hrišćanstvo u srednjem veku
Post on 12-Jan-2016
125 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
Hrišćanstvo u srednjem veku
Pojava monaštva
• Hrišćanstvo je bitno doprinelo očuvanju kulturnih vrednosti antičkog sveta
• Propadanje sistema vrednosti antičkog doba dovelo je do toga da mnogi hrišćani odgovor na novo vreme nalaze u monaškom pokretu
• Monaški pokret je začet u pustinjama Egipta i Palestine, u 3.veku
• Ocem istočnog monaštva smatra se Sveti Vasilije Veliki
• Tvorac zapadnog monaštva bio je Sveti Benedikt iz Nursije
• On je 529.god. osnovao manastir Monte Kasino i osnovao prvi monaški red-benediktinski
• On je napisao i prvo pravilo, po kojem se ustrojava život u manastiru
• Manastirsko pravilo se na istoku naziva tipik a na zapadu regula
• Monte Kasino • Model za budući
razvoj monaštva• Na važnom
strateškom mestu, pa je uništavan nekoliko puta, poslednji put u II svetskom ratu 1944.god.
Delatnost misionara
• Krajem 6. i početkom 7.veka na čelu rimske crkve nalazio se papa Grgur I, zaslužan za širenje hrišćanstva
• Svojim osnovnim zadatkom smatrao je širenje hrišćanstva izvan granica Rimskog carstva
• Najpoznatija misija bila je misija 40 benediktinskih kaludjera u Britaniju, krajem 6.veka
• Još u 5.veku su sa istoka krenule prema zapadu monaške misije
• Jedna od takvih misija bila je misija Sv.Patrika, koji je u Irskoj organizovao prve monaške naseobine i proglašen je nacionalnim svetiteljem
• Irski monasi su širili hrišćanstvo, najpre u Škotskoj i Engleskoj, a zatim i na čitavom kontinentu
• Najpoznatiji učeni irski monah bio je Sv. Kolumban, koji je osnovao nekoliko važnih centara pismenosti, sa monaškim školama
• U manastirima su osnivani skriptorijumi, u kojima su prepisivana dela crkvenih otaca i antičkih pisaca
• Manastiri su bili jedini centri pismenosti, sve do Karolinške obnove
• Zato se čitava kultura ranog srednjeg veka može nazvati “monaškom kulturom
Odnos duhovne i svetovne vlasti
• Slom carstva Karla Velikog doveo je do političke i ekonomske nestabilnosti u Evropi
• Najezde Normana, Madjara i Saracena dovele su do slabljenja centralne vlasti kraljeva i jačanja vlasti lokalnih gospodara, grofova i vojvoda
• Lokalni gospodari počinju da prisvajaju crkvene posede i položaje u crkvenoj hijerarhiji, ne poštujući pravila crkve
Klinijevska reforma
• Početkom 10.veka dolazi do svesti da je neophodna obnova manastira, monaške discipline i vraćanja izvornom hrišćanstvu
• Reforma crkve počela je u manastiru Klini, u kojem je osnovan klinijevski monaški red, koji se odlikovao čvrstom disciplinom
• Zalagao se za: poštovanje celibata, borba protiv prodaje crkvenih položaja, zalaganjem za ukidanje uticaja svetovnih vlasti na crkvu
Manastir Klini
• Osnovan 910. u Burgundiji • Bio je benediktinski manastir• Papa Urban II, inicijator I
krstaškog rata bio je iz Klinija• Kasnije je bio pod jakom
uticajem francuskih kraljeva• Iz njega su poticali kardinali
Rišelje i Mazaren• Definitivna propast manastira
usledila je u vreme francuske revolucije,
• Opati manastira Klini bili su uticajni, kada su u 11.veku za pape birani prvi klinijevci to je dovelo do zaoštravanja sukoba:
• Sa nemačkim carevima
• Sa Carigradom, kao crkvenim centrom
Borba za investituru
• Nemački carevi su koristili slabost crkve, oni su presudno uticali na izbor vodećih crkvenih velikodostojnika, uključujući i papu
• Osim toga raširena je bila simonija-kupoprodaja crkvenih položaja
• Ovi problemi su pretili da dovedu do raspada zapadnog hrišćanstva
• Pokret za reformu crkve krenuo je iz manastira Klini• Taj pokret se naročito proširio sredinom 11.veka • To je dovelo do velikog sukoba izmedju duhovne vlasti
(papa) i svetovne vlasti (nemački car) oko toga ko postavlja visoke crkvene velikodostojnike
• Taj sukob je poznat kao “borba za investituru” • Vrhunac sukoba je usledio kada je za papu izabran papa
Grgur VII• On je zahtevao da papu mogu birati samo kardinali, da
papa isključivo postavlja biskupe i da crkveni prihodi pripadaju samo papi
• On se tada sukobio sa nemačkih carom Henrihom IV
• Na državnom saboru 1076.god. car je pokušao da svrgne papu, na šta ga je papa isključio iz crkve i njegove podanike oslobodio zakletve vernosti
• Nemačko plemstvo se odmetnulo od cara i on je morao da traži oproštaj od pape (“pokajanje u Kanosi”
Pokajanje u Kanosi
• Borba za investituru je nastavljena i za vreme njihovih naslednika
• Spor je rešen kompromisom, tzv. Vormskim konkordatom 1122.god.
