graĐa rasplodnih organa kritosjemenjaČa – lijeska (corylus), hrast (quercus) 6. perutka (samara)...

GRAĐA RASPLODNIH ORGANA

KRITOSJEMENJAČA

Rasplodni organi kritosjemenjača su:

2. SJEMENKA

1. CVIJET 3. PLOD

CVIJET – FLOS

• Cvijet je preobraženi dio izbojka koji nosi rasplodne organe kritosjemenjača i ima organe

za primamljivanje kukaca radi oprašivanja. Sastavni dijelovi cvijeta su:

1. CVJETIŠTE

2. OCVIJEĆE

3. PRAŠNICI

4. TUČKOVI

CVJETIŠTE – receptaculum

• Po podrijetlu pripada vegetativnom dijelu biljke (stabljici). Kod primitivnih oblika je čunjasto

produženo (Magnolia), kod savršenijih reducirano ili pločasto prošireno (Acer), a kod

specijaliziranih vrčasto udubljeno (Rosa). Cvjetište na sebi nosi sve ostale dijelove cvijeta

Magnolia sp. Rosa sp.

OCVJEĆE – perianthium

• Ocvjeće tvore sterilini listići cvijeta, a može se sastojati od vanjskoga kruga ili časke i

unutarnjega kruga ili vjenčića

ČAŠKA – calyx

• Časku tvore zeleni listići koji se nazivaju lapovi. Ako su lapovi slobodni časka je prostolapna,

a ako su više ili manje srasli časka je sulapna. Ona vuče podrijetlo od vegetativnih listova (trofofila)

VJENČIĆ – corolla

• Vjenčić se sastoji od obojenih listića koje zovemo latice. One vuku podrijetlo od prašnika koji su

postali sterilni. Latice mogu biti slobodne (prostolatičan vjenčić) ili međusobno srasle (sulatičan

vjenčić)

PROSTOLAPNA ČAŠKA

SULAPNA ČAŠKA

PROSTOLATIČAN VJENČIĆ SULATIČAN VJENČIĆ

• Prašnici su preobraženi mikrosporofili. Sastoje se od jedne niti (filamenta) koji na

svom vrhu nosi dvije antere ili polenovnice. Antere su na filament pričvršćene pomoću veze

ili konektiva. Antere odgovaraju mikrosingagiju, a sastoje se od dvije prašnice (teke) koje

odgovaraju mikrosporangiju

PRAŠNICI – androeceum

TUČKOVI – gynaeceum

Apokarpni ginecej – u jednome cvijetu više tučkova, a svaki je nastao od po jednoga

plodnoga lista.

Sinkarpni ginecej – u cvijetu postoji jedan tučak, nastao od većeg broja međusobno sraslih

plodnih listova. Sinkarpni ginecej se sastoji od plodnice, vrata i njuške

B – Apokarpni ginecej, C – sinkarpni ginecej

PLODNICA – ovarium

• Plodnica je donji, više manje trbušasto prošireni dio tučka u kojem se nalaze sjemeni zameci.

Prema broju plodnih listova od kojih je izgrađena plodnica može biti dvo-, tro-, petero- ili

višegradana. Mjesto na kojemu su u plodnici pričvršćeni sjemeni zameci naziva se placenta.

• Placentacija može biti:

1. Marginalana – sjemeni zameci raspoređeni na rubu plodnoga lista

2. Laminarna – sjemeni zameci se nalaze na plojci plodnoga lista.

• U odnosu na čitavu plodnicu placentacija može biti:

1. Parijetalna – sjemeni zameci smješteni u perifernom dijelu plodnice

2. Centralna – sjemeni zameci nalaze se u središtu plodnice

Crocus vernus (L.) Hill Helleborus sp.

