povi jesno
ga obiljeja civilizacije i kulture Rimljana, irenja car
s tva u podruje Panonije poetkom prvog t isu l jea i
donoenja ostalih agrikulturnih biljaka (vinova loza,
penica . . . ) , smatramo da su i r i l i uzgoj pi tomog kes te
na kao vanog prehrambenog ar t ikla , ponajpr i je za to
to u iroj upotrebi tada nisu bili krumpir i kukuruz. Po
slije odlaska R imljana u zgoj su prihvatili i drugi pov je-
sni narodi ovoga podruja : Avar i , Franci , Ugri , Huni ,
Slaveni, Turci i Hrvati.
R A Z L O Z I P R O I R E N J A P R I R O D N O G A R E A L A P I T O M O G K E S T E N A U
P R O L O S T I I D A N A S - T h e m o t i v e s o f s p r e a d i n g n a t u r al a re a o f
s w e e t c he s t nu t i n t he pa s t t i m e s a nd t oda y
Pitomi kes ten ima i kao umsko drvee i kao voka
povoljna b ioloka svojs tva za reprodukci ju, uzgajanje i
gospodarenje .
Pi tomi kes ten je bioloki vr lo otporan. Osim raz
mnaanja genera t ivnim putem pomou s jemena - plo
da, vrlo uspjeno se obnavlja vegetativno iz panja. Nai
m e,
pi tomi kes ten zadrava s tot inama godina sposob
nost da iz spavajuih, nevidl j ivih pupova pod korom
panja potjeraju snani izbojci. To je njegov a rezerv na
var i janta u borbi za opstanak. Zaht jevan na pogodne
edafske uvjete, t lo odrene reakcije, pitomi kesten po
mo u lia koje se sporo organsk i razgrauje mijenja
lunatost tla pomou organskih kiselina u kiselije tlo,
koje mu pogoduje . Obra tno, u is t im kestenic ima, koj i
se na taj nain jako zakisele, doputa rado ulazak
drugih vrsta, poput bukve i graba, ija razgradnja lia
djeluje u sup rotn om smjeru, prema stvaranju lu natije-
ga tla.
Moe dost ignut i duboku s taros t . Najpoznat i je danas
ivue stablo pitomog kestena je na Sicilij i , i okolini
Etne. Starost stabla procjenjuje se na oko 4000 godina.
Impozantnih je dimenzi ja , a opseg mu iznosi oko 50
metara. Talijani ga zovu Castagno dei cento cavalli, to
bi u prijevodu znailo, kesten za stotinu konja. Pria se
da u svoju upljinu nastalu trulenjem stabla moe pri
miti do stotinu konja.
1
Pitomi kes tenje brzoras tue drvo, s na jveim deb-
l j inskim i volu mn im pr iras tom u odnosu na os ta le do
mae , autoktone vrs te . '
1
Osobito je ve l ika njegova iz -
bojna snaga iz panja te se stoga uzgaja u izdanakom
obliku. Ve prve godine iz panja izrastu izbojci dva do
tri metra . Kestenov o drvo je lagan o, tehnoloki lako
obrad ivo, c jepko i t rajno zb og vel ikog sadraja tanina .
Glede namjene , kao umska vrs ta drveta i l i vokar ica ,
uzgojene su pored navedenih glavnih vrs ta mnoge rase
pi tomog kes tena . Kestenove sas toj ine za proizvodnju
3
Poljoprivredna enciklopedija I, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1967.
'Ilaki ja Hadrovi, Gajenje pitomo g kestena, N olit, Beograd,
1981.,
citat str. 14. "Kada usporedimo prihodne tablice Patroneaza kesten sa
prihodnim tablicama Wimmnaucra za hrast i tabelama Gerharta za bukvu, moe se konstatirati daje kulminacija prosjenog prirasta drvne
mase hrasta, uz slabu proredu, u 120. godini, bukve uz istu proredu u 90. godini, a pitomog kestena uz iste uvjete oko 35. godine.
Kesten dostie maksimalne dimenzije izmeu 60 - 80 godine ivota, kada na boljim zemljitima inoe dosei visinu preko 25 metara i
prenik od 180 cm na 1,5 m visin e."
527
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
4/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTl I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA
(Castanea saliva
Mill.) U POEKOM GOR JU umarski list br. 11 12,CXXII (1998), 525-536
drvnih sortimenata pokazale su se bioloki otpornije na
bolesti i tetnike od kultiviranih rasa.
U fitocenolokoj klasifikaciji , sastojine pitomog
kestena u Hrvatskoj pripadaju asocijaciji Querco - Cas-
taneetum croaticum.
U prolosti je pitomi kesten uzgajan ponajprije za
prehranu plodom, kao medonosna i l jekovi ta bi l jka , a
sekundarno su koriteni drugi dijelovi stabla: drvo, li
e,ko ra i l iko.
Tezu o pro irenju area la pi tomog kes tena kao um-
sko-pol jop r ivredne kul ture u doba R imljana , zas tupaju
i drugi autori, koji su se struno bavili uzgojem pito
mo g kes tena (S u
i
)
4
ili su kao po vjesniari zamijetili
neke koincidencije u irenju rimske kulture i civilizaci
j e , te kes teno vih uma (P a v1 i e vi ).
5
Oba navedena
autora potenciraju Rimljane kao iritelje sistematizira
ne agrikulture, osobito u uzgoju itarica, vinove loze i
voaka (pi tomog kes tena) . Na Rimljane se nadovezuju
drugi narod i , a od sedm og s toljea i Slaveni .
Sjeme (plod) pi tomog kes tena je re la t ivno teko
(oko 120 komada u 1kg), pa je p roirenje areala p rirod
nim putem oteano, te trai intervenciju ovjeka.
Primajui kranstvo kao temeljnu vjeru, Hrvati ka
tol ic i na podruju Poeke ko t l ine , od kra ja jeda naes tog
stoljea nadalje, osnivaju sam ostan e i opatije. M nogi
katol iki c rkveni redovi dolaze u Poeku kot l inu (be
nedikt inc i , c is te rc it i , templar i , do minik anci , f ranjevci) .
U isto vrijeme Poetina je zapljusnuta valom irenja
hereze , bogumils tva iz Bosne .
Meu tem eljnim kran skim s im bolim a su kruh i vi
no. Da su krani prihvatili vino iz rimske kulture i
agrikulture je povjesna injenica, no kakav je materijal
u povijesti sluio za spravljanc kruha, koje su kruarice
kori tene u ranome kranstvu ne znamo, no injenica
je da su u pravoslavnom kranstvu brano pi tomog ke
s tena naziva l i "s latki kru evac".
1 2
U kranskoj simbolici za Krista koristi se znak ri
be, grozda i napok on kr ia .
Obiaj pijenja mota, vina
i
je la ploda pi tomog kes
tena os tao je go tovo k ao narodni obred
u
j e sensko doba
do dananjih dana.
