interni časopis doma zdravlja "dr ristić" broj 13 septembar 2009
Post on 08-Mar-2016
243 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Dr Risti}Dr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com365 dana uz Vas
JESENJA
SONATAUTICAJ muzike na ljudski mozak vi{e puta je istra`ivan i nesporno
potvr|ivan kao blagotvoran dodatak, ona nota vi{e za ukupno relaksira-
ju}e raspolo`enje. Samim tim, muzika tako biva va`an transmitor, oda{ilja~
pozitivnih vibracija na sve ljudske organe. Muzika ne slu`i samo za
opu{tanje i podizanje raspolo`enja ve} se godinama ista`uju njeni teapeut-
ski u~inci, pa se tako u mnogim bolnicama odr`avaju koncerti, va`an je
deo meditacije, pa i radnih prostora... Za{to ne i toplih, u{u{kanih poro-
di~nih domova?!
Jedan ameri~ki nau~nik oti{ao je dalje tvrde}i da i sam mozak proizvodi
muziku, pretvaraju}i mo`danu aktivnost u zvuk, koji, osim {to mo`e da
bude koristan, mo`e da poslu`i i kao "hrana" za du{u. Naime, snimci
mozga pomo}u magnetne rezonance pokazuju razli~ite intenzitete serije
slika na{eg mozga, zavisno od raspolo`enja, ali i oboljenja, te se sve to
mo`e obele`iti i razli~itim notama, koje kona~no daju i odre|enu melodi-
ju. Da li }e ovakvo istra`ivanje pomo}i lekarima i pacijentima te{ko je re}i,
ali, ako sve pojednostavimo, slobodno mo`emo re}i - OSLU[KUJTE
MUZIKU SVOG MOZGA.
I, jo{ nekoliko preporuka za u`ivanje u najbogatijem godi{njem dobu-
jeseni. Bogatu korpu jesenjih plodova iskoristite da organizam obnovite
vitaminima iz prirodnih izvora kao {to su vo}e i povr}e. Tako }e organi-
zam biti spremniji za duge zimske dane, ali i za borbu protiv raznih virusa,
pa i prete}eg A(H1N1). Prirodno uravnote`ena ishrana pomo}i }e i
pacijentima sa dijagnozom {e}erne bolesti, koji naj~e{}e pate i od
gojaznosti. Ali, i {kolarcima kao i starijim osobama. Dakle,
bogatstvo jesenje trpeze mo`e da nam poslu`i kao neka
vrsta terapije kako bismo napunili na{e depoe vitaminima i
mineralima na {to prirodniji na~in. A, kada se tome doda i bogat-
stvo jesenjih boja i {umova lekovitost ovog godi{njeg doba osta-
je bez premca. I, savet plus: {to manje boravka uz TV i internet.
[etnje, dru`enje sa porodicom, dobrom knjigom i, kona~no, uz
prijatne note omiljene muzike - to je dobitna kombinacija za
dobro raspolo`enje, a samim tim i zdravlje.
Dakle, preuzmite brigu i odgovornost o
svom zdravlju! Samo jedan minut posve}en
zdravlju i odlasku lekaru mo`e da nam spasi
`ivot. Temelji zdravlja grade se strpljivo i
uporno. Jer, kako ka`e kineska poslovica:
"Strpljenje je mo}. S vremenom i str-
pljenjem i dudov list postaje svila."
REDAKCIJA
2
Akne, akne, aknice ...Dermatologija
Neprijatan hroni~ni zapaljenski proces zadaje najvi{e problema u pubertetu,
ali mnogima i kasnije. Higijena, zdrav i uravnote`en `ivot - ~arobno re{enjeIMATE trideset godina i bubuljice kakve ima Va{a }erkica od
deset. Niste ih imali ranije ili ih imate "oduvek". Slu{ate savete
kom{inice, drugarice, prijatelja s posla. Obra}ate se za pomo}
kozmeti~aru, lekaru, pa kozmeti~aru, pa lekaru, ponovo drugari-
ci,… Mo`da }ete "di}i ruke od svega", ali }ete pre toga biti depre-
sivni, odbiti poziv na pi}e, ube|ivati se da i nije tako lo{e biti sam.
Pa da, sam. Naravno, poku{a}ete SAMI da re{ite problem, jer ste
sebi najve}i prijatelj. Ubrzo shvatate da ste sebi neprijatelj. Vrtite
se u za~aranom krugu, ponovo, ponovo i ponovo.
Hajde da na|emo po~etak, uzrok, problema, hajde da do|emo
do kraja, odnosno re{enja.Za po~etak, mora biti jasno: deo prob-
lema }e re{iti dermatolog, a drugi, ve}i deo, VI. Zato {to su akne
deo Va{eg bi}a u datom momentu i zato {to ih svesno i nesvesno
nekada provocirate i pogor{avate.
Akne su hroni~no zapaljenje vezano za dla~ni folikul, tako da se taj
dugotrajni zapaljenski proces doga|a uz koren dlake (primetili ste
da akni nema na delovima ko`e koji nisu obrasli dlakom - dlanovi,
tabani), naj~e{}e na onim segmentima ko`e gde su lojne `lezde
brojne i razvijene (T zona lica, grudi, le|a,..). Prvi put se javljaju u
pubertetu, kada god da on po~inje (a, naj~e{}e oko devete
godine) i traju ~itav period rasta i razvoja, koliko god on trajao
(naj~e{}e do 20-e, 30-e godine). Du`e traju kod `enskog pola, ali
se te`e forme vi|aju kod mu{karaca. Osnovna, po~etna promena
je, takozvani zatvoreni komedon (ne ona crna ta~kica, poznata
kao mitiser), beli~asta „kuglica“, poznata i kao potko`ni mitiser.
Su{tinski, problem je u poreme}enoj keratinizaciji, hiperfunkciji
lojnih `lezda i prisutnoj bakteriji Propionibacterium acnes. A,
prakti~no zna~i: otvor kroz koji izlazi dlaka se kompletno zatvara,
lojna `lezda, koja normalno svoj sadr`aj evakui{e uz dlaku to vi{e
ne uspeva, bubri, prska. Organizam to nenormalno zbivanje pre-
poznaje kao strano i te`i da ga elimini{e, reaguju}i zapaljenjem, u
nadi da }e sve "poni{titi" ili gnojem eliminisati. Tako akne prolaze
ne ostavljaju}i trag za sobom, dok te`e forme akni i pogre{no tre-
tirane akne mogu imati kao posledicu ljubi~aste ili bele "fleke" i
o`iljke.
Pored obi~nih akni (zovu se i vulgarne, {to ne zna~i proste), akne
mogu biti posledica hormonskog dizbalansa, te se ponekad vi|aju
kod trudnica, osoba sa policisti~nim jajnicima ili oboljenjima
`lezda sa unutra{njim lu~enjem. Mogu biti izazvane pritiskom, tzv.
mehani~ke akne, zatim isprovocirane sun~evim zra~enjem, lo{om
kozmetikom, uljima... Takve akne nikada nemaju klasi~an izgled i
raspored, a i njihovo le~enje je vrlo specifi~no.
Zabluda je da hrana uti~e na pojavu akni, mada se i o ovom stavu
u znatnoj meri spekuli{e u savremenoj litetraturi.
Neke akne }e nestati, ali }e neke stalno podse}ati da ste ne{to
mogli da preduzmete ili da preduzmete ranije, ali ponekad,
na`alost, i da ste preduzimali previ{e. Da Vas akne ne bi emotivno
uzburkavale, socijalno indisponirale i zdravstveno kompromito-
vale, pristupite njihovom saniranju sistemati~no. To zna~i: za
po~etak bez agresije ispoljene na ko`i (ne dodirujte je bez
potrebe, ne poku{avajte da budete kozmeti~ar ili lekar), koristite
ne`ne preparate za odstranjivanje ne~isto}e sa ko`e, bez tenden-
cije da ko`a posle pranja bude suva i da "{kripi od ~isto}e (?)".
Uvek koristite nemasne hidrantne kreme, jer Va{a ko`a jeste
masna, ali je pritom naj~e{}e i dehidrirana.
Na dermatologu je da procenjuju}i kvalitet Va{e ko`e, intenzitet
aknoznog procesa, ali i Va{u strpljivost i trpeljivost, formira pro-
tokol le~enja. Le~enje se sprovodi kako preparatima, koji se
nanose na ko`u, tako i lekovima, koji se odre|eno vreme piju.
Brojni su varijeteti lokalne terapije: keratolitici, antibiotici, aze-
lai~na kiselina, retinoidi, ali i sistemske: tako|e, antibiotici i retinoi-
di, naravno mnogo mo}nijeg efekta od onih nanetih na ko`u.