• Prema položaju u cvijetu plodnica može biti:

1. Nadrasla – nalazi se na izbočenom cvjetištu iznad ostalih cvjetnih dijelova

2. Urasla (podrasla) – nalazi se u udubljenom cvjetištu i srasla je s vrčasto udubljenim

cvjetištem

3. Obrasla – nalazi se u udubljenom cvjetištu i nije srasla je s cvjetištem

VRAT – stylus

• Vrat je utanjeni, gornji dio tučka koji dovodi njušku u najpovoljniji položaj za oprašivanje.

Kada vrat nije razvijen njuška je sjedeća.

Taraxacum officinale

Weber

Viola sp.

NJUŠKA – stigma

• Njuška je prošireni i različito oblikovani, vršni dio tučka i služi za prihvaćanje peluda

(polenovih zrnaca)

• Kod entomogamnih cvijetova ona je obično glavičasta, pločasta, kukasta ili kijačasta

• Kod anemogamnih cvijetova je povećana, a može biti zvjezdasta, češljasta, nitasta,

perasta itd.

Campanula sp. Centaurea montana L.

SPOL CVIJETA

• Cvijet sa svim navedenim dijelovima je dvospolan i prilagođen za oprašivanje pomoću

kukaca. Kod kritosjemenjača koje su sekundarno prešle na oprašivanje pomoću vjetra gubi

se vjenčić i cvjetovi postaju jednospolni (spriječavanje samooplodnje).

• Razlikujemo:

1. jednodomne (monoecične) biljke –

jednospolni cvijetovi raspoređeni na

jednoj jedinci

2. dvodomne (diecične) biljke – muški

cvjetovi nalaze se na jednoj jedinci

(muška biljka), a ženski na drugoj (ženska

biljka)

3. poligamne biljke – postoje i jednospolni i

dvospolni cvjetovi raspoređeni u

različitim kombinacijama

Salix alba L.

Aesculus

hippocastanum L.

Alnus glutinosa

(L.) Gaertner

CVAT – inflorescentia

• cvat je preobraženi dio izbojka koji na sebi nosi cvjetove

• Oni mogu biti:

1. Grozdasti ili racemozni

• često nailazimo na cvatove koji su na jednome nivou građeni racemozno, a na drugome cimozno

2. Paštitasti ili cimozni

Symphytum officinale L. Capsela bursa-pastoris (L.) Med.

Betula pendula Roth Knautia sp. Petasites albus (L.) Gaertn.

cimozna glavica grozd glavica resa, dihazij

GROZDASTI ILI RACEMOZNI CVATOVI

• Kod grozdastih cvatova os cvata neprestano raste i cvjetovi se razvijaju postrance. S obzirom

na smjer rascvjetavanja oni su centripetalni.

• najstariji cvjetovi su donji, a u smjeru prema vrhu cvata, cvjetovi su sve mlađi

7. Resa ili maca (amentum) 6. Metlica (panicula) 5. Glavica (capitulum)

4. Štitac (umbella) 3. Gronja (corymbyx) 2. Klas (spica) 1. Grozd (racemus)

8. Klip (spadix)

PAŠTITASTI ILI CIMOZNI CVATOVI • Kod paštitastih cvatova os cvata prestaje rasti i završava cvijetom, a ispod toga cvijeta

razvijaju se ogranci drugoga reda koji također završavaju cvjetom. S obzirom na smjer

rascvjetavanja oni su centrifugalni. Najstariji cvjetovi su gornji, dok su donji mlađi.

srpak (bostrix) kovrčica (cincinus)

1. Jednostruki paštitac (monochasium)

2. Dvostruki paštitac (dichasium) 3. Višestruki paštitac (pleiochasium)

Monopodijalni cvatovi shematske i prave slike: 1 – grozd sremze (Prunus padus),

2 – gronja jabuke, 3 – jednostavni klas trpuca (Plantago lanceolata), 4 – štitasti cvat

(Butomus umbelatus), 5 – glavica djeteline (Trifolium pratense), 6 – glavica

maslačka (Taraxacum officinale)