Znaajno je da su navedeni redovi , pa i bogumil i u
prehrani preferirali biljnu hranu, nisu koristili meso et-
verononih ivotinja. ' ' Uz samostane su uzgajali sve
kul ture nune za prehranu i ivot . Budu i da se krump ir
i kuku ruz u Eropi , pa i u ovim k ra jevima intenzivni je
gaj i tek u sedamnaestom s tol jeu, pr idavana je dotad
vel ika pozornost uzgoju pi tomog kes tena kao prehram
benog artikla.
V r i j e d n o s t p l o d a , c v i je t a i l i st a p i t o m o g k e s t e n a k a o p r e h r a m b e n o g i l j e k o v i t o g p r o i z v o d a
Plod pitomog kestena ima visoku hranjivu i dijetet
sku vr i jednost , sadr i vi tamine i minera le , krob, ee
re ,mast i , bje lanevine , org anske kise l ine i ce lulozu, od
ega krob, eer , bje lanevine i mast i sadre 80% od
mase ploda . Zbog visoke hranj ive vr i jednost i upotre
bl javao se za oporavak bolesnika rekovalescenata , uz
dodatak meda, l imuna, naraneijabu ke ( radi lake pro
bave ce luloze) .
Koristi se u ishrani domaih ivotinja i divljai. U
novije vrijeme njegova hranjiva vrijednost koristi se za
brzi tov teladi u kombinaciji s mlijekom, i na taj nain
dobiva na jkval i te tni je meso (baby beef) . Rado ga upo
trebljavaju u pekarskoj proizvodnji kruha i proizvodnji
slastica (kesten pire).
Zbog re la t ivno kasne cvatnje , poetkom l je ta , a po
s l ije cvatnje drugo g voa , rado ga kor is te pe le za pro
izvodnju specifinog meda, nektara i polena.
Zbog visokog sadraja tanina, pektina, fitosterina,
flobofena, K-vitamina u listu kestena, u farmaciji upo
trebljava se za dobivanje lijekova za lijeenje dinih i
e luanih boles t i , zaustavanje krvarenja , kao ant ika ta-
ral i adstringent.
7
Lis t kes tena zbog K-vi tamina dok je jo mlad, upo
trebljava se kao zelena salata. Koristi se za ishranu sto
ke, a i kao stelja i komponenta za popravljanje staj-
njaka.
uvanje ploda preko z ime provodilo se specif inim
postupkom konzerviranja , blagom fermentac i jom. Ber
ba ploda obavl ja se je icam a, plod se u gomil i prekr i
vao slojem lia i zemlje. Na taj se nain plod nije smr
zavao, ni je podvrgnut procesu t rulenja , a zadravao je
sva hranjiva svojstva do proljea.
' Jakov Su i , Mithad U u p l i , Uzgoj i zatita pitomog kestena, Poslovno udruenje umarstva i drvne industrije za preradu drveta
Sarajevo, Sarajevo, 1965. Navo dimo citat, str. 13. "Pozn ato je da su ve Rimljani u prvom i drugom stoljeu nae ere donijeli na podruje
SrebreniceiNeretve ovu um sko-poljoprivrednu kulturu,ito prvenstven o za plod, jer je tada kultura kestena imala veliki znaaj za prehranu
stanovnitva,...kao kultura za plod je od prvih dana do danas imao veliki ekonomski znaaj kako za vrijeme Rimljana, tako i za vrijeme
Slavena, Turaka, Austro-ugarske...Rimljani su na plodnim zemljitima na lijevoj obali Drine kod utoka Bjelovake-Saske rijeke sijali
itarice, a po okolnim obroncima gajili vinograde i kestenike".
5
Dragutin P a v l i e v i , Na vratima poeke doline, Matica hrvatska, Poega,
1961.
Autor opisujui Horu i faunu poekog kraja kae:
"Neki smatraju da su nekadanje kestenike umjetno podigli Rimljani a za njima su cisterciti. Kao dokaz za to slui injenica da se i danas u
nekim umama naziru brazde".
'
2
isto, str. 19.
" D ub rav ka S o k a - t i m a c idrugi, Benediktinska opatija sv. Mihovila Rudina, Poega, 1997.
7
Isto,2.
528
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
5/12
Zcli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA {Castanet sativa M ili.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (1998), 525-536
Uporabna vrijednost drva pitomog kestena u domainstvu, poljoprivredi,
graditeljstvu, zanatstvu, drvnoj i kemijskoj industriji
Zbog povoljnih tehnikih i tehnoloih svojstava, dr
vo pitomog kestena sluilo je za mnoge gospodarske
potrebe u prolosti i danas.
U poljoprivedi (vinogradarstvo, hmeljarstvo) rado se
zbog lake obrade i trajnosti upotrebljavalo kao vinogra
darsko kolje i kao stupovlje u hmeljarnicima. "Rimljani
su paralelno sa irenjem loze u Galiji i Rajnskom vi
nogorju u srednjoj Europi (vicarska, Austrija, Maar
ska, ehoslovaka i dr.) gajili kesten i radi korienja
njegovog drveta za kolje."
1
* Tanji sortimenti kestenovog
koljika koriteni su za dralice poljoprivrednih alatki.
U domainstvu se drvo kestena upotrebljavalo iz
nude, jer je m ale ogrijevneitoplinske vrijednosti (sve
ga 4,5 dula/m
3
) p r e m a U g r e n o v i u . O d og rijev no g
drva, panjeva
i
gula "palio se
ugalj"
koji je sluio za ko-
vake vatre.
Zbog lake cjepljivosti i obrade te trajnosti, rado se
koristi u zanatstvu za izradu galanterije, u tokarstvu,
kolarstvu i stolarstvu, te bavarstvu za izradu bavi i
posuda za uvanje vinaipiva.
Drvo kestena sadri visok udjel tanina (oko 30 %),
celuloze oko 53%, te je slabije izloeno napadaju tet
nikaiodlikuje se trajnou. U prolosti su ga rado kori
stili za izradu bavi, pa je pored navedenih koristi u vi
norodnim i hmeljarskim krajevima Europe, to bio do
datni razlog za umjetno podizanje od vremena Rimlja
na nadalje. Vino u takvim bavama dobiva poseban bu
ke.
D anas se pod nazivom "barik-bava" koristi za iz
radu bavi hrast kitnjak. No, za istu namjenu i krajnji
rezultat, drvo pitomog kestena bilo bi ekonominije.
U graditeljstvu se upotrebljava za podove i parkete,
za drvene konstrukcije, mostove, skele, erme, kue
brvnare, indru za krovita, krovnu grau, te kao radni
koitunelsko drvo.
Upotrebljava se za izradu elektrinih i telefonskih
stupova, eljeznike pragove,ubrodogradnji, za ipove
u drvnoj industriji za drvnu grau, gredice , panel-plo e,
perploe, iverice.
Povrina drva pitomog kestena je lijepe teksture,
svijetlosmee boje, pa se moe upotrijebiti za furnirske
listove.
U kemijskoj industriji je odlian za dobivanje tani
na, jer je od svih vrsta najekonominiji zbog visokog
sadraja taninskog ekstrakta. Dobiva se suhom destila
cijom, a koristio se i za tavljenje koa.
