generalna a odosnabdijevanja i n f humanog r u b i ... dokument_undp.pdfgeneralna analiza sektora...
Post on 12-Jan-2020
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
MDG-F programme in BiH, M.Tita 28., Sarajevo; tel: +387 33 563 600; fax: +387 33 552 330;
web: www.un.ba
Sarajevo, Januar 2011.
GENERALNA ANALIZA
VODOSNABDIJEVANJA I NJEGOVE FUNKCIJE
HUMANOG RAZVOJA U BOSNI I HERCEGOVINI – ANALIZA SVS
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
2
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove
funkcije humanog razvoja u BiH – Analiza SVS
Knjiga 1- OSNOVNI DOKUMENT
Knjiga 2 -Prilozi
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
3
Informacije o projektu
Referntni broj: UNDPBIH-10-074-MDGF-EG-HEIS-P
Datum potpisivanja ugovora: 22.07.2010.
Ugovaraĉ: UNDP
Konsultanti: Institut za hidrotehniku GF u Sarajevu
PRISM Reserah, Sarajevo
Tim
Voditelj tima: Dr. Admir Ćerić (HEIS)
Tehniĉki ekspert: Mr. Selma Ĉengić (HEIS)
Finansijski ekspert: Mrs. Erna Zildţović (HEIS)
Socijalni aspekt, ekspert: Mr. Dino Đipa (PRISM)
Tim za podršku
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
4
Korištene skraćenice
Analiza SVS Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije
humanog razvoja u BiH
BiH Bosna i Hercegovina
EC Evropska komisija
EU Evropska Unija
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
MDG Milenijumski razvojni ciljevi
MDG-F Fond za milenijumske razvojne ciljeve
MoFTER ili MVTiEO Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
ODV Okvirna direktiva o vodama
RS Republika Srpska
UN Ujedinjene nacije
UNDP Razvojni program UN-a
ViK Vodovod i kanalizacija
JP Javno preduzeće
KP Komunalno preduzeće
JKP Javno komunalno preduzeće
a.d. Akcionarsko društvo
d.o.o. Društvo sa ograniĉenom odgovornosti
GIS Geografski informacijski sistem
SPPS Softverski program za društvene nauke
NEAP National Environmental Action Plan (Nacionalni okolišni akcioni plan)
USAID Ameriĉka organizacija za meĊunarodni razvoj
EBRD Evropska Banka za Obnovu i Razvoj
WB Svjetska Banka (World Bank)
IPA Instrument predpristupne pomoći
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
5
Sadržaj 1 Generalne informacije o projektu ....................................................................... 8
1.1 Milenijumski razvojni ciljevi u BiH ............................................................... 8
2 Upoznavanje sa projektom .............................................................................. 10
3 Zadaci projekta .............................................................................................. 12
3.1 Opis zadataka ......................................................................................... 12
4 Pozadinski izvještaj ........................................................................................ 16
4.1 Prethodna pomoć .................................................................................... 16
4.1.1 Strategija smanjenja siromaštva (Srednjoroĉna razvojna strategija) ....... 16
4.1.2 Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP) ................................................ 16
4.1.3 Donatorski programi u sektoru voda i sanitacije u BiH ........................... 17
4.1.4 EBRD aktivnosti u Bosni i Hercegovini .................................................. 20
4.1.5 Aktivnosti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini .................................... 21
4.1.6 Ostali donatorski projekti vezani za vodovodna preduzeća u B&H ............ 22
4.2 Pomoć koja je toku ................................................................................. 22
4.2.1 Podrška vodnoj politici BiH-IPA 2007 program ...................................... 22
4.2.2 Regionalni Vodovodni Sistem Plava Voda ............................................. 23
4.2.3 Projekt Upravljanja Neretvom i Trebišnjicom ........................................ 23
4.2.4 Izrada Studije izvodljivosti za sistem vodoopskrbe za Dubrava plato ....... 24
5 Pravni, institucionalni i finansijski okvir ............................................................. 26
5.1 Pravni okvir ............................................................................................ 26
5.1.1 Drţavni nivo ..................................................................................... 26
5.1.2 Entitetski nivo .................................................................................. 27
5.1.3 Općinski nivo .................................................................................... 29
5.1.4 Potrebni koraci u daljem razvoju legislative u oblasti vodosnabdijevanja .. 30
5.2 Institucionalni okvir ................................................................................. 30
5.2.1 Drţavni nivo ..................................................................................... 31
5.2.2 Entitetski nivo .................................................................................. 32
5.3 Finansijski okvir ...................................................................................... 36
5.3.1 Federacija BiH .................................................................................. 37
5.3.2 Republika Srpska .............................................................................. 38
5.4 Opći zakljuĉak po pitanju pravnog, institucionalnog i finansijskog okvira ........ 39
5.4.1 Pravni okvir ...................................................................................... 39
5.4.2 Institucionalni okvir ........................................................................... 40
5.4.3 Finansijski okvir ................................................................................ 41
5.5 Kvalitet vode za piće ............................................................................... 43
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
6
6 Stanje vodosnabdijevanja ............................................................................... 45
6.1 Rad sistema za vodosnabdijevanje ............................................................ 45
6.1.1 Stanovništvo koje koristi usluge sistema vodoopskrbe ........................... 45
6.1.2 Ocjena izvorišta vode, kvaliteta vode, postrojenja i sistema ................... 46
6.1.3 Procjena mjerenja potrošnje vode ....................................................... 49
6.2 Institucionalni ustroj ............................................................................... 52
6.2.1 Razlike u obezbjeĊenju usluga vodovoda i kanalizacije .......................... 53
6.2.2 Vlasništvo nad sredstvima .................................................................. 54
6.2.3 Autonomija i odnosi izmeĊu općina i komunalnih preduzeća ................... 54
6.3 Organizacija vodovoda ............................................................................. 55
6.3.1 Upravljanje i administracija ................................................................ 56
6.3.2 Planiranje, studije i kartiranje ............................................................. 56
6.3.3 Operativne procedure ........................................................................ 57
6.3.4 Preventivno odrţavanje i popravke ...................................................... 57
6.3.5 Personalna pitanja ............................................................................ 57
6.3.6 Raspoloţivost informacija i izvještavanje.............................................. 58
6.3.7 Odnosi sa potrošaĉima ...................................................................... 58
6.4 Finansijska procjena ................................................................................ 59
6.4.1 Finansijske politike i kontrole ............................................................. 60
6.4.2 Raĉunovodstvena praksa ................................................................... 60
6.4.3 Finansijski sistemi i dokumenti ........................................................... 61
6.4.4 Tarifna politika ................................................................................. 61
6.4.5 Oĉitanje vodomjera, obraĉun i naplata ................................................ 63
6.5 Preporuke za vodovodna preduzeća........................................................... 65
6.5.1 Institucionalni aspekt ........................................................................ 65
6.5.2 Finansijske preporuke........................................................................ 66
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
7
Tabela 2-1. Predložene općine koje su ukljuĉene u istraživanje ....................... 10
Tabela 6-1 Izvorišta i kontrola kvaliteta vode .................................................. 46
Tabela 6-2 Ukupni zahvat, isporuka i gubici ..................................................... 48
Tabela 6-3 Zahvat, isporuka i gubici za 20 općina ............................................ 48
Tabela 6-4 Ukupan broj stanovnika i broj stanovnika kojima se pružaju usluge
vodovoda ......................................................................................................... 50
Tabela 6-5 Stanje vodomjera, proizvodnja vode i potrošaĉi ............................. 51
Tabela 6-6 Broj potrošaĉa i zaposlenih u odnosu na broj prikljuĉaka ............... 59
Tabela 6-7 Naplata vode .............................................................................. 63
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
8
1 Generalne informacije o projektu
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije ljudskog razvoja u BiH
(u daljem tekstu “analiza SVS”) dio je šireg programa UNDP-a u okviru Milenijumskih
razvojnih ciljeva, i projekta “Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institucionalni
razvoj i infrastrukturu“.
1.1 Milenijumski razvojni ciljevi u BiH
Milenijumski razvojni ciljevi (Millenium Development Goals - MDGs) predstavljaju osam
meĊunarodnih razvojnih ciljeva. Sve ĉlanice Ujedinjenih nacija, njih 192, kao i najmanje
23 meĊunarodne organizacije, postigle su dogovor da ove ciljeve postignu do 2015.
godine.
Milenijumski razvojni cilj (MDG) 7, odnosi se na okolinsku odrţivost, a jedan od
specifiĉnih ciljeva unutar ovog opšteg cilja jeste “do 2015. godine prepoloviti broj ljudi
koji nema odrţiv pristup sigurnom vodosnabdijevanju i osnovnoj sanitaciji”. Ispunjenje
milenijskog razvojnog cilja 10 znaĉajno doprinosi smanjenju smrtnosti djece (MDG 5),
smanjenju najozbiljnijih infektivnih bolesti (MDG 8), zaštiti zdravlja majki (MDG 6) i
kvalitetu ţivota siromašne populacije (MDG 11). TakoĊer doprinosi jednakosti spolova i
daje veće ovlasti ţenama, s obzirom da je povezan sa upisom i pohaĊanjem škola, a
pogotovo djevojaka (MDG 3). Ispunjavanje cilja doprinijelo bi smanjenju siromaštva
(MDG 1) i gladi (MDG 2) kroz korištenje vodosnabdijevanja u industriji i poljoprivredi, na
taj naĉin štedeći vrijeme potrebno za procjenjivanje koji izvor vode i sanitarni objekt je
bliţi, a ĉime se doprinosi poboljšanju zdravlja radne snage. Ono što je vaţno istaći jeste
da poboljšano vodosnabdijevanje i sanitacija promoviraju ekonomsku jednakost s
obzirom da su oni koji nemaju pristup ovim uslugama uglavnom siromašniji i ranjiviji
(izvor: http://www.un.org/millenniumgoals/)
Da bi se postigli milenijumski razvojni ciljevi u oblasti voda i sanitacije, od kljuĉne je
vaţnosti poznavati zahtjeve koji se odnose na specifiĉni resurs, nedostatke koji su vezani
za njega, te gdje se taj resurs moţe iskoristiti. Relevantne procjene trebaju biti
zasnovane na razumnim evaluacijama na globalnom, regionalnom i nivou same zemlje.
Nadalje, poreĊenje procijenjenih potrebnih finansijskih resursa sa postojećim nivoom
finansijskih sredstava pomaţe u mobilizaciji sredstava i usmjeravanju direktnih napora
na specifiĉne kontekste (npr. ruralne ili urbane), te na zemlje koje ne ispunjavanju ono
što je zacrtano milenijumskim razvojnim ciljevima.
Usvajanje milenijske deklaracije od strane 189 zemalja ĉlanica UN-a u septembru 2000
bio je jako vaţan trenutak za saradnju na globalnom nivou u dvadeset i prvom stoljeću.
Ova deklaracija definirala je neke od najvaţnijih izazova sa kojima se suoĉava ljudska
vrsta na poĉetku novog milenija, koje su moguće reakcije na ove izazove, te je
uspostavila specifiĉne indikatore za ocjenu napretka prema ispunjenju meĊusobno
povezanih ciljeva i zadataka kada je u pitanju upravljanje, mir, sigurnost, i ljudska
prava.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
9
Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi na prekretnici. Zemlja je poslije velikih ratnih
razaranja 1992 – 1995 i velike meĊunarodne podrške usmjerene na obnovu i
rekonstrukciju, na prekretnici izmeĊu ekonomske, socijalne i politiĉke zavisnosti, sa
jedne, i samoodrţivosti i vlastite odgovornosti za razvoj sa druge strane. “Izvještaj o
humanom razvoju – Milenijumski razvojni ciljevi – BiH 2003” stoga je proaktivno
usmjeren na preporuke za politike u posebnim sektorima, koje bi ostvarile samoodrţivost
i vlastitu odgovornost i još vaţnije, kvantitativne projekcije ostvarivanja milenijumskih
razvojnih ciljeva do 2015.
Više detalja o milenijumskim razvojnim ciljevima za BiH moţe se pronaći u izvještaju
“Kratki osvrt na status milenijumskih razvojnih ciljeva u BiH”, i “Izvještaju o humanom
razvoju - milenijumski razvojni ciljevi u BiH 2003 na stranici at www.undp.ba .
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
10
2 Upoznavanje sa projektom
Svrha projekta „Analiza SVS“ je da se izvrši analiza stanja u sektoru vodosnabdijevanja i
njegove funkcije humanog razvoja u Bosni i Hercegovini, uz vodstvo i nadzor MDG-F
DEG nacionalnog menadţera i koordinatora projekta.
MDG-F Ekonomsko upravljanje pod nazivom “Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju
kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu“ ima finansijsku podršku kroz Fond za
milenijumske razvojne ciljeve koji finansira Španska vlada, a ĉije je planirano trajanje 3
godine uz procijenjeni budţet od 4.450.000 USD. Program zajedno implementiraju UNDP
i UNICEF u partnerstvu sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva FBiH i RS, općinama koje uĉestvuju u projektu i njihovim vodovodnim
preduzećima i organizacijama civilnog društva.
Projekat će koristiti participatorni pristup, koji ukljuĉuje analizu na osnovu literature, kao
i terensku analizu koja će se sastojati od polustruktuiranih intervjua i anketa ĉiji je cilj
dobivanje povratnih informacija, a kako bi se prikupili i provjerili podaci, informacije,
mišljenja, impresije i stanovišta relevantnih zainteresovanih strana u sektoru voda, koji
su potrebni da bi se ispunili ciljevi osnovnog istraţivanja.
Istraţivanje će biti podijeljeno u ĉetiri nivoa, kako slijedi:
Vodovodna preduzeća u svakoj općini;
Na nivou općine, nadleţna sluţba za komunalne poslove, kupci, lokalno stanovništvo, nadleţna sluţba za izbjeglice i povratnike,
Na nivou entiteta – sektor voda i okoliša, sektor socijalne skrbi, asocijacije
vodovoda itd.
Na nivou drţave, nadleţno tijelo za vode i okoliš (MVTiEO).
Fokus istraţivanja je 20 općina koje su odabrane na osnovu sljedećih kriterija:
Ravnopravno pokriti cijelu teritoriju BiH,
Ravnopravno ukljuĉiti i općine iz RS i općine iz FBiH,
Imati reprezentativne uzorke većih i manjih naselja.
Tabela 2-1. Predložene općine koje su ukljuĉene u istraživanje
Grupa Općina
GRUPA I
1. KAKANJ F BIH
2. TRAVNIK- FBIH
3. VITEZ-FBIH
4. BUSOVAĈA-FBIH
5. NOVI TRAVNIK- FBIH
GRUPAII
6. KOSTAJNICA RS
7. DERVENTA RS
8. MODRIĈA RS
9. SRBAC RS
10. ORAŠJE F BIH
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
11
Grupa Općina
11. DOMALJEVAC FBIH
GRUPA III
12. PRIJEDOR RS
13. V. KLADUŠA FBIH
14. BIHAĆ F BIH
15. BUGOJNO F BIH
16. TREBINJE RS
GRUPA IV
17. SREBRENICA RS
18. ROGATICA RS
19. SOKOLAC RS
20. FOĈA RS
Cilj ove analize je ocijeniti:
Organizaciono stanje vodovodnih preduzeća,
Zakonodavstvo koje trenutno postoji na općinskom, kantonalnom, entitetskom i
drţavnom nivou kada je u pitanju sektor vodosnabdijevanja,
Raspoloţivu strukturu u sistemu socijalne skrbi i javnih sistema zdravstvene
zaštite, s ciljem osiguranja sigurnog vodosnabdijevanja i
Kapacitete općinskih organa uprave.
Sve teme će biti rodno osjetljive.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
12
3 Zadaci projekta
Ĉetiri nivoa osnovnog istraţivanja ukljuĉivala su:
Vodovodna preduzeća u svakoj općini;
Na nivou općine, nadleţna sluţba za komunalne poslove, kupci, lokalno
stanovništvo, nadleţna sluţba za izbjeglice i povratnike,
Na nivou entiteta, sektor voda i okoliša, sektor socijalne skrbi,asocijacije
vodovoda itd.
Na nivou države, nadleţno tijelo za vode i okoliš (MVTiEO).
3.1 Opis zadataka
U ovom poglavlju prezentirani su planirani zadaci te status po pitanju njihove
implementacije u trenutku pisanja ovog izvještaja. U prilogu se nalaze sljedeći
dokumenti: lista referentnih dokumenata, sadrţaj i struktura intervjua/anketa itd.
Zadatak 1. Pripremne aktivnosti
Na osnovu ciljeva ovog ugovora i predviĊenog obima analiza, Konsultant je pripremio
detaljan radni plan.
Komponente plana su izmeĊu ostalog ukljuĉivale:
Listu zainteresovanih strana koje će biti intervjuirane i kontaktirane, sa kontakt
detaljima,
Strukturu i sadrţaj intervjua za svaku grupu zainteresovanih strana,
Strukturu i sadrţaj upitnika za specifiĉne teme / zainteresovane strane,
Pripremljeno pozivno pismo za općine i vodovodna preduzeća,
Identifikaciju i prikupljanje referentnih dokumenata,
Aţurirani dinamiĉki plan aktivnosti.
Status zadatka: Završeno
Zadatak 2- Analiza dostupne dokumentacije
Organizacija je izvršila analizu postojećih strateških dokumenata i tehniĉkih izvještaja u
sektoru voda u BiH i regiji, Programski dokument MDG-F DEG, Izvještaj o statusu
milenijumskih razvojnih ciljeva za BIH i drugu relevantnu dokumentaciju.
Glavni set dokumenata koji se odnosi na sektor voda sastoji se iz:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
13
Federalne strategije zaštite okoliša 2008-2018
Federalne strategije upravljanja vodama
Projekta „Regionalni vodovod “Plava voda”” – periodiĉni izvještaj i izvještaj o
progresu projekta
Projekta rehabilitacije urbanih sistema vodosnabdijevanja u slivu rijeke Save –
raspoloţiva dokumentacija
Projekta institucionalnog jaĉanja vodovoda u gornjem i srednjem toku Vrbasa,
završni izvještaj
Institucionalno jaĉanje vodovoda, Pomoć vodovodima u BiH, Pilot vodovodi
Doboj, Konjic, Orašje i Tuzla, završni izvještaj i
Svih identificiranih referentnih dokumenata
Na osnovu informacija prezentiranih u dostupnoj referentnoj dokumentaciji, Konsultant
je pripremio Izvještaj o trenutnom stanju (poglavlje 4), za terenski izvještaj i za završni
izvještaj. Dokumentacija je prikupljena uglavnom putem internih izvora Konsultanta,
iako su strateški dokumenti takoĊer javno dostupni na web-stranicama relevantnih
ministarstava.
Izvještaj o trenutnom stanju ukljuĉuje ocjenu trenutnog stanja u sektoru voda u odnosu
na druge sektore, te daje pregled prioriteta u oblasti vodosnabdijevanja unutar koncepta
odrţivog razvoja BIH i koncepta pridruţivanja Evropskoj uniji.
Analiza pravnog okvira koji se odnosi na socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, kao i
pravnog okvira koji se odnosi na sektor voda, predmetom je analize dostupne
dokumentacije.
Konsultant je izvršio pretraţivanje svih informacija na internetu, a koje su se odnosile na
godišnje dodjeljivanje sredstava vlade i drugih donatora. Po potrebi su organizovani
dodatni sastanci i intervjui.
Status zadatka: Završeno
Zadatak 3- Terenska analiza
Terenska analiza podijeljena je na analizu na nivou vodovodnih preduzeća i nivou općina,
te na nivou entiteta i drţavnom nivou. Podaci potrebni za analizu, prikupljeni su uz
korištenje polustruktuiranih intervjua, anketiranja vodovodnih preduzeća i/ili sastanaka
sa predstavnicima svakog od ĉetiri nivoa koja su predmet istraţivanja. Ispitanici su
ustvari bili predstavnici zainteresovanih strana (svi prikupljeni podaci su rodno osjetljivi).
Da bi se na adekvatan naĉin analizirala situacija u svakoj od 20 općina, iste su grupisane
u ĉetiri grupe, a na osnovu regionalnog pristupa. Voditelj tima imenovao je timove
odgovorne za terenske analize u svakoj regiji. To je omogućilo paralelan rad timova, na
taj naĉin obezbjeĊujući dovoljno vremena za provoĊenje analize u svakoj općini. Timovi
su radili u skladu sa listom zainteresovanih strana te sa planom obilaska terena
pripremljenog od strane voditelja tima. Upitnici su izraĊeni od strane lokalnih tehniĉkih i
finansijskih eksperata. Oni su odgovorni za izradu upitnika u svrhu analize:
Stanja po pitanju organizacije u vodovodnim preduzećima
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
14
Tarifnih sistema i generiranja prihoda
Lokalni eksperti su obuĉili svaki tim prije obilaska terena.
Analiza na nivou drţave, entiteta i općine provedena je od strane lokalnih eksperata i
voditelja tima. Oni su radili u skladu sa listom zainteresovanih strana te sa planom
obilaska terena pripremljenog od strane voditelja tima. Koristili su metodu intervjua koji
se sastojao od specifiĉnih pitanja. Osim tema vezanih za vode o kojima se trebalo
razgovarati na općinskom nivou, tim je takoĊer obavio intervjue sa relevantnim
zainteresovanim stranama kako bi se procijenili kapaciteti u smislu socijalne skrbi,
zdravstvenog i općinskih sistema, te da bi se osigurala jednakost u pristupu kvalitetnom
vodosnabdijevanju, ukljuĉujući najbolje raspoloţive prakse.
Kada je u pitanju socijalni aspekt, konsultant je izradio upitnik kako bi:
Procijenio kapacitete i odnos lokalnih zajednica naspram sektora voda, i potencijal
da se osigura ravnopravan pristup kvalitetnom vodosnabdijevanju;
Procijenio zadovoljstvo kupaca o kvalitetu usluga vodosnabdijevanja u odabranim
općinama;
Procijenio stanje svijesti i znanja o temama i problemima vezanim za vodu;
U cilju adekvatne analize, korišten je CATI metod – kompjuterski podrţano telefonsko
anketiranje. Poseban softverski program je nasumiĉno birao telefonske brojeve
domaćinstava iz baze telefonskih brojeva fiksne telefonije sva 3 operatora koji trenutno
postoje u BiH. Anketari su ĉitali pitanja i moguće odgovore sa ekrana, a zatim direktno
unosili odgovore u bazu podataka. Obrasci na osnovu kojih se vrši preskakanje
telefonskih brojeva, kao i obrada upitnika, su procesi koje kontrolira program.
Sluĉajni slojeviti reprezentativni uzorak trenutne populacije u 20 općina kreiran je u
svrhu anketiranja. Uzorak je reprezentativan za svaku općinu.
Veliĉina uzorka nije manja od 100 ispitanika u svakoj općini, što znaĉi 2000 ispitanika. U
ovoj antketi korištena je tehnika sluĉajnog odabira na osnovu toga ĉiji je roĊendan,
meĊu ĉlanovima domaćinstva, bio zadnji.
Nakon prvog kontakta, anketar je postavljao pitanje o broju porodica ili domaćinstava u
jednom stanu ili kući, te broju ĉlanova svakog domaćinstva. Anketari su zatim vršili
odabir tako što su birali domaćinstvo sa manjim brojem ĉlanova, dok su pri sljedećem
pozivu birali domaćinstvo sa više ĉlanova. Anketari su biljeţili broj domaćinstava na
svakoj adresi. Anketar bi zamolio da razgovara sa osobom u odabranom domaćinstvu ĉiji
je roĊendan bio zadnji. Ukoliko ta osoba nije kod kuće, anketar bi, ukoliko je moguće,
zakazao termin kada će ponovo nazvati. Anketari bi pozvali sljedeće domaćinstvo ukoliko
ni nakon pet pokušaja razgovora sa odgovarajućim ispitanikom i dalje nisu uspjeli da
stupe u kontakt s njim. Ovaj metod je osigurao sluĉajni odabir ispitanika. Tokom finalne
analize, odreĊivane su kvote, kako bi svako naselje u svakoj od 20 općina bilo uzeto u
obzir.
Anketar bi zabiljeţio svaki sluĉaj odbijanja uĉešća u anketi (ukljuĉujući podatke o spolu,
procijenjenoj starosti ispitanika, te razloge odbijanja uĉešća u anketi). Preko 50%
sluĉajno odabranih i anketiranih ljudi je uĉestvovalo u anketi.
Status zadatka: Završeno
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
15
Zadatak 4- Analize podataka
Cjelokupan unos i analiza podataka vršeni su u Sarajevu. Tim je vršio analize
prikupljenih podataka u skladu sa strukturom finalnog izvještaja te procjenama
navedenim u Projektnom zadatku. Fokus je bila analiza nedostataka. U sluĉajevima kada
su neki podaci nedostajali, timovi bi naknadno još jednom posjetili relevantnu
zainteresovanu stranu.
U cilju unosa podataka o socijalnom aspektu, korištena je posebna maska unutar
programskog sistema za anketiranje. Kada su podaci uneseni, izvršena je njihova analiza
korištenjem SPSS-a (Software Program for Social Sciences – softverskog programa za
društvene nauke) – koji je profesionalni anketni softverski paket. SPSS je korišten za
preĉišćavanje podataka, logiĉku kontrolu i kreiranje unakrsnih tabela sa rezultatima.
Napravljena su najmanje dva seta tabela za svaku anketu, na osnovu odabira razliĉitih
varijabli / promjenjivih.
Status zadatka:Završeno
Zadatak 5- Priprema izvještaja
Poĉetno istraţivanje dalo je kljuĉne informacije i podatke o postojećim i potencijalnim
poboljšanjima/intervencijama potrebnim u sektoru voda u BiH, u svrhu buduće
implementacije programa.
Status zadatka: Završeno
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
16
4 Pozadinski izvještaj
U ovom poglavlju su prikazani rezultati analize postojećih dokumenata vezanih za razvoj
usluga vodosnabdijevanja u posljednjih 15 godina.
4.1 Prethodna pomoć
Intervencije u sektoru okoliša i voda od strane raznih donatora bile su znaĉajne u
proteklom razdoblju.
4.1.1 Strategija smanjenja siromaštva (Srednjoroĉna razvojna strategija)
Priprema Srednjoroĉne razvojne strategije (PRSP) BiH zapoĉela je u aprilu 2002. i trajala
je oko osamnaest mjeseci. Definiranje prijedloga prioriteta i same strategije bio je
zadatak 20 radnih grupa, sastavljenih od predstavnika Vijeća ministara i entitetskih
vlada, kao i niţih nivoa vlasti (Brĉko Distrikt, kantoni, općine) . IzmeĊu ostalog, jedna od
radnih grupa pokrivala je sektor upravljanja vodama. Glavne preporuke ukljuĉene u
PRSP vezane za sektor voda su: Upravljanje vodama bit će organizirano na principu
rijeĉnih slivova. Regulatorni mehanizam uspostavit će se za praćenje rada općinskih
vijeća na odreĊivanju tarifa i za osiguranje oĉuvanja kvalitete vode i zaštite okoliša.
Autonomija i upravljanje kapacitetima vodovoda će biti ojaĉano, a stepen povrata
troškova komunalnih usluga će se povećati, da bi odraţavalo stvarne troškove, s
tendencijom pripreme ovih segmenata za privatizaciju. Ulaganja u proširenje
vodovodnih i kanalizacijskih sistema će se povećati, kao i na ureĊenje vodotoka i zaštitu
od štetnog djelovanja voda. Efikasnijem korištenju voda za navodnjavanje i proizvodnju
elektriĉne energije, iskorištavanju mineralnih i termalnih voda, kao i ponovnom
pokretanju plovidbe na rijeci Savi, biće posvećene posebna paţnja.
4.1.2 Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP)
Nacionalni okolišni akcioni plan (NEAP) za Bosnu i Hercegovinu pripremljen je 2003. Cilj
NEAP-a je identifikacija kratkoroĉnih i dugoroĉnih prioritetnih aktivnosti i mjera na
temelju kojih će se pripremiti dugoroĉna strategije zaštite okoliša u skladu s
ekonomskom, socijalnom i politiĉkom situacijom u Bosni i Hercegovini.
Plan prikazuje stanje okoliša u osam kljuĉnih sektora i predlaţe mjere za rješavanje
kljuĉnih problema okoliša, te definira institucionalne i tehniĉke zahtjevi za provedbu,
aţuriranje i nadzor NEAP-a.
Jedno od tematskih podruĉja koje je identificirano kao kljuĉno pitanje zaštite okoliša je
voda. Na temelju analize postojećeg stanja u svim oblastima zaštite okoliša utvrĊeno je
da podruĉje vodnih resursa i otpadnih voda predstavlja prvi prioritet NEAP-a.
Vezano za vodosnabdijevanje, prioriteti su:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
17
- Provedba dugoroĉnih projekata vodosnabdijevanja u najugroţenijim regijama u BiH;
- Identifikacija i minimizacija (rehabilitacija) gubitaka vode u sistemima
vodosnabdijevanja, gdje su gubici do 60%.
- Priprema realizacije projekata za izgradnju novih i sanaciju postojećih sistema za
preĉišćavanje otpadnih voda;
- Sanacija postojećih i izgradnja kanalizacijskog sustava u ugroţenim regijama BiH
4.1.3 Donatorski programi u sektoru voda i sanitacije u BiH
Tokom rane faze rekonstrukcije zemlje, meĊunarodni donatori su se saglasili da
rehabilitaciji sektora voda i otpadnih vode treba dati vrlo visok prioritet. MeĊunarodna
donatorska zajednica pripremila je i podrţala Program hitne izgradnje u sektoru voda
1996., kako bi se popravile ratne štete, obnovio nivo osnovnih usluga, te poboljšao nivo
usluga. Razliĉiti donatori finansirali su brojne hitne kapitalne i rehabilitacione projekte
širom zemlje. U ranoj fazi uoĉeno je da je potrebna temeljna reforma sektora, kako na
nacionalnom tako i na lokalnom nivou. Općenito, Europska unija financira programe
usmjerene na procjenu i davanje preporuka za reformu sektora na nacionalnom nivou u
oba entiteta Bosne i Hercegovine. USAID financira programe za jaĉanje vodovoda na
lokalnom, općinskom nivou.
4.1.3.1 USAID programi
Opći cilj USAID programa bio je jaĉanje institucionalnih i financijskih kapaciteta
vodovodnih preduzeća u mjeri potrebnoj za postizanje financijske odrţivosti i operativne
uĉinkovitosti potrebne kako bi se kvalificirala za komercijalne kredite Svjetske banke ili
drugih zajmodavaca. USAID je organizirao niz radionica za uposlenike i zvaniĉnike općina
i vodovodnih preduzeća, kako bi ih upoznali s osnovnim principima finansijskog
planiranja na osnovu pokrivanja troškova kao i kompjuterskih modela kako slijedi:
- Neobraĉunata voda i menadţment potraţnje za vodom - serija obuka za
vodovodna preduzeća, World Learning Inc i projekt USAID-a, 2003;
- Voda i okoliš - postrojenja za preĉišćavanje otpadnih voda - serija obuka za
vodovodna preduzeća i predstavnike vlada, World Learning Inc i projekt USAID-a,
2002;
- Raĉunovodstvo / Buţeti / Tarifni sistem i Izvještavanje za komunalna preduzeća,
serija obuka za komunalna preduzeća, World Learning Inc i projekt USAID-a,
2001;
- Menadţment komunalnih preduzeća, serija obuka za komunalna preduzeća, World
Learning Inc i projekt USAID-a, 1999;
- Povrat troškova za vodovodna preduzeća - serija obuka za komunalna preduzeća,
World Learning Inc i projekt USAID-a, 1998-1999.