I, onda, kako to da drugarica vi{e nema akne, a Vi koristite iste
preparate i na isti na~in, ali nema ba{ ni{ta {to bi Vas obradovalo
ili bar okura`ilo. Pa, mo`da, ba{ zato {to se le~ite na isti na~in, vi
- razli~ite ko`e, vi - razli~itih emotivnih struktura, vi - razli~iti ljudi.
Va{ pristup i pristup lekara le~enju, mora biti jedinstven, kakvi ste
i Vi sami.
I, jo{ ne{to: budite pozitivni, pra{tajte i volite. Ne mo`e da {kodi,
a mo`e da pomogne vi{estruko!
dr Nina Avakumovi}, dermatolog
3
Sadr`aj broj XIII septembar 2009.
Od bi`uterije do }ilibara 3
Akne, akne, aknice...
Opet novi grip 4-5
Virus A(H1N1) zakucao na vrata
Hladni detektor 6-7
Zna~aj mamografije
Dodajte `ivot godinama 8
Kad starost zakuca na vrata
Efikasno i strpljivo 9
Savremeni aspekti u le~enju upale plu}a
Jabuka topi salo 10-11
Ishrana pacijenata sa dijabetesom
Senke „prozora u svet“ 12
Dobre i lo{e strane interneta
Ve`be bez bola 13
Kineziterapija - le~enje pokretom
Pilulel za li-lu-le 14-15
Pet naj~e{}ih pitanja u ordinaciji ORL
Impressum• Osniva~: Fond za javno zdravlje "Dr Milutin Risti}"
Narodnih heroja 38, Novi Beograd
• Glavni i odgovorni urednik: Dr Slobodanka Risti}
• Redakcija: Marija Mati}, Sanja Mr|anov
• Saradnici u ovom broju: Dr Nina Avakumovi} / Dr
Slavica Bo{kovi} / Dr Jasmina \uri} / Dr Olga Popovi}
/ Dr Mimica Jovanovi}-Nenadi} / Dr Olga Had`i} / Dr
Milica Krsti} / Dr Milena Pavlovi} / Milica Petrovi} /
• Dizajn i prelom: AvantGuarde desing
• [tampa: Politika A.D.
• Kontakt: zcentarªdr-ristic.com / www.dr-ristic.com
tel +381 11 2693 287 lok 122
fax +381 11 2693 287 lok 133
• Tira`: 10.000 primeraka
•••
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
613/614
DOM zdravlja "Dr Risti}" : interni~asopis / glavni i odgovorni urednikSlobodanka Risti}. 2006, br. 1 -Beograd : Dom zdravlja "Dr Risti}", 2006 - (Beograd : Politika). - 30 cm
COBISS.SR - ID 223194631
•••DODIR SVILEKako raspremanje po~inje od svoje ku}e, obratite
pa`nju na slede}e: ko`a mora {to vi{e vremena da
bude ~ista, tj. bez {minke, suvi{ne masno}e, znoja,
pra{ine... Kosa, tako|e, uvek ~ista - uklonite je sa
ko`e lica ili le|a kada je to mogu}e, ne nanosite na nju
ulja i voskove. I, mo`da, najva`nije: ne dodirujte ko`u
rukama osim kada je to neophodno zbog odr`avanja
higijene, {minkanja ili izra`avanja najsuptilnijih emocija.
Ako u~inite ova tri mala koraka za ~ove~anstvo, a veli-
ka za Vas, akcija medicinske nauke }e biti znatno
manja te samim tim i komfornija.
OD BI@UTERIJE DO ]ILIBARA
takt sa ovim virusom. Tako }e manje ljudi oboleti, manje }e biti
komplikacija, manje }e ljudi umreti od ove bolesti. Cilj je spre~iti
dalje preno{enje sa ~oveka na ~oveka, ~ime bi se zaustavila epi-
demija, tj. pandemija. Nova vakcina, koja je jo{ u klini~koj fazi
ispitivanja, doprine}e da narednih godina bude sve manje
obolelih, sve manje koplikacija bolesti i smrtnih slu~ajeva.
Zato, ako znate da neko ima grip po{tujte preporuke kako da se
pona{ate da biste izbegli zarazu. Pre svega, nosite masku, ako
kijate i ka{ljete, a imate visoku temperaturu, op{tu slabost i
malaksalost. Vodite ra~una, ma o kom virusu da se radi, rizik je
da i osobe iz va{e okoline obole. Jednom upotrebljenu maramicu
za nos, obavezno bacite u kantu za sme}e. Ona je ve}i rizik za
prenos virusa iz va{e sline ili pljuva~ke, nego sam kontakt, ako su
Vam ruke ~iste. Perite ruke sapunom i vodom u trajanju od
nekoliko minuta (bar dva do tri) posle kontakta sa sluznicom
nosa ili nakon iska{ljavanja. Ne pose}ujte obolelog, da vidite kako
je ili da bi mu skuvali ~aj. Ako to i uradite, morate biti spremni da
}ete oboleti i Vi, pa nemojte onda izlaziti ili napu{tatu tu osobu
dok se ne izle~ite.
Budite svesni rizika da, ako ste Vi oboleli, obole}e i osobe sa koji-
ma se dru`ite ili ste u bliskom kontaktu, te tako preduzmite sve
da se izolujete i sa~uvate najbli`e i drage osobe da se ne razbole.
Naravno, ukoliko je to mogu}e.
SAVETI ZA OBOLELE
Ukoliko sumnjate da imate grip, izazvan virusom A(H1N1) ostan-
ite kod ku}e i uzimajte dovoljno te~nosti. Znojenje zbog
povi{ene temerature dovodi do gubitka te~nosti iz organizma i
neophodnih mineralnih soli i materija. Poku{ajte da na dve ~a{e
slanog rastvora, na primer supe, unesete jednu ~a{u te~nosti
(nezasla|en ~aj) i jednu blago zasla|enu ~a{u ce|enog soka ili
limunade. Jedite onoliko koliko imate apetita. Koliko god malo da
unesete ~vrste hrane, uz dovoljnu koli~inu dobro izbalansirane i
raspore|ene te~nosti, bi}e dovoljno, jer kako bude bolest pro-
lazila, vra}a}e Vam se i apetit. To }e biti jedan od znakova da
bolest prolazi.
Ako ~etiri ili pet dana ne ose}ate da Vam je bolje, tj. da nedo-
voljno mokrite, da nemate uop{te apetit, a uz to temeratutra
nema tendeciju dnevnog opadanja, javi}ete se lekaru. Lekar }e
na osnovu laboratorijskih analiza i klini~kog pregleda doneti
odluku o potrebnoj daljoj terapiji i na~inu le~enja. Nemojte,
nikako sami, da uzimate lekove, bez obzira koliko ste o njima ve}
dovoljno ~uli ili nau~ili iz medija, {tampe i sl. bro{ura. Le~enje
medikamentima prepustite lekarima.
I, poku{ajte da razmi{ljate i ovako: Zdrav na~in i stil `ivota dovo-
di i do ja~anja imuniteta. Puno je oko nas izaziva~a zaraznih
bolesti sa kojima se svakodnevno borimo, a nismo ni svesni toga.
@ivimo zdravo, slu{ajmo savete lekara i prele`a}emo i ovaj novi
virus - grip.
U budu}nosti nam prete kako stare, tako i nove zarazne bolesti,
protiv kojih }emo se boriti zahvaljuju}i timovima stru~njaka, koji
u svetu brinu o tome. Na nama je da vodimo zdrav stil `ivota i
verujemo svom lekaru!
dr Slavica Bo{kovi} spec.infektologije
Op{ta medicina Virus A(H1N1) zakucao na vrata
slike preuzete sa sajta www.cdc.gov
4 5
MEKSI^KI grip, influenca A(H1N1), poznat kao svinjski grip,
ne{to je novo {to izaziva strah i strepnju. Kako se pona{ati? [ta
preduzeti da nam se ne dogodi? Kako se le~iti? Kako se pona{ati
prema onima iz bli`e okoline za koje saznamo da su oboleli? Sve
su to pitanja, koja nam se name}u svaki dan iz informacija, koje
saznajemo preko medija o broju obolelih ili umrlih od ove bolesti
i pandemije, koja je progla{ena na na{oj planeti.
Pandemija je pojam, koji ozna~ava da je jednom bole{}u
zahva}en veliki broj zemalja u svetu i da se {iri iz jedne zemlje u
drugu. I, upravo u tome je i obja{njenje straha zbog broja
zara`enih, obolelilih ili umrlih.
MEKSI^KI ILI SVINJSKI?