Zbog lijepog drva, cvijeta i ploda, lijepog habitusa,
stablo pitomog kestena rado se koristi kao dekorativna,
parkovna hortikolturna vrsta.
N A L A Z I T A S A S T O J I N A I G R U P A P IT O M O G K E S T E N A , A R H E O L O K I N A L A Z I S T A R I H
G R A E V I N A I N A S E L J A (K A R TA P O D U D A R N O S T I ) N A P O D R U J U P O E K O G G O R J A
The habitats of associtation and groups trees sweet chestnut, archecological excavation towns,
forts , churches and sett lements in Poega mauntains (the map of correspodenging)
Dananja stanita i nalazita sastojina pitomog kes
tena nalaze se najveim dijelom u donjim dijelovima
poekoga gorja: Psunja, Papuka, Krndije, Poeke go
re (Babje gore) i Dilja.
Glede geoloke podloge i bioloko-uzgojnih
svoj
stava pitomoga kestena, moe se zakljuiti da iskonski
edafski imbenici ne odgovaraju bioloko-uzgojnim
svojstvima pitomog kestena. Naime veina sastojina i
grupa pitom og kestena nalazi se na tlima formiranim na
karbonatnoj podloz i, a pitomi kesten preferira silikatnu
matinu podloguitlo neutralne do kisele reak cije.
Matina karbonatna podloga na kojoj su nalazita
pitomog kestena su lapori, laporoviti vapnenci, lapora-
ste ilovine i gline, pjesci i pjeenjaci. Ovaj tip karbo
nata u Poekom gorju nastao je u tzv. drugom geolo
kom dobu, dobu mlaeg tercijara (oligomiocen), prije
10-15 milijuna godina i doba miocena (prije 2-10 mili
juna godina), kao ostaci taloina Panonskog moraislat
ke vode. Stariji vapnenci P apukaiPoeke gore su talo-
ine iz vremena trijasa, prije oko 200-210 milijuna go
dina, u velikom oceanskom bazenu tzv. Tetisu.
9
Matine stijene nastale u mlaem tercijaru i kvarta-
ru, a poslije povlaenja Panonskog mora i pod utjeca
jem klimatskih imbenika, formiraju tla relativno boga
ta humusom i mine ralima. To su smea um ska tla, ali i
on aselemen tima crvenice i rendzine.
1
"
Ostaci kultura iz pretpovijesti naeni su na cijelom
prostora Poeke kotline, a po njima se moe suditi da
su logiku lociranja naselja i graevina iz pretpovijesti
slijedili Rimljani.
Hakija H a d r o v i , Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beograd, 1983.,citat na str. 13.
' Prema lanku, JakobPami i Eugen K r k a l o , Geoloka zbirka franjevakog samostana u Poegi i Kajo A gji , Zlatna dolina, Poega
1996.
i lankuAntunTaki, Geologija slavonskog gorja iPoeke kotline, Mono grafija Poega 1227 - 1977, Poega 1977.
"JakobMa r tin o v i c , Tipoke znaajke uma slavonskog gorja, umarski institut Jastrebarsko, Zagreb, 1979. str.42.
529
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
6/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTON OSTI 1 DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12,CXXII (1998), 525-536
Slika
1.
Sjemenska sastojina pitomo g kestena blizu sela Orljavac (gosp odarska jedinica
"Istoni Psunj")
Figure 1. The forest association of sweet chestnut for seed production near village Orljavac
(menagment unit "Istoni Psunj")
U vrijeme vladavine Rimskog carstva, Slavonija se
nalazila u provinciji Panonija. Prostorom Poeke ko
tline Rimljani su gospodarili od prvog do kraja petog
stoljea, dakle petsto godina. Zbog povoljne klime,
edafskih uvjeta i prirodnog bogatstva, Poeku dolinu
su nazvali
Valis
aurea
(Zlatna dolina).
Poslije Rimljana prostor Poeke kotline osvajaju
Avari. Krajem VI. i tijekom VII. stoljea, naseljavaju je
Hrvati, vode borbe s Avarima, Francima i Madarima.
Od osmog do kraja jedanaestog stojea prostor je u
sklopu Hrvatske drave, hrvatskih knezova i kraljeva.
Od poetka jedanaestog do prve polovine esnaestog
stoljea Hrvatska je u sastavu s Ugarskom krunom.
Otada do kraja sedam naestog stoljea je pod T urcima, a
od sedamnaestog do poetka dvadesetog stoljea Hr
vatska je u sklopu A ustro-Ugarskog
carstva. Potom slijedi razdoblje ju
goslavenske drave tijekom sedam
deset godina, a od 1990. godine, na
kon skoro 900 godina, uspostavlja
se ponovno samostalna drava Hr
vatska.
^Pored svjetovne politike vlasti
i uprave, na puan stvo ovih krajeva
vrenje snaan vjerski utjecaj, oso
bito kranstva i Rimske crkve, te
islama. Civilizacija i kultura svje
tovnih i crkvenih vlasti utjecali su
na gospodarski ivot puanstva, pa
e se ta interakcija tijekom vremen a
prepoznavati u ostacima materijali
ziranih spomenika, koje danas uop
eno nazivamo spomenicma hrvat
ske povijesti i kulture, hrvatske kul
turne batine.
Slijedei dvije temeljne linije
arheolokih nalaza rimskog i kasni
jeg razdoblja i nalazita pitomog
kestena, moemo zakljuiti da se nalaze na obodu Po
eke kotline i na pribreju poekih planina. Naselja
su u to vrijeme razbijenog tipa, ratrkana, uglavnom uz
prometnice i gradine." Opisujui stanje naselja i gos
podarskog ivota puanstva neposredno pred turskim
osvajanjima (1536 . g.) i stanje za vrijeme Turaka u Po-
etini, povjesniar Nenad
M o a a n i n
potvruje pri
je utvrenu injenicu o tipu naselja, gradina i samosta
na.
12
Graenje sela tzv. uorenog tipa, zapoinje poslije
osloboenja od Turaka, pod vlau Austrije, poetkom
18.
stoljea. Formiranjem Vojne krajine, kao obrambe
nog pojasa prema Osmanlijskom carstvu, daje se nalog
seljacima-vojnicima da rade sela po planu vojnikih ta
bora. Takav nain gradnje sela prelazi i u Provincijal,
gdje je bilai Poetina ondanjega doba."