U 1999. godini izrada Studije o ˝Deset odabranih pilot vodovodnih preduzeća u BiH“
finansirana je od od strane USAID-a da bi se utvrdili postojeći uvjeti u vodovodnim
preduzećima, a na temelju rezultata dobivenih kroz posjete deset komunalnih
preduzeća, ukljuĉujući osnovne administrativne i fiziĉke uvjete; kao i ocijenili
postojeći institucionalni i financijski kapaciteti vodovodnih preduzeća. Specifiĉne
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
18
preporuke za jaĉanje institucionalnih i financijskih kapaciteta komunalnih preduzeća
date su okviru ove studije.
Na temelju preporuka iz ove studije, u 2002. godini, USAID je finansirao detaljan
program "Pomoć vodovodnim preduzećima u BiH - Pilot vodovodna preduzeća: Doboj,
Konjic, Orašje i Tuzla za jaĉanje ovih preduzeća u sedam prioritetnih podruĉja:
Povećanje autonomije vodovodnih preduzeća; Povećanje stopa naplate prihoda;
Razvijanje uĉinkovitog programa za mjerenje; Smanjenje neobraĉunate vode; Razvijanje
uĉinkovitog raĉunovodstvenog sistema, Razvoj uĉinkovitog sistema budţetiranja; Razvoj
tarifnih modela za opću uporabu za sva preduzeća. Kasnije, u 2004. godini, USAID ovaj
program sa smanjenom opsegu rada za komunalije vode u Srebreniku, Cazin i Sokolac.
4.1.3.2 Sažetak napora EU za reformu sektora
4.1.3.3 Studijska faza: Institucionalno jačanje sektora voda, Faza I:
(institucionalni aspekt, pravni aspekt, aspekt ljudskih resursa, finansijski
aspekt i kvalitet voda) – 1998-2000, PHARE Program
Europska unija (a kasnije i vlade Finske, Švicarske i druge), pokrenula je projekat studije
za procjenu sektora voda na nacionalnom nivou dva entiteta drţave, Federacije BiH i
Republike Srpske. Izvještaj Federacije BiH završen je 1999., a za podruĉje Republike
Srpske 2000. Studije su ocijenile postojeće stanje i dale preporuke za široku reformu u
upravljanju svim aspektima vodnih resursa u oba entiteta. Prijedlozi za reforme su se
temeljili na europskim modelima, koji istiĉu podjelu odgovornosti na podruĉja definirana
granicama rijeĉnih slivova. Neki od principa preporuka I faze su bili:
- Uspostava uprave za rijeĉne slivove (i tijela) (RBBs) kako bi se olakšala
meĊukantonalna koordinacija, i uskladila sa praksom EU.
- Podsticanje usmjeravanja sektorskih zadataka od kantona ka RBBs tako da se (a)
integriraju pitanja zaštite okoliša i voda, (b) dozvoli koordinacija izmeĊu kantona za
podjelu rijeĉnih slivova, te s odgovarajućim RBBs u RS, i (c) odgovori na zahtjeve
EU.
- Usvojiti naĉela EU vezana za upravljanje vodama i administriranje, i
- Uspostaviti naĉelo da vodovodi (na općinskoj razini) trebaju biti u vlasništvu općine,
ali autonomni i finansijski nezavisni.
4.1.3.4 Faza implementacije: Institucionalno jačanje sektora voda, Faza II:
(Program upravljanja riječnim slivovima) – 2003 – 2005, CARDS Program
Projekt je trenutno u toku u FBiH i RS-u. Ova faza Implementacije uzela je u obzir
preporuke iz Studijske faze, ali sa nekim izmjenama u odnosu na organizacionu
uspostavu u skladu sa novim Zakonima o vodama (za oba entiteta - Federaciju BiH i
RS), koji su izraĊeni i trenutno su u procesu usvajanja od strane Vlada. Ostale planirane
aktivnosti i napredak u okviru ovog projekta su sljedeći:
- Priprema pod-zakonskih akata
- Uspostava autonomne, nepristrasne jedinice / tijela za licenciranje kao konceptualnog
okvira za provedbu zakona vezanih za vode;
- Finansiranje modela za sve nivoe sektora upravljanja vodama;
- Priprema programa uĉešća javnosti;
- Uspostava jedinstvenog vodnog informacionog sistema na drţavnom nivou;
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
19
- Jaĉanje ljudskih kapaciteta;
4.1.3.5 Upravljanje kvalitetom voda na nivou riječnih slivova u BiH (April 2005 –
Mart 2007)
Svrha projekta bila je podrška institucijama u sektoru voda u Bosni i Hercegovini u
postizanju" dobrog stanja voda ", kako je definirano Okvirnom direktivom o vodama,
putem uvoĊenja naĉela upravljanja vodama u skladu s EC praksom. Glavna aktivnost
projekta bila je priprema plana zaštite voda, sa fokusom na probleme izazvane
zagaĊenjem od strane komunalnih otpadnih voda i time davanje preliminarnog okvira za
izradu Programa mjera (tj. institucionalnih instrumenata i tehniĉkih mjera).
Plan za zaštitu voda kao glavni rezultat projekta dopunjen je radom na razvoju sistema
za podršku odluĉivanju i pruţanju podrške za poboljšanje upravljanja agencija za vode
kao i radom na monitoring mreţi kvaliteta vode u rijekama i odgovarajućim
laboratorijama za kvalitet vode.
Projektni rezultati mogu se sumirati na sljedeći naĉin:
- IzraĊen nacrt Plana zaštite voda u kojem su navedene mjere vezane za rješavanje
problema zagaĊenja površinskih voda u Bosni i Hercegovini od strane urbanih
otpadnih voda
- Pripremljen sistem za podršku odluĉivanju u upravljanju kvalitetom voda
- Koncipirana mreţa monitoringa kvaliteta voda
- Identificiran obim i uspostava laboratorija za kvalitet voda
Dodatne usluge vezane za podršku upravljanju kvalitetom voda u BiH ugovorene su u
septembru 2007. sa trajanjem od jedne godine. Glavni zadaci II faze projekta su:
- olakšavanje finansiranja od strane EU/IPA fondova i meĊunarodnih finansijskih
institucija za infrastrukturne investicije u sektor voda i otpadnih voda u BiH vezano
za sljedeće komponente:
o nastavak institucionalnog jaĉanja sektora voda u BiH iniciranog od strane
EC
o podršku nastavku razvoja procesa upravljanja vodama
o Dostupnost kvalitetnih ulaganja u projekte zaštite okoliša finansirane od
strane meĊunarodnih finansijskih institucija putem poboljšanja kapaciteta
za izradu projekata vlasti u BiH i poboljšanja saradnje sa meĊunarodnim
finansijskim institucijama
4.1.3.6 Pilot plan riječnih slivova za rijeku Savu(r 2004 – 2007)
Projektom je pruţena pomoć Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori sa ciljem
jaĉanje saradnju u upravljanju vodama uz princip integralnog upravljanja vodama u
skladu sa ODV i ICPDR dokumentima, putem:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
20
- jaĉanja nacionalnih kapaciteta u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama (ODV),
usmjereno na prekograniĉno upravljanje vodama (putem informisanja, jaĉanja
svijesti i razliĉitih obuka u skladu sa smjernicama ODV)
- pripremu pilot projekata u odabranim podruĉjima pod-slivova (u BiH za rijeku
Vrbas) kako bi se testirala primjena EU ODV, i razvio harmonizirani metodološki
pristup za upravljanje rijeĉnim bazenima u regionu rijeke Save
- jaĉanje kapaciteta Komisije za rijeku Savu (zajedniĉkog informacionog sistema,
koordinacije unutar strateške grupe za Odrţivo upravljanje vodama)
BiH pilot projekat „Izvještaj o karakterizaciji za bazen rijeke Vrbas‟ elaborirao je
karakterizaciju za površinske i podzemne vode, dao analizu pritisaka i uticaja,
ekonomsku analizu, kao i procjenu rizika. Sistem monitoringa je preispitan u odnosu na
postojeće automatske i laboratorije za monitoring površinskih voda u slivu rijeke Vrbas.
Posebna paţnja posvećena je informisanju i konsultacijama sa javnošću, u odnosu na
trenutne aktivnosti i one koje su predviĊene Okvirnom direktivom o vodama.
4.1.4 EBRD aktivnosti u Bosni i Hercegovini
Tokom 2004., EBRD je inicirao dijalog sa drţavnim vlastima o potrebi za većim
ulaganjima u sektor općinske infrastrukture, a posebno o pravnim i regulatornim
reformama koje bi omogućile finansiranje na decentralizovanoj i potpuno komercijalnoj
bazi. Kao rezultat, EBRD je u decembru 2004. potpisala Protokol sa vladama kojim je
iskazala svoj interes za osiguranje kredita od više od 30 miliona € direktno za
općinska/kantonalna preduzeća usmjereno na infrastrukturne usluge sa fokusom na vode
i otpadne vode.
Vlade su se u zamjenu obavezale da će pruţiti garanciju za takve kredite. Garancija je
potrebna zbog visine tarifa i pravne i institucionalne reforme koje su u ranoj fazi
tranzicije. Banka predviĊa postepeno kretanje od zavisnog ka nezavisnom poslovanju na
trţišnim principima u odnosu na to kako općinske i kantonalne finansije budu postajale
sve sigurnije i predvidljivije.
Kljuĉni faktor uspjeha je spremnost preduzeća i lokalnih vlasti da diskutuju o svojim
finansijskim i operativnim praksama na otvoren i transparentan naĉin. Potencijalni
općinski infrastrukturni projekti identificirani su u Tuzli i Banja Luci, dok se ostali gradovi
još razmatraju. Hitne investicione potrebe u Tuzli odnose se na novi ureĊaj za
proĉišćavanje vode koji će osigurati sigurno snabdijevanje grada kvalitetnom vodom za
piće. Da bi se projekta implementirao, potrebno je integriranje postojeća tri preduzeća u
jedno jedinstveno za vode. Trenutno većina stanovnika ima vodu na raspolaganju šest
sati dnevno. U Banja Luci prioritetne investicije se odnose na vodosnabdijevanje,
ukljuĉujući dio grada koji nije uopšte pokriven uslugom snabdijevanja vodom.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
21
4.1.5 Aktivnosti Svjetske banke u Bosni i Hercegovini
4.1.5.1 Projekat zaštite kvaliteta voda (GEF)
Projekat zaštite kvaliteta voda (GEF) usmjeren je na dalje jaĉanje kapaciteta
lokalnih vodovodnih preduzeća i smanjenju zagaĊenja iz opštinskih izvora rijeka Neretve
i Bosne. Projekat se sastoji iz sljedećih pet komponenti: Komponenta 1) će osigurati
bazu za sve sljedeće aktivnosti na planu poboljšanja sistema otpadnih voda kako bi se
smanjilo zagaĊenje rijeka. Komponenta 2) će finansirati izgradnju nekoliko glavnih
kolektora i poboljšanje kanalizacionih postrojenja u rijeĉnim bazenima Neretve i Bosne
(Mostar, Ţivinice, Trnovo, Odzak) Komponenta 3) izrada studije izvodljivosti o niskoj
cijeni prirodnog tretmana otpadnih voda uzimajući u obzir prirodne uslove kao što su
klima, hidrogeologija (osjetljivo kraško podruĉje) i upotreba zemljišta relevantno za
rijeke Bosnu i Neretvu. Komponenta 4) će ukljuĉivati upravljanje i monitoring projekta; i
obuku za vodovode i lokalne vlasti o implementaciji projekta. Komponentom 5) će se
finansirati obuka za finansijsko upravljanje u svrhu institucionalnog jaĉanja i izgradnje
kapaciteta vodovoda kao i priprema nacrta godišnjeg plana budţeta za svaki od
vodovoda.
Projekat urbane infrastrukture i pružanja usluga – Glavni ciljevi projekta su a)
poboljšanje raspoloţivosti, kvaliteta i sposobnosti za obavljanje funkcija osnovnih
općinskih usluga, a posebno, vodosnabdijevanja i kanalizacije; b) jaĉanje sposobnosti
kantonalnih i općinskih vlasti da poboljšaju upravljanje i institucionalne kapacitete za
razvoj infrastrukture putem izrade Plana urbanog upravljanja, i, c) koliko je moguće,
podsticati dublje društvene kohezije putem poboljšanja uslova ţivota. Komponente
projekta usmjerene su na: 1) podršku finansijskom upravljanju i obuku kako bi se ojaĉali
i izgradili institucionalni kapaciteti; izradu nacrta godišnje plana poslovanja za svaki
vodovod; obuku za pripremu izrade Plana urbanog upravljanja. Studija institucionalnog
kapaciteta i uloge vlasti će se fokusirati na odgovarajuće jaĉanje kapaciteta; 2)
finansiranje pripreme Plana urbanog upravljanja u odabranim podruĉjima (Banjaluka,
Kanton Livno, Mostar, Kanton Sarajevo, Srebrenica, Kanton Tuzla), da bi se identificirali
prioriteti, poboljšalo poslovanje i odrţavanje, te maksimizirale prednosti ulaganja. Ovim
Planovima će se analizirati trenutna efikasnost poslovanja; trenutno odrţavanje;
identificirala materijalna sredstva koja je potrebno rehabilitirati, i utvrditi zahtjeve za
uslugama. TakoĊer će biti finansirano investiranje u odabrane sektorske usluge; 3)
financiranje prioritetnih ulaganja s najmanjim troškovima, na temelju poboljšanja
sistema, smanjenje korištenja energije, ukljuĉujući odgovarajuća ulaganja u
vodoosnabdijevanje i kanalizaciju. vodovodna preduzeća će biti podijeljena u tri grupe:
Grupa A (Banjaluka, Lukavac, Posušje, Cazin), će se sastojati od preduzeća koja su
prošla finansijski, institucionalni, tehniĉki, okolišni i društveni rad tokom pripreme
projekta; Grupa B Preduzeća za koje se oĉekuje da postignu finansijsku odrţivost i
pokriju sve troškove poslovanja i odrţavanja do 2009; i, Grupa C (Stolac, Srebrenica,
Vareš) usmjerena je na podruĉja gdje nedostaje socijalne kohezije, ili su pogoĊena u
poslijeratnom periodu, osigurana sa IDA kreditima malih iznosa, dodatno uz grant
financiranja od strane drugih donatora; 4) financiranje planiranja i projektovanja,
inţenjeringa za pripremu konaĉnog projekta i tenderske dokumentacije, te pomoć u
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
22
procesu nabavke i nadzora izgradnje investicije, i, 5) finansiranje operativnih troškova,
plata, revizija, kao i smjernica i obuke za vodovodna preduzeća i lokalnu vlast o
implementaciji projekta. TakoĊer će biti podrţana i realizacija edukativne kampanje o
vezi izmeĊu poboljšanja usluga i spremnosti plaćanja za te usluge.
4.1.6 Ostali donatorski projekti vezani za vodovodna preduzeća u B&H
4.1.6.1 Aktivnosti Norveške Agencije za razvojnu saradnju (NORAD)
Od 1998., Norveška agencija za razvojnu saradnju (NORAD) podrţava sektor vodovoda i
kanalizacije Bosni i Hercegovini, u oba entiteta, F B&H and RS. Podrška je pruţena u 14
općina; Brĉko, Trebinje, Srbac, Gradiška, Modriĉa, Kotor Varoš, Novi Grad, Kalesija,
Mostar, Odţak, Kreševo, Kiseljak, Fojnica, Donji Vakuf, Jajce, Gornji Vakuf-Uskoplje,
Bugojno i Bosanska Krupa. Neki od aktuelnih projekata su:
- Institucionalno jaĉanje vodovoda u gornjem i srednjem toku sliva rijeke Vrbas (Donji
Vakuf, Gornji Vakuf, Bugojno i Jajce, NORPLAN Norway Projekat, 2003-2005;
- Program jaĉanja vodovoda u Kreševu, Kiseljaku i Fojnici, NORPLAN Norway Projekt,
2003.
4.1.6.2 Uspostava i institucionalno jačanje asocijacije vodovoda u BiH (BHWWA),
EC LIFE Third Countries Projekt, 2002-2004
Projekat je bio usmjeren na uspostavu Asocijacije vodovoda u BiH (BHWWA) i njenom
budućem jaĉanju (www.bhwwa.org).
Tokom perioda implementacije uspostavljena je BHWWA u ĉije ĉlanstvo se prikljuĉilo 72
vodovoda, 7 privatnih preduzeća i 1 pojedinac iz oba entiteta (FB&H i RS). BHWWA
Trening Centa je uspostavljen, odrţano je nekoliko radionica na teme gubitaka vode,
smanjenje koliĉina neobraĉunate vode, GIS-a, pitanja privatizacije, benchmarking-a,
revizije voda , itd., i Priruĉnik o primjeni najboljih praksi upravljanja u vodovodima je
pripremljen i distribuiran svim ĉlanicama. Jedna od primarnih aktivnosti bila je širenje
informacija javnosti i zainteresiranim stranama o EU Okvirnoj direktivi o vodama i
najboljim EU praksama o upravljanju vodnim resursima.
4.2 Pomoć koja je toku
4.2.1 Podrška vodnoj politici BiH-IPA 2007 program
Opći cilj projekta je osigurati zaštitu i racionalno korištenje vodnih resursa u BiH, uz
primjenu naĉela integrisanog upravljanja vodama u skladu sa standardima Evropske
unije.
Projektom će biti podrţan razvoj i implementacija entitetskih Zakona o vodama a u
skladu sa naĉelima EU Okvirne direktive o vodama i drugim direktivama vezanim za
sektor voda. Pored toga projektom će biti ojaĉani kapacitete BiH zaduţeni za
koordinaciju i provedbu meĊunarodnih konvencija kojih je i BiH ĉlan.
Sljedeći rezultati se oĉekuju:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
23
- Politika voda i korespondirajuća strategija biće pripremljena u skladu sa entitetskim
zakonima, usklaĊeno na nivou BiH, uz meĊusobni dogovor kljuĉnih sudionika.
- Podzakonski akti vezani za entitetske zakone o vodama biće pripremljeni u skladu sa
EU zakonodavstvom, te usklaĊeni i dogovoreni izmeĊu kljuĉnih sudionika.
- Mehanizam javnih konsultacija i razmjene informacija biti će uspostavljen pri ĉemu će
javnost i sudionici biti aktivno ukljuĉeni u postupak planiranja.
4.2.2 Regionalni Vodovodni Sistem Plava Voda
Glavni investicijski projekt regionalnog sistema vodoopskrbe Plava Voda uzet je u
razmatranje za financiranje paralelno, kreditima od strane Evropske banke za obnovu i
razvoj (EBRD) i Razvojne Banke Vijeća Evrope ("CEB"). Glavna namjena tih kredita bit će
financiranje opravdanih troškova za gradnju objekata za dovod vode na izvorištu Plava
Voda u Općini Travnik, izgradnja glavnog transportnog cjevovoda od izvora (oko 30 km)
do općine Zenica, kao i objekata koji bi omogućili povezivanje s postojećim vodovodnim
mreţama u ovim općinama. Cjevovod će biti projektiran tako da moţe opsluţivati i druge
općine koje se nalaze duţ trase, i to Novi Travnik, Vitez i Busovaĉa.
Cilj projekta je povećanje obima eksploatacije vode iz izvora Plava Voda, koji se nalazi u
gradu Travniku(trenutno se koristi u ograniĉenoj mjeri za lokalni vodovod), za opskrbu
još tri općine u Srednjobosanskom kantonu, kao i Općine Zenica, u susjednom Zeniĉko-
dobojskom kantonu.
Krajnji cilj projekta je dugoroĉno obezbjediti pouzdan sistem vodosnabdijevanja za
stanovništvo kroz zajedniĉke napore obuhvaćenih općina.
4.2.3 Projekt Upravljanja Neretvom i Trebišnjicom
Projekt se implementira na podruĉju BiH i Republike Hrvatske. Ukljuĉuje ĉetiri
komponente: (1) Poboljšano upravljanje prekograniĉnim vodnim resursima, (2)
Poboljšano upravljanje i korištenje moĉvarnih ekosistema i biodiverziteta, (3) Visoko
prioritetna ulaganja za kontrolu oneĉišćenja voda, i (4) Uĉestvovanje javnosti i
upravljanje provedbom projekta.
- Komponenta 1: Poboljšano upravljanje PREKOGRANIĈNIM vodnim resursima
Cilj ove komponente je poboljšati kapacitet upravljanja vodnim resursima u obje zemlje i
jaĉanje prekograniĉnih mehanizama (institucionalnih, tehniĉkih i regulacijskih) kao i
alate za uĉinkovito upravljanje vodnim resursima. Ova komponenta bi podrţala
nacionalne i meĊudrţavne institucije za prekograniĉno upravljanje rijeĉnim slivovima;
podrţala bi prekograniĉne alata za upravljanje, ukljuĉujući mjerenja u cijelom slivu,
monitoring, modeliranje i sustave za upravljanje bazom podataka uz obuku i izgradnju
sposobnosti; kao i razvila plan NTRB IWRM, nakon WSSD POI i EU WFD, koji bi
ukljuĉivao punu pozornost hranjivih smanjenja potreba, i odrţavanja okoliša tokova.
- Komponenta 2: Poboljšano upravljanje i korištenje moĉvarnih ekosistema i
biodiverziteta
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
24
Cilj ove komponente je odrţavanje i oĉuvanje ekosistema ovisnih o vodi i njihovih
biodiverziteta u priobalnom podruĉju NTRB, koji je identificiran u MED TDA kao kritiĉan
za zdravlje Jadransko-mediteranskog ekosistema. To su moĉvare u donjem dijelu NTRB.
Ova komponenta balansira oĉuvanje, ublaţavanje i prevenciju u pratećim djelatnostima
za odrţavanje moĉvara, ukljuĉujući i one koje imaju status zaštićenog podruĉja u obje
zemlje; te za ublaţavanje utjecaja slane vode, što je glavna prijetnja za kvalitetu vode i
ekosistema u podruĉju ušća.
- Komponenta 3: Visoko prioritetna ulaganja za kontrolu oneĉišćenja voda
Cilj ove komponente je smanjenje oneĉišćenja voda, uglavnom hranjivim tvarima, od
NTRB, kroz visoko-prioritetna ulaganja u jeftiniju, odgovarajuću tehnologiju za
unapreĊenje otpadnih voda u tri općine, i mala poboljšanja infrastrukture odvodnje i
tretmana otpadnih voda u druge dvije općine i jednom industrijskom sektoru u BiH.
Svako odabrano mjesto ispuštao u NTRB na naroĉito ekološki osjetljivom podruĉju.
Općine i lokalne industrije uĉestvovati će sa najmanje 50 posto troškova ulaganja.
Projekt će takoĊer financirati izgradnju kapaciteta za praćenje i provedbu ispusta
industrijskih otpadnih voda razvojajući standarde i smjernica za ispuste.
- Komponenta 4: Uĉestvovanje javnosti i upravljanje provedbom projekta
Cilj ove komponente je da se poveća sudjelovanje civilnog društva u procesu donošenja
odluka za upravljanje vodnim resursima. Potkomponente će financirati obimna širenja
znanstvenih spoznaja i aktivnosti za jaĉanje tog cilja. Postoje tri potkomponente:
Ukljuĉenost Znanstvene Zajednice, sudjelovanje civilnog društva i upravljanje
projektom.
4.2.4 Izrada Studije izvodljivosti za sistem vodoopskrbe za Dubrava plato
Sveukupni ciljevi projekata kojih je i ovaj ugovor dio, su podrška Bosni i Hercegovini u
provedbi Direktive vode za piće, dok je specifiĉni cilj pripremiti studiju izvedivosti
prioritetnih projekata vodoopskrbe općine Ĉapljina:
- Vodoopskrbni sistem Dubrava
- Vodoopskrbni sistem za naselja Trebiţat, Zvirovići i Prćavci
Izvještaj Studije izvodljivosti treba sadrţavati slijedeće:
- Uvod koji opisuje pozadinu cjelokupnog projekta i pripreme izvještaja.
- Geografsku, društveno-ekonomsku i administrativnu pozadinu Ĉapljina / Dubrave
regije.
- Procjena postojeće infrastrukture vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, razine
usluga, operativno i financijsko poslovanje komunalnog preduzeća i ekološki
pregled postojećeg stanja.
- Dugoroĉni strateški plan za ulaganje u sektor vode i kanalizacije za plansko
razdoblje do 2035.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
25
- Opravdanost projekta ukljuĉujući procjenu alternativnih mogućnosti razvoja,
financijske procjene i analize rizika, ekonomsku opravdanost i procjenu utjecaja
na okoliš predloţenog projekta.
- Opis predloţenog projekta.
- Provedbene aranţmane.
Ukljuĉene su općine: Ĉapljina, Stolac i grad Mostar; Bosna i Hercegovina
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
26
5 Pravni, institucionalni i finansijski okvir
5.1 Pravni okvir
U ovom poglavlju dat je prikaz vaţećih zakonskih propisa koji se tiĉu sektora
vodosnabdijevanja i javnog zdravlja. Moţe se reći da je Bosna i Hercegovina postigla
okvir koji je dobar temelj za dalji rad na usklaĊivanju nacionalnih propisa sa zahtjevima
EU legislative.
5.1.1 Državni nivo
Osnove pravnog sistema Bosne i Hercegovine su utvrĊene Ustavom Bosne i
Hercegovine, koji je sastavni dio Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
(aneks IV).
U Ĉlanu III Ustava, taĉka 1 I taksativno su pobrojane nadleţnosti koje vrši Bosna i
Hercegovina:
Vanjska politika;
Vanjskotrgovinska politika;
Carinska politika;
Monetarna politika;
Finansiranje institucija i meĊunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine;
Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donošenje propisa o tome;
ProvoĊenje meĊunarodnih i meĊuentitetskih kriviĉnopravnih propisa i odnose
sa Interpolom;
Postavljanje i rad zajedniĉkih i meĊunarodnih komunikacionih ureĊaja;
Donošenje propisa o saobraćaju izmeĊu entiteta;
Kontrola zraĉnog prometa.
U ĉlanu III, taĉka 1., pod a) Ustava odreĊuje da “sve vladine funkcije i ovlaštenja koje
po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju
entitetima.”
Ĉlanom III taĉka 5. pod a) odreĊeno je “da će Bosna i Hercegovina preuzeti one
nadležnosti oko kojih se entiteti usuglase…” kao i one nadleţnosti koje su neophodne
radi “…ispunjavanja međunarodnih obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela”.
Iz gore navedenog proizlazi da nadleţnosti za upravljanje prirodnim resursima, ukljuĉivo
i vodu i zaštitu ţivotne sredine pripadaju entitetima.
Nadleţnosti BiH koji se odnose na definisanje politike, osnovnih principa, koordinacije
djelatnosti i usklaĊivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na meĊunarodnom
planu u podruĉju zaštite okoliša definisane su Zakonom o ministarstvima i drugim
organima uprave BiH; (Sluţbeni glasnik BiH 05/03).
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
27
Zakon o postupku zakljuĉivanja i izvršavanja meĊunarodnih ugovora (Sluţbeni glasnik
BiH 29/00), definiše nadleţnosti drţave u pripremanju meĊunarodnih ugovora,
sporazuma i drugih dokumenata iz oblasti zaštite okoliša.
Na drţavnom nivou nema zakona koji tretira upravljanje vodama. Pripremljen je nacrt
Zakona o zaštita okoliša, gdje su nadleţnosti definirane kao „Objedinjavanje politike
zaštite okoliša koju utvrĊuju entiteti i Brĉko distrikt BiH, u cilju dobivanja zajedniĉke
politike“.
Kada se usvoji to će biti prvi pravni okvir koji tretira segment okoliša i voda.
Zakonski akt (pravilnik) koji je objavljen u petom mjesecu 2010. je Pravilnik o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sluţbeni glasnik BiH broj 40, od 17.05.2010.
godine), koji je usklaĊen sa Europskom direktivom 80/778/EEC (Direktiva o kvalitetu
vode namijenjene za ljudsku upotrebu).
5.1.2 Entitetski nivo
Osnovna zakonska regulativa za oblast vodosnabdijevanja suštinski je ista u oba
entiteta. Razlike koje postoje odnose se na institucije za provoĊenje zakona, a proizašle
su iz razliĉitog ustroja entiteta. U narednom tekstu dat je kratki prikaz zakona i
podzakonskih akata u oba entiteta.
Zakon o vodama
U oba entiteta, odnosno FBiH i RS, novi zakoni o vodama usvojeni su 2006. godine i u
procentu preko 95% usaglašena sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama Evropske
unije1.
Prema navedenim entitetskim zakonima, pojam “javno vodosnabdijevanje” odnosi se na
sve aktivnosti koje su vezane za zahvatanje vode, obradu, transport i distribuciju iste
korisnicima, ako njezine dnevne koliĉine premašuju 10 m3.
S obzirom da je teţište entitetskih zakona na zabrani iscrpljivanja vodnih resursa, i
sistemi javnog vodosnabdijevanja spominjani su u tom kontekstu.
Stoga, entitetski zakoni reguliraju slijedeća osnovna pitanja vezana za kvalitetu pitke
vode za sisteme javnog vodosnabdijevanja: kvalitetu vode, zaštitu izvorišta kao i
pravilan naĉin provjere i izvještavanja o koliĉinama vode koje se koriste za sistem
javnog vodosnabdijevanja.
Uredovnim izvještajima o progresu BIH u transpoziciji Evropskog okolišnog
zakonodavstva, usporeĊuje se i stepen prijenosazahtjeva Direktive o vodi za piće
(Drinking Water Directive (98/83/EC) as amended by Regulation (EC) 1882/2003)), koja
je u obimu oko 60%prenesena u domaće zakonodavstvo.
1Progress monitoring for potential Candidate Countries and the Former Yugoslav Republic of Macedonia
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
28
U izvještaju je navedeno: „Segment snabdijevanja vodom stanovništva i standarda
zaštite vode su u skladu sa zahtjevima ove Direktive. Uspostavljeni sistem monitoringa
od strane Vodovodnih preduzeća i zavoda (instituta) za javno zdravstvo je uspostavljen i
funkcionira na naĉin redovnog ispitivanja uzoraka vode koja se koristi za piće“ .
Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH
Mjere zdravstvene zaštite, u smislu ĉlana 9 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Sluţbene
novine Federacije BiH", broj 46/10) obuhvataju izmeĊu ostalog i:“…mjere na podruĉju
zaštite zdravlja od štetnih faktora okoline, koje stanovništvu obezbjeĊuju zdravstveno
ispravne namirnice i vodu za piće, vodu za rekreaciju i ostale vode….,:
Mjere iz stava 2. ovoga ĉlana provode se u skladu sa programom mjera zaštite zdravlja
od štetnih faktora okoline koji, na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo,
donosi federalni ministar, uz mišljenje federalnog ministra nadleţnog za zaštitu okoline.
U istom zakona se kao društvena briga za zdravlje na nivou kantona i općine spominje i
planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za oĉuvanje i zaštitu zdravlja od
zagaĊene ţivotne okoline,…. kao i vršenjem sistematskih ispitivanja …, mineralnih voda
za piće, vode za piće i drugih voda koje sluţe za proizvodnju i preradu ţivotnih namirnica
i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvrĊivanja njihove zdravstvene i
higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta …“
Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS
U ĉlanu 68 (Sluţbeni glasnik RS 106/09) su navedene aktivnosti Instuta za javno
zdravstvo, gdje izmeĊu ostalog stoji da obavlja:“… i ispitivanja u vezi sa proizvodnjom i
prometom ţivotnih namirnica, vode, vazduha, … koje pripadaju oblasti javnog zdravstva.