Za{to se pojavila bolest ovakvih razmera? Virusi su izaziva~i
bolesti, koji upravo zbog karakteristi~nog na~ina razmno`avanja
i pre`ivljajavnja, spadaju u najzanimljivije uzro~nike obolevanja
protiv kojih se nau~nici i lekari najte`e "bore". Opstaju samo u
`ivoj }eliji u kojoj se i razmno`avaju, pa za svoj opstanak tra`e
uvek novu `rtvu - doma}ina i tako prenose sa jednog `ivog orga-
nizma na drugi. Nekada su to virusi, koji se prenose sa `ivotinja
na `ivotinje i svojstveni su samo za tu `ivu vrstu, nekada sa `ivot-
inja na ljude, pa obolevaju obe vrste ili se prenose samo sa
~oveka na ~oveka, pa oboleva samo ljudski rod. Ali, virusi imaju i
veliku mo} transformacije ili transformacije - mutacije, idu}i iz
}elije u }eliju, iz organizma u organizam. Tako se javljaju nove
vrste virusa. Ove viruse na{ organizam ne prepoznaje, nema
za{titnih antitela, koja se bore sa izaziva~em bolesti i bolest se
ispoljava - ~ovek oboleva.
Sve ovo va`i za pojavu novog virusa gripa u svetu, pa i kod nas.
Prvo se mislilo da je prenet sa svinje na ~oveka, pa je nazvan svi-
njski grip. Zatim, zbog pojave ve}eg broja ljudi obolelih od novog
virusa u Meksiku, dobija naziv - meksi~ki grip. Izolacijom i iden-
tifikacijom u laboratoriji novog tipa virusa dobio je svoje pravo
ime: influenca virus A(H1N1).
I, upravo zato {to se prvi put javlja u op{toj populaciji i nema
imuniteta protiv ovog virusa, o~ekuje se da }e puno ljudi do}i u
kontakt sa virusum i oboleti. Pitanje je samo kako }e koji organi-
zam - ~ovek manifestovati ovu bolest, imati manje ili vi{e
izra`ene simptome bolesti, lak{i ili te`i oblik. To zavisi samo od
na{eg imuniteta i na{eg organizma. Neko }e prele`ati grip "na
nogama", drugi sa prate}im koplikacijama, na primer upalom
plu}a, a neki }e umreti.
MO@EMO SE ZA[TITITI
Cilj Svetske zdravstvene organizacije i epidemiolo{ke slu`be na{e
zemlje je da merama prevencije, {to manji broj ljudi do|e u kon-
O P E T N O V I G R I P
Dr Risti}Dr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
Svetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju, nau~nici ubrzano
rade na vakcini, a ve} od jeseni se o~ekuje sve ve}i broj obolelih - novi
virus je "uzdrmao" svet
365 dana uz Vas
MAMOGRAFIJA je neinvazivna metoda rendgenskog pregleda
dojki kod `ena, a u veoma retkim slu~ajevima i kod mu{karaca.
Snimanje se radi specijalnim rendgen aparatom - mamografom,
kojim se vide promene na mekim tkivima. Lekar - radiolog uz
pomo} ove metode mo`e mnogo bolje da utvrdi sadr`aj i razliku
izme|u obolelog i zdravog tkiva. Tako|e se mogu videti i
mikrokalcifikacije, koje su ~esto prvi pokazatelji tumora dojki.
Mamografija je, u prvom redu, metoda kojom se otkriva po~etak
tumora dojke. [to pre otkrijemo karcinom dojke, utoliko su bolje
{anse da se ova bolest pobedi. Mamografiju treba, pre svega ura-
diti kada se pri dodiru napipa ~vori} u dojci, kod promene tvrdo}e
dojke ili dela dojki, kada su uve}ane limfne `lezde ispod pazu{ne
jame, ali i zbog naslednih faktora.
Mamografija je danas najbolji na~in za rano otkrivanje raka dojke
kod `ena u starosnoj dobi od 35 do 40 godina, a to je doba iznad
koje u~estalost raka dojke po~inje naglo da raste. Kod `ena starijih
od 40 godina redovnim mamografskim pregledima rak dojke mo`e
se otkriti i do dve godine pre nego {to tumor toliko naraste da se
mo`e napipati.
Prilikom rendgengrafiranja dojke radi se kompresija tkiva dojke
radi izjednja~avanja debljine zbog pove}anja o{trine slike.
Kompresija, iako neugodna, zna~ajno pobolj{ava vidljivost razli~itih
patolo{kih procesa. Sama procedura slikanja nije bolna i brzo je
gotova. Ne treba se bojati zra~enja, jer moderni mamografski
aparati zra~e jako malo. Isto tako, mamografija svojim zra~enjem
ne mo`e izazvati rak dojke.
Mamografija se uvek radi u dve projekcije da bi se prikazala cela
dojka i snimaju se uvek obe dojke. Druge, dopunske i specijalne
projekcije imaju svoje mesto u prikazu pojedinih regija dojke i treba
da se koriste kao dopuna u indikativnim slu~ajevima. Koristi se kao
klini~ka mamografija - u dijagnostici nejasnih klini~kih nalaza kod
simptomatskih bolesnica, mamografija za rano otkri}e raka dojke -
u dijagnostici klini~ki okultnog karcinoma i kao skrining mamografi-
ja - kod asimptomatskih pacijentkinja.
Sprovodi se uglavnom kod `ena starijih od 40 godina, ali po potre-
bi mo`e se raditi i ranije. Ne ograni~avaju godine primenu mamo-
grafije, nego gra|a dojke. Dojke sa mnogo gustog, `lezdanog tkiva
kod mla|ih `ena ~esto su neprikladne za mamografsko snimanje.
Sigurnost dijagnostike mo`e biti svega 65 odsto. To je i razlog {to se
kod mla|ih `ena ~e{}e radi ultrazvuk dojki. Sigurnost mamografije
je, me|utim, kod starijih `ena visoka, oko 85 procenata, a u kombi-
naciji sa ultrazvukom iznosi i do 95 procenata. To su komplemen-
tarni pregledi i me|usobno se dopunjuju.
Mamografski nalazi, koji ukazuju na malignost su: pove}ana gustina,
nepravilne ivice ~vora i nepravilne nakupine kalcijuma oko ~vora
(mikrokalcifikati).
Mamografija se u slu~aju pojave bilo kakvih sumnjivih simptoma ili
uo~ljivih promena mo`e i treba uraditi kod svih, pa i mla|ih `ena,
ali tada je treba uraditi izme|u ~etvrtog i osmog dana od po~etka
menstrualnog krvarenja. Gotovo je uvek kod mla|ih `ena treba
dopuniti ultrazvu~nim pregledom. Mamografiju treba uraditi pre
bilo kakvih intervencija na dojci kao {to su punkcije ili biopsije (uzi-
manje uzorka tkiva hirur{kim putem).
Rak dojke se mo`e izle~iti jedino, ako je otkriven u prvom klini~kom
stadijumu. Prvi klini~ki stadijum podrazumeva bolest kada je
pro{irena samo, tj. nalazi se samo u organu, u ovom slu~aju dojci, a
slede}i stadijumi bolesti ozna~avaju bolest koja se pro{irila na
okolinu.
U prvom klini~kom stadijumu bolesti verovatno}a izle~enja je vi{e
od 90 odsto, a u ~etvrtoj fazi bolesti, verovatno}a tzv. pre`ivljavanja
je ispod deset odsto. Ve} tumor veli~ine svega osam milimetara,
neretko metastazira u limfne ~vorove. Zato je va`no da se otkrije
dok je sasvim mali, kada pravi diskretne kalcifikacije. Te kalcifikacije
su manje od milimetra, grupisane na povr{ini manjoj od centimetra
i njih, za sada, suvereno mo`e da vidi samo mamografija.
Mamografija je jedina metoda, koja mo`e otkriti promene u dojci,
koje se jo{ ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda i
zato je ona od presudnog zna~aja u dijagnostici.
Mamografija predstavlja ,,zlatni standard " u ranoj detekciji karcino-
ma dojke.