" Josip B u t u r a c , Pisani spomenici Poege i okolice 1210 - 1536., Slap, Jastrebarsko, 1995. citat str. 11. "Brzo poslije doseobe Hrvata ov
dje su procvala mala sela razbijenog tipa ne samo u dolinama i uz potoke nego i na gorskim visovima Dilja, Poeke i Babje gore". Zbog
nepostojanja pisanih dokumenata iz ranog srednjeg vijeka i doba kasne antike, autor problematizira kulturni i religijski status doseljenih
Hrvata u Poetini. "Vjerojatno je da su za vrijeme hrvatskog kneza Ljudevita Posavskog na poetku IX. stoljea sudjelovali u ratu protiv
Franaka, pa kad na bojnom polju nisu uspjeli, priznali su franaku vrhovnu vlast i primili franake misionare koji su meu njima irili
kranstvo." Kasnija arheoloka iskapanja koja nisu bila poznata J. Buturcu, potvruju daje na poekim potarima (opatija Rudina) posto
jao kontinuiet kranstva jo iz V. stoljea kada su postojea plemena pod vlau Rimljana primila kranstvo. Da su Franci bili nepriko
snoveni iritelji kranstva potvruje povijesni savez franake dinastije M e r o v i n g a (C lo v is , 496. g.) i dinastija K a r o l i n g a (K ar lo
Ve1 i ki, 8 00. g.). Bio je to savez rimskog bisku pa, papeiFranakih vladara, Svetog rim skog carstva , ije e se poslijedice u zapadnoj i sred
njoj Europi osjeati do doba Reformacijc.
:
Nenad M o a a n
i
n , Poega i poetina u sklopu osm anlijskog carstva (15 37. - 1 691.), Slap, Jastrebars ko, 1997., citat, str. 28. i 29. " ini
se takoer da su sela bila nevelika i ratrkana, dok je broj crkava i samostana bio razmjerno velik...Geografski bismo pretpostavljene
tragove alodijala (poljoprivredno
i
umsko zem ljite ko jcje u posjedu osoba koje nisu ivjele u selu, op. autora) mogli locirati preteito u br
dovite zone. Slino je i u drugim kadilucima, pa se ini kao da se alodijal koncentrirao sa svih strana po neto viem terenu u podnoju
slavonskog gorja".
" B s e d o r f e r Josip, Agrarni odnosi u Slavoniji, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950.
53
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
7/12
J. Zcli: ITIANJK AUTOKTONOSTI I DAIJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEKOM GORJU umarski listbr. 11
. CXXII (199X), 525-536
Pretpostavl jene r imske ces te kroz Poeku kot l inu
bili su dijelovi cesta koje su Rimljani gradili u Panoniji ,
spajajui zapadne s istonim dijelovima Hrvatske te
Posavinu s Podravinom (viae magnae , viae publ icae) .
Ta cesta bila je dio glavne prometnice kojaje ila prema
Osijeku, Vinkovcima i Mitrovic i od Siska u Posavini ,
Ptuja na zapadu Hrvatske , s ograncima prema termama
u Daruvaru i Lipiku.
14
Prema kasni j im spoznajama i na im zakl juc ima,
cesta je ulazila u Poeku kotlinu prek o prijevoja Bili
brig, kod sela Banievac i otuda se granala u dva smje
ra. Sjeverni smjer vodio je preko sela eavac i Rudine
do Orl javca , Klise , Straemana, Vel ike , Kaptola , Veto-
va , Kutjeva do Gradi ta (Klisa) , a otuda preko Krndi je
prema Gradcu i Naicama.
Juni smjer vodio je preko Ivandola (Odolya) , Zako -
renja, Dolca, B restovca i Poege do Blacka i Pleternice.
Sjeverni krak je kod mjesta Orljavac (Vrani) imao
ogranak prema Pakracu i Daruvaru, preko Buja te Ka-
mengradu, Zveevu i Voinu.
Zanimlj ivo je da Gospodrska jedinica "Juna Krndi-
ja" nema sastojina niti grupa stabala pitomog kestena
istonije od naselja Gradite. Isto tako Poeka gora,
juno od Blacka (Vikovaki grad) pa prema se lu Rat-
kovica , nema sas toj ina pi tomog kes tena . Ci je la gospo
darska jedinica "Sjeverni
Dil j",
kao is tono podruje
Poet ine , takoer nema sas toj ina pi tomog kes tena , ia
ko postoje prirodni uvjeti za njegovu opstojnost.
Prema sadanj im spoznajama nema na navedenom
podruju znaajnijih nalaza iz rimskog vremena, niti
c rkvenih i samostanskih graevina . Podruje je inae
bogato n a laz ima iz pre tpov i jes t i.
Sl i jedei navedene t rase r imskih prometnica na laze
se znaajni arheoloki nalazi iz rimskog i kasnijeg raz
dobl ja . Pozornost smo posvet i t i dobu Rimljana , s red
njovjekovnoj Hrvatskoj s nase l j ima, c rkvama i samo
s tanima, dobu pod vladavinom Turaka i posl i je turskom
razdoblju.
Na is tonim obroncima Psunja (gospodarska jedini
ca "Is toni Psunj") na laze se arheoloki os tac i jednog
od najznaajni jih kul turnih spom enika srednjovjekov
ne Hrvatske, opatija Rudina.
Arheoloka is t ra ivanja pokazuju nekol iko s lojeva
po s taros t i . U r imskom s loju pronaen je bronani no
vac cara C l a u d i a iz I . s toljea, s taklo, c igla , kerami
ka , dio sarkofaga s la t inskim natpisom. U ranokran
skoj kapelici iz I1I./IV. stoljea naen je simbol Krista,
crte ribe, tragovi anse i trolista. Sve ukazuje na rano
kransko svet i te , za doba Rimljana . Za bazi l iku ben e-
diktinaca pretpostavlja se da ukazuje na nastanak ve u
X. stoljeu (poloaj pokojnika, ukrasna dijadema sa
spira lnom bronanom icom, kar i ice , naunice) . Na
jednom nadgrobnom spomeniku naen je na tp i s l a t in i
com , na hrvatskom jez iku . Tekst glas i + BRAT IAN + i
smatra se prvim hrvatskim natpisom, pisanim la t ini
com. Pokra j c rkve naeni su temelj i samostana bene-
diktinaca iz dvanaestog i tr inaestog stoljea. Pored
mnotva predmeta za kunu uporabu na jznaajni ja je
kamena plas t ika , rudinske glave . Glave predstavl ja ju
dvanaest kamenih f igura na kra ju klesanih gredica ,
konzola , a rhi tektonski smje tenih u krunom di je lu,
aps idi c rkve sv. Mihovila . Osebujnost kiparske tehnike
i izraajna simbolika isklesanih lica jedinstvena je u
srednjovjekovnoj kiparskoj tehnici Hrvatske. I ostala
plas t ika vezana uz arhi tekturu crkve ini opat i ju jedin
s tvenom u Slavoni ji i kont inen ta lnom djelu Hrvatske .
ivot u opatiji moe se identificirati sve do dolaska Tu
raka, poetkom petnaestog stoljea. Nalaze se tu i nat
pis i pisani glagol j icom i bosanicom, a po nadgrobnim
spomenicima, nianima, zakljuuje se da su ga koristili
i Turci.