Zakon o javnim poduzećima
Oba entiteta usvojila su Zakon o javnim preduzećima 2005. godine. Ovaj zakon uvrštava
komunalna poduzeća (vodosnabdijevanje i kanalizacija) zajedno sa ostalim javnim
sluţbama (snabdijevanje elektriĉnom energijom, telekomunikacije, itd.).
Zakon o javnim preduzećima u Federaciji BiH
Zakon o javnim preduzećima, koji je usvojen 2005. godine, odreĊuje naĉin upravljanja i
djelovanja javnih preduzeća. Prema spomenutom zakonu, javno preduzeće je “preduzeće
koje zapošljava najmanje 50 radnika” i koje sprovodi aktivnosti od javnog interesa, a u
kojem općina, grad, kanton ili Federacija BiH imaju udio od najmanje 50 % plus jedna
dionica.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
29
Zakon o javnim preduzećima u Republici Srpskoj
Zakon o javnim preduzećima, koji je usvojen 2005. godine, odreĊuje naĉin upravljanja i
djelovanja javnih preduzeća. Prema navedenom zakonu, Republika Srpska ili
samoupravljaĉka jedinica iste je odgovorna za osnivanje javnog preduzeća, koje će
sprovoditi aktivnosti od javnog interesa. Odredbe ovog zakona primjenjuju se na
preduzeća gdje Republika Srpska ili samoupravljaĉka jedinica iste imaju udio od
najmanje 50 % plus jedna dionica i gdje je zaposleno više od 50 radnika.
Pravilnici
Pravilnik o uslovima za odreĊivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta
voda koje se koriste ili planiraju da koriste za piće (“Sluţbene novine FBiH”, br. 51/02),
Pravilnik o mjerama zaštite, naĉinu odreĊivanja i odrţavanja zona i pojaseva sanitarne
zaštite, podruĉja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i voda
namijenjenih ljudskoj upotrebi (“Sluţbeni glasnik RS”, br. 7/03),
Ovim pravilnicima se opisuju naĉin i metodologija definiranja zaštitnih zona izvorišta koja
se koriste za vodosnabdijevanje. Generalno se uspostavljaju tri zone zaštite (neposredno
uz izvorište, širi pojas oko izvorišta i treća zona je cijeli sliv izvorišta). Za svaku zonu se
propisuju mjere i aktivnosti koje se smiju provoditi, a da se ne ugrozi kvalitet i koliĉina
raspoloţive vode za piće. Nakon izrade elaborata o zaštitnim zonama, općina donosi
odluku o provoĊenju.
Još uvijek postoji znaĉajan broj izvorišta koji nema elaborate i/ili odluke zaštiti izvorišta.
Mjere provoĊenja su jedan od glavnih razlika ovakvog stanja, jer najĉešće zahtijevaju
znaĉajna finansijska sredstva za provoĊenje.
U okviru projekta EU IPA 2007, „Suport ot water policy in B&H“ u toku je priprema
teksta novog pravilnika za odreĊivanje zona i zaštitnih mjera za izvorišta vode za piće.
U poglavlju 5.1.1 naveden je novi Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće, koji je
zamijenio vaţeći (iz bivše SFRJ) pravilnik koji je korišten u FBiH, kao i Pravilnik o
higijenskoj ispravnosti vode za piće (“Sluţbeni glasnik RS”, br. 40/03) u Republici
Srpskoj.
5.1.3 Općinski nivo
Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
Uĉlanu 8. ovog zakona (Sluţbene novine Federacije BiH», broj 51/06), definirane su
vlastite nadleţnosti jedinice lokalne samouprave, gdje spada i posebno spada
upravljanje, finansiranje i unapreĊenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne
infrastrukture vodosnabdijevanje, odvoĊenje i prerada otpadnih voda i dr.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
30
Zakon o lokalnoj samoupravi RS (Sluţbeni glasnik RS 101/04)
UreĊenje i obezbjeĊenje obavljanja komunalnih djelatnosti gdje spada i proizvodnja i
isporuka vode su u nadleţnosti općine.
5.1.4 Potrebni koraci u daljem razvoju legislative u oblasti vodosnabdijevanja
Zahtjevi Direktive o vodama EU su u procentu 90% u FBiH, odnosno 100% u RS
preneseni u entitetske zakone o vodama.
Po pitanju vodosnabdijevanja, kljuĉni zahtjev je definirati ekonomsku cijenu vode, što je
zadatak u okviru Plana upravljanja vodama. Rokovi za prve planove upravljanja su 2012.
Godina.
Kada su u pitanju zahtjevi Direktive o vodi za piće, postoji administrativni sistem za
osiguravanje isporuke sigurne vode za piće, ali potrebno je u što skorijem periodu:
Identificirati sve zahvate pitke vode u koliĉini od 10 m3/dan ili pokrivanje
preko 50 osoba,
Uspostaviti monitoring vode za piće u punom kapacitetu (referentne i/ili
ovlaštene laboratorije), što je djelomiĉno uĉinjeno,
Izvršiti sveobuhvatnu procjenu kvaliteta vode u urbanim podruĉjima,
Uspostaviti redovan sistem izvještavanja javnosti o kvalitetu i sigurnosti
isporuĉene vode.
5.2 Institucionalni okvir
U ovom poglavlju dat je kratki prikaz institucionalnog ureĊenja sektora voda u BiH na
svim nivoima administrativnog ureĊenja Bosne i Hercegovine.
Nadleţni organi za upravljanje vodama su odreĊeni, saglasno Ustavom BiH definiranom
podjelom nadleţnosti, odnosno administrativnoj organizaciji drţave:
na drţavnom nivou: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa i Ministarstvo komunikacija i prometa (domen plovidbe);
na entitetskom nivou:
- Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
- Federalno ministarstvo zdravstva
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
- Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske
na nivou distrikta Brĉko:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
31
- Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Vladi Brĉko distrikta BiH.
5.2.1 Državni nivo
Institucije na drţavnom nivou koje se tiĉu sektora voda su slijedeće:
Ministarstvo vanjskih poslova
Potpisivanje bilateralnih i multilateralnih dogovora i ugovora, kao i provoĊenje procedura
za ratifikaciju istih predstavljaju osnovne duţnosti i zadatke Ministarstva vanjskih
poslova.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je odgovorno za definiranje politike,
osnovnih principa, koordinacijskih aktivnosti i planova koji će sluţiti za usklaĊivanje
ovlaštenja entitetskih vlasti i institucija u slijedećim sektorima:
- poljoprivreda;
- energija;
- zaštita okoliša, energetiku i prirodne resurse;
- turizam.
Organizaciona jedinca sektora je i odjel za vodne resurse i turizam.
Ministarstvo komunikacija i prometa je nadleţno za meĊunarodni i meĊuentitetski
promet i infrastrukturu i meĊunarodne i meĊuentitetske ugovore, sporazume i druge
akte, planske i strateške dokumente i dr
U okviru ministarstva je odsjek za puteve, ţeljeznice, plovne puteve, luke i cjevovode
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je uspostavljena na osnovu Zakona o
hrani BiH (usvojen 09. 09. 2004., Sluţbeni glasni BiH 50/04)
Prema zakonu o hrani pojam hrane ukljuĉuje i vodu, i to:
- vodu koja sluţi za javno snabdijevanje graĊana kao voda za piće,
- vodu koja se upotrebljava i/ili koristi u procesu proizvodnje i pripreme,
- vodu pakovanu u originalno pakovanje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska
voda.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i
Hercegovine u saradnji s nadleţnim organima entiteta i Brĉko Distrikta Bosne i
Hercegovine, donijelo je Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sl. List BiH br.
40/10).
TakoĊe, ovim pravilnikom se odreĊuje da će laboratorije koje provode praćenje moraju
biti akreditirane prema normi BAS EN ISO/IEC 17025.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
32
5.2.2 Entitetski nivo
5.2.2.1 Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH)
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izvršava administrativne
i profesionalne zadatke vezane za sektor poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i
veterine, a koji su odreĊeni federalnim zakonima.
U sektoru za vodoprivredu su dva odsjeka: za upravljanje vodama i razvojne projekte u
oblasti voda.
Sektor za vodoprivredu je zaduţen za
pripremanje strategija i razvojnih politika
predlaganje razvojnih dokumenata integralnog upravljanja vodama i praćenje
provoĊenja ovih dokumenata;
pripremanje zakona i drugih propisa i institucionalno ureĊivanje u oblasti
vodoprivrede iz nadleţnosti Federacije;
sudjelovanje u izradi prijedloga proraĉuna Ministarstva iz nadleţnosti Sektora;
koordiniranje praćenja stanja vodnih resursa i priprema informacija iz oblasti
upravljanja vodama;
usmjeravanje razvoja i implementaciju razvojnih projekata i suradnja s
jedinicama i sluţbama za implementaciju projekata u Ministarstvu i s Federalnim
ministarstvom financija, i drugim institucijama;
provoĊenje postupaka za dodjelu koncesija u skladu s nadleţnostima Ministarstva
u ovoj oblasti;
nadzor nad radom institucija za upravljanje vodama na federalnoj razini
(agencije) i nadzor nad zakonitošću akata koje donose ţupanije i agencije u
upravnom postupku i koordinacija u upravljanju vodama sa ţupanijama;
i dr.
Federalno ministarstvo zdravstva
Federalno ministarstvo zdravstva odgovorno je za osiguravanje kvalitetne pitke vode.
Stoga su osnovne funkcije i zadaće ovog Ministarstva vezane za slijedeće:
osiguravanje kvalitetne pitke vode u skladu sa odgovarajućim zakonima,
odredbama i standardima;
organizacija i monitoring kvalitete pitke vode.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
33
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je zdravstvena ustanova koja
obavlja javno-zdravstvenu djelatnost na teritoriji Federacije. Prema Zakonu o
zdravstvenoj zaštiti, osnivaĉ Zavoda je Parlament FBiH, a osnovan je kao ustanova od
posebnog znaĉaja za provoĊenje sekundarnog i tercijarnog nivoa javno-zdravstvene
djelatnosti.
Djelatnost zavoda usmjerena je na oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja stanovništva.
IzmeĊu ostalog Zavod je zaduţen da prati, analizira, prouĉava i ocjenjuje zdravstvenu
ispravnost vode za piće, vode za rekreaciju, površinske i otpadne vode, stanje
vodoopskrbe na terenu, zdravstvene ispravnosti ţivotnih namirnica i predmeta opšte
upotrebe, kao i onih namijenjenih meĊunarodnom prometu TakoĊer Zavod predlaţe i
provodi aktivnosti na unapreĊenju sistema zdravstvene bezbjednosti vode za piće,a u
cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih štetnih posljedica po zdravlje;
Federalne agencije za vodno podruĉje rijeke Save i vodno podruĉje Jadranskog mora
(Sarajevo i Mostar)
Agencije su osnovane u skladu sa federalnim Zakonom o vodama iz 2006. godine. Prema
navedenom zakonu, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odreĊuje gore
navedenim agencijama osnovne duţnosti koje se tiĉu pripremanja i planiranja strateških
odluka, odredbi, pravilnika i dozvola koje su potrebne za implementaciju Zakona o
vodama.
Kantonalne vlasti
Federacija BiH sastoji se iz deset kantona. Kantoni sprovode funkcije samoupravljanja
kroz sopstveno zakonodavstvo, pravosuĊe i izvršne nadleţnosti. Stoga, osnovne funkcije
i zadaci koji se odnose na vodu, a koje su pod nadleţnošću kantona ukljuĉuju raspodjelu
i odobravanje korištenja vodnih izvora koji su pod njihovom nadleţnošću (odvodnja,
navodnjavanje, vodosnabdijevanje, rijeĉni tokovi za navigaciju, hidroenergija i zaštita
voda).
Kantoni ureĊuju naĉin i sadrţaj obavljanja komunalnih poslova. U kontekstu upravljanja
vodama, znaĉajna uloga kantona je u poslovima obezbjeĊenja voda za upotrebu
graĊana, socijalnih i ekonomskih subjekata, te ostalih korisnika. TakoĊe, kantoni ureĊuju
oblast prikupljanja, tretmana i odvodnje otpadnih voda.
Kantoni specificiraju nadleţnosti i obaveze općina kao jedinica lokalne samouprave.
Općinske vlasti
Općinske vlasti su odgovorne za formiranje i upravljanje komunalnim poduzećima, osim
komunalnog preduzeća u Sarajevu kojim upravljaju kantonalna upravljaĉka tijela, i
komunalnog preduzeća u Mostaru, koji je pod administracijskom upravom grada
Mostara.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
34
Općina ima statut koji mora biti u skladu sa Ustavom Federacije BiH, kantonalnim
ustavom i kantonalnim zakonodavstvom.
Zakonom o principima lokalne samouprave (Sluţbene Novine FBiH 49/06) preciziran je
poloţaj i uloga općine u sistemu ostvarivanju prava lokalne samouprave.
5.2.2.2 Republika Srpska
Znaĉajna razlika, koja se tiĉe organizacijske strukture dvaju entiteta ogleda se u ĉinjenici
da je Republika Srpska (RS) organizirana kao centralizovani entitet (bez kantona).
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske
Ovo Ministarstvo sprovodi administrativne i druge profesionalne duţnosti u skladu sa
Zakonom o vodama Republike Srpske iz 2006. godine.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS vrši upravne i druge struĉne poslove koji se
odnose na, izmeĊu ostalog,oĉuvanje i unapreĊenje zdravlja graĊana i praćenje
zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, kao i zdravstvenu ispravnost
vode i vrši druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima Republike Srpske i
Bosne i Hercegovine
Institut za zaštitu zdravlja R. Srpske je agencija koja izmeĊu ostalog u okviru Sluţbe za
higijenu ima neovisan odjela „Sluţba za sanitarnu hemiju“ ĉiji je primarni zadatak
preciznost mjerenja razliĉitih fiziĉkih, hemijskih ili fiziĉko-hemijskih parametara u
vodama, ţivotnim namirnicama i predmetima opšte upotrebe. Institut je zaduţen za
praćenje i prouĉavanje stanja kvaliteta površinskih vodotoka namijenjenih
vodosnabdijevanju kao i onih namijenjenih u svrhu sporta i rekreacije te podzemnih
voda namijenjenih za vodosnabdijevanje
Agencije za vode Republike Srpske
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske uspostavilo je
Agencije za vode oblasnih rijeĉnih slivova (sjedišta Trebinje i Bijeljina). Rad spomenute
Agencije je omogućen putem sredstava Ministarstva i Vlade, a odnosi se na realizaciju
javne funkcije, naĉin korištenja finansijskih sredstava, s obzirom da su potrebna
finansijska i budţetna sredstva osigurana kroz plaćanja vodnih naknada i drugih taksi.
Osnivanje vodnih agencija u Republici Srpskoj, kako za vodno podruĉje rijeke Save, tako
i za vodno podruĉje Jadranskog mora je propisano Zakonom o vodama Republike Srpske
iz 2006. godine.
Općinske vlasti
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
35
Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske (Sluţbeni glasnik RS br. 85/03) definiše
poloţaj, poslove i nadleţnosti organa lokalne samouprave.
Organi lokalne samouprave su duţni da obezbijede neposredno pruţanje usluga u
oblastima vodosnabdijevanja i prikupljanja i odvodnje otpadnih voda. Za potrebe
obavljanja ovih poslova, organi lokalne samouprave mogu osnovati posebno preduzeće
ili poslove ustupiti privrednom društvu.
Organi lokalne samouprave pripremaju planove i obavljaju poslove iz svoje nadleţnoti u
sluĉaju elementarnih nepogoda i poplava.
Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, u okvirima svojih nadleţnosti,
upravljaju vodnim dobrom, kao dobrom od opšteg interesa i štite ga od oštećenja,
uništenja ili nesavjesnog i nezakonitog korištenja, u skladu sa zakonom o vodama i
posebnim zakonima.
5.2.2.3 Komunalna preduzeća
U BiH postoji otprilike 130 komunalnih preduzeća. Neka od njih su odgovorna samo za
vodosnabdijevanje i kanalizaciju (u većini velikih i srednje velikih općina), dok u većini
manjih općina komunalna preduzeća su odgovorna za širok spektar javnih usluga kao što
su slijedeće: zbrinjavanje ĉvrstog otpada, otpadne vode i kanalizacije, osvjetljavanje
javnih površina, odrţavanje trţnica, groblja, parkova, itd.
Komunalna preduzeća su najĉešće javna preduzeća u vlasništvu općine, kantona (FBiH,
komunalno preduzeće u Sarajevu), ili gradova (grad Mostar u FBiH i grad Banja Luka u
RS). TakoĊer, sva fiziĉka imovina je vlasništvo općina (kantona ili gradova), ali istom
upravljaju komunalna poduzeća.
Najĉešći oblik povezanosti općine i komunalnog poduzeća ogleda se u stalnom
izvještavanju općinske (kantonalne) uprave.
Komunalna preduzeća u praksi nadziru i upravljaju sistemima vodosnabdijevanja i
kanalizacije ĉesto bez općinske potpore, ali je općina i dalje nadleţna za odreĊivanje
vodnih naknada, kao i drugih kljuĉnih upravljaĉkih odluka. U navedenim situacijama,
komunalna poduzeća ne mogu se smatrati kljuĉnim faktorom odgovornim za efikasno
snabdijevanje vodom, niti samoodrţivim preduzećem.
Ipak, postoje iznimni sluĉajevi gdje su komunalna preduzeća djelomiĉno privatizirana
(preduzeća sa dioniĉkim udjelom), a radi se o komunalnim preduzećima u Republici
Srpskoj.
Općine su administrativne jedinice koje ukljuĉuju urbane i prigradske dijelove (koji su
pokriveni sa javnim komunalnim preduzećima), kao i okolna sela i naselja. U nekim
sluĉajevima sela i naselja smještena blizu gradskog centra (otprilike nekoliko kilometara)
mogu takoĊer ĉiniti dio sistema vodosnabdijevanja.
Ĉesta je i pojava pojedinaĉnih, odvojenih sistema vodosnabdijevanja u selima i
naseljima, kojima takoĊer upravlja centralno komunalno preduzeće.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
36
U sluĉaju da nisu pod nadleţnošću komunalnog preduzeća, spomenuta podruĉja obiĉno
imaju sopstvene lokalne bunare i sisteme vodosnabdijevanja, koji su pod njihovom
kontrolom. Ovakvi sistemi vodosnabdijevanja ĉesto predstavljaju problem, jer
upravljanje istim nije u potpunosti regulirano, posebno kad se radi o kontroli kvalitete
pitke vode.
Općenito, u velikim i srednje velikim općinama (više od 50.000 stanovnika), procentualni
udio domaćinstava koji su vezani na centralni sistem javnog vodosnabdijevanja je veći
od 85%, dok u manjim općinama (do 50.000 stanovnika) isti procentualni udio varira
izmeĊu 40-60%.
5.3 Finansijski okvir
Prema entitetskim Zakonima o vodama (FBiH i RS) sredstva za poboljšanja u sektoru
voda se osiguravaju putem "općih" i "posebnih" vodanih naknada u Federaciji BiH, te
"posebnih" vodnih naknada u RS.
U FBiH, te naknade/pristojbe rasporeĊuju se izmeĊu sljedećih institucija:
• 40% nadleţnoj agenciji za vode;
• 45% u korist budţeta kantona i
• 15% u korist Fonda za zaštitu okoliša.
U RS, raspodjela troškova/pristojbi, uglavnom se vrši kako slijedi:
• 70% na raĉun posebne namjene za vode;
• 30% na raĉun posebne namjene budţetu jedinice lokalne samouprave.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
37
Slika 1 Finansijski okvir za sistem vodoopskrbe i kanalizacije u BiH2
Osnovna razlika u finansiranju sektora voda izmeĊu RS i FBiH je u naĉinu korištenja
prikupljenih sredstava od naknada. U FBiH je situacija povoljnija jer se novac u zakonski
propisanom iznosu, direktno uplaćuje na raĉun Agencija za vode, što omogućava
Agencija stabilan izvor prihoda i u situacijama kada se entitetske Vlade kreditno
zaduţuju da bi mogle ispuniti zahtjeve pojedinih kategorija korisnika budţeta.
U narednom tekstu dat je pregled prihoda i rashoda u sektoru na svim nivoima, a vezano
za segment vodosnabdijevanja.
5.3.1 Federacija BiH
Vlada FBiH
Vlada na prijedlog resornog ministarstva uĉestvuje u finansiranju projekata iz oblasti
voda. U zadnjih nekoliko godina visina transfera (ulaganja u sektor voda) se kretala
negdje oko 2 mil., odnosno oko 1,30% ukupnog budţeta.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH
2 Sorce: UNDP Goal Wash: Country Assesment Report
Vlada Republike Srpske Vlada Federacije BiH
Ministarstvo za
izbjeglice i raseljena
lica
Ministarstvo finansija Ministarstvo finansija Ministarstvo
prostornog ureĊenja
Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Ministarstvo za izbjeglice i
raseljena lica
Ministarstvo za prostorno
ureĊenje, graĊevinarstvo i
ekologiju
Ministarstvo za prostorno
ureĊenje, graĊevinarstvo i
ekologiju Agencija za vodno podruĉje
rijeke Save, Bijeljina
Agencija za vodno podruĉje
rijeke Save, Sarajevo
Agencija za rijeĉni sliv
Trebišnjice, Trebinje
Agencija za vodno podruĉje
Jadranskog mora Mostar
30% od vodne i
komunalne naknade
Vodovodna i
komunalna
preduzeća
Općina kao vlasnik
vodovodnog i
komunalnog preduzeća
Vodovodna i
komunalna
preduzeća
SEKTORSKI
PROJEKTI
SEKTORSKI
PROJEKTI
Donatori (GEF/WB, EBRD,
USAID, Vlade (SAD, Japan,
Holandija, Austrija, Njemaĉka,
Švedska itd.)
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
38
U 2009. godini kapitalni transfer za sektor voda je iznosio 765.000 KM, odnosno 1,35 %
ukupnog budţeta. U prethodnim godinama je ulaganje u sektor voda iznosilo u prosjeku
1-2 mil. KM godišnje.
Ulaganja u sektor vodosnabdijevanja na nivou entiteta (vlada i resorno ministarstvo)
vode se budţetima pod stavkama kapitalni grantovi. U sumi radi se o sredstvima od 2-5
miliona i odnose se na sve vrste aktivnosti u sektoru voda, a ne samo na
vodosnabdijevanje.
Agencije za vode
U FBIH je godišnji prihod po osnovu prikupljenih vodnih naknada koji ide na raĉun
Agencije za vodno podruĉje rijeke Save oko 14,5 mil KM3, od ĉega je za sektor
vodosnabdijevanja utrošeno oko 10% (Izrada elaborata zaštite izvorišta, rekonstrukcija i
izgradnja objekata sistema vodosnabdijevanja).
Agencija za vodno podruĉje slivova Jadranskog mora imala je prihod u 2009. po osnovu
prikupljenih vodnih naknada oko 4,1 mil, što ĉini 87% ukupno ostvarenih prihoda
Agencije.4Na sektor vodosnabdijevanja i odvodnje utrošeno je oko 10% ukupnih prihoda
Agencije.
Kantoni
Kantonalni budţeti u zavisnosti od veliĉine svojih budţeta imaju na raspolaganju od oko
5 mil KM (Tuzlanski i Sarajevski) do oko 300.000 KM (Bosansko-Podrinjski i Posavski
kanton). Novac se u najvećem procentu koristi za potrebe sektora voda i to prvenstveno
za segment vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.
U stavkama rashoda finansijskih izvještaja nekih kantonalnih vlada stoji da se
sufinansira „neekonomska cijena vode“.
5.3.2 Republika Srpska
U Republici Srpskoj, Agencija putem jedinstvenog raĉuna Vlade prenosi na Agenciju za
vode, tako da Vlada RS-a, moţe u skladu sa svojim potrebama i odlukama, preusmjeriti
dio novca i za druge resore.
3Izvještaj o poslovanju „Agencije za vodno podruĉje Rijeke Save“ Sarajevo, za 2009. godinu
4 Izvješće o Reviziji Financijskih Izvješća Agencije za vodno podruĉje Jadranskog mora, Mostar, za
2009. godinu
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
39
U 2009. godini prihodi od vodnik naknada za korištenje voda i naknade za vaĊenje
šljunka iz vodotoka iznosili su 10,4 mil KM5.
Budţet Agencije oblasnog rijeĉnog sliva rijeke Save iznosio je oko 9 mil KM, od ĉega je
oko 2,1 mil KM utrošeno za troškove rekonstrukcije i investicionog odrţavanja
vodovodne infrastrukture, odnosno oko 23%.
Općine
Analizirani su općinski budţeti za 2009. Godinu za sva komunalna preduzeća koja su
bila anketirana u okviru ovog projekta U prilogu su dati detaljniji prikazi ulaganja u
segment komunalnih djelatnosti, odnosno vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda.
Velika je razlika u raspoloţivm budţetima koji se kreću od 0,5 mil. KM do 36 mil. KM.
Procentualno se u vodovod i kanalizaciju ulaţe od 0,1% do 21% u odnosu na raspoloţivi
budţet.
Interesantno je da pokazatelj dobrog poslovanja komunalnog preduća nije ukupni
uloţeni iznos, nego viši procent ulaganja novca iz budţeta.
Bolje posluju ona komunalna preduzeća kod kojih je procent ulaganja, u odnosu na
raspoloţivi budţet, veći. Ako se pretpostavi da općina procentualno više ulaţe u oblasti
koje smatra prioritetima, onda se moţe objasniti i kao veći stepen brige za komunalna
preduzeća, odnosno vodosnabdijevanje i odvodnju otpadnih voda.
5.4 Opći zakljuĉak po pitanju pravnog, institucionalnog i
finansijskog okvira
5.4.1 Pravni okvir
Legislativa Evropske unije reguliše pitanja upravljanja vodama u okviru zajednice
neovisnih drţava. Osnovna namjera je obavezivanje zemalja ĉlanica u postizanju
zajedniĉkih ciljeva, Direktiva o vodama ili Direktiva o kvalitetu vode za piće,
predstavljaju zajedniĉki okvir (minimum zahtjeva) koje zemlje ĉlanice trebaju ispuniti.
Tako se omogućava koherentnost implementacije od strane svih zemalja ĉlanica, a
istovremeno dopušta svakoj zemlji mogućnost postavljanja stroţijih zahtjeva, po pitanju
zaštite vode.
Moţe se reći da je skoro u potpunosti izvršen prijenos zahtjeva Direktive o vodama i u
velikoj mjeri Direktive o kvalitetu vode za piće u nacionalno zakonodavstvo (drţava,
entiteti).
5Budţet Republike Srpske za 2009. godinu
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
40
Ni jedan zahtjev Evropske unije po pitanju institucija nadleţnih za sprovoĊenje
zakonodavstva nije iskljuĉiv. Svaka zemlja ĉlanica u skladu sa svojim institucionalnom
ureĊenjem dodjeljuje nadleţnosti za provoĊenje zahtjeva nametnutim Direktivama,
odnosno nacionalnim zakonodavstvom koje mora biti u potpunosti harmonizirano.
Jedini zahtjev je postojanje „jedne adrese“, odnosno nadleţnog tijela za komunikaciju sa
zajedniĉkim institucijama EU po pitanju obima i dinamike provoĊenja zahtjeva EU
legislative.
Preneseno na Bosnu i Hercegovinu znaĉi da bi većina aktivnosti, kada je u pitanju
tehniĉki aspekt upravljanja vodama, bio na nivou entiteta (i/ili kantona u FBiH i/ili
općina). Strateški planovi i mjere koje se usvajaju bi trebao biti zadatak drţavnih
organa.
Konkretno u segmentu vodosnabdijevanja, zahtijevani standardi po pitanju kvaliteta
vode za piće, oĉuvanja vode kao resursa, upravljanja u velikoj mjeri su ispunjeni. To se
jasno vidi iz pregleda postojeće legislative.
5.4.2 Institucionalni okvir
Efikasnost institucija direktno ovisi o:
Jasno definiranim nadleţnostima i odgovornostima,
Raspoloţivim ljudskim resursima.
Opće je mišljenje da postojeći institucionalni okvir u BIH ne moţe odgovoriti u potpunosti
zahtjevima u domenu okoliša i/ili voda. Stoji ĉinjenica da u nekim situacijama nije jasna
podjela nadleţnosti izmeĊu razliĉitih nivoa vlasti, što dovodi do prebacivanja
odgovornosti sa jedne na drugu instituciju. jer svi aspekti, regulatorni i izvršni aspekt, a
naroĉito kontrola su veoma kompleksni.
Ĉak i u sluĉajevima kad su nadleţnosti jasno definirane, zbog velikog broja zakona,
zakonodavnih tijela i razlika u odredbama dolazi do razliĉitih tumaĉenja i
nerazumijevanja.
Poĉevši od drţavnog nivoa, preko entitetskih i kantonalnih nedostatak ljudskih resursa u
institucijama je uzrokovan ĉinjenicom da administracija koja bi mogla odgovoriti
zahtjevima sektora voda još uvijek nije dovoljno razvijena, a istovremeno nedostatak
finansija ograniĉava potreban razvoj administracije. Skoro po pravilu u svim
ministarstvima (vezanim direktno i/ili indirektno) za sektor voda, planirani broj
zaposlenika je veći od stvarnog broja zaposlenih.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
41
Nedostatak kapaciteta na lokalnoj razini (u prvom redu) i resursa (u drugom) za razvoj i
pruţanje uĉinkovite usluge vodosnabdijevanja je znaĉajno ograniĉenje u općinama.
Postoji velika razlika izmeĊu velikih vodovodnih preduzeća (uglavnom imaju dovoljno
kvalificiranih zaposlenika i opremljena su potrebnom opremom) i, onih manjih kod kojih
je slaba organizacijska struktura, mali broj kvalificiranih struĉnjaka, ograniĉeni kapaciteti
osoblja ĉak i u smislu korištenja raĉunara.
5.4.3 Finansijski okvir
Ekonomski instrumenti koji se primjenjuju u sektoru voda ukljuĉuju naknade za
zahvatanje, odvodnju i navodnjavanje, korisniĉke naknade, naknade za zaštitu voda
(troškove za ispuštanje otpadnih voda), te naknade za iskop materijala iz vodotoka.
UvoĊenje ekonomske cijene vode je osnovni preduvjet za dostizanje odrţivog korištenja
ovog resursa. Cijen akorištenja bi trebala ukljuĉiti ne samo troškove vodosnabdijevanja,
odrţavanja i razvoja infrastrukturnih objekata sistema, nego i okolišne i troškove
resursa, a što suštinski predstavlja implementaciju principa „zagaĊivaĉ plaća“.
Uspostava ekonomske cijene vode mora uvaţiti i lokalne uvjete, potrebe razliĉitih
korisnika. U skladu sa jednim od MDG, kojim se zahtijeva univerzalan pristup ĉistoj vodi
cijena vode ne smije nametnuti kompromis izmeĊu liĉne higijene i nemogućnosti
plaćanja vode.
Još uvijek se u budţetima kantona mogu naći stavke „sufinansiranje vodovoda zbog
neekonomske cijene vode“.
Ekonomska cijena vode
Prvi izvještaj Evropske komisije o napretku u implementaciji Okvirne direktive o vodama
u Evropskoj uniji je pripremljen i podnesen Parlamentu, Vijeću Evrope i javnosti 22.
marta 2007. godine6.