Uzrast `enske osobe kod koje se obavlja mamografski pregled
odlu~uju}i je ~inilac u razvoju karcinoma dojke. Zato se mamograf-
ski pregledi ne obavljaju kod devoj~ica, devojaka, `ena u genera-
tivnom dobu, trudnica, dojilja. Organizovani mamografski skrining u
Srbiji se ne sprovodi, u skladu sa postoje}im zakonskim regulativima
(Savezni zakon o za{titi od jonizuju}eg zra~enja (,,Slu`beni list SRJ"
br.46/96, ~lan 17.) tako da najve}i broj `ena podle`e takozvanoj
dijagnosti~koj mamografiji, koja se radi kod pojave razli~itih simp-
toma ili znakova oboljenja dojki. Me|utim, zna~aj karcinoma dojke
i pobolj{anje uslova u zdravstvu pokre}u pitanja mamografskog
skrininga. Mamografija u `ena mla|ih od 40 godina retko je indiko-
vana.
dr Jasmina \uri} spec.radiologije
6
Radiologija Zna~aj mamografije
Dr Risti} 365 dana uz Vas
NEMILOSRDNOKarcinom dojke je naj~e{}i maligni tumor `ena u Srbiji.
Bele`i se ~ak 3700 novootkrivenih slu~ajeva godi{nje,
od ~ega, na`alost, ~ak 1370 sa smrtnim ishodom. Stopa
mortaliteta za poslednje tri decenije ve}a je 2,4 puta.
Ova visoka stopa smrtnosti, posledica je otkrivanja
bolesti u kasnoj fazi, jer se vi{e od dve tre}ine `ena
lekaru javljaju kada je bolest ve} uznapredovala. Srbija
jo{ nema organizovan program za rano otkrivanje raka
dojke i on joj je nu`no potreban. Preventivni mamo-
grafski pregled, najsigurniji je na~in da se, ili potvrdi
zdravlje `ene ili rak otkrije u ranoj fazi. Vi{e od 30 godi-
na primene preventivnih mamografija u zemljama koje
to imaju kao obavezu, doprinelo je da se smrtnost
smanji za 30 odsto.
•••
PREPORUKE Mlade devojke trebaju po~eti sa samopregledom dojki
ve} od 20. godine `ivota (jednom mese~no izme|u 5. i
10. dana menstruacijskog ciklusa). Izme|u 25. i 30.
godine `ivota preporu~uje se jednom godi{nje obaviti
klini~ki i UZ pregled dojki. Sa 40 godina potrebno je
obaviti inicijalnu mamografiju. Mamografija se potom
preporu~uje svake druge godine. Mnogo zavisi od Vas
samih.
•••
RIZI^NOU faktore rizika kad je re~ o karcinomu dojke ubrajaju
se: `enski pol, `ivotna dob, pozitivna porodi~na anam-
neza (majka, sestra ili }erka, drugo koleno krvnog srod-
stva), rana menarha, `ena koja nije ra|ala uop{te, prva
trudno}a posle 35-te godine `ivota, kasna menopauza,
konzumiranje alkohola.
•••
Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
7
Posle 40. godine starosti trebalo
bi uraditi prvu (inicijalnu) mamo-
grafiju, pre svega radi prevenci-
je, ali i eventualnog ranog
otkrivanja tumora dojke
HLADNI DETEKTOR
8
Gerijatrija Pulmologija
SVAKODNEVNI napredak nauke i tehnologije doveo je do
produ`enja ljudskog veka, a samim tim i pove}anja populacije star-
ih osoba. Zadatak savremenog dru{tva je da obezbedi dosto-
janstveno i zdravo starenje. Starenje je fiziolo{ki proces, koji pred-
stavlja postepeno slabljenje funkcija organa i organskih sistema.
Ogleda se u promenama fizi~ke, ali i intelektualne sposobnosti.
Starost ne podrazumeva neminovno bolest, ali uz sadejstvo
genetskih faktora, stresa i lo{ih `ivotnih navika (nepravilna
ishrana, fizi~ka neaktivnost) vodi u razli~ita hroni~na oboljenja.
Ako ih ne mo`emo izbe}i najbitnije je rano otkriti bolest i dobro
se upoznati sa svim njenim karakteristikama (tok, le~enje, kom-
plikacije, prognoza).
Osnovna odlika hroni~nih bolesti je dugotrajnost, koja name}e
obavezu redovnog uzimanja lekova, prilago|enih svakom paci-
jentu. Adekvatno doziranje leka je od velikog zna~aja naro~ito
kod starijih osoba. Razlog tome je {to fiziolo{ka funkcija poje-
dinih organa (bubrezi, jetra, plu}a) postaje smanjena, pa je real-
na mogu}nost pove}anja koncentracije leka u plazmi i tkivima,
{to uzrokuje njihovo toksi~no dejstvo. Obzirom da stare osobe
~esto boluju od razli~itih bolesti i istovremeno koriste vi{e vrsta
lekova, javlja se problem interakcije lekova sa ne`eljenim i opas-
nim efektima.
Odlazak na redovne kontrolne preglede je neophodan. Na taj
na~in mo`e se blagovremeno spre~iti ili ubla`iti pogor{anje ili
komplikacije hroni~nih oboljenja, koja ~esto kod starijih osoba
zahtevaju bolni~ko le~enje. Poznato je da starije osobe boravak
u bolnici mogu do`iveti vrlo "traumati~no" promenom raspo-
lo`enja (depresija) ili pogor{anjem senilnosti.
Kardiovaskularne bolesti, naj~e{}e hipertenzija i poreme}aji
sr~anog ritma, koji ukoliko se zanemare ili neadekvatno le~e,
mogu prouzrokovati mo`dani udar, naju~estalije su u starosti, sa
visokim rizikom od komplikacija. Potom je to diabetes mellitus
({e}erna bolest) - podmukla bolest, koja dovodi do trajnog
o{te}enja krvnih sudova, srca, bubrega, nerava i oka, sa te{kim
komplikacijama kao {to su angina pectoris i sr~ani udar, polineu-
ropatije, gangrena stopala, slepilo.
^esta oboljenja starije populacije su i degenerativne i reumatske
bolesti zglobova, koja uglavnom onemogu}avaju obavljanje
svakodnevnih poslova i kretanje, a uzrok su i jakih bolova, pa
usled preterane upotrebe pojedinih analgetika mogu dovesti do
opasnih krvarenja iz digestivnog trakta (povra}anje sve`e krvi ili
sadr`aja poput taloga kafe, prisustvo krvi u stolici ili pojava crne
kao katran stolice). Starost prati i osteoporoza (smanjenje gus-
tine kostiju, tj. ko{tane mase). Nepa`nja i pad, a u nekim
slu~ajevima i najmanji pokret mogu dovesti do preloma kostiju.
Na`alost, nisu retki ni karcinomi. Zbog usporenog metabolizma
kod starijih osoba sporije napreduju, ali je i mogu}nost le~enja
i izle~enja manja. Uz starost se vezuje i demencija (senilnost).
Predstavlja o{te}enje pam}enja, shvatanja i orijentacije uz ~este
promene raspolo`enja i pona{anja (napetost, uznemirenost,
depresija) i nesanicu, pa osoba nije sposobna za samostalan
`ivot, a ~esto nailazi i na nerazumevanje ~ak i najbli`e okoline,
dok je broj domova za stara lica u na{oj zemlji nedovoljan.
Nisu zanemarljive ni akutnie bolesti. To su naj~e{}e respira-
torne, urinarne i infekcije digestivnog trakta, koje su rezultat
oslabljenih odbrambenih mehanizama. Le~enje podrazumeva
primenu antibiotske i simptomatske terapije i ne razlikuje se u
odnosu na ostalu populaciju. Me|utim, mogu}e je ne{to du`e
trajanje bolesti i pojava komplikacija. Tako se banalna respira-
torna infekcija mo`e komplikovati upalom plu}a, a povra}anje i
dijareja mogu brzo dovesti do dehidracije organizma.