15
U okoliu opat i je Rudina na laze se na jkomplesni ja
nalaz i ta pi tomog kes tena u Poet ini , a i danas se mo
gu pronai t ragovi vinove loze . Crkveni red benedikt i -
naca pot ivao je pored os ta l ih pravi la i pravi lo stabili-
tas loci, (s ta lnost boravi ta) , pa je unutar samo stana
imao sve potrebno za ivot. Gajili su pitomi kesten i
pe le . Pe le su imale dvojaku nam jenu: za proizvodnju
meda i pelinjeg voska za izradu svijea. Pored baklji
razne izrade, uljanica i lojanica, svijee votanice slui
le su za none potrebe , a ponekom sveeniku, redovni
ku ili ovjeku plemenita roda i naroda za itanje i pisa
nje.'
6
Sjeverois tono od opat ije Ru dina , na mjes tu proboja
Orl jave u Poeku dol inu, izmeu Psunja i Papuka, na
laze se naselja Orljavac i Vran i, pozna ta iz rimskih
vrem ena i s rednjovjekovne Hrvatske . Orl javac je u s re
dnjem vijeku znaajno crkveno sredite i trgovite.
17
Gospodar koji je istjerao hrvatske plemie na imanju i
dvoru Orl javac nas l i jedio je ouvane visokovri jedne
sas toj ine pi tomog kes tena . Vjeroja tno je i spomenuti
14
Julije
Kempf
Poega, Zemljopisne biljeke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Poege i Poeke upanije, Poega, 1910.
Spominjui kutjevakog veleposjednika Milana Turkovia i njegov doprinos arheolokim nalazima Poetine pie, str. 65. "Pored toga je
revni istraiva pronaao izmeu sela apne i Gologa brda ostatke nekadanje rimske ceste. Sva je prilika daje ta cesta spajala blagoslovl
jenu poeku kotlinu s istonim i zapadnim dijelom meurijene Panonije preko veeg grada u blizini ondanje Poege. Strunjaci us-
tanovie pravac cesti kroz sela: apnu, K lisu (kraj Gradita), Fcrova c, Tominovce, Tretanovce
i
Golo brdo . Ostaci ove rimske ceste up uuje
nas,
da bi to mogao biti spojni ogranak onih glavnih putcva rimskih, koji su se preko srednje Slavonije stjecali u nekadanjoj Mursi (usjek)
i Siscii (Sisak )".
15
Isto kao 6
"'Juraj Z e l i , V atrogastvo u prolosti velikog kraja, 100 godina DV D Velika, 1994.
" Dubravka So k a - S t i m a c , Arhitektura kasne antike u poekom kraju, Zlatna dolina, Zbornik radova Poetine, Poega, 1995.
531
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
8/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea satira Mili.) U POEK OM G ORJU umarski list br. U I2, CXXII (1998), 525-536
posl jednj i gospod ar imanja Orl javca , po imenu S v e -
t a k o v i
1
*, imao kor is t i od prodaje ploda pi tomog
kestena di l jem turske carevine . Trgovanje plodom pi to
mog kes tena bio je monopol za turske plemie , age i
spahije.
1
" Plod kes tena pr ipremao se na razne naine u
turskoj kuhinji, koja osobito cijeni kolae i slastice.
U irem okoliu crkve svetog a Roka u Orl javcu pro
stire se najvrjednija i ekolo ki najznaajnija um a pito
mog kestena (slika 1). Jo i danas su stanovnici toga na
se lja l jubomorni uvar i Kestenika . U narodu je jo u vi
jek prisutan strah prolih vremena kada se nije smio
bra t i plod kes tena bespla tno, nego se svake godine od
umari je zakupljavao dio ume putem takozvanih l ic i
tac i ja . Na sakupljanje ploda kes tena postojao je mono
pol te se puanstvu nije dozvoljavalo branje i sakuplja
nje.
Ova uredba s toj i i u poznatom Zakonu o umskom
redu, carice
IVI
a r i j e T e r e z i j e . P lod kes te na b i o j e
omil jeno je lo u samostanima Poet ine .
Da su Turci bili istinski ljubitelji pitomog kestena i
njegovog ploda , govori podatak da se jedn a um ska sa-
s toj ina pi tomog kes tena , koja je bi la u posjedu onda
njeg turskog gospodara Vel ikog grada zvala , a i danas
se zove "Begluk". Nasel je koje nosi ime turskog podri
je t la , Derviaga , ima u neposrednoj bl iz ini umu pi to
mog kes tena .
Znaajno podruje pi tomog kes tena obuhvaa ka-
menski kraj , raskr i je puteva prema Pakracu i Voinu.
Nalaz i iz rimskih vrem ena svjedoe da su ga rado ko r is
tili. Naeni su ostaci tzv. gromle, villa rustica, kue za
pol jopr ivredno gospodars tvo, nadgrobni r imski spome
nici, a kraj je u srednjem vijeku bogato naseljen. Spo
minje se crkveno sredi te i t rgovi te Crkvenik (Str i je -
evica) te gospot i ja i tvrava-grad Kam engrad . Sl i jed
nase lja i pro irenje pi tom og kes tena ide preko s tarog
Zveeva (Svoj ino brdo) sve do Voina . Arheoloki ne
is t raeno podruje je oko se la Grevica , na Ravnoj go
ri , gdje sas toj ine pi tomog kes tena pokazuju da je u pro
losti podruje bilo naseljeno, a lingvisti i leksikografi
utvrdili su da se u srednjem vijeku u tome kraju govo
rilo kajkav skim narjejem.-
0
Nas adi , um ske sas toj ine i pojedinan a s tabla pi to
mog kes tena jo se i danas m ogu nai u bl iz ini razrue
nog franjevakg samostana u Pol janskoj , oko Strac-
man -grada , sam ostana i c rkve svetog Aug ust ina u Veli
koj , lokaci ja poznat ih po arheolokim ostac ima kasne
ant ike . I ovo podruje bogato je na laz im a hrvatske k ul
turne ba t ine . Na ve l iko podruje nas tavl ja se podru
je Kaptola , pozn atog iz pre tpovi jes ti p o g robi t ima-tu-
mulim a i kasni j im nalaz ima iz r imskog v remen a i s red
njeg vijeka. Poetkom trinaestog stoljea u Kaptolu je
ustolien Zborni kaptol svetog Petra, koji je pored osta
log imao zadau regis trac i je i ovjere pravn o-im ovin -
skog s ta tusa vlasnika nekre tnina , drugih prava i mater i
ja lnih dobara . Iznad Kaptola spominje se tvrava-grad
Pogana gradina . Zanimlj ivo je da se i danas oko davno
naputene utvrde na laz i oaza pi tomog kes tena . Prema
Kutjevu nie se jo nek ol iko na laz i ta pi tomo g kes tena
i kul turnih sp ome nika , u Podgorju, V etovu (Vetovaka i
Tre tanovaka gradina) , Lukau, Mitrovcu sve do oko
lia cistercitskog samostana u Kutjevu.
Budui da se posjed cistercita irio do grebena Krn-
dije na sjeveru i Gradita na istoku, (vjerojatno kao i
posjed iz rimskih v remen a) na i laz imo n a ir i a rea l pi to
mog kes tena . Zanimlj ivo je i ne is t raeno podruje Re-
metske r i jeke , prema Ruica-gradu iznad Orahovice .