IzmeĊu ostalog vršena je ocjena provedenih ekonomskih analiza koje su trebale uraditi
zemlje ĉlanice, a obuhvata i proraĉun povrata troškova usluga snabdijevanja vodom.
Većina zemalja nije jasno identificirala ni vodne usluge, što samo potvrĊuje da dalje
ekonomske analize neće biti tako jednostavno uraditi.
Sve zemlje su u glavnom koristile „tradicionalne“ metode i bazirale se na
vodosnabdijevanju stanovništva, industrije i poljoprivrede. Baš ovim redom raste i
sloţenost proraĉuna u svakom od ovih sektora. I za sluĉaj kada se govori o ekonomskoj
cijeni vode, koja ne ukljuĉuje okolišne troškove, biće interesantno saĉekati izvještaj u
6Communication (COM(2007) 128 final) "Towards Sustainable Water Management in the European Union"
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
42
skladu sa ĉl. 9 (politika cijena vode). Rok za implementaciju je 2010. Izvještaj po prirodi
stvari dolazi najbrţe godinu nakon podnošenja pojedinaĉnih izvještaja.
Najnoviji izvještaj Evropske komisije prema vijeću i parlamentu Evrope7 pokazao je da
uvoĊenje tarifnih sistema na principu povrata troškova uzrokuje povećanje cijene vode
za graĊane.
Neophodno bi bilo poĉeti što prije sa izradom katastra korištenja vode (vrste izvorišta,
zahvaćene koliĉine, gubici, broj stanovnika koji se snabdijeva, koliĉine koje koristi
industrija, poljoprivreda, itd.) koji bi mogao dati jasnu sliku o stvarnim koliĉinama vode
koja se zahvata za razliĉite namjene i korisnike. Sve su ovo ulazni parametri za proraĉun
ekonomske cijene vode, a pored toga i indikatori stanja u sektoru vodosnabdijevanju koji
se proraĉunavaju sporadiĉno i najĉešće iskljuĉivo za potrebe pojedinih izvještaja i
studija,
Zato se dešava da planski dokumenti razvoja sistema vodosnabdijevanja, u kojima se
vrše procjene, podrazumijevaju rast, odnosno povećanje potrebe za vodom u javnim
sistemima za vodosnabdijevanje, ne ukljuĉuju analize ekonomske cijene vode, koja
direktno. utiĉe na smanjenje zahvaćenih koliĉina, odnosno efikasnije korištenje vode kao
resursa. Za sada, voda još uvijek nije ograniĉavajući faktor razvoja i zahvaćene koliĉine
se kreću (moţe se reći za sve korisnike) u granicama standarda susjednih zemalja i
zemalja EU.
Vodovodna preduzeća su obiĉno finansijski ovisna o vlastitom prikupljenom prihodu.
Većina malih vodovoda jedino uspijevaju pokriti osnovne troškove rada i odrţavanja
(O&M) iz prikupljenih sredstava od naplaćene vode. U većim općinama, stanje je još
gore, vodovodi obiĉno nisu u mogućnosti pokriti ni navedene troškove od prikupljenih
prihoda.
Slaba finansijska situacija većine vodovoda ne dopušta investiranje u odrţavanje na
onom nivou koji je potreban za produţenje ţivota postojećih objekata. Zbog ograniĉenih
finansijskih resursa, vodovodi mogu samo poduzimati poslove popravke mreţe u hitnim
sluĉajevima, što znaĉi da se mnoge potrebe koje nastaju zbog starosti infrastrukture ne
mogu ispuniti. Ipak, operateri ulaţu sve svoje napore kako bi pruţili svoje usluge što je
uĉinkovitije moguće, i općenito su uspješni u odrţavanju 24-satnog snabdijevanja vodom
odgovarajuće kvalitete.
Nedostatak sredstava za vodovode se u velikoj mjeri moţe pripisati nedostatku
autonomije i ovisnosti o općinama, koje obiĉno nisu sklone povećavanju tarifnih stopa.
Kroz historiju, cijena vode je korištena kao instrument za socijalni mir i kao politiĉko
oruţje, a isto vrijedi i danas. Neadekvatna organizacijska struktura i kapaciteti unutar
vodovoda takoĊer su dijelom krivi za nedostatna sredstva. Asocijacija vodovoda BiH je
naglasila sljedeće operativne probleme koji dovode do finansijskih problema:
7 Brussels, 18.5.2010, COM(2010)228 final
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
43
Ogromna potrošnja vode po stanovniku dnevno;
Nedovoljne kalkulacije potrošnje vode;
Nedovoljan nivo prikupljanja prihoda i nepravilno korištenje onih koji se prikupe;
Nedjelotvoran sistem budţetiranja i planiranja;
Neprikladne cijene vode;
Poteškoće u upravljanju vodovodnim preduzećima zbog višestrukih usluga u okviru
istog vodovoda (npr. vodosnabdijevanje, preĉišćavanje otpadnih voda, kruti otpad, itd).
Neadekvatni kapaciteti lokalne vlasti (općine i vodovodna preduzeća).
5.5 Kvalitet vode za piće
Kvalitet vode za piće FBIH8
Na podruĉju FBiH oko 73% stanovništva je prikljuĉeno na centralni sistem
vodosnabdijevanja, gdje se voda uglavnom kontinuirano kontroliše na zdravstvenu
ispravnost. Fiziĉko-hemijske i mikrobiološke analize uzoraka vode uzetih iz 70 lokalnih
vodovoda pokazuju da 21% uzoraka ne ispunjava uslove Pravilnika o higijenskoj
ispravnosti vode za piće. Na podruĉju Unsko-sanskog, Hercegovaĉko-neretvanskog,
Zeniĉko-dobojskog, Kantona Tuzla, te Zapadno-hercegovaĉkog, Kantona 10 i Posavskog
kantona, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javno-zdravstvene
kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Većina izvorišta centralnihvodovoda ima
regulisanu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite, kao i savremen naĉin hlorinacije. Za
razliku od njih, u velikom broju lokalnih vodovoda hlorisanje se vrši ruĉno, ili se uopšte
ne vrši. Druga zona sanitarne zaštite uglavnom nije definisana, a u individualnim
vodoopskrbnim objektima(nekaptirani izvori, bunari, cisterne, ĉatrnje), ĉesto nije
regulisana ni zona stroge sanitarne zaštite.
Laboratorije za kontrolu higijenske ispravnosti vode opremljene su za standardne
analize, dok se periodiĉne analize ne mogu raditi zbog nedostatka opreme. Zbog toga
nije moguće odreĊivati parametre kao što su teški metali, pesticidi, fenoli, mineralna ulja
itd. Kontrola vode za piće se uglavnom svodi na pregled osnovnih fiziĉko-hemijskih i
mikrobioloških parametara, nedovoljan je broj ispitivanih uzoraka, tako da se ne moţe
dati adekvatno mišljenje o njenom kvalitetu. Naprimjer u Bosansko-podrinjskom
kantonu gradski vodovod Goraţde predstavlja najveći dio vodovodne infrastrukture, tj.
snabdijeva pitkom vodom 80% stanovnika Kantona. Prva zona sanitarne zaštite je
regulisana, dok se u drugoj zaštitnoj zoni nalazi više potencijalnih zagaĊivaĉa (septiĉke
jame, divlje deponije, ribnjaci i sl.).
O kvalitetu vodosnabdijevanja moţe se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj za
oboljenja ĉiji se uzroĉnici mogu nalaziti u zagaĊenoj vodi, a to su na prvom mjestu
crijevne zarazne bolesti. U 2008. godini stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti
(231,52/100.000 stanovnika) bila je nešto niţa u odnosu na 2006. (246/100.000) i
2007. godinu (265/100.000 stanovnika).
8Izvor podataka: ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2008. GODINE, Zavod za javno zdravstvo FBiH
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
44
Za uvoĊenje kompletnog monitoringa riziko faktora (zagaĊena voda, vazduh i
zemljište,kontaminirana hrana, otpadne materije, mine itd.), postojeća oprema i kadar
su nedostatni.
Kvalitet vode za piće RS9
U 2008. godini kontrolisano je 58 centralnih vodovodnih sistema. Higijenska
neispravnost (istovremena fiziĉko-hemijska i mikrobiološka) je identificirana u 34%
posto sluĉajeva, odnosno 20 vodovodnih sistema.
Od 278 ispitivanih lokalnih vodovoda, u 34 vodovoda (2,9%) registrovana je
istovremena fiziĉko-hemijska i mikrobiološka neispravnost, dok je 41% vodovoda imalo
hemijski neispravnu vodu, a .mikrobiološki neispravnu njih 29%.
Registorovane su 2 hidriĉne epidemije u regiji Banja Luke.
9Publikacija o zdravstvenom stanju stanovništva RS za 2008. godinu, Institut za zaštitu zdravlja Republike Srpske
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
45
6 Stanje vodosnabdijevanja
6.1 Rad sistema za vodosnabdijevanje
6.1.1 Stanovništvo koje koristi usluge sistema vodoopskrbe
a. Nepouzdanost podataka o broju stanovnika Sve raspoloţive informacije o broju
stanovnika su zasnovane na procjenama. Ĉesta pomjeranja velikog broja
stanovnika tokom rata rezultirala su time da izbjeglice uveliko utiĉu na povećanje ili
smanjenje broja stanovnika, što je i sluĉaj sa sastavom stanovništva po općinama,
ĉak i tamo gdje je broj stanovnika ostao priliĉno nepromijenjen. Za potrebe studije
korišteni su podaci, odnosno procjene, agencija za statistiku u BiH (Agencija za
statistiku BiH BHAS, Federalni zavod za statistiku i Republiĉki Zavod za statistiku
RS) i podaci prikupljeni tokom obilaska vodovoda i općina u okviru ovog projekta.
b. Stanovništvo i usluţne djelatnosti Tokom prikupljanja podataka, pitanja su se
odnosila na ukupan broj stanovnika po posjećenim općinama i podatke o broju
stanovnika koji su prikljuĉeni na vodovodnu i kanalizacionu mreţu. Veoma se
rijetko pruţaju usluge svim stanovnicima jedne općine. Općine su administrativne
jedinice u ĉijem su sastavu nekoliko manjih okolnih naseljenih mjesta ili sela, kao i
centralni dio općine, gdje su vodovodi smješteni i gdje se pruţaju usluge
vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda. Pretpostavka je da vodovod usluge
pruţa na podruĉju cijele općine. MeĊutim, u stvarnosti većina vodovodnih
preduzeća usluţuje samo centralne, gradske dijelove općine i jednu ili nekoliko
naseljenih oblasti unutar općine. Pokušalo se, koliko je to izvodljivo, napraviti
procjena za sljedeće:
(1) Ukupan broj stanovnika na cijeloj općini (ukljuĉujući sve naseljene centre)
(2) Ukupan broj stanovnika kojima se trenutno pruţaju usluge
vodosnabdijevanja.
Tabela 6-4
Kratak pregled prikupljenih podataka o stanovništvu i uslugama U ukupno
posmatranom uzorku, prema podacima dobivenim u općinama, vodovodima i iz
Zavoda za statistiku, 61,7% stanovništva prima usluge javnih vodovoda, odnosno
ima prikljuĉak na javni sistem vodosnabdijevanja. Procenat pokrivenosti se kreće
od95% pa do 30%.. >UsporeĊujući ove podatke sa rezultatima ankete o broju
stanovnika, uoĉene su razlike u nekim procentima, što dodatno ukazuje na problem
nepostojanja taĉnih evidencija. . Detaljan pregled dobivenih rezultata o ukupnom
stanovništvu i uslugama iz sektora vode za odabranih 20 općina prikazani su na
kraju ovog poglavlja u Tabela 6-4.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
46
6.1.2 Ocjena izvorišta vode, kvaliteta vode, postrojenja i sistema
a. Tipovi sistema vodosnabdijevanjaTabela 6-1, na kraju ovog poglavlja, daje kratak
opis izvorišta vode i ostale informacije o sistemima vode.
b. Kvalitet vode Ma kako propisi glasili, praksa redovnog ispitivanja kvaliteta vode
postoji samo u velikim vodovodima, a i u tim sluĉajevima rade se standardna
ispitivanja ograniĉenog broja parametara. To su i zakljuĉci analize „ZDRAVSTVENO
STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA u FBiH“. Većina vodovoda
oslanja se na rad zavoda/instituta za zdravstvenu zaštitu, kada je u pitanju
testiranje vode. S druge strane rezultati ankete su pokazali da je percepcija
stanovništva kada je u pitanju kvalitet vode za piće veoma pozitivna, odnosno
nema sumnje u kvalitet vode iz sistema za javno vodosnabdijevanje. Oko 89%
ukupnog uzorka ispitanika navodi kako niko od ĉlanova njihovog domaćinstva nije
imao zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Što se pak
zadovoljstva kvalitetom vode tiĉe, i tu je prosjeĉna ocjena 7 na skali od 1 do 10.
c. Preĉišćavanje voda i dezinfekcija U svim analiziranim vodovodima koji se
snabdijevaju iz bunara (izvorišta podzemne vode), radi se samo tretman
dezinfekcije hlorom. Nema podataka o naĉinu doziranja i samo je jedan vodovod
naveo da vrši kontrolu doziranja hlorom. U vodovodima koji se snabdijevaju
zahvatom na otvorenim vodotocima, voda se preĉišćava na postrojenjima.
d. Rezervoari i cjevovodi u distribucionom sistemu Većina vodovoda ima rezervoare i
pumpne stanice, tako da je potrošnja elektriĉne energije najĉešće znaĉajna stavka
u budţetu vodovodnog preduzeća. Distribucioni vodovi su najslabija karika u
vodovodnim sistemima većine vodovoda, a pogotovo sekundarna mreţa. Veliki
kvarovi se u pravilu relativno brzo otklanjaju, ali u sekundarnoj mreţi je veliki broj
malih kvarova (curenja), koji kumulativno daju veliki procent gubitaka u sistemu.
Nema programa detekcije gubitaka, kvarovi se otklanjaju u glavnom po pozivu.
Starost cjevovoda je od 30 godina pa naviše.
e. Proizvodnja vode Najbolje moguće procjene dobivene na osnovu upitnika i obilaska
vodovoda koje mogu biti napravljene o proizvedenoj koliĉini vode date su Tabela
6-3.
Na podruĉju posmatranih općina postoje veliki gubici vode;
- U FBiH gubici su u prosjeku oko 64%
- U RS-u gubici su u prosjeku oko 52%
Na nivou BiH gubici su u prosjeku oko 60%
Razlike u proizvedenoj i isporuĉenoj vodi, odnosno gubici, kreću se od 9,7% što je
procent karakteristiĉan za vodovode u razvijenim zemljama EU,preko, 19% do više
od80%
Ukupan bilans zahvata, isporuke i gubitaka koji se odnosi na 20 posmatranih općina
dat je u Tabela 6-2.
Tabela 6-1 Izvorišta i kontrola kvaliteta vode
Općina
Dijelovi sistema
Izvorišta vode Tretman vode
/Klorinacija Komentari
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
47
Općina
Dijelovi sistema
Izvorišta vode Tretman vode /Klorinacija
Komentari
KAKANJ
Kombinovani vodovodni sistem, 2 bunara, kaptaţa i
površinski zahvat vode
Tretman za preradu vode „fabrika“, Interna dnevna
kontrola, mjeseĉna kontrola kvaliteta
Otklanjanje kvarova samo po pozivu, jako stare cijevi
TRAVNIK Potisni vodovodni sistem, 3 kaptaţe
Dezinfekcija Jako stare cijevi
VITEZ Gravitacija i
kombinovani sistem, vrelo-bunar
Injektiranje i hlorisanje
BUSOVAĈA Gravitacioni vodovodni
sistem, zahvat površinskih voda
Kondicioniranje, filtriranje i
dezinfekcija, dnevno kontrola hlora, kontrola kvaliteta 2x
sedmiĉno
Gubici u mreţi, kvarovi se otklanjaju samo po pozivu, potreban novi predtaloţnik
zbog mutnoće vode
NOVI TRAVNIK Gravitacioni vodovodni sistem, dva izvorišta
(kaptaţa i bunar)
Dezinfekcija i filtracija, sedmiĉna kontrola kvaliteta
vode
Veoma loša sekundarna mreţa (35god.), nema
postrojenja za preĉišćavanje vode
ORAŠJE Bunar,
Potis na izvorištu, distribucija -gravitacija
dezinfekcija
Postojanje samo jednog bunara na izvorištu
predstavlja problem u sluĉaju kvara istog moţe
doći do zastoja sa snabdijevanjem, puno
ţeljeza u vodi
DOMALJEVAC - - -
VELIKA KLADUŠA
Kombinovani vodovodni sistem, 7 bunara i jedna
kaptaţa
Dezinfekcija, svakodnevna kontrola kvaliteta vode
Vodovod ima interni laboratorij
BUGOJNO Kombinovani
vodovodni sistem, dvije kaptaţe
Dezinfekcija, kontrola kvaliteta jednom mjeseĉno
BIHAĆ - - -
KOSTAJNICA Bunar,
Kaptaţa, na dva izvorišta
Dezinfekcija, Kontrola kvaliteta jednom
mjeseĉno
DERVENTA 3 bunara, kombinovan
vodovodni sistem (i potis i gravitacija)
Dezinfekcija, jedanput sedmiĉno kontrola kvaliteta
Prosjeĉna starost cjevovoda je 30-40 godina
MODRIĈA Kombinovani
vodovodni sistem, bunar
Dezinfekcija Kvarovi se otklanjaju samo
po pozivu,
SRBAC 2 bunara,
Potis
Dezinfekcija, kontrola
kvaliteta 3x mjeseĉno
PRIJEDOR Kombinovani
vodovodni sistem, 7 bunara i dvije kaptaţe
Dezinfekcija, kontrola kvaliteta vode jednom
sedmiĉno
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
48
Općina
Dijelovi sistema
Izvorišta vode Tretman vode /Klorinacija
Komentari
TREBINJE10 Podzemna izdan
(bunar), kombinovani vodovodni sistem
Dezinfekcija, kontrola prema Pravilniku
Stanje cjevovoda loše, starost cijevi od 40 do 50 godina, male zapremnine
rezervoara,
SREBRENICA Površinski zahvat na
rijeci, gravitacija
Dezinfekcija i filtracija, biološka analiza jednom
mjeseĉno
25km sekundarnog cjevovoda zamijenjeno,
primarni cjevovod 30god.
ROGATICA Kombinovani (i potisni i gravitacijski) sistem, 2 bunara i jedna kaptaţa
Hlorisanje, kontrola kvaliteta mjeseĉno
Stanje cjevovoda loše, prosj.starost 50 godina, nema detekcije kvarova
SOKOLAC
1 bunar, 4 kaptaţe, 4 potisna vodovodna
sistema jedan gravitacioni
Dezinfekcija, kontrola kvaliteta vode 2x mjeseĉno
Stanje cjevovoda je veoma loše, starosti od 30 do 50
godina, kvarovi se otklanjaju samo u sluĉaju
poziva
FOĈA 1 bunar, kaptaţa Hlorisanje, kontrola kvaliteta
vode 3 x mjeseĉno Cjevovodi stari 50 godina,
neophodna sanacija kaptaţe
Tabela 6-2 Ukupni zahvat, isporuka i gubici
Fakturisana voda (m3) 23.438.810
Zahvaćena voda (m3) 60.193.269
Nefakturisana proizvodnja (m3) 35.839.915
GUBITAK U PROIZVODNJI VODE (%) 59,5
Detaljni pregled zahvata, isporuke i gubitaka za svih 20 općina dat je u Tabela 6-3
Tabela 6-3 Zahvat, isporuka i gubici za 20 općina
U m3/god Zahvaćena voda (proizvodnja)
Isporuĉena voda (fakturisana proizvodnja)
Nefakturisana proizvodnja (gubitak)
Gubitak u procentima
KAKANJ 3.955.408 1.364.204 2.591.204 65,5%
TRAVNIK 8.500.000 1.550.000 6.950.000 81,8%
VITEZ 4.099.680 2.459.808 1.639.872 40,0%
BUSOVAĈA 250.000 100.000 150.000 60.0%
NOVI TRAVNIK 1.576.800 376.325 1.200.475 76.0%
10Postoji projekat „Idejno rješenje vodovodnog sistema Trebinje“ sa dvije faze investicionog
ulaganja: Hitne mjere na sanaciji i rekonstrukciji postojećeg sistema i faza razvoja sistema.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
49
U m3/god Zahvaćena voda (proizvodnja)
Isporuĉena voda (fakturisana proizvodnja)
Nefakturisana proizvodnja (gubitak)
Gubitak u procentima
ORAŠJE 469.481 424.025 45.456 9,7%
DOMALJEVAC
VELIKA KLADUŠA 3.991.771 1.698.291 2.293.480 58.0%
BUGOJNO 4.058.800 1.380.000 2.678.800 21,8%
BIHAĆ 9.623.607 3.689.646 5.933.961 61,66%
FEDERACIJA BIH 36.525.547 13.042.299 23.483.248 64,3
KOSTAJNICA 914.544 197.608 717.393 78.0%
DERVENTA 1.968.000 1.594.000 374.000 19.0%
MODRIĈA 1.874.020 1.051.745 822.275 43,8%
SRBAC 1.293.202 785.771 507.431 39.0%
PRIJEDOR 5.500.000 2.267.108 3.232.892 58,8%
TREBINJE 4.750.000 1.900.000 2.850.000 60.0%
SREBRENICA 2.091.804 477.499 1.614.305 80.0%
ROGATICA 268.193 155.180 113.013 42.0%
SOKOLAC 1.854.359 620.208 1.234.151 66,6%
FOĈA 3.153.600 1.545.000 1.608.600 51.0%
REPUBLIKA SRPSKA 23.667.722 10.396.511 12.356.667 52.2
BOSNA I
HERCEGOVINA 60.193.269 23.438.810 35.839.915 59,5
6.1.3 Procjena mjerenja potrošnje vode
a. Mjerenje potrošnje na izvorištu Više od pola vodovoda ima vodomjere na
izvorištima. Kod osam vodovoda nema mjerenja , zahvaćene koliĉine na
izvorištima. U nekoliko sluĉajeva gdje postoje vodomjeri, vrši se „djelomiĉno“
mjerenje, s obzirom da odreĊeni broj vodomjera nije u funkciji. Tamo gdje ne
postoje vodomjeri, procjena zahvaćene koliĉine vode se vrši na osnovu podataka o
kapacitetu pumpe i broja operativnih sati, ili na neki drugi naĉin. Procjene o
proizvedenoj vodi imaju, otprilike, 80%-tnu taĉnost.
b. Mjerenje potrošnje za potrošaĉe Postoje ozbiljne manjkavosti kad je u pitanju
mjerenje potrošnje za potrošaĉe u svim vodovodima kojima se bavi ova studija.
Samo neke općine su opskrbljene vodomjerima u potpunosti, neke imaju veći broj
vodomjera koji nisu uopšte ispravni, a neke imaju samo mali procenat
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
50
vodomjera.Tabela 6-5 na kraju ovog poglavlja, daje uvjete u svih 20 općina vezano
za oĉitanja potrošnje kod potrošaĉa.
c. Shvatanje vaţnosti oĉitanja mjerila U svim zvaniĉnim razgovorima ukazana je
ţelja za poboljšanjem njihove situacije sa oĉitavanjem utrošene vode i na svim
listama prioritetnih potreba su “novi vodomjeri”.
d. Vlastite mogućnosti po pitanju remonta, zamjene i baţdarenja vodomjera
Jedanaest (11) vodovoda vrši redovno baţdarenje vodomjera, od ĉega se u jednom
vodovodu baţdarenje vrši samo na zahtjev stranke. Samo nekoliko vodovoda ima
(relativno skromne) kapacitete za remont i kalibraciju vodomjera. I uovim
sluĉajevima to je ograniĉeno samo na vodomjere malih promjera i samo par
vodomjera moţe biti testirano u isto vrijeme.. Od 20 posmatranih vodovodnih
preduzeća samo jedno ima sopstvenu baţdarnicu.
Tabela 6-4 Ukupan broj stanovnika i broj stanovnika kojima se pružaju usluge
vodovoda
Općina Ukupan broj stanovnika u
općini
Usluge vodovoda Rezultati ankete
stanovništva
Broj stanovnika Postotak11 Postotak
KAKANJ 43.300 27.279 63,0% 52,9%
TRAVNIK 54.878 32.927 60,0% 73,8%
VITEZ 25.109 17.576 70,0% 84,3%
BUSOVAĈA 16.068 11.248 70,0% 63,3%
NOVI TRAVNIK 24.884 9.954 40,0% 66,7%
ORAŠJE 19.594 7.838 40,0% 46,5%
DOMALJEVAC 4.252 0 0,0% 13,7%
VELIKA KLADUŠA
46.759 44.421 95,0% 90,9%
BUGOJNO 37.209 24.186 65,0% 93,0%
BIHAĆ 61.358 52.768 86,0% 100%
KOSTAJNICA 7.438 6.694 90,0% 21,9%
DERVENTA 41.873 12.562 30,0% 64,7%
MODRIĈA 32.000 18.560 58,0% 63,7%
SRBAC 23.588 15.568 66,0% 66,3%
PRIJEDOR 94.824 60.000 60,0% 76,1%
TREBINJE 30.832 27.749 90,0% 96,1%
11 Procentualno procjena broja stanovnika u centralnim gradskim i okolnim zajednicama.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
51
Općina Ukupan broj stanovnika u
općini
Usluge vodovoda Rezultati ankete
stanovništva
Broj stanovnika Postotak11 Postotak
SREBRENICA 21.371 1.160 5,4% 96,3%
ROGATICA 14.347 10.330 72,0% 79,4%
SOKOLAC 16.943 12.707 75,0% 97,1%
FOĈA 24.584 8.481 34,5% 79,8%
Ukupno 641.211 395.513 61,7%12 71,4%
Tabela 6-5 Stanje vodomjera, proizvodnja vode i potrošaĉi
Općina Mjerenja Proizvodnja vode
(dnevno)
Na izvoru Kod potrošaĉa (broj ili % vodomjera)
( m3) l/stan
Broj
potrošaĉa /domaćinstva13
Pokriven
ost vodomjerima %14
KAKANJ
Postoje mjeraĉi na sva 4 izvorišta ukupne izdašnosti 255 l7s, ali 1 mjeraĉ nije u funkciji na izvoru izdašnosti 45 l/s
94% potrošaĉa imaju vodomjere
3.738 137 8.342 94
TRAVNIK
Postoje mjeraĉi na sva tri izvorišta, ukupan zahvat 295l/s, ali na zahvatu od 25l/s mjeraĉ nije u funkciji
4500 malih i 1000 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 5 godina
4.247 129 10.069 55
VITEZ
2 izvorišta ukupnog kapaciteta 780 l//s, na oba postoje mjeraĉi protoka koji su u funkciji
4800 malih i 620 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
6.739 383 5.375 101
BUSOVAĈA
Od tri glavna izvora ukupne izdašnosti 60 l/s, ni jedan nema mjeraĉ, mjeraĉ postoji i u funkciji je samo na filter stanici
1200 malih i 250 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
274 24 3.440 42
NOVI TRAVNIK
Na dva izvora ukupne izdašnosti 92 l/s, samo na jednom postoji mjeraĉ, ali nije u funkciji
678 vodomjera prosjeĉne starosti 10 godina
1.031 103 3.044 22
ORAŠJE
Postoji elektromagnetni mjeraĉ koji jeste u fnkciji i mjeri ukupnu izdašnost od 75 l7s
3088 malih i 68 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 3 godine
1.162 148 2.397 132
DOMALJEVAC
VELIKA KLADUŠA 6 izvorišta sa 8 mjeraĉa protoka, svi u funkciji, ukupna izdašnost 300 l/s
10987 malih i 618 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 4 godine
4.653 104 13.584 85
BUGOJNO Postoje mjeraĉi na oba 4251 mali i 84 velika 3.781 156 7.396 59
12Postotak je predstavljen kao procenat pokrivenosti uslugama ukupno posmatranog stanovništva 13Broj potrošaĉa je procijenjen na naĉin da je broj stanovništva koje prima usluge vodovoda podijeljen sa veliĉinom prosjeĉnog domaćinstva u BiH (3,27) 14Pokrivenost je procjenjena i predstavlja pribliţnu vrijednost
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
52
Općina Mjerenja Proizvodnja vode
(dnevno)
Na izvoru Kod potrošaĉa (broj ili %
vodomjera) ( m3) l/stan
Broj potrošaĉa /domaćinstva13
Pokrivenost vodomjerima %14
izvorišta, ali nisu u funkciji, ukupna izdašnost 351 l/s
vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina, 95% individualnih kuća ima vodomjere
BIHAĆ 7 izvorišta oko 20000 vodomjera 10.109 191 16.137 124
KOSTAJNICA
2 izvorišta ukupne izdašnosti 29 l/s, oba imaju mjeraĉe protoka koji su u funkciji
1539 malih i 6 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 15 godina
542 81 2.047 75
DERVENTA
Postoje mjeraĉi na 3 izvorišta, ali samo je jedan u funkciji, mjereni zahvat je 27,5l/s izdašnosti, dok je zahvat koji se ne mjeri izdašnosti od 47l/s
2243 mala i 20 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
4.367 347 3.842 59
MODRIĈA
1 izvorište ukupne izdašnosti 120 l/s, postoji mjeraĉ protoka koji nije u funkciji
5500 malih i 100 velikih vodomjera,prosjeĉna starost 25 godina
2.881 155 5.676 99
SRBAC
2 izvorišta ukupne izdašnosti 200 l/s, oba imaju mjeraĉe protoka koji su u funkciji
4369 malih i 16 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
2.153 138 4.761 92
PRIJEDOR
10 izvorišta ukupnog kapaciteta 353 l/s, od ĉega samo na 3 imaju mjeraĉi koji su u funkciji na 85 l/s
8000 malih i 900 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 4 godine
6.211 103 18.349 49
TREBINJE Postoji mjeraĉ protoka na izvorištu ukupne izdašnosti od 800 l/s
5702 mala vodomjera i 105 velikih, prosjeĉna starost 20 godina
5.205 187 8.486 68
SREBRENICA
Centralni mjeraĉ na izvorištu ukupne izdašnosti 100 l/s nije u funkciji, ali su u funkciji 2 mjeraĉa na filter stanicama
750 malih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
1.308 1.127 1160 65
ROGATICA
Na dva izvorišta ukupne izdašnosti 79 l/s postoje mjeraĉi protoka koji su u funkciji
800 malih vodomjera i 15 velikih, prosjeĉna starost 5 godina
425 41 3.159 26
SOKOLAC
Od 5 izvorišta ukupne izdašnosti 324 l/s, mjeraĉ postoji i u funkciji je samo na jednom i to izdašnosti 56 l/s
3287 malih i 25 velikih vodomjera, prosjeĉna starost 10 godina
1.699 133 3.886 85
FOĈA Jedno izvorište ukupne izdašnosti 150 l/s koje ima mjeraĉ koji je u funkciji
847 malih i 10 velikih, 200 vodovoda stari 5 godina ostali s stariji
4.233 499 2.594 33
6.2 Institucionalni ustroj
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
53
6.2.1 Razlike u obezbjeĊenju usluga vodovoda i kanalizacije
a. Vodovodi – odjeli komunalnih poduzeća Usluge vodovoda i kanalizacije u
općinama obezbjeĊuju ili vodovod, preduzeće koje pruţa samo usluge vodoopskrbe i
kanalizacije, ili komunalno preduzeće, koje obavlja razliĉite vrste poslova (odrţavanje
ulica, centralno grijanje, odrţavanje parkova i grobalja, prikupljanje ĉvrstog otpada i
ostale sliĉne usluge). U nekim općinamajoš uvijek komunalna preduzeća pruţaju razliĉite
vrste usluga. Komunalna preduzeća u Federaciji BiH, u posmatranom uzorku, su društva
sa ograniĉenom odgovornosti (d.o.o.) u 100% vlasništvu općina.