Monopodijalni složeni cvatovi: 1 – metlica vlasnjače (Poa pratensis), 2 – složeni klas mačjeg

repka (Phleum pratense), 3 – složeni štitac mrkve (Daucus carota), 4 – složeni klas engleskoga

ljulja (Lolium perenne), 6 – paštitac (Erythrea centaurium), 7 – svitak gaveza (Symphytum

tuberosum), 8 – kovrčica (Alchemilla vulgaris), l0 – resa lijeske (Corylus avellana)

SJEMENKA – SEMEN

• mlada biljka koja će u povoljnim uvjetima nastaviti daljnji razvoj

• primarna uloga sjemenke je razmnožavanje, tj. povećanje broja jedinki

• tijekom filogenije sjemenke su preuzele ulogu produžetka vrste za vrijeme nepovoljnih

ekoloških uvjeta (terofiti)

PLOD – FRUCTUS

• tvorevina, nastala poslije oplodnje od plodnice ili uz nju i od nekih drugih dijelova cvijeta,

odnosno cvata

• ima u prvome redu zaštitnu funkciju, a u mnogo slučajeva preuzima i funkciju rasijavanja

sjemenaka

• rasijavanje sjemenaka i plodova može se vršiti pomoću:

1. vjetra (anemokorija) – vrbe (Salix), topole (Populus), javor (Acer),

jasen (Fraxinus), brijest (Ulmus)

2. životinja (zookorija)

– endozookorija – jagoda (Fragaria), lijepak (Loranthus), trešnja (Prunus

avium)

– epizookorija – mrkva (Daucus carota), čičak (Lappa)

3. vode (hidrokorija) – tikve (Cucurbitaeeae), kokos (Coccos nucifera)

4. zemlje (geokorija) – kikiriki (Arachis hypogea), podzemna djetelina

(Trifolium subterraneum)

5. sile teže (barikorija) – hrast (Quercus), kesten (Castanea)

• s obzirom na položaj tučkova i stupanj njegova sraštavanja, te ulogu ostalih generativnih

organa u pretvorbi ploda, plodove dijelimo na:

1. apokarpne 2. sinkarpne 3. cenokarpne plodove

• s obzirom na način otvaranja plodove dijelimo na:

1. pucavce 2. nepucavce

• s obzirom na karakter omotača sjemenke, plodove dijelimo na:

1. sočne 2. suhe

APOKARPNI PLODOVI

• nastaju od apokarpnog gineceja i u njihovoj tvorbi sudjeluje samo plodnica

• omotač oko sjemenke izgrađuje usplođe ili perikarp, on može biti sočan ili suh

• unutar jednoga cvijeta može biti jedan ili više plodova

• mogu biti pucavci ili nepucavci

• filogenetski to su najprimitivniji oblici plodova

2. Mahuna (legumeri)

– mahunarke (Fabales)

Spiraea sp. Robinia pseudoacacia

1. Mjehur (foliculus)

– kukurjek (Helleborus), suručica

3. cjepavac (lomentum) 4. jednoplodnički oraščić (nux apocarpa)

– Rosaceae

5. pšeno (caryopsis)

– trave (Poaceae)

6. koštunica (druppa)

– Prunus

SINKARPNI PLODOVI

• nastali od sinkarpnoga gineceja s nadraslom ili obraslom plodnicom (vrlo rijetko je

plodnica podrasla)

• u tvorbi ploda sudjeluje samo usplođe (perikarp) nastao od plodnih listova, vrlo rijetko i dijela

cvjetišta

• usplođe može biti suho i sočno, a plodnih listova može biti 2 ili više

• filogenetski savršeniji oblici polodova

1. Tobolac (capsulla)

– mak (Papaver), karanfil (Dianthus)

2. Boba (bacca)

– agrumi (Citrus), pomoćnica (Solanum),

velebilje (Atropa belladona)