Pretpostavlja se da su tu, u divljini Krndije, ivjeli re
dovnici - pustinjaci na ostacima rimskog naselja, a hra
nili se i plodom pitomog kestena.
21
Na junom di je lu Poeke kot l ine , na obroncima
Babje gore , sas toj ine i grupe pi tomog kes tena poinju
od se la Banievac , preko Ivandola (sa znaajnim sre
dnjovjekovnim samo stanom i c rkvom svete Mari je , ko
j i su ba t ini l i vi teko-crkveni red, templar i) prema Do-
lakom gradu i romaniko j c rkvi sv. Ku zme i Dam jana ,
iznad Bres tovca do Vrhovkog grada i Poege . Prema
Plctcrnici, enklava kestenovih sastojina nalazi se oko
Derviage , Blackog, a podruje raspros tranjenja zavr
ava oko Vikovakog grada . Imena, toponimi, u Poe
gi (Fratrovica, Tekija, Sokolovac), kazuju o povijesti
Poege, a na tim lokacijama i danas se nalaze ostaci ke
s tenovih sas toj ina . Nav eden o podruje , pored bl ie s re
dnjovjekovne pro los t i pokazuje , po arheolokim nala
zima , d aj e bilo znaajno i za dob a Rimljana. Iznad ar
heoloki sondiranog nase l ja s ta rog Bres tovca , na laz i se
neis t raena impozantna gradina iz doba i l i rskih pleme
na Japoda i Skordiska , upravo na juno j t ras i r imske
ceste od Opatovca prema Poegi .
Na ju no m di je lu Poeke kot l ine , ume kes ten a
mogu se nai oko rimskih naselja - utvrda, kasnijih sta
rohrvatskih g radova i turskih vojnih posta ja, p oput Vi
kovakog , Vrhovakog i Dolakog grada .
Moe se zakljuiti da se po sadanjim ostacima sas
toj ina pi tom og kes tena m oe u tome okol iu t ra it i spo-
men iko-ku l turna ba t ina i obra tno, tamo gdje se na laz i
povijesni spomenik ili njegov ostatak, nai e se i kes
tenova sastojina (prilog, karta).
18
Nae upe poekog kraja, Poeki dekanat, IX, oujak, 1969.
' "Ncnad Moaanin , Poega
i
Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva (1537. - 1691.), pria Hadi Mehmed age, citat
str.
67. "K tomu
je,
shvativi dajen ajug oist oku , u sredinjim krajevima C arstva, kesten vrlo traena roba, uspio dobiti u posjed vie kestenika kojih je u okoli
ci Poege bilo dosta i zapoeo trgovati"
20
Juraj Z e l i , K amengrad, Ljudi i ume kamensko kraja, broura, Uprava uma Poega, 1997.
'' Josip B u t u r a c , Pisani spomenici Poege i okolice 1210 - 1536., Slap, Jastrebarsko, 1995., citat, str.30. Gospotija kutjevake cister
citske opatije bilaje razmjeno malena. Sjevcrnajc granica ila Krndijom prema Motiini, istonajuna kutjevakim poljem do Lakuija, a
zapadna moda do Hrnjevca." Znaajno je da na istonoj granici gospotijc prestaje podruje sastojina pitomog kestena.
532
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
9/12
Karta podudarnosti nalazita pitomog kestena i
kulturne batine Poetine
LEGEN
/ V
v
Incerum. slip
Rijeka, shp
S.V.: Samosta
Crkva koja vi
S.V.: Crkv a, s
Grad koji vie
Ruevine grad
Juna trasa ri
Sjeverna trasa
Nalazita pito
Z pruge
Ceste
Nas 5
upanije
Krndija Kutje
Zapadni Papu
Zapadni Papu
Sjeverni Dilj
Sjeverni Dilj
Sjeverna Babj
Poeka gora.
Poljanake u
Poljadijske u
Krndija agli
Juni Papuk, s
Istoni Psunj,
Nas 2-5
\Y
1N
IZRADIO:
Odjel aureivanjeuma U
upanijski zavodz prostorn
igrupa pitomog kestena, arheolokih nalaza starih gra evina, utvrda, crkva, cestainaselja (karta podudarno sti) napodruu Poeke kotline
logicai excav ation old tow ns, forts, ehurchies. roads and setteiments in Poega Valley (the map of co
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
10/12
J. Zeli: PITANJE AUT OKTON OS TI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA
(Caslanea sativa
Mili.) U POEKOM GORJU umarski list br. II 12, CXXII (1998), 525-536
S A D A N J E S T A N J E I P E R S P E K T I V E U Z G O J A P I T O M O G K E S T E N A U
POEKOM GORJU - The present s i tua t ion and poss ib i l i tes of sweet
chestnut forests in Poega mauntains
Areal pitomog kestena provlai se umjerenim euro-
atlanskim, srednjoeuropskim i suptropskim pojasom
diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj
se na veim povrinama prostire u Pounju, Banovini,
umberku i gorju Hrvatskog zagorja. Dolazi u manjem
dijelu u Istri, Kvarneru, Kalniku, Bilogori i Moslava
kom gorju.
U Poekom gorju sastojine pitomog kestena su re
lativno dobro ouvane. Razlikuju se sastojine koje vu
ku porijeklo iz dalekih vrem ena, od onih koje su podig
nute u novije vrijeme. Za podizanje sastojina pitomog
kestena zasluan je kutjevaki veleposjednik Turkovi,
na podruju gospodarske jedinice "Juna Krndija" i u
marski strunjaci u sklopu bioloke reprodukcije.
Uzgojne mjere u kestenicima nisu znanstveno valo
rizirane, pa su sastojine uglavnom uzgajane iz panja.
Najvrjednija sjemenjaa kestena je u gospodarskoj je
dinici "Istoni Psunj", iznad sela Orljavac, zvana Ke
stenik. Zbog irenjaiouvanja kestena na podruju Po-
etine predlae se spomenuti Kestenik izdvojiti za sje
mensku sastojinu.
22
Zbog borbe biologa i umara s najveom opasnou
pitomog kestena, nuno je neto rei o gljivinom tet
niku,
E ndothiaparasitica
Adres ili raku kestenove kore.
Ta gljiva hifama i micelijem penetrira ivo stanije
pitomog kestena, osobito kam bij. Troei hranu stanice,
te luenjem patogenih tvari remeti prirodni metabolizam
stanice. Biljka se brani pojaanim razmnoavanjem sta
nica, u namjeri da obraste i zatvori napadnuto mjesto.
No,drvetu pitomog kestena to ne uspijeva te se na drvu
pojavljuju otvorene, rakaste tvorevine. Prekidom uzlaz
nihisilaznih hranidbenih tokova od korijenaklisnoj po
vrini i obratno, dolazi do suenja cijeloga stabla. Bolest
je tako opaka daje u kratkom vremenu prouzroila epi-
demijsko suenje pitomog kestena u Sjevernoj Am erici,
od Atlanskog do Tihog oceana. Bilo je to poetkom 20.
stoljea, a ve tridesetih godina prenesena je trgovakim
drvom preko talijanske luke Genova u Europu. Nau
granicu prela je pedesetih godina, uzrokujui znatna su
enja pitomog kestena u IstriiHrvatskom primorju. ez
desetih godina zahvaena je Banovina, Hrvatsko zagorje
i ostali dijelovi stanita pitomog kestena u Hrv atskoj.