Promocija zdravlja nije privilegija samo mladih osoba. Neophodno
je i da stare osobe preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje i
da uz pomo} zdravstvene slu`be doprinesu svom zdravlju. Kako
bi to postigli potrebno je redovno kontrolisati zdravstveno stanje
i odr`avati zdrave `ivotne navike. To je, pre svega, zdrava ishrana
- najmanje pet obroka raznog vo}a i povr}a dnevno, riba mini-
mum jednom nedeljno, unos celih zrna `itarica, ishrana sa manje
soli. Boljem zdravlju doprinose i fizi~ke aktivnosti uz konsultaciju
sa lekarom i podr{ku porodice i prijatelja. Preporu~uju se lagane
ve`be i {etnja svakog dana najmanje 30 minuta. Krajnji je trenutak
i da se ostavi duvan, a konzumiranje alkoholnih pi}a treba svesti
na minimum (jedno pi}e dnevno). I, naposletku, veoma je va`no
o~uvanje mentalnog zdravlja, ali i dru`enje sa porodicom i pri-
jateljima, ~itanje, u~enje novih ve{tina. Sve }e to pomo}i lep{oj i
prijatnijoj starosti.
dr Olga Popovi},
lekar op{te medicine
DODAJTE @IVOT GODINAMA
Dr Risti} 365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
I stare osobe treba da preuzmu odgovornost za sopstveno zdravlje ~emudoprinose redovni zdravstveni pregledi, zdrava ishrana, lagane {etnje,dru`enja …
9
Savremeni aspekti u le~enju upale plu}aKad satrost zakuca na vrata
EFIKASNO I STRPLJ IVOPneumonije (upale plu}a) su vode}i uzrok smrti u odnosu na sve druge infektivne bolesti u svetu. Uzimanje antibiotika "na svoju ruku" nije preporu~ljivo
INFEKCIJE respiratornog sistema predstavljaju naj~e{}e infekci-
je u humanoj populaciji.Od akutnih disajnih infekcija odrasli
prose~no obole tri do pet puta godi{nje, deca ~e{}e, u proseku
~etiri do sedam puta godi{nje, dok ona koja borave u de~ijim
kolektivima jo{ ~e{}e. Pneumonije (upale plu}a) su vode}i uzrok
smrti u odnosu na sve druge infektivne bolesti u svetu, te zbog
toga predstavljaju ozbiljan epidemiolo{ki problem.Pneumonije
mogu uzrokovati bakterije, virusi, gljivice, protozoe, a mo`e
nastati i udisanjem (aspiracijom) pra{ine, hemijskih supstanci,
hrane ili povra}enog sadr`aja.
Naj~e{}i izaziva~i respiratornih infekcija su gram - pozitivne bak-
terije, dok su u kolektivima, posebno me|u adolescentima,
~este infekcije izazvane atipi~nim mikroorganizmima i virusima.
Osim izbora antibiotika, protokoli le~enja propisuju i dijagnos-
ti~ke postupke, hospitalizaciju, du`inu le~enja, prelazak sa intra-
venoznog na le~enje tabletama, du`inu hospitalizacije. Princip
racionalne antimikrobne terapije uzimaju u obzir najmanje tri
neophodne karike u lancu infekcije: osobine uzro~nika infekcije,
osobine doma}ina i osobine leka. Obzirom da je uzro~na dijag-
nostika pneumonija ote`ana, prihva}en je stav da u po~etnom
le~enju pneumonije treba primenjivati antibiotik, koji je efikasan
protiv naj~e{}ih prouzrokova~a pneumonija u vanbolni~koj sre-
dini. Le~enje treba zapo~eti odmah po postavljanju klini~ke
dijagnoze, jer je pneumonija akutna, potencijalno te{ka bolest.
Naravno, uz sve navedene op{te principe le~enja upale plu}a,
va`no je prilagoditi lek prema individualnim karakteristikama
bolesnika, posebno pri prisustvu alergije ili dodatnih faktora
rizika kao {to je: dijabetes, kardijalna ili bubre`na insuficijencija,
neoplazme i druga oboljenja.
U svakodnevnoj klini~koj praksi, u dijagnostici i le~enju respira-
tornih oboljenja polazi se od procene te`ine bolesti, koja se
bazira: na demografskim osobenostima (pol, `ivotna dob
bolesnika), prisustvu drugih akutnih ili hroni~nih bolesti, uslovi-
ma pod kojim je pneumonija nastala, prisustvu klini~kih, radio-
lo{kih i laboratorijskih znakova bolesti.
Bolesnici se razvrstavaju na mla|e, starije, kao i one sa
pridru`enim bolestima (hroni~na opstruktivna bolest plu}a, dija-
bet, kardiomiopatija, bubre`na insuficijencija). Terapijski pristup
se razlikuje i prema epidemilo{kim uslovima pod kojima je
ste~ena pneumonija. Stare osobe u gerijatrijskim domovima,
alkoholi~ari, ponavljane hospitalizacije, ~esta upotreba antibioti-
ka, posebno u poslednjih nekoliko meseci, nose rizik od rezis-
tentnih sojeva bakterija.
Prema smernicama Evropskog respiratornog udru`enja, inicijal-
na empirijska terapija vanbolni~ki ste~ene pneumonije u ambu-
lantnoj praksi zapo~inje primenom amoksicilina, potom makroli-
da ili doksiciklina. Ukoliko se radi o umereno te{koj pneumoniji
ili specifi~noj epidemiolo{koj anamnezi (hroni~ari, starije osobe
koje `ive u domovima i druge osobe oslabljenog imuniteta),
le~enje se mo`e zapo~eti - fluorohinolonom - ciprofloksacin.
Hospitalni bolesnici sa te{kom pneumonijom le~e se intra-
venoznom primenom beta - laktamskog antibiotika (naj~e{}e
cefalosporina druge ili tre}e generacije), shodno te`ini pneu-
monije, a u kombinaciji sa makrolidom. Bolesnici hospitalizovani
u intenzivnoj nezi le~e se intarvenskom primenom beta - lak-
tamskog antibiotika (cefalosporina tre}e generacije u kombi-
naciji sa makrolidom ili fluorohinolonom). Ukoliko se sumnja ili
se izoluje Pseudomonas aeruginosa, tada se le~enje zapo~inje
antipseudomonasnim beta laktamom u kombinaciji sa
antipseudomonasnim fluorohinolonom ili aminoglikozidom,
odnosno makrolidom. Zna~aj se pridaje i simptomatskoj terapi-
ji (primena antipiretika, ekspektoranasa…).
Du`ina le~enja vanbolni~ke pneumonije (ukoliko nije veoma
te{ka ili je do{lo do komplikacija), naj~e{}e traje dve nedelje,
odnosno do normalizacije krvne slike i klini~kog pobolj{anja.
Bakterijske pneumonije na ambulantnom tretmanu mogu se
le~iti i kra}e, do deset dana, dok je preporuka za atipi~ne pneu-
monije da le~enje traje 14 dana. Ukoliko se klini~ko radiolo{ki
nalaz pogor{ava, 24 do 48 ~asova od zapo~injanja le~enja, tada
treba korigovati terapiju. Kod bolni~ki le~enih bolesnika, intra-
venozna terapija je potrebna do stabilizacije vitalnih parametara
(naj~e{}e 48 do 72 sata) i tada treba pre}i na uzimanje antibi-
otika u tabletama.
Terapijski protokol je jedna od va`nih mera zbog neracionalne
upotrebe antibiotika, {to je jedan od razloga bakterijske rezis-
tencije (nereagovanja na antibiotik).
dr Mimica Jovanovi} - Nenadi}, spec. pulmologije
PUN @ELUDAC
Pravilna ishrana mo`e zna~ajno da ubla`i posledice ve} prisutnog
poreme}aja zdravlja, ali i da zna~ajno odlo`i ili spre~i eventualne
komplikacije bolesti. Postoji preporuka Svetske zdravstvene organi-
zacije, koja je vodi~ za ishranu odraslim osobama svih starosnih
grupa, a namenjena je prevenciji i korigovanju poreme}aja hroni~nih
nezaraznih bolesti, uklju~uju}i i {e}ernu bolest. Ona glasi: Odr`avati
telesnu te`inu u granicama maksimalno deset odsto iznad vrednos-
ti idealne telesne te`ine za odre|enu starosnu dob i pol. U ishrani
koristiti raznovrsnu hranu. Vo}e i povr}e svakodnevno koristiti u
ishrani u sve`em stanju i termi~ki obra|ene. U ishrani koristiti
namirnice, koje sadr`e obilne koli~ine dijetnih vlakana (celulozna bilj-
na vlakna) kao {to su leguminoze, proizvodi od integralnih `itarica,
povr}e, vo}e ... Isklju~iti iz ishrane, koliko je mogu}e, masno}e svih
vrsta, osim nerafinisanih biljnih ulja. Isklju~iti ili zna~ajno ograni~iti
upotrebu alkoholnih pi}a i slatkih gaziranih napitaka. Svesti na naj-
manju meru konzervisane namirnice, dimljenu i usoljenu hranu.
Ograni~iti unos soli na dva grama dnevno. Izbegavati ili svesti na min-
imum upotrebu slatki{a i rafinisanih `e}era.
Biljna dijetna vlakna na razne na~ine doprinose boljem varenju i
adekvatnoj eliminaciji otpadnih materija, a uti~u i na regulisanje
metabolizma ugljenih hidrata i masti. Imaju zna~ajnu ulogu u pre-
venciji malignih oboljenja digestivnog trakta, regulaciji telesne mase,
regulaciji pra`njenja debelog creva i rektuma. Iz svih navedenih
razloga, ishrana bogata dijetnim vlaknima predstavlja integralni deo
racionalnog pristupa ishrani osoba kod kojih postoji smanjena to-
lerancija na glukozu ili razvijen oblik {e}erne bolesti.
