iii. postojanje boga: Čovjek „otvoren“ za boga (kkc 27-35)

III. POSTOJANJE BOGA: ČOVJEK „OTVOREN“ ZA

BOGA (KKC 27-35)

„Čežnja za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne prestaje čovjeka privlačiti sebi. Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo za

čime neprekidno traga.“ (KKC, 27).

Najstariji arheološki nalazi govore o postojanju religije i religioznosti

Aristotel: “… ljudi uvijek vjerovali da sve što postoji dolazi od Boga i da nijedno živo biće ne može biti dostatno sâmo sebi, niti može opstati bez Boga.” Ciceron: “Ne postoji niti jedan narod, ma kako divlji bio, koji ne

bi priznavao postojanje Boga.”

1. RELIGIJSKE DIMENZIJE ČOVJEČANSTVA

Religijska dimenzija – politeizam – monoteizam

sve kulture imaju kao zajednički nazivnik shvaćanje i vjeru u Boga, kao i središnje teme ljudske egzistencije

vjerska sloboda je prvo ljudsko pravo, a traganje za Bogom je prva ljudska dužnost

U svakoj su religiji sadržana tri konstitutivna elementa:

2. PUTOVI SPOZNAJE BOGA: BOG FILOZOFA

preko kritike religijâ dolazi se do filozofskog pojma o Bogu

zaključak o postojanju jednoga jedinoga vrhunskog božanstva (Nous, nepokrenuti Pokretač, Logos)

Božja opstojnost atributi: jedan, mudar, svemogući, savršeni,

neizmjerni, providonosni Stvoriteljrazum ne može vlastitim snagama doći

do osobnog Boga, još manje do troosobnoga

Bog Isusa Krista nije Bog filozofâ, niti je Bog religijâ; nije nekakav Apsolut, Demiurg, niti išta slično, nego je Otac, Sin i Duh Sveti. O te tri božanske osobe govori kršćanin kada govori o Bogu, ne o filozofskom pojmu Boga.

3. PUTOVI SPOZNAJE BOGA: OD MATERIJALNIH STVORENIH BIĆA PREMA BOGU „naravna spoznaja Boga“ (ili „naravna

teologija“) dva su osnovna smjera: jedan koji prolazi kroz

materijalna stvorenja i drugi koji prolazi kroz čovjeka

mudrost tvrdi da je Bog spoznatljiv iz stvorenih stvari kao Gospodar svega stvorenog

Pavao govori o mogućnosti spoznaje Boga iz stvorene stvarnosti (usp. Rim 1,18-21), i iz savjesti (usp. Rim 2,14-16; Djela 17,22-27).

nauk Učiteljstva Crkve: ljudski intelekt, počevši od znanja i od promatranja prirode, može doći do spoznaje Boga Stvoritelja (usp. KKC 36-38)

4. LJUDSKI DUH OTKRIVA BOGA

ljudska osoba je subjekt duhovnog života, koji nadilazi pitanje materijalnog, iako i dalje ovisi o materiji (tijelo)

svi muškarci i žene stvoreni na sliku i priliku Božju (Post 1,26-28)

postojanje ljudske slobode i odgovornosti dovodi do postojanja Boga

4. LJUDSKI DUH OTKRIVA BOGA

moralna savjest odobrava dobro i cenzurira zlo; zaključak: i naša savjest je „put prema Bodu“ („Božji glas u nama“).

ljudska osoba je svjesna svoje osobne slobode kao uvjeta za svoja moralna djela; no, tada je i odgovoran za svoja djela: postoji Netko kojemu je odgovoran!

5. PORICANJE BOGA: UZROCI ATEIZMA

Bog je misterij (otajstvo) i mi kršćani vjerujemo da Božji misterij možemo djelomično spoznati zahvaljujući činjenici da se taj Bog objavio ljudima

pred misterijem Boga čovjek je slobodan odgovoriti bilo pozitivno, bilo negativno, jer kao slobodno biće, čovjek može Boga prihvatiti ili odbiti, niječući mu čak i samu egzistenciju (usp. KKC 37)

ateizam onaj način mišljenja koji odbacuje svaku vrst božanskoga

• izraz „ateizam” počeo se rabiti tek od XVI.-XVII. st.

•II. st. pr. Kr. – átheoi – nisu štovali državna božanstva i njihovo javno čašćenje (ne osobe koje bi odbacivale sve božansko)

od ovih oblika ateizma valja

razlikovati one koji nastaju iz protesta protiv fenomena zla i patnje u svijetu

neki niječu Boga jer misle da je religija, osobito kršćanstvo, plod neznanja i praznovjerja, te da predstavlja prepreku za ljudski napredak

među uzrocima ateizma – loš primjer vjernika?!

6. AGNOSTICIZAM I VJERSKA RAVNODUŠNOST (INDIFERENTIZAM)

“ljudski razum ne može zaključiti ništa o Bogu i njegovoj egzistenciji”

„humanizam bez Boga“religiozni indiferentizam

7. VJERSKI PLURALIZAM: POSTOJI SAMO JEDAN PRAVI BOG I ON JE SEBE OBJAVIO U ISUSU KRISTU.

vjerski duh u čovjeku, kada je autentičan, vodi do prepoznavanje jedinoga pravoga Boga

svjetske religije koji otkrivaju čovjekovu iskrenu potragu za Bogom treba poštivati. Katolička crkva smatra da je u njima „iskra“ ili sudjelovanje u božanskoj Istini

iako nekršćanske religije mogu biti „putovi spasenja“, jedini Spasitelj je Isus Krist!

Kršćani mogu pristupati međureligijskom dijalogu s nadom i optimizmom, jer znaju da su svi ljudi stvoreni na sliku Boga jedinoga i pravoga. Svaka osoba koja se odražava u tišini svoga srca, može slušati svjedočanstvo svoje savjesti koja će ga dovesti do jednog Boga koji se objavio u Isusu Kristu.

HVALA NA STRPLJENJU I NA POZORNOSTI!

Ivan Karlić