Komunalna preduzeća u Republici Srpskoj, u posmatranom uzorku, su sva akcionarska
društva (a.d.), u mješovitom vlasništvu, ali većinski „drţavna“, odnosno sa više od 50%
u vlasništvu Akcijskog fonda RS-a.15
Devet preduzeća se bavi samo uslugama vodosnabdijevanja i kanalizacije, a jedanaest
više djelatnosti, i to:
sakupljanje, preĉišćavanje i distribucija vode do potrošaĉa,
uklanjanje, prikupljanje i obrada otpadnih voda, odvoz smeća, sanitarne i druge djelatnosti,
prikupljanje i obrada ostalog otpada, reciklaţa otpada,
pogrebne i prateće djelatnosti,
pijace: zelene, robne i stoĉne pijace,
ostale pomoćne djelatnosti za upotpunjavanje poslova navedenih komunalnih
djelatnosti uz ureĊivanje i odrţavanje javnih zelenih i rekreacionih površina i drugo.
S obzirom na gore navedeno teško je reći koliko taĉno zaposlenih radi na poslovima
vodosnabdijevanja.
TakoĊer je u najvećem, broju sluĉajeva nema ni jasnih opisa poslova za zaposlene. Stiĉe
se utisak da „svi rade sve“.
Što se tiĉe kvalifikacione strukture opšta je slika da je veoma mali broj visoko
kvalifikovanih zaposlenika.
b. Implikacije ovih razlika na jaĉanje sposobnosti sektora Otprilike polovina
posjećenih komunalnih preduzeća pruţaju usluge samo za vodoopskrbu i
kanalizaciju, a polovina pored ovih usluga pruţa i mnoge druge. Postavlja se
pitanje, da li treba donijeti odluku o razdvajanju vodovodnih i kanalizacionih
usluga od ostalih usluga u bliskoj budućnosti, prije implementacije drugih
znaĉajnijih napora na jaĉanju sektora.
15Akcijski fond Republike Srpske a.d. Banja Luka formirala je Vlada Republike Srpske na osnovu Zakona o
Akcijskom fondu Republike Srpske („Sluţbeni glasnikRS“, br.: 56/06, 1/07). U svom portfelju Fond ima akcije i
udjele, kao i drţavni kapital u preduzećima koja se do dana stupanja na snagu Zakona o privatizaciji drţavnog
kapitala u preduzećima („Sluţbeni glasnik RS“, br.: 51/06, 1/07, 53/07, 41/08) nisu konstituisala u skladu sa
Zakonom o preduzećima, odnosno Zakonom o javnim preduzećima.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
54
6.2.2 Vlasništvo nad sredstvima
Svi infrastrukturni objekti u Federaciji BiH su u vlasništvu općine. Osim donatorskih
projekata, samo nekoliko općina je znaĉajnije unaprijedilo svoje sisteme u odnosu na
predratne. Sredstva u Republici Srpskoj su u vlasništvu vodovoda.
6.2.3 Autonomija i odnosi izmeĊu općina i komunalnih preduzeća
a. Pregled Nijedan od vodovoda trenutno nema takav stupanj autonomije koji bi im
omogućio razvoj na prihvatljivom nivou. Svaki operativni sistem je pod striktnom
kontrolom općine u kojoj se pruţaju usluge, i ta kontrola se ĉesto izvodi na naĉin
koji je u suprotnosti sa odrţivosti vodovoda. Opština (lokalna zajednica ) utvrĊuje
tarife vode /kanalizacije i investitor je svih novih objekata vodovoda i kanalizacije
(budţet/kredit). Opština svojom Odlukom o vodosnabdijevanju definiše prava i
obaveze Preduzeća i potrošaĉa.
b. Organizacija općina Sve općine su pod upravom općinskog parlamenta (vijeća), a
ĉlanovi parlamenta su izabrani na općinskim izborima. Vijeća su velika. Većinom u
vijeću ima 50 do 60 odbornika. U većini sluĉajeva izvršnu funkciju obavlja
naĉelnik općine, koji se bira direktno na izborima. Naĉelnik općine ima veoma
velik uticaj na rad javnih općinskih servisa. U skoro svakoj općini postoji Sekretar
za privredne i usluţne djelatnosti, koji je odgovoran za općinsku privredu i sve
usluţne djelatnosti. U nekim sluĉajevima, sekretar je ĉlan Upravnog odbora, i
općenito, ovaj ured znaĉajno utiĉe na rad svih javnih preduzeća za pruţanje
usluga.
c. Karakteristiĉni odnosi izmeĊu općina i vodovodnih preduzeća Zajedniĉka osobina
odnosa vodovod/općina je da vodovodi predaju izvještaje svojim Upravnim
odborima koji su postavljeni od strane općinskog vijeća. MeĊutim, neki vodovodi
imaju i dodatne nivoe općinske kontrole. Kako je opisano gore, naĉelnici općina i
sekretari za privredne i usluţne djelatnosti takoĊe imaju znaĉajan uticaj, ĉak iako
oni nisu direktno u organizacionom naredbodavnom lancu.
a. Ĉlanstvo u općinskim Upravnim odborima Ĉlanove Upravnog odbora uvijek bira
općinski parlament (vijeće) i uobiĉajeno je da im mandat traje ĉetiri godine. Broj
ĉlanova Upravnog odbora koji su iz vodovodnog preduzeća je uvijek manji od
polovine, ali svakako sve znaĉajnije odluke Upravnog odbora moraju proći
proceduru revizije i dobijanja odobrenja od strane vijeća. I kao dodatno, vijeće ili
naĉelnik u ime vijeća je odgovoran za postavljanje direktora vodovoda i
komunalnih preduzeća.
b. Predoĉeni problemi o nedostatku autonomije Postoji nekoliko potencijalnih (i mnogo
već postojećih) problema sa ovakvom prevelikom općinskom kontrolom koja
moţe imati štetan uticaj na sposobnost komunalnih preduzeća da djeluju
efikasno. Slijede primjeri uoĉenih problema:
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
55
Kvalifikacije direktora vodovodnih preduzeća nisu presudne, jer je odluka o
imenovanju direktora politička.
Znaĉajan broj direktora u devetnaest posjećenih vodovodnih preduzeća
nije imao obuku niti iskustvo u ovom sektoru prije njihovog naimenovanja
za direktore vodovoda.
Finansijska samoodrživost vodovoda je sekundarnog značaja.
Zahtjevi za povećanjem cijena se ĉesto ne odobravaju, i u nekim
sluĉajevima one prije budu smanjene nego povećane, jer općinski
zvaniĉnici na taj naĉin prikupljaju izborne glasove glasaĉa (potrošaĉa).
Zahtjevi vodovoda za iskljuĉenjem vode poslovnim i industrijskim
objektima koji ne plaćaju vodu se najĉešće odbijaju, s obrazloţenjem brige
o poslovanju takvih preduzeća. Entitetske Vlade jednako griješe, u
nametanju i rigoroznom ubiranju visokih poreza, koji se obraĉunavaju na
fakturisane prihode (umjesto na naplaćene prihode), što za većinu
vodovoda nije prihvatljivo. Vojska, bolnice i ostali javni korisnici usluga
vodovoda, u najvećem dijelu gotovo nikad ne plaćaju njihove raĉune.
Ovdje se moţe konstatovati da je situacija u RS-u zbog ĉinjenice da su
preduzeća djelimiĉno privatizovana malo povoljnija, te da ta preduzeća
ipak kao prioritet u poslovanju moraju uzimati i finansijsku samoodrţivost.
Općinski zvaničnici se ponekad “miješaju” u poslove vodovoda.
U posjećenim vodovodima je spomenuto nekoliko sluĉajeva kada su
općinski zvaniĉnici naredili njima koje akcije taĉno da preduzmu, a koje su
u iskljuĉivoj nadleţnosti vodovoda.
Uskraćivanje prava vodovodima od strane općina da kontrolišu svoj kadar.
Plate i beneficije uposlenih u vodovodima su ograniĉene od strane općina.
Iako je nekoliko direktora izjavilo da imaju moć da otpuštaju i primaju
radnike i stvaraju beneficije za njih, to nije sluĉaj za sve vodovode. Ako
oni imaju takva prava vrlo su sretni, jer općinske kontrole su općenito vrlo
stroge tako da oni mogu da rade samo sa saglasnošću općine koja je u
većini sluĉajeva neformalna. Ĉini se malo vjerovatno da će ijedan od
općinskih naĉelnika dozvoliti da vodovodna preduzeća djeluju drugaĉije od
drugih općinskih odjela.
6.3 Organizacija vodovoda
a. Pregled Naĉelo po kom su odjeljenja vodovodnih i komunalnih preduzeća
organizovana dosta se razlikuju. Uoĉene su razlike ne samo u tipu ili veliĉini nego
ĉak i unutar samih kategorija. Ovo se dijelom odnosi na glavne sluţbe koje su
odgovorne direktoru, ali mnogo više se misli na odjeljenja u okviru tih glavnih
sluţbi. Raznolikost glavnih sluţbi je dalje opisana, ali razlike izmeĊu odjeljenja
unutar svake glavne sluţbe su veoma kompleksne za davanje kratkog prikaza.
Neke podjele izgledaju sasvim razumno, ali neke su dosta nelogiĉne.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
56
b. Tipovi organizacionih oblika komunalnih preduzeća Ima raznih modela
organizacije komualnih preduzeća. Po jednom modelu, osnovna podjela je
napravljena po vrsti usluge, a postoji i sluţba zajedniĉkih poslova koja
obezbjeĊuje finansijske, personalne i ostale usluge za sve ostale operativne
jedinice. Jedinica koja nadleţna za vodoopskrbu i kanalizaciju je samo u funkciji
operacionalizacije i odrţavanja postrojenja. Drugi model ima tehniĉku sluţbu (pod
kojom su sve operativne usluge), ekonomsko-pravni sektor. Treći model je
kombinacija, gdje je operativna sluţba umjesto ekonomsko-pravnih poslova. U
malo većim preduzećima pored ove dvije sluţbe postoji i Uprava. Vodovod
Trebinje, sa 97 zaposlenih predstavlja veliko preduzeće, i ima malo širu
organizacijsku šemu i to 6 sluţbi (odrţavanje vodovoda, odrţavanje kanalizacije,
pravni kadrovski i opšti poslovi, ekonomski poslovi, obraĉun i naplata, kontrola
kvaliteta vode) i uprava.
6.3.1 Upravljanje i administracija
a. Upravljanje Upravljaĉke sposobnosti izgledaju dosta raznoliko. Bilo bi potrebno
provesti mnogo više vremena u preduzećima, nego je bilo na raspolaganju u
okviru ovog projekta, da bi se mogla izvršiti kompletna Neki direktori i struĉni
saradnici su opisali procedure za dodjeljivanje zadataka i zahtijeva za
izvještavanje na naĉin koji indicira da oni razumiju koncepte dobrog upravljanja.
Istovremen u nekim sluĉajevima, direktori nemaju identifikovane prioritetne
probleme, predstavljaju nerealne planove za velike investicije ili ne uzimaju u
obzir realnost kada su u pitanju uvjeti u kojima vodovodi rade. Zasigurno je da
svi vodovodi pate zbog nedostatka programa koji bi pomogli rukovodećem kadru
da postanu efikasni menadţeri i steknu sposobnosti da djeluju i vode poslove.. U
nekoliko vodovoda, direktor nije znao osnovne informacije o sistemu, već ih
morao zahtijevati od njegovih pomoćnika za tehniĉke i finansijske poslove.
b. Administracija Ograniĉenja opisana gore odnose se takoĊe i na administrativne
mogućnosti. Administrativne sluţbe u vodovodima pate od nedostatka logiĉnih
organizacionih rješenja unutar njihovih sluţbi, nejasne identifikacije obaveza i
odgovornosti i odjeljenja i uposlenih, loših sistema izvještavanja i ozbiljnog
nedostatka odgovarajuće uredske opreme i potrošnog materijala.
6.3.2 Planiranje, studije i kartiranje
a. Planovi i studije o izvodljivosti Kada se postavi pitanje planova, u vodovodima
kaţu da ih oni nemaju, i pozivaju sa na planove koje vode ostale agencije ili
opisuju kako oni shvataju plan za upravljanje u budućnosti. U okviru
raspoloţivosti informacija o takvim planovima, oni istupaju sa kapitalnim
investicijskim planovima sa procjenom troškova za potrebna postrojenja, ali bez
procjene operativnih troškova. Štaviše, takvi planovi predstavljaju zbrajanje svih
poboljšanja koje oni ţele da naprave, bez osvrta na tehniĉku ili ekonomsku
izvodljivost u odnosu na potrebe komunalnih preduzeća (ili njihovih potrošaĉa) i
mogućnosti plaćanja tih investicija. Ĉinjenica je da budţet postoji, ali budţet koji
je na raspolaganju u većini vodovoda je veoma mali.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
57
b. Kartiranje Mogućnosti izrade karata se priliĉno razlikuju. Neki vodovodi su imali
dobar kvalitet karti svih njihovih postrojenja, ali većina tih karti je uraĊena ranije
i od strane nekog drugog. Ove karte su ĉesto jedni primjerci koji se ne mogu
reproducirati i neaţurne su. Mnogi su se direktori ţalili da oni i ne znaju gdje su
poloţene njihove vodovodne cijevi i ventili i da nisu u mogućnosti da izoliraju
sistem u sluĉaju pucanja cijevi. Neki od njih poznaju GIS (Geografski informacioni
sistem), ali samo u tri preduzeća postoje karte u GIS formatu.
6.3.3 Operativne procedure
a. Postrojenja Mnoga postrojenja u sistemu vodovoda su napravljena po
procedurama jugoslovenske vlade i većina njih datira od prije 35 godina.
Postrojenja su uglavnom jednostavna, i u većini vodovodnih sistema se sastoje
od izvora i bunara.
b. Priruĉnici za rad U većini sluĉajeva, samo ona postrojenja koja su nedavno
rekonstruirana uz pomoć donatora imaju priruĉnike za rad i odrţavanje. U
nedostatku priruĉnika, većina vodovoda upravlja postrojenjima u skladu sa
procedurama koje su razvili ljudi koji više ne rade u vodovodima.
c. Operativna efikasnost Općenito, ĉini se da operateri svoje usluge pruţaju dosta
efikasno, iako su hendikepirani zbog zastarjelosti sistema i nedostatkom
rezervnih dijelova.
6.3.4 Preventivno održavanje i popravke
a. Koncepti i praksa preventivnog odrţavanja Većina tehniĉkih direktora i operatera
shvataju potrebu za preventivnim odrţavanjem i nekoliko ih je i opisalo programe
koji postoje za preventivno odrţavanje Posjete i pregledi su bili suviše kratki da bi
se odredilo da li se ti programi implementiraju. Teška finansijska situacija većine
vodovoda nameće pitanje o tome da li je preventivno odrţavanje izvoĊeno na
potrebnom nivou da bi se produţilo trajanje postrojenja. U nekoliko vodovoda
jasno je da postoji loše ili nikakvo preventivno odrţavanje.
b. Popravke O popravkama vodomjera je napisano u prethodnim poglavljima.
Opravke vodovodnih cijevi su ozbiljni problemi za većinu vodovoda.
6.3.5 Personalna pitanja
a. Kadrovski nivo U većini vodovoda je reĉeno da je trenutni kadrovski potencijal na
30-50% predratnog nivoa, odakle proizlazi kadrovska nepopunjenost. MeĊutim,
analize pokazuju da skoro sva vodovodna preduzeća imaju više kadra nego sliĉna
zapadnoevropska komunalna preduzeća (koja ĉesto imaju 4 zaposlena ili manje
na hiljadu prikljuĉaka). Kako je prikazano (Tabela 6-3 i Tabela 6-1) na kraju ovog
poglavlja, u većini vodovoda nivo kadrovske opremljenosti se kreće od 2,2 do
16,3 uposlena na hiljadu prikljuĉaka domaćinstava. Naravno, ovdje treba naglasiti
da je veoma teško ocijeniti koji su to uposleni stvarno i angaţovani samo na
poslovima vodoopskrbe. Za tabelu je korištena procjena da 70% od ukupnog
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
58
broja uposlenih radi na poslovima vodosnabdijevanja za sve vodovode. Standarde
od oko 4 uposlena na 1000 prikljuĉaka zadovoljava 6 vodovoda. U sluĉaju da se
za procjenu koristi 100 uposlenih, broj uposlenih na 1000 domaćinstava bi se
kretao od 3,2 do ĉak 23,3.
b. Obuĉavanje Nijedan vodovod trenutno ne obezbijeĊuje nikakvu obuku za svoj
kadar, osim one koja je obezbijeĊena u saradnji sa donatorskim programima.
c. Upravljanje personalom Personalni poslovi su najĉešće unutar odjeljenja koje se
zove “pravne i ostale usluge”. Razvoj ljudskih resursa, pod vodstvom obuĉenih
struĉnjaka, u smislu procjena, inicijativa, obuĉavanja, odreĊivanja ciljeva ili
drugih funkcija, nije predstavljeno kao aktivnost visokog prioriteta u vodovodima.
6.3.6 Raspoloživost informacija i izvještavanje
a. Raspoloţivost informacija Vremenska ograniĉenost i nekompletni odgovori
onemogućavaju dobijanje jasne slike o nivou sakupljanja podataka, raspoloţivosti
informacija i praksi izvještavanja. Dobivene informacije ukazuju da ima dosta
prostora za poboljšanje. U mnogim sluĉajevima ĉini se da direktori nisu mogli dati
odgovore za koje su potrebni odreĊeni podaci, kakve direktori u zapadnim
vodovodnim preduzećima imaju spremne, najĉešće pohranjene u svojim uredskim
kompjuterima. U nekim vodovodima (direktor uopšte nema kompjuter. Podaci
vezani za broj stanovnika kojima oni pruţaju usluge, broj i tipove potrošaĉa i
prikljuĉaka, koliĉinu proizvedene vode i ostali apsolutno bazni podaci se ĉesto
moraju traţiti iz drugih odjeljenja. Ovo jasno ukazuje na postojanje znaĉajnih
problema u prikupljanju podataka i procedurama izvještavanja. Postoje i primjeri
dobro informisanih direktora,ili odliĉno nominovanih kontakt osoba koje su dale
vrlo relevantne odgovore .
6.3.7 Odnosi sa potrošaĉima
a. Odnos sa potrošaĉima Većinom su programi vodovoda za odnose sa javnošću
usmjereni na odgovorena prituţbe. U najboljem sluĉaju je data lista telefonskih
brojeva šefova odjeljenja na raĉunu potrošaĉa, tako da ih potrošaĉi mogu
direktno zvati ili vodovodi uspostavljaju urede u njihovim administrativnim
zgradama i/ili općinskim štabovima gdje ljudi mogu dostavljati prituţbe. Ovi
posljednji prvenstveno sluţe tome da se na tim mjestima moţe izvršiti i plaćanje
raĉuna. U ostalim sluĉajevima, predstavnici vodovoda kaţu da potrošaĉi mogu
dati prituţbe i radnicima koji oĉitavaju vodomjere (kada imaju vodomjere koji
funkcioniraju) ili dostavljaĉima raĉuna, što je ĉesto praksa. U jednom vodovodu
su se ţalili da potrošaĉi ţele da razgovaraju samo sa direktorom, a u drugom
sluĉaju ljudi se ţale naĉelniku općine, ne vodovodu, pa naĉelnik tada zove
vodovod da preuzme odreĊenu akciju. Sve ovo ukazuje da je fokus na obradi
prituţbi, a ne na tome kako se mogu unaprijediti odnosi sa potrošaĉima.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
59
Tabela 6-6 Broj potrošaĉa i zaposlenih u odnosu na broj prikljuĉaka
Općina Opslužuje stanovnika
Broj zaposlenih
Broj domaćinstava
Broj zaposlenih
na 1,000 vodovodnih prikljuĉaka
KAKANJ 27.279 144 7.190 12,1
TRAVNIK 32.927 142 77.700 9,9
VITEZ 17.576 17 5.200 2,2
BUSOVAĈA 11.248 15 1.500 3,1
NOVI
TRAVNIK 9.954 24 4.031 5,5
ORAŠJE 7.838 18 2.784 5,3
DOMALJEVAC 0 0,0
VELIKA
KLADUŠA 44.421 59 11.273 3,0
BUGOJNO 24.186 32 6.372 3,0
BIHAĆ 52.768 133 23.445 5,8
KOSTAJNICA 6.694 23 1.545 7,9
DERVENTA 12.562 42 5.349 7,7
MODRIĈA 18.560 38 5.500 4,7
SRBAC 15.568 52 4.285 7,6
PRIJEDOR 60.000 113 14.900 4,3
TREBINJE 27.749 97 8.505 8,0
SREBRENICA 1160 27 16,3
ROGATICA 10.330 30 1.800 6,6
SOKOLAC 12.707 65 3.760 11,7
FOĈA 8.481 29 3.200 7,8
6.4 Finansijska procjena
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
60
a. Specifiĉni problemi koji se odnose na donošenje finansijske ocjene - Ocjena
finansijskih podataka je komplicirana prvenstveno zbog nemogućnosti u uvid svih
finansijskih izvještaja i pokazatelja. Za mnoge vodovode iz RS-a moguće je
pronaći neke finansijske izvještaje na web stranici banjaluĉke berze, ali ne za sve
iako su svi ovi vodovodi obavezni kao akcionarska društva javno objavljivati svoje
izvještaje. U FBiH situacija je lošija jer ne postoje javni prikazi finansijskih
izvještaja, a i mnogi direktori nisu voljni iste dati na uvid (iako se radi o javnim
preduzećima). Naravno, u najvećem broju sluĉajeva, osnovne raĉunovodstvene
tehnike i interne kontrole pokazale su se odgovorne i dosljedne. Vjerovatno bi se
detaljnijim pregledom pokazale neki nedostaci u finansijskom sistemu, koje se
trebaju otkloniti.
6.4.1 Finansijske politike i kontrole
a. Uvod Mnogi vodovodi imaju ustanovljenu politiku koja se sastoji u svakodnevnom
praćenju finansijskih transakcija. Zaposleni u vodovodu su veoma upućeni u
sistem.
b. Godišnje kontrole finansijskih izvještaja Vodovodi su obavezni raditi revizije
finansijskih izvještaja od strane neovisne revizorske kuće, ali se ne moţe sa
sigurnošću tvrditi da svi vodovodi i ispunjavaju redovno ovu obavezu. Rezultati
ovakvih revizija, za FBiH, su teško dostupni javnosti, dok se rezultati ovih revizija
u RS-u mogu naći na pomenutoj web stranici berze.
c. Ovlaštena kontrola Osim samostalnih raĉunovoĊa koji su ovlašteni od strane
institucija u vladama oba entiteta, u nekim sluĉajevima, ovlaštene raĉunovoĊe su
zaposleni u vodovodima ili općinama. .
6.4.2 Raĉunovodstvena praksa
a. Tipovi raĉunovodstvenih sistema koji se koriste U svim vodovodima koji su bili
predmet studije, koristi se jedan od dva raĉunovodstvena sistema.
Raĉunovodstveni sistemi i procedure su regulirani zakonima Federacije BiH i RS
.
b. Raĉunovodstvena procedura i praksa u vodovodima Raĉunovodstvena evidencija
se u svim vodovodnim preduzećima zasniva na MeĊunarodnim raĉunovodstvenim
standardima i MeĊunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.
U Republici Srpskoj raĉunovodstvene procedure su pobliţe regulisane slijedećim
raĉunovodstvenim propisima:
- Zakon o raĉunovodstvu i reviziji („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“ broj
67/05),
- Pravilnik o primjeni kontnog okvira za preduzeća i zadruge, druga pravna lica i
preduzetnike koji vode odvojeno knjigovodstvo („Sluţbeni glasnik Republike
Srpske“ broj 120/06),
- Pravilnik o obrascima bilansa stanja i bilansa uspjeha za preduzeća i zadruge,
druga pravna lica i preduzetnike koji vode odvojeno knjigovodstvo („Sluţbeni
glasnik Republike Srpske“ broj 120/06) i
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
61
- Pravilnik o sadrţini i formi obrazaca finansijskih izvještaja za privredna društva,
zadruge, druga pravna lica i poduzetnike („Sluţbeni glasnik Republike Srpske“
broj 84/09).
U Federaciji BiH raĉunovodstvene procedure su pobliţe regulisane slijedećim
raĉunovodstvenim propisima:
- Zakon o raĉunovodstvu i reviziji („Sluţbeni list FBiH“ broj 32/05),
- Pravilnik o primjeni kontnog okvira za poduzeća i zadruge i
- Pravilnik o obrascima bilanca stanja i bilanca uspjeha za poduzeća i zadruge,
druge pravne osobe i poduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo.
Svi vodovodi slijede propise. Od njih se zahtijeva pripremanje i pruţanje na uvid
“bankama” polugodišnjih izvještaja, pripremljenih u standardnoj formi i na
osnovu gore navedenih zakona. “Nezavisni raĉunovoĊa” koji je ovlašten da
pripremi ove izvještaje, takoĊe ih mora potpisati. Konaĉno, periodiĉni pregled
izvještaja obavlja Finansijska kontrola, koja verificira ispravnost. Generalno,
raĉunovodstveni zakoni su adekvatni u smislu zadovoljavanja potreba ovih
kontrola. Standardi ukljuĉuju poresku kontrolu i osiguranje odgovarajućeg
zatvaranja transakcija.
6.4.3 Finansijski sistemi i dokumenti
a. Razdvajanje usluga Osim ako vodovodi rade iskljuĉivo kao vodovodna i/ili
kanalizaciona preduzeća, aktivnosti i rashodi se ne mogu odvojiti od ostalih javnih
servisa. Dakle, prihodi i rashodi od usluga vodoopskrbe i kanalizacije se ne biljeţe
odvojeno, kada su kombinirane sa ostalim komunalnim uslugama. Prema tome,
donatori i zajmodavci koji trebaju pregledati finansijsko stanje vodovoda, teško
mogu provjeriti sposobnost vodovoda u smislu odrţivosti doniranih sredstava, ili
mogućnosti povrata kredita.
b. Jedinstveni kontni plan Vodovodna i kanalizaciona preduzeća nemaju odvojeni,
jedinstveni kontni plan. Sadašnji kontni plan koji koriste vodovodi, prilagoĊeni je
sistem koji koriste sva javna komunalna preduzeća u oba entiteta. Ne postoji
jedinstveni kontni plan koji posmatra funkciju vodoopskrbe i kanalizacije
odvojeno od ostalih funkcija javnih servisa.
c. Upravljaĉki informativni sistemi Nekim vodovodima nedostaju kompjuterizirani
raĉunovodstveni sistemi koji bi omogućavali diferencirano praćenje troškova i
prihoda u odnosu na vrstu posla. U vodovodima koji su veći i bolje opremljeni
postoje veoma dobri informacioni sistemi koji mogu dati adekvatne informacije.
6.4.4 Tarifna politika
a. Uvod Vodovodi obuhvaćeni projektom koriste veoma razliĉite tarife. Jedan
vodovod odreĊuje iznos paušala po osobi mjeseĉno za sva domaćinstva, a
jedinstvenu tarifu za komercijalne i industrijske potrošaĉe. U drugom vodovodu
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
62
drugaĉije obraĉunavaju m3 vode za razliĉite korisnike, te dodaju mjeseĉni iznos
koji je veći za veći vodomjer. U mnogim vodovodima jedno je zajedniĉko: ukupni
dohodak koji se ostvaruje kroz postojeće tarife ne bi pokrio godišnje troškove
ĉak ni kada bi svi raĉuni bili plaćeni.
b. Struktura tarifa Većina vodovoda primjenjuje strukture tarifa koje treba mijenjati
i cijene koje treba povećati kako bi se pokrili troškovi. Nekoliko vodovoda ima
alternative osnovnoj tarifi i ako se odvijao program zamjene vodomjera, tarife bi
imale dvije komponente:
1) Paušalni dio prema potrošaĉu ili vodomjeru; i
2) Naknada prema koliĉini potrošene vode.
Potrošaĉi se razliĉito zaduţuju, na osnovu veliĉine vodomjera ili vrste usluge.
Većina vodovoda zaduţenje vrše na osnovu koliĉina, gdje je jednaka cijena za
svaki potrošeni kubik (ovakva je situacija uobiĉajena u većini vodovoda). Nijedan
vodovod ne koristi opadajuće tarife (smanjenje jediniĉnih cijena za m3 za
odreĊene strukture potrošaĉa). Sa druge strane, nijedan vodovod ne koristi ni
rastuće tarife (povećanje jediniĉnih cijena za m3 za odreĊene strukture
potrošaĉa). Nekoliko vodovoda koristi jedan oblik rastuće tarife po kome veliki
korisnici, kao što je industrija, imaju veće (ali ipak jednoobrazne cijene za m3
vode za svoju kategoriju) nego npr. domaćinstva. Razliĉita cijena za utrošenu
koliĉinu vode, moţe posluţiti vodovodu da pošalje potrošaĉima signal (ohrabri
potrošnju više vode, ĉuvaj vodu, ili obezbjedi subvencioniranu cijenu za potrošaĉe
sa niskim prihodima).
Gotovo svi vodovodi vrše mjerenja velikih komercijalnih /industrijskih16 potrošaĉa.
Za domaćinstva, ako vodovod nema ispravnih vodomjera za privatne kuće ili
stambene zgrade, cijena se bazira na procjeni. Raĉun se zasniva ili na procjeni
oĉekivane potrošnje, na osnovu potrošnje prije rata, ili na osnovu paušala po
osobi, na osnovu procjene potrošnje po glavi stanovnika
c. Tarife ili cijene komunalnih usluga obvezno odobrava jedinica lokalne
samouprave, odnosno općina, a na prijedlog komunalnog poduzeća. Trenutne
tarife nisu prave ekonomske tarife jer ne pokrivaju ukupne troškove. Vodovodi
uglavnom uspijevaju pokriti osnovne operativne troškove i osigurati novac za
financiranje nuţnih investicija i izvoĊenje osnovnih popravaka i odrţavanja.
Problem koji se moţe pojaviti u budućnosti je da usluţne tarife za
vodosnabdijevanje i odvodnju budu subvencionirane iz prihoda od drugih
djelatnosti kao sto su graĊevinske usluge i novi prikljuĉci. Dok je to prihvatljivo
sada, moţda neće biti odrţivo u dugoroĉnom pogledu. Komunalna preduzeća bi
trebala alocirati svoje troškove zasebno za svaku veću aktivnost i proizvesti
izvješća koja pokazuju profitabilnost razliĉitih segmenata poslovanja preduzeća.
Vodovodi gotovo nikako ne primaju subvencije od općina ili drugih nadleţnih
organa za svoje operativne aktivnosti. Općine bi trebale prihvatiti potrebu za
postupnim porastom tarifa prema tarifama koje bi pokrivale troškove.