Obroci, koji sadr`e ova vlakna ispunjavaju `eludac pove}anim vo-
lumenom, koji je posledica bubrenja ovih vlakana, usporavaju nje-
govo pra`njenje, pove}avaju ose}aj sitosti. Dijetna vlakna
pove}avaju zapreminu sto-
lice i brzinu prolaza du` debelog
creva. Rastvorljiva biljna vlakna
ograni~avaju i smanjuju nivo holesterola,
vezuju za sebe `u~ne kiseline i na taj na~in uti~u
na resorpciju i metabolizam holesterola.
Unos dovoljnih, optimalnih koli~ina (jer ni sa ovim komponentama
ishrane ne valja preterivati), osim {to pove}ava ose}aj sitosti, sman-
juje potrebu za unosom visokoenergetskih namirnica, slatki{a,
~okolade, kola~a..., pa i na taj na~in doprinosi regulisanju problema
gojaznosti.
Regulacija glikemije (nivo {e}era u krvi) se pobolj{ava upotrebom
namirnica koje sadr`e dijetna vlakna, naro~ito onih koje su bogate
u pektinima i smolama, kao npr. jabuke, zobene pahuljice, hleb od
celog zrna `itarica, povr}e, leguminoze.
DOBRO - LO[E
Istovremeno, namirnice sa mnogo masno}e i {e}era, kao i kafu,
~okoladu, cigarete i alkohol valja izbegavati ili isklju~iti iz ishrane.
Obrano mleko, kiselo mleko, jogurt i sve` kravlji sir su namirnice sa
smanjenim sadr`ajem masti i mogu se koristiti u ishrani. Posebno se
preporu~uje dodatno uno{enje namirnica bogatim: magneziju-
mom, hromom i vitaminima E, C, B kompleksa. Zasla|iva~i, koji se
mogu koristiti: fruktoza, sorbitol, ksilitol, je~meni ili pirin~ani slad,
manitol, saharin.
Restrikcija namirnica, koje sadr`e {e}ere iz grupe disaharida i
monosaharida (slatki{i, ~okolada, gazirani slatki napici, d`emovi,
slatko, kola~i...) je neophodna, jer se ovi ugljeni hidrati brzo razla`u,
resorbuju i vrlo brzo dospevaju u krv ~ime se naglo di`e nivo {e}era
u krvi. Nezavisno od vrste {e}erne bolesti, unos ovih namirnica
prouzrokuje nagla i velika kolebanja glikemije.
Kod pacijenata, koji boluju od insulin nezavisnog oblika dijabetesa,
promenom navika u ishrani mo`e se zna~ajno pobolj{ati stanje
poreme}aja i uticati na komplikacije bolesti, dok se pacijenti, koji
primaju insulinsku terapiju, edukuju u pravcu korekcije dijetetskih
navika. I za pacijente iz prve, kao i za one iz druge grupe, neophod-
na je stalna kontrola lekara, koji prati tok i upravlja le~enjem njihove
osnovne bolesti, tj. {e}erne bolesti.
dr Olga Had`i}, specijalista higijene
10
Endokrinologija Ishrana pacijenata sa dijabetesom
Dr Risti} 365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
J A B U K A T O P I S A LO
11
LE^ENJE hroni~nih, dugotrajnih, do`ivotnih poreme}aja zdravlja
ne zavisi samo od savremenih medicinskih dostignu}a, uslova pod
kojima se sprovodi, iskustva, znanja i ve{tine lekara i medicinskog
osoblja. Slo`enost le~enja uslovljena je prirodom samog oboljenja,
s jedne, i u~e{}em bolesnika u procesu le~enja, s druge strane.
[e}erna bolest je do`ivotno oboljenje, promenljivog toka i sa pro-
gresivnim o{te}enjem krvnih sudova, tkiva i organa. Procesi
o{te}enja napreduju tokom vremena. Nivo zdravlja i ishod obo-
lenja presudno zavise ne samo od primenjene terapije ve} i od navi-
ka i pona{anja samog pacijenta i njegovog aktivnog u~e{}a u proce-
su le~enja.
SABOTERI IZ TANJIRA
Postavljanjem dijagnoze {e}erne bolesti, naro~ito oblika nezavisnog
od insulina (tzv. insulin nezavisni dijabetes melitus), potrebno je
utvrditi i faktore rizika i upoznati pacijenta sa njima. Gojaznost je
~esto prisutna kod ovih pacijenata i sre}e se kod 70 do 80 odsto
ljudi, koji pate od ovog poreme}aja zdravlja. Pacijent se mora
upoznati sa ~injenicom da je njegovo sada{nje oboljenje dobrim
delom uslovljeno gojazno{}u, kao i da kvalitet le~enja i `ivota zavise
od korekcije telesne mase. Smanjenjem telesne mase smanjuje se
rezistencija na insulin, pove}ava isko-
ristljivost glukoze, srazmerno
smanjuje nivo glikemije, a time je le~enje uspe{nije i kvalitet `ivota
bolji. Ono {to pacijent svakako treba da zna je ~injenica da se
{e}erna bolest ne mo`e uspe{no le~iti ukoliko se ne obrati pa`nja i
na le~enje gojaznosti.
Le~enje gojaznosti, tj. mere i aktivnosti usmerene na smanjenje
prekomerne telesne mase, mora se sprovoditi pod stru~nim
vo|stvom i uz aktivnu saradnju pacijenta, jer nagle i restriktivne
mere izla`u pacijenta brojnim zdravstvenim rizicima. Terapija se
usmerava na promene navika u ishrani i odabir adekvatnih namirni-
ca kako bi se izbegle neprijatnosti i tegobe kao {to su brzo zama-
ranje, malaksalost, hipoglikemijske reakcije.
Umerena fizi~ka aktivnost je dalja preporuka, jer se na ovaj na~in,
osim pozitivnih efekata u le~enju gojaznosti, uravnote`ava metabo-
lizam, pove}ava prag emotivne tolerancije i svakako posti`e do`iv-
ljaj boljeg zdravlja. Kako u toku fizi~ke aktivnosti mi{i}i za svoj rad
prete`no koriste energiju koja poti~e od masnog tkiva, na ovaj
na~in se kod bolesnika, koji pate od insulin nezavisnog oblika dija-
betesa {tede }elije pankreasa, koje su jo{ sposobne da lu~e insulin.
Iskustvo je pokazalo da bi se skoro polovina pacijenata kod kojih je
dijagnostikovan insulin nezavisni oblik dijabetesa, mogli uspe{no
le~iti primenom racionalne ishrane i adekvatnom fizi~kom
aktivno{}u, prilago|enoj godinama `ivota, polu, op{tem stanju
zdravlja, a bez ili sa smanjenom upotrebom lekova koji spadaju u
grupu oralnih hipoglikemika.
PRIJATELJI ZDRAVLJANamirnice, koje se preporu~uju za svakodnevno
kori{}enje:
Integralni pirina~, ovas, ra`, kukuruz, je~am, heljda,
p{eni~ne klice
Integralne testenine, hleb od celog zrna `itarice
Povr}e: kupus, kelj, keleraba, praziluk, boranija,
spana}, karfiol, crni luk, cvekla, svo zeleno povr}e
Lekovito i za~insko bilje: beli luk, `alfija, lavanda, uva,
hmelj, origano, cimet
^ajevi: vo}ni i zeleni ~ajevi
Mahunarke: pasulj, so~ivo, gra{ak, soja, roga~
Vo}e: jagode, tre{nje, vi{nje, kajsije, kru{ke, dunje i
bobi~asto vo}e (maline, jagode, borovnice, kupine)
Semenke: suncokret, bundeva, susam, laneno seme
Maslinovo ulje, masline
Ko{tunjavi plodovi: le{nik, badem
Tofu (sojin sir), pe~urke, riba
Gotove namirnice sa niskim glikemi~nim indeksom
•••
^ak 70 do 80 odsto pacijenata, koji imaju dijagnozu {e}erne bolesti, pati od
gojaznosti. Regulacija nivoa {e}era u krvi se pobolj{ava namirnicama koje
sadr`e dijetna vlakna kao {to su jabuke, `itarice, povr}e, semenke...
Psihologija Dobre i lo{e strane interneta
SVETLOSTI I SENKE "PROZORA U SVET"
12
Dr Risti} 365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
Fizikalna medicina Kineziterapija - le~enje pokretom
VE@BE BEZ BOLA
13
OD nastanka civilizacije zna se da je pokret
dobar za telo. Jo{ su lekari od anti~ke Gr~ke,
preko Kine pa sve do srednjovekovne Evrope,
podr`avali ve`be, koje mogu da le~e ili pre-
veniraju bolest i nemo}.