Bolest je do la u Poeku kotlinu ezdesetih go dina.
No,
na sreu suenje nije bilo katastrofalno, osobito u
starijim sastojinama (za koje se smatralo da su prirod
nog podrijetla). Primijeeno je da su kulture (nasadi)
koje je na umjetan nain podizao veleposjednik Tur
k o v i u okolici Kutjeva, podlonije oboljenju od raka
kestenove k ore. Iste karakteristike primijeene su u na
sadima koje su podizali umarski strunjaci na podru
ju poekih goraipodruje kestenika B eglukiZastra-
nice, kraj Velike. Moglo bi se pretpostaviti da su one
starije umske sastojine genetski drukije, otpornije na
zarazu gljivom, uzronikom raka kestenove kore.
Aonda je irenje bolesti poelo jenjava ti, ak kao da
se bolest zaustavila. Znan stvenici i strunjaci poeli su
se pitati, zato ?
Analizom uzoraka gljive s raznih lokaliteta Hrvat
ske ustanovilo se da postoji nekoliko sojeva iste gljive,
uzronika rak a, te da su vie ili manje agresivni na ivo
tkivo kestena.
25
Razluena su tri karakteristina soja:
zloudni, dobroudni i mjeoviti. Znanstvenici ih zovu
virulentni, hipovirulentni i intermedijarni. Zamijeeno
je da navedeni sojevi imaju jau ili slabiju sklonost m e
usobnom vezivanju hifai razmjenu staninog sadraja
kada se nadu zajedno. Tada mogu biti meusobno kom
patibilni ili inkopatibilni. Dobroudni, neagresivni,
imaju dvostruki lanac RNK, to jest molekulu ribonu-
kleinske kiseline, vanog imbenika u prenoenju ge
netskih, nasljednih osobina, a i po boji su razliiti. Oni
zloudni su ute, a dobroudni bijele boje. Zloudni ili
virulentni imaju nevjerojatnu sposobnost razmnaanja
putem piknida i piknospora (sjeme) tijekom itave go
dine. Dobroudn i ili hipovirulentni manje fruktificiraju
i nemaju mnogobrojne piknospore.
Najvanije je to, da dobroudna gljiva istiskuje iz
kestenika zlou dnu, i time se zaustavlja naglo umiranje
pitomog kestena. Pretpostavlja se daj e dolo do prirod
ne "samoregulacije" u biologiji gljive.
umarski strunjaci i znanstvenici vidjevi i prou-
ivi ovaj zanimljivi prirodni fenomen sada ele na
umjetan nain pomoi pitomom kestenu, unosei hipo
virulentni soj gljive na stabla takozvanom inokulaci-
jom, dobivajui time populaciju gljive za ivot drveta
kestena neopasnog uzronika raka.
Valjalo bi postaviti pokus nasada podignutog iz sje
mena pitomog kestena, ije je porijeklo iz sastojina za
koje pretpostavljamo da potjeu iz rimskog vremena i
umjetno podignutih u novije vrijeme, za koje smo pro
cijenili da jae p odlijeu b olesti raka kestenove kor e.
n
Juraj Z e l i , Predloene umske povrine i objekti unutar uma u sklopu zatite prirode i ovjekova oko lia, referat, Orugli stol, K utjevo,
lipnja 1998.
23
MarijaHa1a mb ek, Hipovirulentni sojevi Cryphorctrisparasitica, Radovi, umarski institut Jastrebarsko Zagreb, 1991.
534
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
11/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTI I DALJI UZGOJ PIT. KESTENA (Castanea saliva Mill.) U POEK OM GO RJU umarski list br.11 -12.CXX1I (I99X), 525-536
Zbog nedovoljnog poznavanja bioloko-ekolokih
svojstava i mnogostukih vrijednosti pitomog kestena,
propisivana je i propisuje se u gospodarskim elaborati
ma konverzija kestenovih sastojina u sastojine hrasta
kitnjaka i bukve. Takav pogrean pristup treba zausta
viti i dati struan pristup uzgoju kestenovih sastojina,
sjemenjaa prirodnim putem, provoenjem odgovara
juih uzgoj nh mjera.
U Poekom gorju uzgoj i gospodarenje sastoji na
ma pitomog kestena treba povezati s ekolokim i socio-
Prema rezultatima istraivanja komparativnom me
todom, mogli bismo rei da tragove Rimljana, starohr
vatske srednjovjekovne drave, redovnikih i crkvenih
graevina, te osvajaa Turaka, traimo tamo gdje se i
danas nalaze ostaci kestenovih uma, na obroncima po
ekih gora i pretpostavljenih trasa rimskih cesta, stoje
vidljivo i na karti podudarn osti.
U poekom polju povijesni i antropogeni utjecaji
uklonili su kestenike, poput onih oko Tretanovake
gradine (Incerum).
Kom parativnom metodologijom i logikim povezi
vanjem predmetnog istraivanja mogue je postaviti
pitanje rijeavanja zagonetno g utjecaja biologijeibota
nike u sociologiji ipovijesti jednog krajainaroda, kao i
obratno.
Kontinuitet u visokoj ocjeni vrijednosti kestenika
potvrdili suiTurci, koji su poekim krajem gospo dari
li stopedeset godina, a potom Austrija i carica M a r i j a
Terezij a, koja je zakonom regulirala monopol u ko
ritenju kestenika.
Pretpostavljenu povezanost sadanjeg areala pito
mog kestena valjalo bi protegnuti i na okoli Poetine,
na gorje koje se nado vezuje na P oeko gorje, a za koje
znamo daje bilo pod civilizacijskim i kulturnim utjeca
jem Rimljana. Postoje indicije da se slina logika po-
A ni , M.: Pitomi kesten u Zagrebakoj gori, Glasnik
za umske p okuse, N o 7, sv. 2, Zagreb, 1940.
B s e d o r f e r Josip,: Agrarni odnosi u Slavoniji, Ju
goslavenska akademija znanosti i umjetnosti,
Zagreb, 1950.
B u t u r a c , J.: Pisani spomenici Poege i okolice 1210.
- 1536. "Naklada slap" Biblioteca Posegana,
Jastrebarsko, 1995.
B u t u r a c , J.: Naseljavanje grada Poege i okolice
1691.- 1 900., Poeki zbornik (I -V),M atica hr
vatska, Centar za kulturu, Poega o 1961. do
1884.
godine.
ekonomskim stremljenjima dananjice, osobito u dijelu
turistiko-rekreacijskog koritenja prostora. Poeki
kraj je poznat vinogradarski kraj s kvalitetnim vinima.