Drugi problem je naĉin odreĊivanja tarifa za korisnike. Tarife se odreĊuju na
naĉin da mogu pokriti osnovne troškove odrţavanja i rada preduzeća, a ne na
16Vodovodi “javne”potrošaĉe ukljuĉuju na listu industrijskih. MeĊu javnim potrošaĉima su veliki korisnici, kao što je vojska, škole, bolnice i javne zgrade.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
63
principu ekonomske cijene vode. Tako vodovodi slabu platnu sposobnost graĊana,
„subvencioniraju“ kroz neodrţivo niske cijene vode.
d. Raĉun za vodu U većini sluĉajeva na postojeće obraĉune se dodaje i PDV (17 %
na ukupan iznos), kao i taksa za zaštitu voda i za korištenje voda, koje se izravno
prenose na potrošaĉe. Pored takse koja se temelji na koliĉini potrošene vode,
postoji i mjeseĉna pristojba na odrţavanje vodomjera za sve potrošaĉe, odreĊena
prema promjeru vodomjera.
e. Obraĉun dodatnih usluga Mnogi vodovodi vrše naplatu prikljuĉenja. Nisu
zabiljeţene neke druge naknade za dodatne usluge. Primjeri su zaštita od poţara,
troškovi ukljuĉenja/iskljuĉenja vode i zatezne kamate zbog neplaćanja na
vrijeme.
6.4.5 Oĉitanje vodomjera, obraĉun i naplata
a. Oĉitanje vodomjera i izdavanje raĉuna Trenutno svi vodovodi ne oĉitavaju
vodomjere i izdaju raĉune svakog mjeseca.
b. Problemi naplate Najvaţnije financijsko pitanje, po mišljenju direktora i
finansijskih direktora vodovoda, je njihova nemogućnost naplate. Njihov odnos
prema ovom pitanju kreće se od potpune frustracije do nevoljnog prihvatanja takvog stanja. Tabela 6-7predstavlja procijenjeni stepen naplate u za svaki od
vodovod
U dosta sluĉajeva preduzeća nisu u mogućnosti precizirati podatke koji se odnose samo
na sektor vodosnabdijevanja.
Novĉani iznos fakturisane proizvodnje vode za 2009. godinu, za posmatranih 20
preduzeća je 25.731.505 KM, od ĉega:
- 15.968.973 KM u 9 preduzeća sa podruĉja Federacije BiH i
- 9.762.532 KM u 10 preduzeća sa podruĉja Republike Srpske.
Naplativost nenaplaćenih potraţivanja, prema ovim podacima, je priliĉno dobra i iznosi u
prosjeku 79,6%17.
Detaljan pregled fakturisane proizvodnje i procenta naplate potraţivanja dat je u Tabela
6-7.
Tabela 6-7 Naplata vode
Prihod od naplate vode
(KM/god) Efikasnost naplate
(%)
KAKANJ 4.171.865 115
17Podatak nije pouzdan s obzirom da su mnoga preduzeća dala ukupna potraţivanja iz svih djelatnosti, kao i da mnoga preduzeća imaju velike iznose nenaplaćenih potraţivanja iz prethodnih godina (primjedba autora)
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
64
Prihod od naplate vode
(KM/god) Efikasnost naplate
(%)
TRAVNIK 1.696.852 69
VITEZ 775.000 62
BUSOVAĈA 300.000 75
NOVI TRAVNIK 389.927 76
ORAŠJE 345.767 96
DOMALJEVAC - -
VELIKA KLADUŠA 2.430.253 94
BUGOJNO 934.000 92
BIHAĆ 4.925.308 95
FEDERACIJA BIH 15.968.973 86
KOSTAJNICA 157.340 58,7
DERVENTA 568.706 95
MODRIĈA 808.119 94
SRBAC 1.154.015 84
PRIJEDOR 2.406.500 83
TREBINJE 2.198.349 69.5
SREBRENICA 157.400 66
ROGATICA 565.190 91
SOKOLAC 1.088.163 80
FOĈA 658.750 70
REPUBLIKA SRPSKA 9.762.532 73.25
BOSNA I HERCEGOVINA 25.731.505 79.63
c. Naplata na godišnjem nivou je priliĉno visoka, s obzirom da su mnoga preduzeća
poboljšala procedure naplate i pojaĉala aktivnosti na tom polju. MeĊutim, u
gotovo svim preduzećima postoje veliki iznosi nenaplaćenih potraţivanja iz
prethodnih godina, koja u većini sluĉajeva,stvara„sporna potraţivanja“. Ova
sporna potraţivanja se većinom odnose na potraţivanja od javnih institucija. S
obzirom na sporost sudskih procesa, neki od vodovoda nude duţnicima i
dogovorne naĉine otplate dugovanja, koji se i poštuju u sluĉaju fiziĉkih lica.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
65
Inaĉe, godinama se ĉekaju uplate većih iznosa od strane npr. vojske, bolnica i
sliĉno.
c. Politika i praksa U nekoliko vodovoda nema jasne politike naplate. Oni koji je i
imaju, ne objavljuju je, tako da korisnici i osoblje vodovoda ĉesto ne znaju ništa o
naplati. U većini vodovoda postoji specificiran rok plaćanja, ali taĉni podaci o
roku dospijeća nisu upisani na potrošaĉkom raĉunu. U mnogim vodovodima,
potrošaĉki raĉuni prikazuju samo sadašnja dugovanja. Prethodni zbir dugovanja
nije predstavljen na posljednjem poslanom raĉunu koje šalje vodovod, tako da
ni potrošaĉ ne moţe reći koliki mu je ukupni zbir dugovanja. TakoĊer, ukoliko
ukupni dug i jeste prikazan, u vodovodu nemaju podatak o starosti dugovanja.
Sva dugovanja se akumuliraju tako da postoji problem sa roĉnostima. Jednom
vodovodu osoba oĉitava vodomjer na licu mjesta i ruĉno obraĉunava potrošaĉki
raĉun za kućanstva. Raĉun se radi u tri kopije i traţi se naplata na licu mjesta.
Ukoliko se naplati raĉun, potrošaĉ dobija jednu kopiju. U protivnom oĉitavaĉ
vodomjera zadrţava sve tri kopije i odnosi raĉun natrag u vodovod finansijskom
direktoru. Potrošaĉ neće primiti drugi raĉun za plaćanje dugovanja za taj
obraĉunski period, ukoliko ne ode samoinicijativno u vodovod i plati. U
vodovodima u kojima postoji jasna politika naplate, komercijalni potrošaĉi
dobijaju dva upozorenja za neblagovremeno plaćanje. Domaćinstva dobijaju tri
upozorenja. Domaćinstva u stambenim zgradama i industrijski potrošaĉi se
utuţuju sudu, ukoliko nije izvršena uplata nakon posljednje poslate opomene.
Domaćinstva u privatnim kućama i komercijalni potrošaĉi se iskljuĉuju.
d. Naplata od vladinih institucija Naplata od ovih potrošaĉa je znaĉajno niţa u
odnosu na naplatu od drugih potrošaĉa. Najveća potraţivanja kod skoro svih
vodovoda su od vojske i/ili bolnice. Izgleda da vodovodi nisu u stanju da sakupe
ovaj novac od vlade i da nedostaje podrška općinskih vlasti kako bi se dugovi,
koji datiraju ĉak sa poĉetka rata, sakupili.
e. Nedostatak programa zamjene vodomjera Znaĉajan broj vodomjera ne
funkcionira ispravno. Najveći broj neispravnih vodomjera je po domaćinstvima.
Neki vodomjeri su stari i uglavnom pokvareni u ratu. U nekim vodovodima
postoji program intenzivne zamjene vodomjera. Nemogućnost vodovoda da vrši
mjerenje ima finansijske kao i institucionalne posljedice na same vodovode.
6.5 Preporuke za vodovodna preduzeća
6.5.1 Institucionalni aspekt
Prvi prioritet u okviru programa za institucionalno jaĉanje i ovih preporuka je povećanje
autonomije vodovoda.
Kao drugi prioritet opisana je primjena uspješnog programa mjerenja. Da bi bio zaista
uspješan, nije dovoljno da program mjerenja ima samo ispravne vodomjere na
svim izvorištima i svim potrošaĉkim prikljuĉcima. On mora takoĊe sadrţavati
elemente kao što je uspostavljanje i primjenjivanje programa za slijedeće:
(1) Rana identifikacija i brzo uklanjanje i zamjena vodomjera koji ne rade,
(2) Periodiĉna (od šest mjeseci do godinu za velike vodomjere i oko pet godina za
male kućne vodomjere) zamjena i ponovno baţdarenje, ili popravljanje malih i
velikih vodomjera,
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
66
(3) Odabir (od bar dva razliĉita proizvoĊaĉa, zbog konkurencije) tipa vodomjera koji
će odgovarati lokalnim uslovima po razumnoj cijeni,
(4) Baţdarenje, popravljanje i/ili ponovno postavljanje vodomjera onog tipa i
kapaciteta kakvi su u sistemu i
(5) Pravovremeno i taĉno oĉitavanje i biljeţenje podataka sa svih vodomjera (sa
mogućnošću nadzora da bi se osigurala taĉnost).
Naĉin upotrebe podataka koji su prikupljeni oĉitavanjem vodomjera potrošaĉa je
obraĊen u financijskim preporukama.
Treći prioritet su Programi razvoja upravljanja potrošnjom vode i smanjenja
neobraĉunate vode.
6.5.1.1 Ostali programi za institucionalno jačanje
Odvajanje vodovoda i kanalizacije od ostalih komunalnih usluga
Unutrašnja reorganizacija
Razvoj i implementacija sistema za upravljanje informacijama (MIS
Razvoj i implementacija uspješnih odnosa sa potrošaĉima
Upravljanje uposlenim i obuka Upravljanje uposlenim, u ovom trenutku je, u
najmanju ruku, nerazvijeno, a trenutna finansijska situacija u svim vodovodima
iskljuĉuje mogućnost znaĉajnije obuke kadra. Ovo se mora promjeniti. Bilo bi
korisno pripremiti osnovne, odgovarajuće programe za upravljanje i obuku kadra.
Preporuke trebaju dati minimum komponenti za jedan takav program. Ovo
ukljuĉuje tipove podataka o kadrovima koje treba ĉuvati, ko treba te podatke
odrţavati aţurnima, mjere za zaštitu tajnosti, procedure za periodiĉnu provjeru,
sistem motiviranja i napredovanja, identifikaciju potreba za obukom i sve ostale
takve komponente koje mogu biti odgovarajuće za autonomne sektorske
organizacije u lokalnom okruţenju.
Kontrola utroška energije.
Poboljšanje sposobnosti mapiranja
Razvoj programa za poboljšanje operativnosti i odrţavanja
Razvoj sposobnosti planiranja
ispitivanja kvaliteta voda
6.5.2 Finansijske preporuke
6.5.2.1 Prioritetne potrebe za finansijsko jačanje
Identifikacija najvaţnijih potreba za finansijsko jaĉanje Prioritetni finansijski
problem većine vodovoda je loš procenat naplate raĉuna. Sa ovim u vezi je i
problem sa javnim sektorom (vojni objekti, bolnice, škole i vladine zgrade) koji su
jedni od najlošijih platiša i vodovodi nemaju nikakvu podršku u smislu
prikupljanja ovog nenaplaćenog novca. Drugi problemi vezani za finansije
obraĊeni su u institucionalnim preporukama, ukljuĉujući i opći nedostatak
vodomjera koji su osnova za taĉan obraĉun utrošene vode i problem
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
67
nesposobnosti vodovodnih preduzeća da uskrate usluge potrošaĉima koji ne
plaćaju raĉune. Ostali finansijski problemi su nedostatak pouzdanog i iscrpnog
sistema za obraĉunavanje; neuspješno odreĊivanje realnog budţeta i
nemogućnost da se on prati onda kada je i pripremljen; raĉuni su opterećeni
velikim porezima (ne samo na naplaćene iznose); cijena vode za potrošaĉe je
relativno niska i vrlo teško je povećati je
Strategija za naplatu korisnicima u zgradama Izrade ove strategije bi olakšala
naplatu u ovim sluĉajevima, kada je više korisnika povezano na jedan vodomjer.
OdreĊivanje naĉina kako se moţe ispostaviti jedan raĉun vlasniku zgrade, ili
kućnom savjetu, ako su vlasnici stanova u zgradi razliĉiti. Ovo rješenje je mnogo
bolje od dostave pojedinaĉnih raĉuna svakoj porodici. Na taj naĉin se prebacuje
odgovornost sa vodovoda na vlasnika zgrade ili kućni savjet.
Predloţena prioritetne oblasti za finansijsko jaĉanje Poglavlje VIII o
institucionalnim preporukama povezuje mnoge institucionalne slabosti u
vodovodima, kao i nedostatak autonomije u njihovom djelovanju. Ista je stvar i
sa kontrolom njihovog finansijskog poslovanja, ali ovaj problem je predstavljen
kao institucionalni problem koji treba da bude riješen. Sljedeći dijelovi ovog
poglavlja će dati specifiĉne preporuke koje se odnose na sljedeće prioritetne
potrebe:
Povećanje procenta naplate raĉuna,
Razvoj efikasnih raĉunovodstvenih sistema,
Razvoj i korištenje realnih budţeta,
Smanjenje postojećih poreza,
Uspostava realnijih tarifa.
6.5.2.2 Povećanje stope naplate računa
o Usvajanje agresivnije politike u cilju naplate nepodmirenih raĉuna
o Problem nepodmirenja dugova od strane javnih potrošaĉa Vodovodi će
zahtijevati podršku vlade u cilju naplate poslijeratnih dugovanja vojske i
bolnica. Vodovodi trebaju otpisati dugovanja javnih potrošaĉa tokom rata,
ali vlada mora podmiriti dugove koji su se nagomilali poslije rata i to
veoma brzo. Alternativa prenosa ovih dugovanja na druge potrošaĉe, niti
je izvodljiva, niti je poštena. Vlada koja se agresivno bavi vodovodima
kada je u pitanju nametanje poreza, mora imati i obavezu da plaća svoje
vlastite dugove.
Lokalna pomoć treba obezbijediti definiranje strategije prikupljanja prihoda
za pruţene usluge javnim potrošaĉima (vojska, vlada, bolnice i škole).
6.5.2.3 Razvoj i implementacija efikasnog računovodstvenog sistema
Uspostavljanje jednoobraznog raĉunovodstvenog sistema za komunalna
vodovodna preduzeća Takav jednoobrazan raĉunovodstveni sistem moţe biti
sastavljen od jednog obraĉunskog dijagrama u kojem će biti posve odvojeni
vodoopskrba i kanalizacija. Kao alternativa, postoji mogućnost da se naprave dva
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
68
odvojena jednoobrazna dijagrama, jedan za vodoopskrbu i drugi za kanalizaciju.
U sistem obraĉunavanja treba biti ukljuĉen i neoperativni skup pozicija. Te
pozicije se odnose na usluge vodovoda koje nemaju veze sa uslugama
vodoopskrbe i kanalizacije. Ovaj sistem obraĉunavanja moţe biti preuzet od
meĊunarodnih organizacija koje se bave raĉunovodstvom i koje imaju
uspostavljen sistem obraĉuna vodoopskrbe i kanalizacije ili moţe biti preuzet od
Drţavne asocijacije povjerenika za komunalna preduzeća (NARUC) – organizacija
iz SAD ili sliĉne evropske organizacije.
Dodatno treba obezbijediti pomoć u pravljenju modela obraĉunavanja za
odabrane vodovodne organizacije i pomoći njima u implementaciji tog modela.
To će zahtijevati obuĉavanje lokalnog osoblja za korištenje novog sistema
obraĉuna.
6.5.2.4 Razvoj i implementacija efikasnog budžetskog sistema
Uspostavljanje budţeta na osnovu odgovornosti Pomoć i obuka treba biti
obezbjeĊena u smislu uspostavljanja razvoja budţeta i prateće politike i
procedura, treba obezbijediti dodatnu pomoć za odabrana vodovodna preduzeća
tako da ovaj proces moţe biti integrisan u kompjuterski raĉunovodstveni sistem.
Razvoj budţeta po glavnim odjeljenjima (finansije, vodosnabdijevanje,
distribucija) i usklaĊivanje budţetskih troškova sa aktuelnim troškovima treba
raditi najmanje ĉetiri puta godišnje. Time će se obezbijediti upravljanje
sredstvima i omogućiti da se komunalna preduzeća zadrţe u okviru procijenjenih
troškovnih limita i da odrţe odgovarajući dotok prihoda. Izvještavanje o ovim
tokovima i odrţavanje u procjenama budţeta na sebe će preuzeti šefovi
odjeljenja. U mnogim sluĉajevima, ako je šef odjeljenja u mogućnosti dostaviti na
vrijeme izvještaj, na taj naĉin će pomoći direktoru da prati troškove i mogućnost
da preuzme bilo kakvu korektivnu akciju ako je to potrebno. šefovi odjeljenja
trebaju ĉetiri puta godišnje pripremiti objašnjenja u sluĉaju znaĉajnih odstupanja
od budţetskih smjernica. Upravljaĉko tijelo treba odobriti ove izvještaje i
prezentirati ih Upravnim odborima radi njihove saglasnosti i unošenja u zapisnik
odbora.
6.5.2.5 Smanjenje opterećenja od postojećih državnih poreza
Razvijanje mogućnosti da se vodovodnim preduzećima daju olakšice na drţavne
poreze FBiH i RS trebaju promijeniti politiku koja se primjenjuje za drţavne
poreze u smislu da se oporezuje ono što je naplaćeno, a ne ono što je
fakturirano. To će znaĉajno umanjiti finansijsku opterećenost vodovodnih
preduzeća. Sadašnja porezna politika se bazira na novĉanoj sumi koja je na
raĉunu kod potrošaĉa, što je sasvim razliĉit iznos od onog koji posjeduju
vodovodna preduzeća naplatom od potrošaĉa u svim ispitanim sluĉajevima.
Vodovodna preduzeća uspiju naplatiti samo 10 do 80 procenata od ukupnog
iznosa. U većini sluĉajeva, vladine agencije (vojska i bolnice) znaĉajno doprinose
ovom problemu naplate dugova.
Obezbijediti pomoć i podršku da se promijene zakoni o drţavnim porezima za
vodovodna preduzeća i uspostaviti porezni mehanizam koji će biti mnogo
pravedniji,
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
69
Dodatno treba posavjetovati i pomoći vodovodnim organizacijama da razviju
praksu podrţavanja njihovih zajedniĉkih interesa.
6.5.2.6 Uspostavljanje ekonomske cijene vode
. Pripremiti studije o posve specificiranim troškovima usluga Skoro sva
posjećena vodovodna preduzeća imaju cijene koje trebaju promijeniti i koje treba
povećati, da bi pokrile troškove. Studiju o pokrivanju troškova na pruţene usluge
treba pripremiti za većinu vodovodnih preduzeća i treba razviti pravedniji
mehanizam formiranja cijena. Ako su vodomjeri raspoloţivi i rade, struktura
cijene treba imati dvije komponente: (1) potrošaĉev ili fiksni iznos; i (2) iznos
vezan za koliĉinu utrošene vode. Potrošaĉev iznos moţe biti odreĊen i paušalno
ili na osnovu veliĉine vodomjera ili tipa usluge. Cijena formirana na osnovu
utrošenog moţe biti jednoobrazna (većina vodovoda koje smo posjetili su koristili
ovo), moţe opadati (niţi jediniĉni iznosi dok se utrošena koliĉina povećava) ili
moţe rasti (viši jediniĉni iznosi dok se utrošena koliĉina povećava).
Potrebna je pomoć u pripremanju studija o troškovima za usluge i obuka kadra u
vodovodnim preduzećima o metodama formiranja cijene i povećanju njihove
sposobnosti da im se odobre te cijene.
. Uspostaviti posebne cijene za dodatne usluge Vodovodi trebaju razmotriti
cijene za dodatne usluge vezane za vodu i kanalizaciju koje se pruţaju
potrošaĉima. U dodatne usluge spadaju (1) zaštita od poţara, (2) troškovi
uredskih usluga (troškovi zbog zakašnjelog plaćanja, troškovi naplate), (3)
troškovi prikljuĉenja i proširenja sistema; i (4) troškovi terenskih usluga
(iskljuĉenja/prikljuĉenja, testiranje vodomjera). Ove dodatne usluge prave
znaĉajne troškove kada je u pitanju radna snaga i materijal , ali se pruţaju samo
za neke potrošaĉe. Zato se traţi da ovi posebni troškovi preĊu na teret onih
potrošaĉa koji ih i prouzrokuju. Ĉineći ovo, vodovodna preduzeća smanjuju
neophodne izdatke svim ostalim potrošaĉima.
Obezbijediti pomoć u identifikaciji i formiranju cijena dodatnih usluga za svaki
vodovod.
. Dobijanje pomoći od vlade za familije sa niskim ili fiksnim primanjima
Donijeti politiĉku odluku da se uz pomoć donatora subvencioniraju potrošaĉi koji
imaju niska ili fiksna primanja. Općina, kanton ili federalna vlada/vlada RS
trebaju obezbijediti sredstva za pokrivanje razlike. Ovo će poboljšati plaćanje
naplatom iznosa koji potrošaĉ sebi moţe priuštiti i pokrivanjem dijela troškova od
onih koji su odgovorni za potrebne socijalne beneficije. Niţe cijene za ovaj novi
potrošaĉki staleţ treba biti dio predloţene nove tarfine strukture za sve vodovode.
Obezbijediti pomoć da se odvoje potrošaĉi sa niskim ili fiksnim primanjima i
pripremiti posebne cijene za taj potrošaĉki staleţ,
Razviti strategiju i pravni okvir za zahtjeve odgovornim vladinim agencijama
da nadoknade troškove vodovodnim preduzećima za subvencionirane
potrošaĉe.
6.5.2.7 Dopunski programi za finansijsko jačanje
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
70
Slijedeći programi su niţeg prioriteta ali će vodovodi eventualno zahtijevati dosezanje
ţeljenog cilja u efikasnosti i jednakosti sa njima sliĉnim evropskim komunalnim
preduzećima.
VoĊenje zasebnog raĉunovodstva za usluge vodoopskrbe i kanalizacije Polovina
od promatranih komunalnih preduzeća pruţa i ostale općinske javne usluge osim
vodoopskrbe i kanalizacije. Dok se ostale usluge ne prebace u nadleţnost
posebnih općinskih preduzeća, aktivnosti i troškovi vezani za usluge vodoopskrbe
i kanalizacije trebaju biti odvojeni od ostalih javnih usluga. Prihodi i troškovi
sektora voda trebaju biti voĊeni odvojeno kako bi donatori i kreditori imali uvid u
sposobnosti vodovoda da upravlja doniranom investicijom ili vrati kreditirana
sredstva.
Obezbijediti pomoć sektoru vodovoda i kanalizacije u postojećim komunalnim
preduzećima da uspostave zasebna raĉunovodstva za ovu vrstu općinskih
usluga.
Troškovi poreza na usluge na potrošaĉkim raĉunima kao zasebna stavka Svi
vodovodi trebaju razmotriti spisak svih usluga (ali ne i profit) na koje se plaćaju
porezi, ali trebaju odvojiti, kao poseban dio, usluge vodovoda i kanalizacije. To
vodovodi mogu iskoristiti da bi predoĉili potrošaĉima koliki je uticaj poreza,
nametnutog od strane razliĉitih organa vlasti, na visinu njihovog raĉuna.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
71
PRILOG 1 Sociološka evaluacija – PRISM
za
UNDP
REZULTATI ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA
Opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u
ljudskom razvoju u Bosni i Hercegovini
Sarajevo,
Juni/ Juli 2010. godine
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
72
KODEKS O ZAŠTITI LIČNIH PODATAKA ISPITANIKA
Agencija Prizma istraživanja je u skladu s kodeksom ESOMAR-a i AAPOR-a obavezna čuvati podatke o identitetu ispitanika. Prizma istraživanja na svaki način osigurava podatke koji bi mogli ukazati na identitet osoba, kompanija ili institucija koji su učestvovali u istraživanju. Svi podaci koji mogu uputiti na identitet su uklonjeni iz izvještaja i baza podataka. Svaki pokušaj namjerne i neovlaštene identifikacije ispitanika ili otkrivanja identiteta, od strane Prizma istraživanja ili od strane naručitelja istraživanja znači kršenje gore navedenog kodeksa.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
73
1. Uvod
Prizma istraživanja, agencija za marketinška, medijska i društvena istraživanja je za potrebe
projekta Opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u ljudskom razvoju u Bosni i
Hercegovini provela kvantitativno istraživanje sa svrhom prikupljanja podataka o mišljenju,
iskustvima i o stavovima pripadnika opće populacije o vodosnadbijevanju.
Istraživanje je sprovedeno putem kompjuterski potpomognutog telefonskog anketiranja, u periodu
od 20. do 30. oktobra 2010 godine. Ispitani su građani 20 općina u Bosni i Hercegovini, i to
građani 10 općina Federacije Bosne i Hercegovine i građani 10 općina Republike Srpske. Ispitanici
u ovom istraživanju bili su članovi domaćinstava odgovorni za plaćanje računa u vlastitim
domaćinstvima. Unutar svake od općina ispitano je 100 ispitanika.
Ovaj Izvještaj prezentira glavne nalaze ovog istraživanja.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
74
2. Glavni nalazi
U ukupnom uzorku, 71,4% ispitanika posjeduje priključak na vodovod. U vezi s tim,
uočene su određene razlike među općinama, te prema tipu naselja i obrazovanju. Najviši
procent ispitanika ukupnog uzorka ispitanika (61,9%) navodi kako ne koristi alternativni
izvor vode za piće, a najviši procent ispitanika koji koriste ovakav izvor izvještava o
korištenju prirodnog izvora vode. Određene razlike utvrđene su prema demografskim
varijablama obrazovanje, tip naselja, na području općine. Najviši procent ispitanika ukupnog
uzorka ne koristi izvore tehničke vode koja nije za piće (91,5%).
64,1% ispitanika ukupnog uzorka izvještava kako nemaju iskustva sa prekidima u
vodosnadbijevanju. Demografski varijable na kojima su utvrđene razlike u vezi s ovim
pitanjem jesu ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Od ispitanika koji se
suočavaju sa prekidima, najviši procent ispitanika cijelog uzorka (82,6%) izvještava da se s
njima suočava ponekad. 51,3% ispitanika iz područja Općine Rogatica navodi kako se
svakodnevno suočavaju sa prekidima u vodosnadbijevanju. Od demografskih podataka, u
vezi s ovim pitanjem zanimljivi su podaci u odnosu na ukupna mjesečna novčana primanja.
Prosječno trajanje isključenja vodosnadbijevanja koju navode ispitanici cijelog uzorka koji se
susreću sa prekidima u vodosnadbijevanju jeste 17 sati. Ispitanici sa višim stepenom
obrazovanja izvještavaju o nižem prosječnom trajanju isključenja i redukcija vode, a razlike
su utvrđene i prema varijablama tip naselja.
Procjenjujući na skali od 1 do 10, ispitanici cijelog uzorka ocijenili su kvalitet vode
prosječnom ocjenom 7. Od demografskih varijabli, zanimljive razlike uočene su prema
varijablama obrazovanje, ukupna mjesečna novčana primanja. Najviši procenat ukupnog
uzorka ispitanika (89,1%) navodi kako oni niti članovi njihovih domaćinstava nisu imali
zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Oko polovine ispitanika ukupnog
uzorka (49,3%) navodi kako su uglavnom zadovoljni vodosnadbijevanjem, dok 38,1%
ispitanika navodi kako su jako zadovoljni. Zanimljive razlike u vezi s tim zamijećene su
prema varijablama obrazovanje, tip naselja, radni status i ukupna mjesečna novčana primanja
domaćinstva.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
75
Prosječna količina vode koju troše ispitanici ukupnog uzorka iznosi 3,4 kubna metra
vode. 65,6% ispitanika ukupnog uzorka navodi kako su obavezni plaćati za
vodosnadbijevanje u vlastitim domaćinstvima. Kada je riječ o obavezi plaćanja za
vodosnadbijevanje, zanimljivim su se pokazale razlike prema demografskim varijablama
obrazovanje, radni status i tip naselja. Prosječni iznos novca koji ispitanici plaćaju za vodu
mjesečno za cijeli uzorak ispitanika iznosi 21 KM. Oko polovine ispitanika ukupnog uzorka
(51,4%) smatra da je cijena vode upravo onakva kakva treba da bude, dok 42,8% ispitanika
smatra kako je cijena vode previsoka. Značajne demografske varijable u vezi sa ovim
pitanjima jesu obrazovanje i ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Oko polovina
ukupnog uzorka ispitanika (49,3%) spremna je plaćati više za vodosnadbijevanje ukoliko će
to dovesti do značajnog poboljšanja kvaliteta vodosnadbijevanja. U vezi s tim, uočene su
razlike na varijablama obrazovanje i ukupna mjesečna novčana primanja domaćinstva. Više
od polovine ispitanika ukupnog uzorka (60,3%) plaća za vodosnadbijevanje preko
individualnog brojila, dok 23,7% ispitanika plaća paušalno, a 14,1% preko zajedničkog
brojila.
Najviši procenat ispitanika ukupnog uzorka (41,5%) smatra kako u njihovoj zajednici ne
postoji problem u vodosnadbijevanju. 17,3% ispitanika, od onih koji smatraju da problem
ipak postoji, navode da je najveći problem vodosnadbijevanja sa kojim se suočavaju kvalitet
vode. Među demografskim podacima, razlike su u vezi s tim zamijećene na varijabli
obrazovanje. Oko polovina ispitanika (49,6%) ukupnog uzorka navodi kako sve kategorije
stanovništa u njihovoj zajednici imaju jednak pristup vodovodu i priključenju na vodovod,
dok 27,0% ispitanika navodi kako sve kategorije nemaju jednak pristup vodovodu. 80,3% od
ispitanika koji smatraju da sve kategorije stanovništva nemaju jednak pristup vodovodu
navodi kako je u ovom smislu oštećena kategorija stanovništva koje živi u određenim
dijelovima općina. Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka (66,2%) smatra kako je
potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja u nihovoj zajednici, dok 20,5% ispitanika
smatra kako postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici nije potrebno
unaprijediti. Zanimljvim varijablama u ovom smislu pokazale su se tip naselja i ukupna
mjesečna novčana primanja. Kada je riječ o načinima na koje je potrebno unaprijediti sistem
vodosnadbijevanja i kvalitet vode, najviši procent ispitanika ukupnog uzorka zalaže se za
sljedeće načine: širenje mreže vodosnadbijevanja/priključivanje na vodovod (26,1%) zaštitu,
kontrolu i unapređenje kvaliteta vode (25,8%), i zamjenu instalacija/rekonstrukciju vodovoda
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
76
(20,2%). Među demografskim varijablama, značajne u vezi s tim pokazale su se varijable
spol i tip naselja.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
77
Metodologija
Prikaz
Vrijeme provođenja
istraživanja Od 20. oktobra do 30. oktobra, 2010. godine
Metoda prikupljanja
podataka Personalni intervju u telefonskoj anketi - CATI
Instrumenti
Instrumenti korišteni u ovom istraživanju razvijenu su u
agenciji Prizma istrživanja, uzimajući u obzir sugestije
UNDP-a
Uzorak istraživanja Pripadnici opće populacije unutar 20 općina u Bosni i
Hercegovini.
Veličina uzorka 2000 ispitanika; 100 ispitanika unutar svake općine
uključene u uzorak
Reprezentativnost
U uzorku su jednako zastupljene općine koje se nalaze u
Federaciji BiH i općine koje se nalaze u Republici Srpskoj.
Također, uzorak je reprezentativan u odnosu na veličinu
naselja.