3. Komuška (siliqua)

– Brassicaceae

4. Koštuničasta boba (druppa bacciformis)

– božikovina (Ilex aquifolium), bazga

(Sambucus), kurika (Euonymus)

5. Oraščić (nux)

– lijeska (Corylus),

hrast (Quercus)

6. Perutka (samara)

– pajasen (Ailanthus), jasen

(Fraxinus), brijest (Ulmus)

7. Kalavac (schisocarpium)

– Boraginaceae, Malvaceae

CENOKARPNI PLODOVI

• mogu biti filogenetski primitivni ili savršeni, ali su uvijek visoko specijalizirani

ZBIRNI PLODOVI

Nastali su osim od podrasle plodnice,

još i od nekih drugih dijelova cvijeta

(cvjetište, časka)

SKUPNI PLODOVI

Jedan plod je izgrađen od čitavoga cvata

1. Dudinja (morus)

2. Smokva (ficus)

1. Jabuka (pomum)

2. Kupina (rubus)

3. Jagoda (fragaria)

4. Roška (achenia)

Pucajući plodovi: 1. mešak Consolida

regalis; 2. mahuna Pisum sativum;

čahura sa kapcima Datura stramonium;

čahura sa zupcima roda Primula; 5.

čahura sa poklopcem Hyosciamus

niger; 6. čahura sa porama

Papaver rhoeas; 7. ljuska

Cheiranthus cheiri; 8. ljuščica

Capsella bursa-pastoris

Plodovi nepucavci: a pšeno raži; b oraščić ljutića; c orah lipe; d

orah lijeske; e orah bukve; roška suncokreta; g roška maslačka s

kunadrom; h okriljeni plod brijesta; okriljeni plod bijeloga

jasena; k okriljeni plod javora

Plodovi pucavci: A mjehur jedića; B mahuna

graška; C komuška šeboja

Suhi plodovi nepucavci:

1 – roška ili Achenium

suncokreta, 2 – kalavac dvojac

štitnjače, 3 – perutka jasena,

4 – okriljeni kalavac javora,

5 – oraščić s hvataljkama

(Bidens tripartita), 6 – roška

s kunadrom maslačka,

7 – repati oraščić pavitine,

8 – orah lješnjaka, 9 – pšeno

kukuruza;

Pucavci: 10 – mjehur, 11 –

mahuna graška, 12 – komuška

krstašice, 13 – komuščica,

14, 5, 16 i 17 tobolci

1 i 2 – boba ribizla, 3 –

boba pomoćnice poskvice,

4, 5 i 6 – boba paradajza, 7,

8 – bobičasti plod limuna,

9, l0 – plod koštunica

višnje, 11 – cvijet višnje,

12 – koštunica šljive, 13 i

l4 – složena koštunica

maline, 15 – lažni plod

jagode, 16 – cvijet jagode

na prerezu, 17 – plod šipka

ruže, 18 – skupni plod

smokve, 19 – srašljika

duda, 20 – ananasa

Plodovi bobe: a limun (poprečno

prerezana boba); b vinova loza

(lijevo cijela boba i desno uzdužno

prerezana)

Plodovi kalavci: a livadne iglice; b gaveza; c sljeza; d kumina;

svi su naslikani zatvoreni i raskalani

Plodovi tobolci: a jorgovana; b maćuhice; c perunike; d

mrazovca; e divljeg maka; f bunike (c, d, e plod cijeli i

poprečno prerezan)

Shema građe zbirnih plodova: 1. zbirna

orašica roda Rosa; 2. zbirna orašica roda

Fragaria; 3. zbirna koštunica roda

Rubus

Skupni plodovi: 1. plod Morus

nigra; 2. plod Ficus carica

Sočni plodovi: 1. bobica

Vitis vinifera; 2. koštunica

Cerasus vulgaris;

3. sinkarpna koštunica

Malus domestica

Od cvijeta do ploda