• Tim sporazumom uvedena je dvostruka investitura: crkva je postavljala biskupe i sveštenike (duhovna investitura) a nemački car ih je uvodio u posed (svetovna investitura)
Raskol crkava
• Ideja o univerzalnom carstvu Romeja na čelu sa vizantijskim carem i carigradskim patrijarhom postala je neodrživa usled sve veće moći zapadnih sila
• Sa druge strane širenje uticaja vizantijske crkve na istočne slovenske narode dovelo je u pitanje načelo o prevlasti rimskog pape u jedinstvenom hrišćanskom svetu
• Raskol u hrišćanstvu bio je olakšan jačanjem uticaja klinijevaca na zapadu i slabljenjem carske vlasti u odnosu na carigradskog patrijarha
• Do podele hrišćanstva došlo je 1054.god., crkva je podeljena na istočnu (pravoslavnu) i zapadnu (katoličku)
Pojava jeretika
• Moralnom slabljenju crkve papa Grgur VII suprotstavljao se jačanjem crkvenih dogmi
• Sukob oko investiture doveo je do pojačanog interesa za pravnu nauku, bio je u središtu interesovanja pravnika
• Isto tako doveo je i do formiranja teologije kao naučne discipline
• Direktno povezana sa jačanjem uticaja crkve je i pojava jeretičkih pokreta
• Jeretička učenja su sva učenja koja su bila suprotna zvaničnom tumačenju crkve
• Jeretička učenja su imala dosta zajedničkog sa reformatorima crkve, bili su odani moralnim načelima crkve i insistirali su na vraćanju izvornom hrišćanstvu
• Prva jeretička učenja imala su dualistički karakter, po kojem postoji stalna borba dveju suprotstavljenih sila: dobra i zla
• Najrasprostranjenije jeretičko učenje u zapadnoj Evropi bili su katari (čisti), insistiraju na čistoti pred Bogom
• U severnoj Italiji se zovu patareni, a na jugu Francuske albižani
• Posebno mnogo pristalica stekli su na jugu Francuske, koja je u to vreme bila poznata po razvijenoj kulturi, književnosti, toleranciji
• Papa Inoćentije III je protiv njih 1209.god. proglasio krstaški rat, nakon čega je sproveden pokolj albižana
Inkvizicija
• Inkvizicija je posebna ustanova za borbu protiv jeretika, neka vrsta crkvenog suda
• Osnovana je još 1184.god. kao biskupska inkvizicija, pošto je svaki biskup na svom području imenovao sveštenika za borbu protiv jeretika, otkrivene jeretike crkva je prepuštala svetovnim vlastima
• Rimsku ili papsku inkviziciju osnovao je papa Grgur IX, u prvoj polovini 13.veka
• Najpouzdaniji papin oslonac u borbi protiv jeretika bio je crkveni red dominikanaca, koji je imao status službenih inkvizitora od 1235.god.
• Osnivač tog reda bio je Dominik Guzman• Dominikanci su spadali u red tzv.”prosjačkih”
monaških redova• Osim dominikanaca u prosjačke redove spadali
su i franjevci, čiji je osnivač bio Sv.Franjo Asiški • Inkvizicija je otkrivala jeretika, vršila isledjivanje i
iznudjivala priznanje, nakon čega su jeretici predavani svetovnim vlastima
• Pošto crkva nije dozvoljavala prolivanje krvi, jeretici su kažnjavani spaljivanjem na lomači
top related