Metoda
Kako bi se napravila opća procjena sektora vodosnadbijevanja i njegove funkcije u
ljudskom razvoju u Bosni i Hercegovini, korištena je kvantitativna istraživačka metoda.
Kvantitativna metoda korištena u ovom istraživanju jeste personalni intervju u telefonskoj
anketi – CATI.
Personalni intervjui u telefonskoj anketi - CATI
Personalni intervju u telefonskoj anketi ili CATI najnapredniji je oblik telefonskog
anketiranja. Ova metoda podrazumijeva kompjuterski potpomognuto anketiranje, gdje su
računari pomoću kojih se obavlja anketiranje povezani u lokalnu mrežu. Pomoću
specijalnog softverskog programa kontrolira se samo provođenje upitnika, kao i izbor
uzorka. Intervjueri podatke koje dobiju od ispitanika unose direktno u računar. U ovom
istraživanju kompjuterski program podešen je tako da slučajno bira određene kvote
telefonskih brojeva iz 20 općina u kojima je predviđeno sprovođenje istraživanja.
Ovo istraživanje obuhvatilo je 2000 ispitanika iz 20 općina Bosne i Hercegovine, i to 10
općina Federacije Bosne i Hercegovine i 10 općina Republike Srpske. Obuhvaćene su
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
78
sljedeće općine Federacije Bosne i Hercegovine: Kakanj, Travnik, Vitez, Busovača, Novi
Travnik, Orašje, Domaljevac, Velika Kladuša, Bihać i Bugojno, te sljedeće općine
Republike Srpske: Kostajnica, Derventa, Modriča, Srbac, Prijedor, Trebinje, Srebrenica,
Rogatica, Sokolac i Foča. Unutar svake od 20 općina anketni upitnik je primijenjen na
100 ispitanika.
U ovom istraživanju korišten je slučajni stratificirani uzorak reprezentativan za 20
odabranih općina. Također, uzorak je reprezentativan za svaku općinu pojedinačno.
Unutar slučajno odabranih domaćinstava, ispitivani su oni članovi domaćinstva koji su
odgovorni za plaćanje računa u tim domaćinstvima.
Rezultati ovog istraživanja prikazani su u odnosu na ukupni uzorak, kao i za općine
pojedinačno, te prema određenim demografskim varijablama.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
79
4. Rezultati
4.1. Izvori vode
Ispitanicima ovog istraživanja postavljeno je pitanje o tome da li posjeduju priključak na
vodovod, kao i pitanja o eventualnom korištenju alternativnih izvora vode.
U ukupnom uzorku, 71,4% ispitanika navodi kako posjeduju priključak na vodovod. Općina
u kojoj najviši procenat ispitanika izvještava o posjedovanju priključka jeste Općina Bihać
(100%), a slijede je općine Sokolac (97,1%), Srebrenica (96,3%) i Trebinje (96,1%). Najniži
procenti posjedovanja priključka na vodovod zabilježeni su u općinama Domaljevac (13,7%)
i Kostajnica (23,9%). Detaljniji podaci o posjedovanju priključka na vodovod prema
općinama prikazani su u Tabeli Tabeli 4.1.1.
Tabela 4.1.1. Podaci o posjedovanju priključka na vodovod – prikaz prema općinama
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
80
N % N % N %
Cijeli uzorak 1428 71,4 572 28,6 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 53 52,9 47 47,1 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 74 73,8 26 26,2 100 100,0
VITEZ - FBIH 84 84,3 16 15,7 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 63 63,3 37 36,7 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 67 66,7 33 33,3 100 100,0
KOSTAJNICA RS 24 23,9 76 76,1 100 100,0
DERVENTA RS 65 64,7 35 35,3 100 100,0
MODRIĈA RS 64 63,7 36 36,3 100 100,0
SRBAC RS 66 66,3 34 33,7 100 100,0
ORAŠJE FBIH 47 46,5 53 53,5 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 14 13,7 86 86,3 100 100,0
PRIJEDOR RS 76 76,1 24 23,9 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 91 90,9 9 9,1 100 100,0
BIHAĆ FBIH 100 100,0 0 ,0 100 100,0
BUGOJNO FBIH 93 93,0 7 7,0 100 100,0
TREBINJE RS 96 96,1 4 3,9 100 100,0
SREBRENICA RS 96 96,3 4 3,7 100 100,0
ROGATICA RS 79 79,4 21 20,6 100 100,0
SOKOLAC RS 97 97,1 3 2,9 100 100,0
FOĈA RS 80 79,8 20 20,2 100 100,0
Da li vaše domaćinstvo posjeduje prikljuĉak na vodovod?
Da Ne Total
Kada je riječ o demografskoj varijabli tip naselja, uočljiv je viši procenat ispitanika
koji žive u gradskim područjima među onim koji navode da posjeduju priključak na vodovod
(96,2%) u odnosu na ispitanike koji žive u seoskim područjima (49,6%). Viši je procenat
ispitanika koji posjeduju priključak na vodovod među onim koji su završili višu školu ili
fakultet (88,5%) u odnosu na ispitanike koji su završili osnovnu školu ili manje (57,5%),
odnosno ispitanike koji su završili srednju školu (74,5%). Više podataka o demografskim
varijablama kada je riječ o posjedovanju priključka na vodovod prikazano je u Tabeli 4.1.2.
Kada se radi o korištenju alternativnih izvora vode, poput bunara, prirodnih izvora i
sl., najviši procent ukupnog uzorka ispitanika (61,9%) navodi kako ne koristi drugi izvor
vode. 29,9% ispitanika koji koriste drugi izvor vode navode kako koriste prirodni izvor vode,
dok 8,0% ispitanika koristi bunare kao izvor vode. Najviši procent ispitanika koji koriste
prirodni izvor vode zabilježen je na području općina Kostajnica (65,2%) i Busovača (61,2%),
a više od 50% ispitanika koristi ovaj izvor vode i u općinama Kakanj, Novi Travnik i
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
81
Domaljevac, dok su najniži procenti korištenja prirodnog izvora vode zablježeni u Bihaću
(3,4%), Prijedoru (4,5%) i Trebinju (6,8%). Detaljniji prikaz podataka o korištenju
alternativnih izvora vode prema općinama nalazi se u Tabeli 4.1.3. u nastavku izvještaja.
Na osnovu analize podataka može se zaključiti kako viši stepen obrazovanja
podrazumijeva manji procenat korištenja alternativnih izvora vode za piće. Naime, nešto viši
procenat ispitanika bez osnovne škole i ispitanika za završenom osnovnom školom izvještava
o korištenju prirodnog izvora vode (41,6%) u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom
(27,7%), odnosno višom školom ili fakultetom (13,6%). Ispitanici koji žive u seoskim
područjima u višem procentu navode kako koriste bunare (13,1%) i prirodne izvore vode
(45,5%) u odnosu na ispitanike iz gradskih područja (2,3% i 12,1%, respektivno)..
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
82
Tabela 4.1.2. Demografski podaci o posjedovanju priključka na vodovod
N % N % N %
1428 71,4 572 28,6 2000 100,0
Muški 530 69,7 231 30,3 760 100,0
Ţenski 899 72,5 341 27,5 1240 100,0
15-40 337 69,4 149 30,6 486 100,0
41-65 823 72,5 312 27,5 1135 100,0
66-90 265 70,7 110 29,3 374 100,0
Ne ţeli odgovoriti 4 78,9 1 21,1 5 100,0
Osnovna škola ili manje 372 57,5 275 42,5 647 100,0
Srednja škola 748 74,5 256 25,5 1004 100,0
Viša škola/Fakultet 295 88,5 38 11,5 334 100,0
Ne ţeli odgovoriti 13 87,0 2 13,0 16 100,0
Zaposlen/a 457 80,2 113 19,8 569 100,0
Nezaposlen/a 194 62,1 118 37,9 313 100,0
Nesto drugo 762 69,5 335 30,5 1096 100,0
Ne ţeli odgovoriti 16 74,5 5 25,5 21 100,0
Grad 901 96,2 35 3,8 937 100,0
Selo 527 49,6 536 50,4 1063 100,0
Domicilno stanovništvo 1001 67,6 479 32,4 1480 100,0
Raseljeno lice 186 88,6 24 11,4 210 100,0
Povratnici 117 77,4 34 22,6 152 100,0
Doseljenici 112 80,6 27 19,4 139 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 13 63,1 7 36,9 20 100,0
Do 300 KM 306 62,2 186 37,8 492 100,0
Od 300 do 500 KM 328 74,9 110 25,1 438 100,0
Od 500 do 700 KM 199 74,7 67 25,3 266 100,0
Od 700 do 1000 KM 187 79,8 47 20,2 234 100,0
Od 1000 do 1500 KM 89 78,4 24 21,6 113 100,0
Od 1500 do 2000 KM 57 78,2 16 21,8 73 100,0
Od 2000 do 3000 KM 30 80,3 7 19,7 37 100,0
Preko 3000 KM 13 86,5 2 13,5 15 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 219 66,4 111 33,6 330 100,0
Bošnjaĉka 468 79,2 123 20,8 591 100,0
Srpska 649 73,2 238 26,8 887 100,0
Hrvatska 229 55,0 188 45,0 417 100,0
Bosanska 21 74,6 7 25,4 28 100,0
Neka druga 20 77,8 6 22,2 25 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 41 80,5 10 19,5 51 100,0
Većina 1009 68,8 458 31,2 1468 100,0
Manjina 184 84,2 35 15,8 219 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 231 75,5 75 24,5 306 100,0
Ukupna mjeseĉna
novĉana primanja
u domaćinstvu
Nacionalnost
Pripadnik naroda
koji je
većina/manjina na
podruĉju općine
Spol
Dob
Stepen
obrazovanja
Radni status
Tip naselja
Rezidentni status
UKUPNO
Da li vaše domaćinstvo posjeduje prikljuĉak na vodovod?
Da Ne Total
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
83
Tabela 4.1.3. Podaci o korištenju vode za piće iz drugog izvora vode– prikaz prema
općinama
N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 160 8,0 597 29,9 1238 61,9 4 ,2 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 7 6,7 56 55,8 38 37,5 0 ,0 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 1 1,2 35 34,5 64 64,3 0 ,0 100 100,0
VITEZ - FBIH 8 8,3 20 19,8 72 71,9 0 ,0 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 2 2,0 61 61,2 37 36,7 0 ,0 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 53 52,7 47 47,3 0 ,0 100 100,0
KOSTAJNICA RS 15 15,2 65 65,2 20 19,6 0 ,0 100 100,0
DERVENTA RS 16 15,7 30 30,4 54 53,9 0 ,0 100 100,0
MODRIĈA RS 17 16,7 25 24,5 59 58,8 0 ,0 100 100,0
SRBAC RS 11 10,6 30 29,8 59 58,7 1 1,0 100 100,0
ORAŠJE FBIH 11 10,9 34 33,7 55 55,4 0 ,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 24 24,2 53 52,6 22 22,1 1 1,1 100 100,0
PRIJEDOR RS 33 32,8 4 4,5 63 62,7 0 ,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 6 6,1 20 20,2 74 73,7 0 ,0 100 100,0
BIHAĆ FBIH 0 ,0 3 3,4 94 94,4 2 2,2 100 100,0
BUGOJNO FBIH 2 2,0 17 17,0 81 81,0 0 ,0 100 100,0
TREBINJE RS 1 1,0 7 6,8 92 92,2 0 ,0 100 100,0
SREBRENICA RS 3 2,8 25 25,2 72 72,0 0 ,0 100 100,0
ROGATICA RS 4 4,1 19 18,6 77 77,3 0 ,0 100 100,0
SOKOLAC RS 0 ,0 12 11,7 88 88,3 0 ,0 100 100,0
FOĈA RS 0 ,0 30 29,8 70 70,2 0 ,0 100 100,0
Da li koristite vodu za piće iz nekog drugog izvora vode za piće?
Da, bunarDa prirodni izvor
vodeNe
Ne zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Kada je riječ o korištenju izvora tehničke vode koja nije za piće, najviši procent
ukupnog uzorka ispitanika (91,5%) ne koristi izvor ovakve vode. Najviši procent ispitanika
koji koriste bunar kao izvor tehničke vode jesu ispitanici iz područja općina Domaljevac
(22,1%) i Prijedor (11,9%). Manje od 10% ispitanika ostalih općina koristi neki od izvora
tehničke vode. Veće razlike prema demografskim varijablama kada je u pitanju korištenje
izvora tehničke vode nisu utvrđene. Detaljniji podaci o korištenju izvora tehničke vode prema
općinama prikazani su u Tabeli 4.1.4.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
84
Tabela 4.1.4. Podaci o korištenju izvora tehničke vode – prikaz prema općinama
N % N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 74 3,7 62 3,1 31 1,6 1829 91,5 4 ,2 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 4 3,8 5 4,8 1 1,0 90 90,4 0 ,0 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 2 2,4 2 2,4 0 ,0 95 95,2 0 ,0 100 100,0
VITEZ - FBIH 2 2,5 2 2,5 0 ,0 95 95,0 0 ,0 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 1 1,0 7 7,1 4 4,1 88 87,8 0 ,0 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 1 1,1 2 2,2 97 96,8 0 ,0 100 100,0
KOSTAJNICA RS 2 2,2 7 6,5 4 4,3 85 84,8 2 2,2 100 100,0
DERVENTA RS 5 4,9 1 1,0 2 2,0 92 92,2 0 ,0 100 100,0
MODRIĈA RS 3 2,9 4 3,9 4 3,9 89 89,2 0 ,0 100 100,0
SRBAC RS 2 1,9 2 1,9 1 1,0 94 94,2 1 1,0 100 100,0
ORAŠJE FBIH 5 5,0 2 2,0 0 ,0 93 93,1 0 ,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 22 22,1 7 7,4 0 ,0 69 69,5 1 1,1 100 100,0
PRIJEDOR RS 12 11,9 3 3,0 1 1,5 84 83,6 0 ,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 2 2,0 1 1,0 1 1,0 96 96,0 0 ,0 100 100,0
BIHAĆ FBIH 2 2,2 2 2,2 2 2,2 93 93,3 0 ,0 100 100,0
BUGOJNO FBIH 0 ,0 0 ,0 0 ,0 100 100,0 0 ,0 100 100,0
TREBINJE RS 5 4,9 2 1,9 3 2,9 90 90,3 0 ,0 100 100,0
SREBRENICA RS 1 ,9 5 4,7 1 ,9 93 93,5 0 ,0 100 100,0
ROGATICA RS 2 2,1 3 3,1 0 ,0 95 94,8 0 ,0 100 100,0
SOKOLAC RS 1 1,0 2 1,9 2 1,9 95 95,1 0 ,0 100 100,0
FOĈA RS 0 ,0 3 3,2 2 2,1 95 94,7 0 ,0 100 100,0
Da li koristite tzv. tehniĉku vodu, koja nije za piće iz nekog drugog izvora vode?
Da, bunarDa, prirodni
izvor vode
Da, potok,
rijekaNe
Ne zna/Ne
ţeli Total
4.2. Prekidi u vodosnadbijevanju
Ispitanicima koji posjeduju priključak na vodovod postavljena su pitanja o tome da li
stalno imaju vodu, ili se suočavaju sa prekidima snadbijevanja, odnosno isključenjima ili
redukcijama u vodosnadbijevanju.
Oko dvije trećine ukupnog uzorka ispitanika (64,1%) navode kako stalno imaju vodu,
odnosno kako nemaju iskustva sa prestankom vodosnadbijevanja, dok kod 35,6% ispitanika
povremeno dolazi do prestanka snadbijevanja vodom. Najviši procent ispitanika sa područja
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
85
Općine Srebrenica (78,6%) izvještava o povremenim prekidima u vodosnadbijevanju.
Detaljniji prikaz rezultata dobijenih kao odgovor na pitanje o tome da li ispitanici stalno
imaju vodu ili se suočavaju sa prekidima u snadbijevanju vodom prikazani su, prema
općinama, u Tabeli 4.2.1.
Analizom demografskih podataka, može se uočiti kako ispitanici sa ukupnim mjesečnim
novčanim primanjima koja iznose preko 3000 KM u nešto višem proncetu (84,9%) navode
kako stalno imaju vodu u odnosu na ispitanike sa primanjima u rasponu od 2000 do 3000 KM
(73,7%), kao i u odnosu na ostale kategorije ispitanika prema ukupnim mjesečnim
primanjima...
Ispitanicima koji su izjavili kako imaju iskustva sa prestankom snadbijevanja vodom,
odnosno isključenjima i redukcijama, postavljeno je pitanje o tome koliko se često suočavaju
sa spomenutim. Najviši procent ispitanika cijelog uzorka (82,6%) navodi kako do prestanka
vodosnadbijevanja dolazi ponekad, u posebnim prilikama. Ispitanici iz područja Općine
Domaljevac u najvišem procentu (50,0%) navode kako se često suočavaju sa prekidima
snadbijevanja vodom, dok 51,3% ispitanika iz područja Općine Rogatica navode kako se
svakodnevno suočavaju sa prekidima u vodosnadbijevanju. Podaci o prekidima u
vodosnadbijevanja prema općinama prikazani su u Tabeli 4.2.2.
Od demografskih podataka, zanimljivi su podaci u odnosu na ukupna mjesečna novčana
primanja. Naime, 100% ispitanika u čijim su domaćinstvima ukupna mjesečna novčana
primanja viša od 2000 KM navode kako se sa prekidima u vodosnadbijevanju suočavaju
samo u posebnim situacijama.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
86
Tabela 4.2.1. Podaci o iskustvima sa prekidima u vodosnadbijevanju – prikaz prema
općinama
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 915 64,1 509 35,6 5 ,3 1428 100,0
KAKANJ - FBIH 45 85,5 8 14,5 0 ,0 53 100,0
TRAVNIK - FBIH 57 77,4 17 22,6 0 ,0 74 100,0
VITEZ - FBIH 42 50,0 41 49,0 1 1,0 84 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 38 59,7 26 40,3 0 ,0 63 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 54 80,6 13 19,4 0 ,0 67 100,0
KOSTAJNICA RS 13 54,5 11 45,5 0 ,0 24 100,0
DERVENTA RS 36 56,1 27 42,4 1 1,5 65 100,0
MODRIĈA RS 40 63,1 23 35,4 1 1,5 64 100,0
SRBAC RS 45 68,1 21 31,9 0 ,0 66 100,0
ORAŠJE FBIH 32 68,1 15 31,9 0 ,0 47 100,0
DOMALJEVAC FBIH 12 84,6 2 15,4 0 ,0 14 100,0
PRIJEDOR RS 39 51,0 37 49,0 0 ,0 76 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 72 78,9 17 18,9 2 2,2 91 100,0
BIHAĆ FBIH 90 89,9 10 10,1 0 ,0 100 100,0
BUGOJNO FBIH 69 74,2 24 25,8 0 ,0 93 100,0
TREBINJE RS 72 74,7 24 25,3 0 ,0 96 100,0
SREBRENICA RS 21 21,4 76 78,6 0 ,0 96 100,0
ROGATICA RS 39 49,4 40 50,6 0 ,0 79 100,0
SOKOLAC RS 66 68,0 31 32,0 0 ,0 97 100,0
FOĈA RS 34 42,7 46 57,3 0 ,0 80 100,0
Da li stalno imate vode, bez ograniĉenja ili povremeno dolazi do prestanka
snadbijevanja, iskljuĉenja, redukcija u snadbijevanju i sl.?
Imamo stalno
vode
Povremeno dolazi
do prestanka
snadbijevanja
Ne zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
87
Tabela 4.2.2. Učestalost prekida u snadbijevanju vodom – prikaz prema općinama
N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 36 7,1 51 10,1 420 82,6 1 ,2 509 100,0
KAKANJ - FBIH 2 25,0 0 ,0 6 75,0 0 ,0 8 100,0
TRAVNIK - FBIH 0 ,0 2 14,3 14 85,7 0 ,0 17 100,0
VITEZ - FBIH 2 4,0 6 14,0 34 82,0 0 ,0 41 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 0 ,0 4 16,0 21 84,0 0 ,0 26 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 0 ,0 2 16,7 11 83,3 0 ,0 13 100,0
KOSTAJNICA RS 0 ,0 0 ,0 11 100,0 0 ,0 11 100,0
DERVENTA RS 0 ,0 3 10,7 25 89,3 0 ,0 27 100,0
MODRIĈA RS 0 ,0 3 13,0 20 87,0 0 ,0 23 100,0
SRBAC RS 0 ,0 0 ,0 21 100,0 0 ,0 21 100,0
ORAŠJE FBIH 2 13,3 2 13,3 11 73,3 0 ,0 15 100,0
DOMALJEVAC FBIH 0 ,0 1 50,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0
PRIJEDOR RS 1 4,0 1 4,0 34 92,0 0 ,0 37 100,0
VELIKA KLADUŠA
FBIH0 ,0 0 ,0 17 100,0 0 ,0 17 100,0
BIHAĆ FBIH 1 11,1 0 ,0 9 88,9 0 ,0 10 100,0
BUGOJNO FBIH 0 ,0 0 ,0 24 100,0 0 ,0 24 100,0
TREBINJE RS 0 ,0 1 4,0 22 92,0 1 4,0 24 100,0
SREBRENICA RS 7 9,9 14 18,5 54 71,6 0 ,0 76 100,0
ROGATICA RS 21 51,3 8 20,5 11 28,2 0 ,0 40 100,0
SOKOLAC RS 0 ,0 0 ,0 31 100,0 0 ,0 31 100,0
FOĈA RS 0 ,0 3 7,0 43 93,0 0 ,0 46 100,0
Da li do prestanka u snadbijevanju vodom, iskljuĉenja i redukcija dolazi svakodnevno, ili
ĉesto, ili samo ponekad?
Svakodnevno,
redovnoĈesto
Ponekad, u
posebnim
situacijama
Ne zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Ispitanicima koji se svakodnevno ili često susreću sa prekidima u vodosnadbijevanju
postavljeno je pitanje o tome koliko sati u sedmicu u prosjeku traju isključenja, odnosno
redukcije u dostavi vode. Prosječna vrijednost koju navode ispitanici cijelog uzorka jeste 17
sati. Najvišu prosječnu vrijednost navode ispitanici iz Općine Kakanj (66 sati) i Općine Novi
Travnik (50 sati). Nakraća prosječna sedmična isključenja utvrđena su u općinama Derventa i
Orašje (2 sata), te općinama Busovača (3 sata) i Trebinje (5 sati), dok u općinama Kostajnica,
Srbac, Domaljevac, Velika Kladuša, Bihać, Bugojno i Sokolac ispitanici ili ne mogu
procijeniti trajanje isključenja, ili takvih isključenja nema; preciznije rečno, utvrđena je
prosječna vrijednost od 0 sati.
Ispitanici sa višim stepenom obrazovanja izvještavaju o nižem prosječnom trajanju
isključenja i redukcija vode. O najdužem prosječnom sedmičnom trajanjem prekida u
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
88
vodosnadbijevanju izvještavaju ispitanici za završenom osnovnom školom ili nižim
obrazovanjem (36 sati), zatim ispitanici sa završenom srednjom školom (27 sati), i na koncu
ispitanici sa završenom višom školom ili fakultetom (18 sati). Također, o dužem prosječnom
sedmičnom trajanju isključenja izvještavaju ispitanici koje žive u seoskim područjima (38
sati), u odnosu na ispitanike iz gradskih područja (24 sata).
4.3. Kvalitet vode i zadovoljstvo vodosnadbijevanjem
Ispitanicima ovog istraživanja postavljena su i pitanja o kvalitetu vode. Ispitanici su trebali
ocijeniti kvalitet vode koju piju, te odgovoriti na pitanje da li je neko od članova njihove
porodice imao zdravstvenih problema zbog kvaliteta vode koju piju. Također, ispitano je i
zadovoljstvo ispitanika vodosnadbijevanjem.
Na pitanje kako bi, na skali od 1 do 10, gdje 1 znači jako slab a 10 jako dobar, ocijenili
kvalitet vode koju piju, ispitanici cijelog uzorka ocijenili su kvalitet vode prosječnom
ocjenom 7. Međutim, nešto manje od trećine ispitanika (N= 28,9%) ocijenila je kvalitet vode
maksimalnom ocjenom 10. Najniže ocjene vode (ocjena 6) dali su ispitanici općina Derventa,
Orašje, Srebrenica i Sokolac.
Kada su pitanju demografski podaci, nisu uočene već razlike među u procjenama kvaliteta
vode. Utvrđeno je kako osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem, osobe
iz seoskih područja, osobe koje žive u domaćinstvima u kojima su ukupna primanja do 300
KM, procjenjuju kvalitet vode za jedan stupanj višim na skali od 1 do 10 u odnosu na ostale
ispitanike.
Najviši procenat ukupnog uzorka ispitanika (89,1%) navodi kako oni niti članovi njihovih
domaćinstava nisu imali zdravstvene probleme zbog kvaliteta vode koju koriste. Nisu uočene
veće razlike među općinama u izvještavanju o zdravstvenim problemima ispitanika/članova
njihovih porodica nastalim zbog kvaliteta vode koju koriste. Dodatni podaci o zdravstvenim
problemima koji su posljedica slabog kvaliteta vode, prema općinama, prikazani su u Tabeli
4.3.1. Kada su u pitanju spomenuti zdravstveni problemi, nisu utvrđene veće razlike među
kategorijama ispitivanih demografskih varijabli.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
89
Tabela 4.3.1. Podaci o javljanju zdravstvenih problema u domaćinstvu usljed kvaliteta
vode – prikaz prema općinama
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 157 7,8 1781 89,1 62 3,1 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 9 8,7 89 89,4 2 1,9 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 10 9,5 87 86,9 4 3,6 100 100,0
VITEZ - FBIH 9 9,1 86 86,0 5 5,0 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 7 7,1 89 88,8 4 4,1 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 9 8,6 88 88,2 3 3,2 100 100,0
KOSTAJNICA RS 2 2,2 98 97,8 0 ,0 100 100,0
DERVENTA RS 12 11,8 82 82,4 6 5,9 100 100,0
MODRIĈA RS 5 4,9 91 91,2 4 3,9 100 100,0
SRBAC RS 6 5,8 90 90,4 4 3,8 100 100,0
ORAŠJE FBIH 7 6,9 90 90,1 3 3,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 13 12,6 85 85,3 2 2,1 100 100,0
PRIJEDOR RS 6 6,0 91 91,0 3 3,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 2 2,0 97 97,0 1 1,0 100 100,0
BIHAĆ FBIH 11 11,2 87 86,5 2 2,2 100 100,0
BUGOJNO FBIH 8 8,0 90 90,0 2 2,0 100 100,0
TREBINJE RS 8 7,8 89 89,3 3 2,9 100 100,0
SREBRENICA RS 13 13,1 81 81,3 6 5,6 100 100,0
ROGATICA RS 2 2,1 97 96,9 1 1,0 100 100,0
SOKOLAC RS 11 10,7 84 84,5 5 4,9 100 100,0
FOĈA RS 9 8,5 88 88,3 3 3,2 100 100,0
Da li ste Vi ili neko od ĉlanova Vaše porodice imali bilo kakvih zdravstvenih
problema zbog kvaliteta vode koju koristite?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Na pitanje koliko su zadovoljni, odnosno nezadovoljni vodosnadbijevanjem, oko
polovina ispitanika ukupnog uzorka (49,3%) navodi kako su uglavnom zadovoljni
vodosnadbijevanjem, dok 38,1% ispitanika navodi kako su jako zadovoljni. Nisu uočene
veće razlike među općinama u vezi sa zadovoljstvom vodosnadbijevanjem, s izuzetkom
podatka da ispitanici iz Općine Srebrenica u nižem procentu izvještavaju o jakom
zadovoljstvu vodosnadbijevanjem (16,8%) u odnosu na ispitanike iz ostalih općina. Tabela
4.3.2. prikazuje više podataka o zadovoljstvu ispitanika vodosnadbijevanjem prema općinama
Prema stupnju obrazovanja, najviši procenat ispitanika koji navode da su jako zadovoljni
vodosnadbijevanjem su ispitanici sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem ili nižim
stupnjem obrazovanja (48,4%), dok nešto niži procenti ispitanika sa završenom srednjom
školom, te višom školom ili fakultetom izvještavaju o jakom zadovoljstvu
vodosnadbijevanjem. Također, zaposleni ispitanici (28,1%) i ispitanici iz gradskih područja
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
90
(33,2%) u nešto nižem procentu izvještavaju u jakom zadovoljstvu spomenutim u odnosu na
nezaposlene (36,3%) i ispitanike koji žive u seoskim područjima (42,4%). Kada je riječ o
kategorijama stanovništva prema ukupnim mjesečnim novčanim primanjima, nešto viši
procenti ispitanika iz kategorija sa ukupnim primanjima do 300 KM (46,4%) i ispitanika koji
pripadaju kategoriji sa primanjima višim od 3000 KM (52,0%) izvještavaju o jakom
zadovoljstvu vodosnadbijevanjem u odnosu na ostale kategorije.
Tabela 4.3.2. Podaci o zadovoljstvu/nezadovoljstvu vodosnadbijevanjem – prikaz prema
općinama
N % N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 761 38,1 986 49,3 139 7,0 100 5,0 14 ,7 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 46 46,2 44 44,2 6 5,8 4 3,8 0 ,0 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 45 45,2 40 40,5 5 4,8 10 9,5 0 ,0 100 100,0
VITEZ - FBIH 45 45,5 44 43,8 3 3,3 7 7,4 0 ,0 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 41 40,8 42 41,8 11 11,2 3 3,1 3 3,1 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 35 35,5 49 49,5 11 10,8 3 3,2 1 1,1 100 100,0
KOSTAJNICA RS 48 47,8 41 41,3 7 6,5 2 2,2 2 2,2 100 100,0
DERVENTA RS 28 28,4 59 58,8 4 3,9 9 8,8 0 ,0 100 100,0
MODRIĈA RS 41 41,2 53 52,9 2 2,0 4 3,9 0 ,0 100 100,0
SRBAC RS 38 38,5 48 48,1 10 9,6 3 2,9 1 1,0 100 100,0
ORAŠJE FBIH 33 32,7 49 48,5 11 10,9 7 6,9 1 1,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 34 33,7 37 36,8 15 14,7 12 11,6 3 3,2 100 100,0
PRIJEDOR RS 37 37,3 45 44,8 6 6,0 10 10,4 1 1,5 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 54 53,5 44 44,4 2 2,0 0 ,0 0 ,0 100 100,0
BIHAĆ FBIH 42 41,6 52 51,7 2 2,2 4 4,5 0 ,0 100 100,0
BUGOJNO FBIH 48 48,0 47 47,0 2 2,0 2 2,0 1 1,0 100 100,0
TREBINJE RS 38 37,9 56 56,3 5 4,9 1 1,0 0 ,0 100 100,0
SREBRENICA RS 17 16,8 57 57,0 14 14,0 12 12,1 0 ,0 100 100,0
ROGATICA RS 24 23,7 59 58,8 12 12,4 5 5,2 0 ,0 100 100,0
SOKOLAC RS 31 31,1 65 65,0 4 3,9 0 ,0 0 ,0 100 100,0
FOĈA RS 36 36,2 54 54,3 9 8,5 1 1,1 0 ,0 100 100,0
Koliko ste zadovoljni, odnosno nezadovoljni sa vodosnadbijevanjem?
Jako
zadovoljni
Uglavnom
zadovoljni
Uglavnom
nezadovoljni
Jako
nezadovoljni
Ne zna/Ne
ţeli
odgovoriti
Total
4.4. Plaćanje vode
Kako bi ispitali praksu i iskustva povezane sa plaćanjem vodosnadbijevanja, ispitanicima
su postavljena pitanja o količini vode koju troše, o tome da li, na koji način i koliko plaćaju
vodu, te njihovim stavovima o cijeni vode.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
91
Prosječna količina vode koju troše ispitanici ukupnog uzorka iznosi 3,4 kubna metra vode.