Radni dan na{ih ljudi je sve du`i, a savremeni na~in
`ivota zahteva od nas dugo i nepravilno sedenje ( u
kancelariji, ku}i ispred televizora). Deca provode
pred kompjuterom vi{e od tri i po sata, a zaborav-
ljaju se stare, dobre de~je igre `murke, {kolice,
igranje na igrali{tu ili u dvori{tu. Preterano koristimo
prevozna sredstva ~ak i za male razdaljine. Pored
mnogih drugih posledica, registrovana je masovna
pojava lo{eg dr`anja tela i ravnih stopala ve} kod
dece ni`ih razreda osnovne {kole.
Za sve va`i podse}anje da moramo vi{e da se
kre}emo i da ve`bamo. Naro~ito je neophodno da
se deca bave fizi~kim aktivnostima, odnosno
telesnim ve`bama, zbog pravilnog rasta i razvoja
(psihofizi~kog, socijalnog, duhovnog), zbog zdravlja.
Svaka redovna fizi~ka aktivnost u mladosti doprinosi
boljem zdravlju kostiju i mi{i}a u poznim godinama
kada, tako|e, treba biti fizi~ki aktivan. Ve`bama se
prevenira i le~i osteoporoza. Ja~aju se mi{i}i i stvara
prirodni za{titni mider oko na{e ki~me, a time se
smanjuju bolovi i spre~avaju recidivi i dalja
o{te}enja. Za odr`avanje gipkosti zglobova
dovoljno je samo 15 minuta fizi~ke aktivnosti
dnevno.
Ve`bama se pove}ava pokretljivost, mi{i}na
snaga, elasti~nost, izdr`ljivost, pobolj{ava koordi-
nacija pokreta. Koriguje se postura ili stav tela.
Popravljaju funkcije drugih organskih sistema (kar-
diovaskularnog, respiratornog…). A, glavni zadatak
kineziterapije (ve`bi) je ja~anje upravo one musku-
lature za koju je utvr|eno da je oslabljena. Na taj
na~in se zapravo istovremeno i smanjuje bol i
ubla`ava deformitet.
Kineziterapija je sastavni deo fizikalne medicine i
rehabilitacije, a koristi pokret kao metodu le~enja.
Njena puna primena je u terapiji ortopedskih, neuro-
lo{kih i reumatolo{kih oboljenja lokomotornog apara-
ta, ali je isto tako zna~ajna i za mnoga oboljenja plu}a
i srca . Ve`be su namenjene i zdravim osobama, koje
`ele da poja~aju kondiciju.
Kineziterapija je integralni deo reumatologije,
mo`da ~ak i najva`niji deo u le~enju zapaljenskog,
degenerativnog i vanzglobnog reumatizma. Ovi
pacijenti su naj~e{}e u kontinuiranoj potrebi za
kineziterapijom, kojom kako preveniraju tako i
saniraju mnogobrojne ne`eljene sekvele od
bitnog uticaja na kvalitet `ivota. Glavni cilj kod
ovih pacijenata je o~uvanje ili pobolj{anje funkcije
ki~menog stuba, zglobova i o~uvanje kvaliteta
mi{i}a.
Kineziterapija ortopedskih bolesnika podrazumeva
pove}anje pokretljivosti zglobova, ja~anje muskula-
ture, vra}anje normalnom hodu i smanjenje bola.
Ve`bama se preveniraju kontrakture, ja~a oslablje-
na muskulatura.
Kineziterapija neurolo{kih bolesnika namenjena je
osobama sa povredama mozga i ki~mene mo`dine,
osobama sa posledicama mo`danog udara, sa
o{te}enjima perifernih nerava kao i osobama obole-
lim od razli~itih neurolo{kih i neuromi{i}nih obol-
jenja, kao {to su polineuropatije, miopatije, cere-
bralna paraliza i sl.
Oblici kineziterapije, koje sprovodimo su: kineziter-
apija za cervikalni sindrom, za lumbalni sindrom, kod
artroza (gonartroza, koksartroza....) i posle preloma,
sportskih i drugih povreda (saniranje kontraktura);
edukacija za{titnih polo`aja i pokreta, ve`be disa-
nja, ve`be relaksacije, ve`be za osteoporozu,
korektivna gimnastika, ve`be za skoliozu i kifozu
ki~menog stuba i ve`be za korekciju ravnih
stopala.
Kineziterapija je osnova i centralni deo fizikalne
terapije bez koje se ne mo`e zamisliti uspe{na
medicinska rehabilitacija.
KINEZITERAPIJA u na{oj ustanovi podrazume-
va: individualan rad sa fizioterapeutom, ve`be pri-
lago|ene potrebama i mogu}nostima svakog paci-
jenta i ve`be prilago|ene trenutno funkcionalnom i
zdravstvenom statusu pacijenta.
Nakon obuke pacijent nastavlja da kontinuirano
ve`ba samostalno u ku}nim uslovima, uz povremene
kontrole lekara. Pacijent se pored toga obu~ava i
kako da pravilno obavlja aktivnosti svakodnevnog
`ivota i izbegava nepovoljne polo`aje. I, ne treba
zaboraviti da je odr`avanje fizi~ke kondicije
redovnim ve`banjem bitan preduslov za
odr`avanje dobrog zdravlja, kako fizi~kog tako i
mentalnog, tokom ~itavog `ivota.
dr Milica Krsti} spec. fizikalne medicine
NEKADA je "prozor u svet" bio TV - ta ~udna kutija u kojoj su
ljudi pevali, pri~ali, ratovali… Danas je taj prozor ekran sa
malom ikonicom na desctopu - internet. U ovoj kutiji nisu samo
ljudi koji ne{to rade, u ovoj kutiji je ~itavo bogatstvo informaci-
ja, koje nam je dostupno svakog trena "kao na dlanu".
Za{to ku}e imaju prozore? Da bi ulazila svetlost i vazduh, koji
treba da oplemene prostor u ku}i. Kako bi izgledao dan u ku}i
(stanu) gde su prozori otvoreni {est do deset ~asova dnevno ili
~ak i vi{e? Bilo bi previ{e toplo ili previ{e hladno u nekom peri-
odu dana i to bi nas ometalo u svakodnevnom funkcionisanju.
Kako izgleda kada je nekome internet prozor otvoren {est do
deset ~asova (ili ~ak i vi{e)? Svakodnevno funkcionisanje je ispod
onog koje se od nas o~ekuje, manje smo efikasni i kao radnik,
roditelj, partner, kao prijatelj i kolega - nemamo vremena. Sve
~e{}e smi{ljamo i koristimo izgovore, koji nam zvu~e ubedljivo:
Ne stigoh. Ne mogu sada. Sutra }u. @ao mi je, ali nemam vre-
mena. ^ujemo se. Po{alji e-mail…
Tehnologija je uvek imala cilj da ~oveku olak{a `ivot i da mu
pru`i {to vi{e slobodnog vremena i mogu}nosti za njegovo
kori{}enje. Savremena tehnologija ima isti cilj, ali ~ovek je sklon
da mnoga dostignu}a i zloupotrebi. Da li je internet mogu}e
zloupotrebiti? Kako bogatstvo informacija mo`e da bude {tetno?
Kada dato bogatstvo, pravilno i u dozama koristite i uskladite
sa svojim `ivotnim ciljem - ZDRAV I HARMONI^AN
@IVOT - onda internet ne mo`e biti {tetan.
Kada govorimo o internet zavisnosti? Pre svega,
ako koristite internet vi{e od ~etiri ~asa dnevno,
a poslovanje vam nije vezano za internet komu-
nikaciju. Imajte u vidu, dan traje 24 ~asa : osam
sati spavate, osam sati provodite na poslu ili u {koli, a ostatak vre-
mena treba da rasporedite na profesionalno usavr{avanje, poro-
di~ne obaveze, dru`enja, fizi~ku aktivnost i internet.
Ako za ve}inu kupovina koristite on-line kupovine i aukcije tako
da ne morate ni da izlazite iz ku}e da biste pro{etali i izabrali
ono {to vam je potrebno, sasvim izvesno ste zavisnik od iner-
neta kao i ako svakodnevno Net koristite da biste se dru`ili i
na{li prijatelje, jer ne koristite "`ivu re~", pogled, kontakt o~ima,
osmeh, dodir…
"Titulu" inernet zavisnika pone}ete i ukoliko vam internet slu`i
kao uto~i{te od li~nih problema i anksioznosti, jer na taj na~in
ne}ete re{iti nijedan problem, ali }ete dodati novi. Ali, i ako
zbog interneta u|ete u la`i o tome koliko ste vremena proveli
na Netu pa i ako zbog interneta zapostavite sport i rekreaciju i
igranje igara u mre`i vam postane jedini "sport".