U ponudi turistikih aranmana s berbom i preradbom
groa, mogue je povezati berbu i skupljanje pitomog
kestena. Kestenici se, kako je ve navedeno, nalaze u
blizini povijesno-ku lturne batine poekog kraja, pa ih
je mogue valorizirati u svjetlu opekorisnih funkcija
izuzetnog znaenja.
klapanja nalazi na naikom, pakrakom i novogradi-
kom podruju.
Pitomi kesten kao umska vrsta drveta i vokarica
ima iroku uporabnu vrijednost, ima vrlo dobar rast i
prirast te mu u budunosti treba pokloniti vie pozor
nosti.
Rak kestenove kore je najvei neprijatelj pitomog
kestena. Za zatitu postojeih sastojina treba koristiti
suvremene metode obrane inokulacijom hipovirulent-
nog soja gljiveE ndothiaparasitica (Andres).
Postavljanjem pokusa u umskim sastojinama i ra
sadnicima treba odabrati genetski otporne populacije
pitomog kestena. Sadanjom procjenom i ocjenom sas
tojina pitomog kestena, za koje pretpostavljamo da su
jo iz rimskog v remen a, zakljuuje se da su genetski ot
pornije na zarazu gljivom
End othia parasitica.
Sadanje sastojine pitomog kestena u Poetini tre
ba valorizirati u sklopu turistike, rekreacijske i povije
sno-kulturne pon ude.
Opipljive materijalne dokaze o autoktonosti pitmog
kestena na poekom podruju trebalo bi traiti na te
melju fosilnih ostataka paleoformi kestena iz tercijara.
Ta mogunost postoji, jer se jedan naputeni rudnik
ugljena (lignita) nalazi ba u sadanjem, uem arealu
pitomog kestena, nedaleko sela Dolca.
u r i , T.: Srednjovjekovni gradovi Slavonskog gor
ja, 1981.
H a d r o v i , H.: Gajenje pitomog kestena, Nolit, Beo
grad, 1981.
Kal ini M : T la Papuka kao ekoloki faktor hrasto
vih i bukovih sastojina, Institut za umarstvo i
drvnu industriju Beograd, Beograd, 1981.
H a l a m b e k , M : Hipovirulentni sojevi Cryphorctris
parasitica, Radovi, umarski institut Jastrebar
sko,Zagreb, 1991.
Kempf J,: Poeg a, mono grafija, 1910.
Z A K L J U N A R A Z M A T R A N J A - C o n c lu s io n s
LITE RA TUR A - References
535
-
7/25/2019 Juraj Zeli - Uzgoj kestena u Poetini
12/12
J. Zeli: PITANJE AUTOKTONOSTl I DALJI UZGOJ PIT KESTENA
(Castanea sativa
Mili) U POEKOM GORJU umarski list
br.
II
12,
CXXII (1998), 525-536
M o a a n
i
n , N. : Poega i Poet ina u sklopu Osm an-
l i jskog cars tva (1537. - 1691.) , "Naklada Slap",
Bibl ioteca Posegna , Jas trebarsko, 1997.
Nae upe poekog kra ja , Poeki dekanat , pros inac
1972.
P a v l i e v i , D . : N a vr at im a p o e k e do li n e, M a ti ca
hrvatska , Poega , 1961.
P a v i i , S . : Podr ij e tlo nase l ja i govora u S lavoni j i,
Jugoslavenska akademija znanost i i umje tnost i
Zagreb, 1953.
P i l l e r , M ., M i t t c r p a c h c r , L j.: P uto va nje p o P o
ekoj upaniji u Slavoniji 1782. godine, Po
vijesni arhiv, Osijek, Matica Hrvatske, Poega,
1995.
P o t r e b i c a , F .: upa n ij e u H r vat sko j i S la voni ji u
XVIII . i prvoj polovini XIX. s tol jea , Zla tna do
l ina , Zborn ik radova Poet ine , 1995.
Poega , (1227 - 1977) , monograf i ja , Slavonska Poe
ga, 1977.
S o k a - S t i m a c , D .: A r h it ek tu r a k a sn e a n ti ke u p o
ekom kra ju, Zla tna dol ina , Zbornik radova Po
e t ine , 1995.
S o k a - t i m a c , D . i s u ra d ni ci : B e n ed i kt in s k a o p a
tija sv. Mihovila Rudina, Poega, 1997.
S u i , J., U u p l i , M . : P o sl ov n o u dr u en je u
marstva i industrije za preradu drveta Sarajevo:
Uzgoj i za t ita pi tomo g kes tena (Castanea sativa
Mill)", Sarajevo, 1965.
Pol jopr ivredna encikloped i ja I , Jugoslav enski leks ik o
grafski zavod, Zagreb, 1967.
Poeki zbornik (I - V) Matica hrvatska, Centar za kul
turu Poega , od 1961 . do 1984. godine
Rau , . : umarska f i tocenologi ja , umarski f akul te t ,
Zagreb, 1987.
Slavonsko gor je , planinarsko- tur is t ika kar ta , NIRO,
Varadin, 1981.
Si lvae nostrae croa t iae , Zagreb, 1994.
umarska enciklopedi ja , Jugoslavenski leks ikografski
zavod, Zagreb, 1983.
Tipoloke znaajke uma s lavonskog gor ja , umarski
ins t itut Jas trebarsko, Zagreb, 1979.
Zlatna dolina, godinjak Poetine (I - III) , Poega,
1995, 1996, 1997.
SUM MA RY: According to the latest hypothesis, sweet chestnut in the Poega re
gion is not an autochthonous species, or a relict from the Terciary period as was be
lieved until now. On the contrary, it was introduced, grown and harvested by the
Rom ans in the period between the 1st and the 5th century A.D . Due to its wide range
of usage, it was later accepted and cultivated by feudal estates, churches and monas
teries in Croatia.
The truth of this hypothesis might be confirmed by the concordance between present
habitats of sweet chestnut and the remains of Rom an roads, old fortified buildings,
monasteries, Turkish fortresses and noblemen's estates. We know with certainty that
the Rom ans introduced wine-grow ing into these regions, which is confirmed by the fact
that present vineyard sites are located along architectural objects from the past.
Sweet chestnut has been artificially distributed northward as far as southern
Poland central Germ any and Switzerland up to the 50th degree of latitude. It re
quires favourable site conditions (neutral or acid soil) and microclimatic properties
(mean temperature over llC).
Its biological char acter istis and properties enable sw eet chestnut to regenerate
very well. Chestnut blight, caused by the fungus Endithia parasitica, is spread
throughout the chestnut distribution range in Croatia. The fungus species w ith hy-
povirulentproperties cause cancers.
Chestnut was a very important nutritional product before extensive potato and
maize cultivation began in Europe in the seventeenth century.
This paper presents some basic indicators necessary for the cultivation and
preservation of sweet chestnut forests in the Poega mountains. The compara tive re
search method was used for this aim.
K ey w o rds: sweet chestnut, Poega valley and Poega m ountains, Rom ans, ar
chaeological finds of Rom an roads and buildings, old towns and settlements, com
parative research method present situation and possibilities of cultivation.
536
top related