Tako|e, i ukoliko ne mo`ete u potpunosti da se posvetite nijed-
noj porodi~noj sve~anosti ve} su vam misli okrenute tome {ta
ste sve propustili, jer niste bili na Netu. Ako surfujete toliko
~esto i dugo da posedujete obilje informacija koje vam i ne slu`e
u svakodnevnom `ivotu. Ako u~estalo proveravate pristigle e-
mailove i logujete se na forume u sve kra}em vremenskom
intervalu. Ako ne ose}ate potrebu za dru`enjem i izlascima ve}
ih zamenjujete Netom. Ako vam partner sve ~e{}e pokazuje
nezadovoljstvo, jer ga zapostavljate. Ako u periodu kada ste
spre~eni da budete na Netu ose}ate napetost, nervozu i
zami{ljate surfovanje.
Zato, odaberite svoj prozor u svet koji treba da vam koristi, a
ne onaj koji vas u potpunosti zarobljava.
Milica Petrovi}, psiholog
Korak od prakti~nog kori{}enja interneta do potpune zavisnosti mo`e da
bude opasan. Vi{e od ~etiri ~asa dnevno na Netu - alarm
Ve`bama se pove}ava pokretljivost, mi{i}na snaga, elasti~nost, izdr`ljivost ipobolj{ava koordinacija pokreta. Kineziterapija je obavezni deo fizikalne medicine i rehabilitacije
1. Kako se peru u{i?Ovo je ~esto pitanje koje se mo`e ~uti u ordinaciji ORL lekara.
U{i se peru tj. ispiraju SAMO u ordinaciji ORL lekara i to je
jedini ispravni na~in. Svi ostali na~ini (ispiranje u{iju tu{em,
upotreba {tapi}a za ~i{}enje, pranje u{iju sapunom ili
{amponom i sl.) smatraju se neadekvatnim pa ~ak i {tetnim.
Oni mogu ote`ati fiziolo{ku eliminaciju prljav{tine iz u{iju i
stvoriti preduslove za lak{i nastanak infekcije.
U{i treba ispirati otprilike jednom godi{nje, mada i to varira
zavisno od individualne predispozicije. Neki ljudi moraju da
ispiraju u{i dva - tri puta godi{nje. Ceruminozne lojne `lezde,
koje se nalaze u svakom uhu, kod nekih ljudi uro|eno poja~ano
lu~e u{nu mast ili cerumen dok je kod nekih to uslovljeno
anatomskim karakteristikima samog kanala, vrstom zanimanja,
uslovima rada ili na~inom odr`avanja toalete.
Da bi znali treba li u{i da se ispiraju ili ne, najbolje je, jednom
godi{nje, posetiti ORL specijalistu, a moj savet je da to bude pred
odlazak na more. Pred ispiranje korisno je ~etiri -pet dana uka-
pavati tri-procentni rastvor hidrogena u u{i, dva -tri puta dnevno,
~ime se smanjuje mogu}nost da ispiranje ne}e biti uspe{no,
naro~ito ako je od poslednjeg ispiranja protekao du`i vremenski
period.
2. Kako spre~iti upalu spolja{njeg uha?Upala spolja{njeg uha je naj~e{}a patologija u toplim letnjim
mesecima. Svaki tre}i pacijent, koji u|e u ORL ordinaciju, dolazi
ba{ zbog ovog, vrlo neprijatnog i bolnog stanja. Pacijenti se
uglavnom `ale na jak bol, nekad pra}en svrabom, zapu{enost
uha i oslabljen sluh. Op{te stanje uglavnom ne mora biti izmen-
jeno mada se nekad javlja i povi{ena temperatura, otok i crveni-
lo ispred uha, ote`ano otvaranje usta i bolovi u vratu.
Uzroke, pre svega, moramo tra`iti u zaga|enoj i prljavoj vodi
kupali{ta, a zatim i u nestru~nom odr`avanju toalete uha. Pri
gnjuranju i ronjenju dolazi do produ`enog zadr`avanja vode u
u{ima, a topla i vla`na sredina daju idealne uslove za nastanak i
razvoj infekcije.
Kada govorimo o prevenciji upale, pre svega treba izbegavati
kupanje u prljavoj i zaga|enoj vodi, male i pretrpane bazene,
ku}ne bazene, koji se neadekvatno odr`avaju i sl. Pre ulaska u
vodu u u{i mo`ete prskati neke od sprejeva za toaletu u{iju i
spre~avanje nastanka infekcije.
3. Za{to nekad krvarimo iz nosa? Iz nosa mogu krvariti i deca i odrasli pa spram uzrasta razlikuje-
mo i uzro~ne faktore, koji dovode do krvarenja. Kod dece je
naj~e{}i uzrok mehani~ka povreda spleta sitnih krvnih sudova u
prednjim partijama nosne pregrade (tzv. Kiselbahov pleksus), a
nastala usled "~a~kanja" nosa ili pak infekcija nosa uzrokovana
vrlo rasprostranjenom bakterijom, koju zovemo Staphylococcus
aureus ili zlatni stafilokok. U slu~aju ponavljanih epizoda krvare-
nja obavezno je uzeti bris iz nosa mali{ana na bakterije i gljivice
sa antibiogramom. Rezultat brisa odredi}e dalju terapiju.
Kod starijih naj~e{}e je krvarenje iz nosa posledica naglog skoka
krvnog pritiska kod ljudi koji i ina~e boluju od povi{enog krvnog
pritiska te u prvom redu u zbrinjavanju takvih bolesnika
moramo raditi na regulaciji tenzije. Naravno, ovo su samo
naj~e{}i razlozi pored brojnih drugih. Tako, ako se tegobe nas-
tavljaju i traju du`e vreme, treba razmi{ljati i o ozbiljnijoj
patologiji, a to su razli~iti tumori ORL regije, poreme}aji koagu-
lacije, itd.
4. Da li svako "crveno grlo" treba le~iti antibiotikom?Stara izreka ka`e da su u strahu "velike o~i" te je to verovatno
razlog {to pacijenti, ali i mnogi lekari, `ure da {to pre po~nu s
upotrebom antibiotika u slu~aju crvenog grla. Savet ORL je da
se ne `uri i da se terapija odredi i pravovremeno ordinira u
korelaciji sa subjektivnim tegobama bolesnika, klini~kim nala-
zom i dopunskim analizama (analiza krvi, bris nosa i grla, reuma
faktori). Osim toga, grlo mo`e biti crveno, a da uzrok uop{te
nije infekcija (bakterijska, virusna ili gljivi~na). Takav slu~aj je kod
refluksne bolesti, koja se pogre{no tretira antibioticima i obi~no
biva neprepoznata.
5. Da li treba da nas brinu beli~aste ta~kice po krajnicima?Ako primetite jednu ili nekoliko belih ta~kica po krajnicima, a prit-
om krajnici nisu crveni, uve}ani, ote~eni i gutanje nije bolno i
ote`ano, najverovatnije se radi o promeni koja se zove retenciona
cista. Naime, u malim rupicama, koje se nalaze po celoj povr{ini
krajnika, a zovu se kripte, dolazi normalno do nakupljanja detri-
tusa, koji se sastoji od razgradnih produkata hrane, bakterija... U
pitanju nije gnojni sadr`aj, {to se obi~no misli (uzeti bris je
uglavnom sterilan) i nije potrebno uzimati antibiotike. Cista se
mo`e povremeno prazniti, a `drelo se ispira nekim od anti-
septi~nih rastvora ili rastvorom joda. Predstavlja jedan od znako-
va hroni~ne upale krajnika.
Sli~ne promene mogu se videti i kod gnojne angine ili infektivne
mononukleoze, ali onda bivaju pra}ene odgovaraju}om, znatno
ozbiljnijom, klini~kom slikom i mnogo su brojnije.
dr Milena Pavlovi},
spec. otorinolaringolog
15
PILULE ZA L I -LU-LE
Otorinolaringologija
Dr Risti} 365 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com
14
Pet naj~e{}ih pitanja u ordinaciji ORL
UPALA srednjeg uha, krvarenja
iz nosa, crveno grlo, upotreba
antibiotika - ~esto izazivaju
dileme kod pacijenata.
Neznanje i zablude naro~ito
izaziva pitanje "kako se peru
u{i?". Sve su ovo svakodnevna
pitanja za specijaliste ORL.
Pregledi uordinaciji
od 08 do 21:30h
Ku}ne posete
od 00 do 24h
11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38, Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com, e-mail: zcentarªdr-ristic.com
top related