Domaćinstva iz općina Sokolac (M18
= 8,4) i Velika Kladuša (M= 8,3) troše najviše kubnih
metara vode mjesečno, dok domaćinstva iz općina Novi Travnik (M= 0,8), Kostajnica (M=
0,1) i Prijedor (M=0) izvještavaju o trošenju najmanje količine vode. Kada je u pitanju
količina vode koja se potroši mjesečno, nisu uočene veće razlike prema utvrđenim
demografskim pitanjima.
65,6% ispitanika ukupnog uzorka navodi kako su obavezni plaćati za vodosnadbijevanje u
vlastitim domaćinstvima. Najviši procenti ispitanika koji nisu obavezni plaćati za
vodosnadbijevanje utvrđeni su u općinama Domaljevac (96,8%) i Kostajnica (95,7%).
Detaljniji prikaz rezultata utvrđenih u vezi sa obavezom plaćanja za vodosnadbijevanje
prikazan je u Tabeli 4.4.1.
Tabela 4.4.1. Podaci o obavezi plaćanja za vodosnadbijevanje – prikaz prema
općinama
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 1311 65,6 685 34,2 4 ,2 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 46 46,2 54 53,8 0 ,0 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 63 63,1 37 36,9 0 ,0 100 100,0
VITEZ - FBIH 79 78,5 21 20,7 1 ,8 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 49 49,0 51 51,0 0 ,0 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 47 47,3 53 52,7 0 ,0 100 100,0
KOSTAJNICA RS 4 4,3 96 95,7 0 ,0 100 100,0
DERVENTA RS 63 62,7 37 37,3 0 ,0 100 100,0
MODRIĈA RS 63 62,7 37 37,3 0 ,0 100 100,0
SRBAC RS 66 66,3 34 33,7 0 ,0 100 100,0
ORAŠJE FBIH 42 41,6 57 57,4 1 1,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 2 2,1 97 96,8 1 1,1 100 100,0
PRIJEDOR RS 66 65,7 34 34,3 0 ,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 94 93,9 6 6,1 0 ,0 100 100,0
BIHAĆ FBIH 99 98,9 1 1,1 0 ,0 100 100,0
BUGOJNO FBIH 88 88,0 12 12,0 0 ,0 100 100,0
TREBINJE RS 95 95,1 5 4,9 0 ,0 100 100,0
SREBRENICA RS 93 92,5 7 7,5 0 ,0 100 100,0
ROGATICA RS 79 79,4 21 20,6 0 ,0 100 100,0
SOKOLAC RS 96 96,1 3 2,9 1 1,0 100 100,0
FOĈA RS 78 77,7 22 22,3 0 ,0 100 100,0
Da li ste obavezni da plaćate nekome za vodosnadbijevanje vašeg
domaćinstva?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
18 M - oznaka za aritmetiĉku sredinu, mjeru prosjeka.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
92
Utvrđen je nešto niži procenat ispitanika sa završenom osnovnom školom ili nižim
obrazovanjem (48,5%) među ispitanicima koji navode kako imaju obavezu plaćanja za
vodosnadbijevanje, u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom školom (70,4%) i
ispitanike sa završenom višom školom ili fakultetom (83,4%). Nešto niži procent
nezaposlenih ispitanika (57,5%) izvještava o postojanju spomenute obaveze u odnosu na
ispitanike koji su zaposleni (76,5%). Niži procent ispitanika koji žive u seoskom područjima
(39,5%) navodi kako imaju obavezu plaćanja vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike iz
gradskih područja (95,2%). Takodjer, niži procent ispitanika. Detaljniji demografski podaci
prikazani su u Tablie 4.4.2.
Kada je riječ o prosječnom iznosu novca koji ispitanici plaćaju za vodu mjesečno,
prosječna vrijednost za cijeli uzorak ispitanika iznosi 21 KM. Zamjetljivo višu prosječnu
vrijednost novca koju plaćaju navode ispitanici općine Domaljevac (67 KM), dok su
vrijednosti za ostale općine mnogo bliže prosjeku. Kada su u pitanju demografski podaci,
nisu uočene veće razlike među utvrđenim kategorijama demografskih varijabli.
Oko polovine ispitanika ukupnog uzorka (51,4%) navodi kako smatra da je cijena vode
upravo onakva kakva treba da bude, dok 42,8% ispitanika smatra kako je cijena vode
previsoka. Najniži procent ispitanika koji smatra da je cijena vode previsoka jesu ispitanici iz
Modriče (10,9%), a za sve ostale općine utvrđeni su viši procenti (svi su viši od 25%).
Detaljniji podaci u vezi sa stavovima o prikladnosti cijene vode prikazani su, prema
općinama, u Tabeli 4.4.3. Uočena je tendencija da viši procenat osoba sa nižim ukupnim
mjesečnim primanjima u domaćinstvu procjenjuje cijenu vode previsokom u odnosu na osobe
sa višim mjesečnim primanjima. Kada su u pitanju druge demografske varijable, nisu
utvrđene veće razlike među kategorijama ispitanih demografskih varijabli. U Tabeli 4.4.4.
nalazi se detaljniji prikaz podataka kategorija formiranim prema ukupnim mjesečnim
primanjima domaćinstva.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
93
Tabela 4.4.2. Demografski podaci o obavezi plaćanja za vodosnadbijevanje u domaćinstvu
N % N % N % N %
1311 65,6 685 34,2 4 ,2 2000 100,0
Muški 479 63,0 279 36,7 3 ,4 760 100,0
Ţenski 833 67,2 406 32,8 1 ,1 1240 100,0
15-40 305 62,8 179 36,9 2 ,4 486 100,0
41-65 754 66,4 380 33,5 1 ,1 1135 100,0
66-90 248 66,4 125 33,3 1 ,3 374 100,0
Ne ţeli odgovoriti 4 78,9 1 21,1 0 ,0 5 100,0
Osnovna škola ili manje 314 48,5 331 51,2 2 ,3 647 100,0
Srednja škola 706 70,4 295 29,4 2 ,2 1004 100,0
Viša škola/Fakultet 278 83,4 56 16,6 0 ,0 334 100,0
Ne ţeli odgovoriti 12 80,4 3 19,6 0 ,0 16 100,0
Zaposlen/a 436 76,5 134 23,5 0 ,0 569 100,0
Nezaposlen/a 180 57,5 133 42,5 0 ,0 313 100,0
Nesto drugo 681 62,1 411 37,5 4 ,4 1096 100,0
Ne ţeli odgovoriti 15 69,6 6 30,4 0 ,0 21 100,0
Grad 892 95,2 43 4,6 2 ,2 937 100,0
Selo 420 39,5 642 60,3 2 ,2 1063 100,0
Domicilno stanovništvo 906 61,2 571 38,6 3 ,2 1480 100,0
Raseljeno lice 182 86,8 27 12,8 1 ,4 210 100,0
Povratnici 104 68,3 48 31,7 0 ,0 152 100,0
Doseljenici 108 77,8 31 22,2 0 ,0 139 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 12 59,0 8 41,0 0 ,0 20 100,0
Do 300 KM 283 57,5 209 42,5 0 ,0 492 100,0
Od 300 do 500 KM 300 68,4 139 31,6 0 ,0 438 100,0
Od 500 do 700 KM 180 67,4 86 32,2 1 ,3 266 100,0
Od 700 do 1000 KM 169 72,1 64 27,5 1 ,4 234 100,0
Od 1000 do 1500 KM 88 77,6 25 22,4 0 ,0 113 100,0
Od 1500 do 2000 KM 56 76,6 16 21,9 1 1,4 73 100,0
Od 2000 do 3000 KM 30 80,3 7 19,7 0 ,0 37 100,0
Preko 3000 KM 12 79,4 3 20,6 0 ,0 15 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 195 58,9 135 40,8 1 ,3 330 100,0
Bošnjaĉka 429 72,5 163 27,5 0 ,0 591 100,0
Srpska 609 68,7 276 31,2 1 ,1 887 100,0
Hrvatska 196 47,0 219 52,5 2 ,5 417 100,0
Bosanska 21 74,9 7 25,1 0 ,0 28 100,0
Neka druga 19 74,6 6 22,2 1 3,3 25 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 37 72,7 14 27,3 0 ,0 51 100,0
Većina 922 62,8 543 37,0 3 ,2 1468 100,0
Manjina 180 82,1 39 17,9 0 ,0 219 100,0
Ne zna/Ne ţeli odgovoriti 207 67,5 100 32,5 0 ,0 306 100,0
Rezidentni status
Ukupna mjeseĉna
novĉana primanja
u domaćinstvu
Nacionalnost
Pripadnik naroda
koji je
većina/manjina na
podruĉju općine
UKUPNO
Spol
Dob
Stepen
obrazovanja
Radni status
Tip naselja
Da li ste obavezni da plaćate nekome za vodosnadbijevanje vašeg
domaćinstva?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Tabela 4.4.3. Prikladnost cijene vode – prikaz prema općinama
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
94
N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 562 42,8 22 1,6 675 51,4 55 4,2 1313 100,0
KAKANJ - FBIH 26 56,3 2 4,2 18 39,6 0 ,0 46 100,0
TRAVNIK - FBIH 36 56,6 4 5,7 23 35,8 1 1,9 63 100,0
VITEZ - FBIH 23 29,2 2 2,1 49 61,5 6 7,3 79 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 29 57,1 1 2,0 16 32,7 4 8,2 50 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 16 34,1 0 ,0 29 61,4 2 4,5 47 100,0
KOSTAJNICA RS 2 50,0 0 ,0 2 50,0 0 ,0 4 100,0
DERVENTA RS 27 43,8 1 1,6 33 53,1 1 1,6 63 100,0
MODRIĈA RS 7 10,9 1 1,6 49 78,1 6 9,4 63 100,0
SRBAC RS 38 58,0 0 ,0 25 37,7 3 4,3 66 100,0
ORAŠJE FBIH 18 42,9 2 4,8 21 50,0 1 2,4 42 100,0
DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 0 ,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0
PRIJEDOR RS 21 31,8 0 ,0 37 56,8 7 11,4 66 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 25 26,9 1 1,1 66 69,9 2 2,2 94 100,0
BIHAĆ FBIH 47 47,7 3 3,4 47 47,7 1 1,1 99 100,0
BUGOJNO FBIH 44 50,0 1 1,1 40 45,5 3 3,4 88 100,0
TREBINJE RS 50 52,0 0 ,0 44 45,9 2 2,0 95 100,0
SREBRENICA RS 56 60,6 0 ,0 35 37,4 2 2,0 93 100,0
ROGATICA RS 33 41,6 1 1,3 42 53,2 3 3,9 79 100,0
SOKOLAC RS 43 44,4 1 1,0 48 49,5 5 5,1 96 100,0
FOĈA RS 20 26,0 2 2,7 50 64,4 5 6,8 78 100,0
Mislite li da je cijena previsoka ili preniska, ili kakva treba biti?
Previsoka PreniskaKoliko treba
da bude
Ne zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
95
Tabela 4.4.4. Prikadnost cijene vode - prema ukupnim novčanim primanjima u
domaćinstvu
N % N % N % N % N %
Do 300 KM 151 53,3 4 1,3 114 40,3 14 5,1 284 100,0
Od 300 do 500 KM 141 47,2 4 1,4 142 47,5 12 3,9 300 100,0
Od 500 do 700 KM 78 43,0 2 1,0 94 52,1 7 3,9 181 100,0
Od 700 do 1000 KM 61 35,9 0 ,0 104 61,8 4 2,3 169 100,0
Od 1000 do 1500 KM 31 34,8 2 2,6 51 58,5 4 4,1 88 100,0
Od 1500 do 2000 KM 14 24,9 3 5,4 38 67,9 1 1,8 56 100,0
Od 2000 do 3000 KM 9 29,1 1 3,8 19 63,4 1 3,8 30 100,0
Preko 3000 KM 2 15,5 1 8,9 9 75,6 0 ,0 12 100,0
Ne zna/Ne želi
odgovoriti76 39,2 4 2,1 102 52,5 12 6,2 195 100,0
Previsoka PreniskaKoliko treba
da bude
Ne zna/Ne
ţeli Total
P12. Mislite li da je cijena previsoka ili preniska, ili kakva treba
biti?
Ukupna
mjesečna
novčana
primanja u
domaćinstvu
Oko polovina ukupnog uzorka ispitanika (49,3%) spremna je plaćati više za
vodosnadbijevanje ukoliko bi to dovelo do značajnog poboljšanja kvaliteta
vodosnadbijevanja. Ispitanici koji žive na području Općine Kostajnica (100,0%) nisu spremni
plaćati više nego do sada za kvalitetnije vodosnadbijevanje. 15,1% ispitanika iz ukupnog
uzorka ne zna, odnosno odbija odgovoriti na ovo pitanje. Tabela 4.4.5. predstavlja detaljniji
prikaz podataka prema općinama o spremnosti izdvajanja veće količine novca u svrhu
kvalitetnijeg snadbijevanja vodom.
Tabela 4.4.5. Podaci o spremnosti izdvajanja većeg iznosa novca u svrhu poboljšanja
kvaliteta vode prikaz prema općinama
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
96
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 647 49,3 468 35,6 198 15,1 1312 100,0
KAKANJ - FBIH 20 43,8 18 39,6 8 16,7 46 100,0
TRAVNIK - FBIH 31 49,1 24 37,7 8 13,2 63 100,0
VITEZ - FBIH 40 50,0 25 31,2 15 18,8 79 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 28 56,3 16 33,3 5 10,4 49 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 31 65,9 10 20,5 6 13,6 47 100,0
KOSTAJNICA RS 0 ,0 4 100,0 0 ,0 4 100,0
DERVENTA RS 27 43,8 23 35,9 13 20,3 63 100,0
MODRIĈA RS 36 57,8 13 20,3 14 21,9 63 100,0
SRBAC RS 24 36,2 25 37,7 17 26,1 66 100,0
ORAŠJE FBIH 26 61,9 11 26,2 5 11,9 42 100,0
DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 1 50,0 0 ,0 2 100,0
PRIJEDOR RS 31 47,7 24 36,4 10 15,9 66 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 48 51,6 35 37,6 10 10,8 94 100,0
BIHAĆ FBIH 47 47,7 39 39,8 12 12,5 99 100,0
BUGOJNO FBIH 42 47,7 34 38,6 12 13,6 88 100,0
TREBINJE RS 40 41,8 42 43,9 14 14,3 95 100,0
SREBRENICA RS 53 57,6 28 30,3 11 12,1 93 100,0
ROGATICA RS 33 41,6 37 46,8 9 11,7 79 100,0
SOKOLAC RS 50 52,5 31 32,3 15 15,2 96 100,0
FOĈA RS 37 47,9 28 35,6 13 16,4 78 100,0
Da li biste bili spremni plaćati više nego sada, ako bi to dovelo do
znaĉajnog poboljšanja u kvaliteti vode?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Niži procent ispitanika koji su završili osnovnu školu ili su manje školovani (34,9%)
spreman je plaćati za snadbijevanje vodom više nego do sada u svrhu kvalitetnijeg
vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike koji su završili srednju (52,6%), odnosno višu
školu ili fakultet (56,5%). Nešto niži procenti ispitanika sa mjesečnim primanjima do 500
KM spremni su plaćati više nego do sada za kvalitetnije vodosnadbijevanje u odnosu na
kategorije stanovništva sa mjesečnim primanjima višim od 500 KM.
Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka (60,3%) plaća za vodosnadbijevanje
preko individualnog brojila, dok 23,7% ispitanika plaća paušalno, a 14,1% preko zajedničkog
brojila. Ostatak ispitanika za vodosnadbijevanje plaća na neki drugi način ili ne zna, odnosno
ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Najniži procent ispitanika koji plaćaju za
vodosnadbijevanje preko indvidualnog brojila jesu ispitanici sa područja Općine Novi
Travnik (18,2%), a nizak je procenat ovih ispitanika i u Općini Foča (24,7%). Najviši
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
97
procenti ispitanika koji plaćaju preko zajedničkog brojila jesu u Općini Trebinje (33,7%) i
Općini Sokolac (30,3%). Najviši procenat ispitanika koji plaćaju paušalno za
vodosnadbijevanje utvrđen je na području Općine Novi Travnik (63,6%), a relativno visoki
procenti (50% i više) utvrđeni su i na područjima općina Rogatica, Foča, Domaljevac i
Kostajnica. Dodatni podaci o načinu plaćanja za vodosnadbijevanje prikazani su u Tabeli
4.4.6.
Viši procenti ispitanika iz seoskih područja (74,3%) i ispitanika sa ukupnim novčanim
primanjima višim od 3000 KM (81,9%) navode kako plaćaju za vodosnadbijevanje preko
individualnog brojila u odnosu na ispitanike gradskih područja (53,6%) i ispitanike sa nižim
novčanim primanjima (procenti niži od 70%). Niži procent ispitanika seoskih područja
(5,4%) plaća za snadbijevanje vodom preko zajedničkog brojila u odnosu na ispitanike iz
urbanih područja (18,3%). Također, najniži procenti ispitanika koji za vodosnadbijevanje
plaćaju paušalno jesu ispitanici iz kategorija koje imaju primanja između 2000 i 3000 KM
(13,1%), te ispitanici sa primanjima od preko 3000 KM (10,0%).
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
98
Tabela 4.4.6. Način obračunavanja troškova vode – prikaz prema
općinama
N % N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 791 60,3 185 14,1 311 23,7 15 1,2 10 ,7 1313 100,0
KAKANJ - FBIH 37 79,2 3 6,3 7 14,6 0 ,0 0 ,0 46 100,0
TRAVNIK - FBIH 29 45,3 10 15,1 24 37,7 1 1,9 0 ,0 63 100,0
VITEZ - FBIH 60 75,3 2 2,1 16 19,6 1 1,0 2 2,1 80 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 35 70,8 1 2,1 8 16,7 3 6,3 2 4,2 49 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 9 18,2 6 13,6 30 63,6 2 4,5 0 ,0 47 100,0
KOSTAJNICA RS 2 50,0 0 ,0 2 50,0 0 ,0 0 ,0 4 100,0
DERVENTA RS 25 40,6 5 7,8 30 48,4 2 3,1 0 ,0 63 100,0
MODRIĈA RS 44 70,3 7 10,9 10 15,6 1 1,6 1 1,6 63 100,0
SRBAC RS 48 72,5 13 18,8 4 5,8 0 ,0 2 2,9 66 100,0
ORAŠJE FBIH 35 83,3 1 2,4 5 11,9 1 2,4 0 ,0 42 100,0
DOMALJEVAC FBIH 1 50,0 0 ,0 1 50,0 0 ,0 0 ,0 2 100,0
PRIJEDOR RS 36 54,5 12 18,2 18 27,3 0 ,0 0 ,0 66 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 84 89,2 6 6,5 3 3,2 0 ,0 1 1,1 94 100,0
BIHAĆ FBIH 66 67,0 25 25,0 8 8,0 0 ,0 0 ,0 99 100,0
BUGOJNO FBIH 58 65,9 10 11,4 19 21,6 0 ,0 1 1,1 88 100,0
TREBINJE RS 55 58,2 32 33,7 7 7,1 0 ,0 1 1,0 95 100,0
SREBRENICA RS 64 69,7 4 4,0 23 25,3 1 1,0 0 ,0 93 100,0
ROGATICA RS 27 33,8 6 7,8 45 57,1 1 1,3 0 ,0 79 100,0
SOKOLAC RS 57 59,6 29 30,3 9 9,1 1 1,0 0 ,0 96 100,0
FOĈA RS 19 24,7 15 19,2 43 54,8 1 1,4 0 ,0 78 100,0
Da li plaćate vodu preko individualnog brojila, zajedniĉkog brojila, paušalno ili na
neki drugi naĉin?
Preko
individualnog
brojila
Preko
zajedniĉkog
brojila
PaušalnoNa neki
drugi naĉin
Ne zna/Ne
ţeli
odgovoriti
Total
4.5. Problemi i unapređenje sistema vodosnadbijevanja
Ispitanicima u ovom istraživanju postavljena su i pitanja o problemima vodosnadbijevanja
sa kojim se suočavaju, te o tome da li je potrebno i na koji način unaprijediti sistem
vodosnadbijevanja u njihovim zajednicama.
Najviši procenat ispitanika ukupnog uzorka (41,5%) smatra kako u njihovoj zajednici ne
postoji problem u vodosnadbijevanju. 17,3% ispitanika smatra da je najveći problem
vodosnadbijevanja sa kojim se suočavaju kvalitet vode. Viši procenat ispitanika (28,9%) koji
žive na području Općine Rogatica navodi redovno snadbijevanje kao glavni problem u
njihovoj zajednici. Najviši procenti ispitanika sa područja općina Orašje (32,7%), Sreberenica
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
99
(30,8%) i Sokolac (30,1%) smatraju kako je kvalitet vode najveći problem vodosnadbijevanja
u njihovim općinama. Ispitanici koji navode neki drugi problem kao najvažniji u najvišim
procentima navode zastarjele vodovodne instalacije (31,7%), ovisnost vodosnadbijevanja o
faktorima kao što su vrijeme, dostupnost električne energije i dr. (18,3%), te neposjedovanje
vodovodnog priključka, odnosno nepostojanje vodovoda (16,9%). Među demografskim
podacima, utvrđeno je kako nešto niži procenat ispitanika sa završenim osnovnoškolskim
obrazovanjem i niže školovanih ispitanika (9,9%) glavnim problemom smatra kvalitet vode u
odnosu na ispitanike sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom (20,3 i
22,4%, respektivno). Detljaniji prikaz podataka o problemima vodosnadbijevanja nalazi se u
Tabeli 4.5.119
.
Tabela 4.5.1. Glavni problemi vodosnadbijevanja – prikaz prema općinama
N % N % N % N % N % N %
Cijeli uzorak 159 7,9 198 9,9 346 17,3 64 3,2 115 5,8 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 5 4,8 9 8,7 10 9,6 6 5,8 5 4,8 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 8 8,3 12 11,9 11 10,7 5 4,8 8 8,3 100 100,0
VITEZ - FBIH 16 15,7 9 9,1 16 15,7 2 1,7 2 2,5 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 7 7,1 13 13,3 22 22,4 1 1,0 2 2,0 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 6 6,5 16 16,1 18 18,3 1 1,1 3 3,2 100 100,0
KOSTAJNICA RS 9 8,7 11 10,9 4 4,3 0 ,0 2 2,2 100 100,0
DERVENTA RS 7 6,9 5 4,9 20 19,6 2 2,0 10 9,8 100 100,0
MODRIĈA RS 6 5,9 7 6,9 24 23,5 1 1,0 0 ,0 100 100,0
SRBAC RS 5 4,8 9 8,7 10 9,6 4 3,8 8 7,7 100 100,0
ORAŠJE FBIH 2 2,0 4 4,0 33 32,7 1 1,0 3 3,0 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 5 5,3 7 7,4 26 26,3 1 1,1 2 2,1 100 100,0
PRIJEDOR RS 13 13,4 28 28,4 12 11,9 0 ,0 3 3,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA
FBIH4 4,0 6 6,1 8 8,1 2 2,0 6 6,1 100 100,0
BIHAĆ FBIH 0 ,0 9 9,0 20 20,2 8 7,9 15 14,6 100 100,0
BUGOJNO FBIH 3 3,0 6 6,0 7 7,0 10 10,0 10 10,0 100 100,0
TREBINJE RS 4 3,9 17 17,5 9 8,7 6 5,8 12 11,7 100 100,0
SREBRENICA RS 14 14,0 3 2,8 31 30,8 4 3,7 10 10,3 100 100,0
ROGATICA RS 29 28,9 12 12,4 12 12,4 0 ,0 5 5,2 100 100,0
SOKOLAC RS 2 1,9 6 5,8 30 30,1 6 5,8 7 6,8 100 100,0
FOĈA RS 14 13,8 9 8,5 23 23,4 5 5,3 2 2,1 100 100,0
Total
Po vašem mišljenju, koji je glavni problem vodosnadbijevanja u sluĉaju vaše zajednice?
Redovno
snadbijevanjePritisak vode Kvalitet
Naĉin
obraĉuna i
naplata
Cijena
19 Radi boljeg prikaza rezultata, iz Tabele su iskljuĉeni odgovori „Ne zna/Ne ţeli
odgovoriti“.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
100
Oko polovine ispitanika (49,6%) ukupnog uzorka navode kako sve kategorije
stanovništa u njihovoj zajednici imaju jednak pristup vodovodu i priključenju na vodovod,
dok 27,0% ispitanika navodi kako sve kategorije nemaju jednak pristup vodovodu. Nisu
zamijećene veće razlike među općinama kada je u pitanju mišljenje o tome da li sve
kategorije stanovništva imaju jednak pristup vodovodu; detaljniji prikaz ovih podataka nalazi
se u Tabeli 4.5.2.
Tabela 4.5.2. Podaci o stavovima ispitanika o tome da li sve kategorije stanovništva imaju
jednak pristup vodovodu – prikaz prema općinama
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 993 49,6 540 27,0 467 23,4 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 38 38,5 39 39,4 22 22,1 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 50 50,0 26 26,2 24 23,8 100 100,0
VITEZ - FBIH 49 48,8 30 29,8 21 21,5 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 50 50,0 32 31,6 18 18,4 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 51 50,5 26 25,8 24 23,7 100 100,0
KOSTAJNICA RS 43 43,5 35 34,8 22 21,7 100 100,0
DERVENTA RS 42 42,2 26 26,5 31 31,4 100 100,0
MODRIĈA RS 50 50,0 25 25,5 25 24,5 100 100,0
SRBAC RS 46 46,2 28 27,9 26 26,0 100 100,0
ORAŠJE FBIH 48 47,5 29 28,7 24 23,8 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 41 41,1 45 45,3 14 13,7 100 100,0
PRIJEDOR RS 45 44,8 34 34,3 21 20,9 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 62 61,6 24 24,2 14 14,1 100 100,0
BIHAĆ FBIH 60 59,6 20 20,2 20 20,2 100 100,0
BUGOJNO FBIH 54 54,0 19 19,0 27 27,0 100 100,0
TREBINJE RS 45 44,7 24 24,3 31 31,1 100 100,0
SREBRENICA RS 64 63,6 9 9,3 27 27,1 100 100,0
ROGATICA RS 36 36,1 35 35,1 29 28,9 100 100,0
SOKOLAC RS 67 67,0 16 15,5 17 17,5 100 100,0
FOĈA RS 53 53,2 17 17,0 30 29,8 100 100,0
Da li u ovoj opštini sve kategorije stanovništva imaju jednak pristup
vodovodu, odnosno prikljuĉivanju na vodovod?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Prema demografskim varijablama, nisu utvrđene veće razlike u stavovima o tome da li
sve kategorije stanovništva imaju jednak pristup vodovodu/priključenju vodovodu u
određenoj općini.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
101
80,3% od ispitanika koji smatraju da sve kategorije stanovništva nemaju jednak
pristup vodovodu navodi kako je u ovom smislu oštećena kategorija stanovništva koje živi u
određenim dijelovima općina. 8,3% ispitanika smatra kako je i stanovništvo slabijeg imovnog
stanja kategorija koja nema prava jednaka kao druge kategorije kada je riječ o priključivanju
na vodovod. Veoma niski procenti ispitanika smatraju da su druge kategorije oštećene u
smislu nejednakih prava kada je u pitanju priključivanje na vodovod, te nisu zamijećene veće
razlike među općinama niti kategorijama demografskih varijabli u vezi s ovim pitanjem.
Više od polovine ispitanika ukupnog uzorka ispitanika (66,2%) smatra kako je
potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja u nihovoj zajednici, dok 20,5% ispitanika
smatra kako postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici nije potrebno
unaprijediti. Nisu utvrđene veće razlike među općinama prema ovom pitanju. Tabela 4.5.3.
prikazuje detaljnije podatke u vezi s mišljenjem o potrebi za unapređenjem vodovodnog
sistema prema općinama.
Tabela 4.5.3. Potreba za unapređenjem sistema vodosnadbijevanja – prikaz prema općinama
N % N % N % N %
Cijeli uzorak 1325 66,2 411 20,5 264 13,2 2000 100,0
KAKANJ - FBIH 56 55,8 30 29,8 14 14,4 100 100,0
TRAVNIK - FBIH 64 64,3 19 19,0 17 16,7 100 100,0
VITEZ - FBIH 60 59,5 23 23,1 17 17,4 100 100,0
BUSOVAĈA - FBIH 63 63,3 24 24,5 12 12,2 100 100,0
NOVI TRAVNIK - FBIH 65 64,5 24 23,7 12 11,8 100 100,0
KOSTAJNICA RS 70 69,6 22 21,7 9 8,7 100 100,0
DERVENTA RS 69 68,6 21 20,6 11 10,8 100 100,0
MODRIĈA RS 64 63,7 18 17,6 19 18,6 100 100,0
SRBAC RS 66 66,3 19 19,2 14 14,4 100 100,0
ORAŠJE FBIH 67 67,3 19 18,8 14 13,9 100 100,0
DOMALJEVAC FBIH 80 80,0 11 10,5 9 9,5 100 100,0
PRIJEDOR RS 78 77,6 16 16,4 6 6,0 100 100,0
VELIKA KLADUŠA FBIH 39 39,4 41 41,4 19 19,2 100 100,0
BIHAĆ FBIH 71 70,8 22 22,5 7 6,7 100 100,0
BUGOJNO FBIH 46 46,0 33 33,0 21 21,0 100 100,0
TREBINJE RS 76 75,7 12 11,7 13 12,6 100 100,0
SREBRENICA RS 74 73,8 13 13,1 13 13,1 100 100,0
ROGATICA RS 78 78,4 12 12,4 9 9,3 100 100,0
SOKOLAC RS 70 69,9 13 12,6 17 17,5 100 100,0
FOĈA RS 70 70,2 19 19,1 11 10,6 100 100,0
Da li je po vašem mišljenju potrebno unaprijediti sadašnji sistem
vodosnadbijevanja u vašoj zajednici?
Da NeNe zna/Ne ţeli
odgovoritiTotal
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
102
Ispitanici koji žive u seoskim područjima u nešto nižem procentu (62,1%) smatraju
kako je potrebno unaprijediti postojeći sistem vodosnadbijevanja u njihovoj zajednici u
odnosu na ispitanike gradskih područja (71,0%). Također, ispitanici koji se nalaze u
kategoriji stanovništva koje ima ukupna mjesečna novčana primanja niža od 300 KM u nešto
nižem procentu (53,6%) navode kako je u njihovoj zajednici potrebno unapređenje sistema
vodosnadbijevanja u odnosu na ispitanike sa višim ukupnim mjesečnim primanjima, među
kojim više od 70% ispitanika smatra potrebnim unapređenje sistema vodosnadbijevanja.
Kada je riječ o načinima na koje je potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja i
kvalitet vode, najviši procent ispitanika ukupnog uzorka zalaže se za sljedeće načine:
širenjem mreže vodosnadbijevanja/priključivanjem na vodovod (26,1%), zaštitom, kontrolom
i unapređenjem kvaliteta vode (25,8%), i zamjenom instalacija/rekonstrukcijom vodovoda
(20,2%). Niži procenti ispitanika značajnim smatraju redovno snadbijevanje vodom (5,2%),
regulisanje načina obračuna i cijene vode (4,2%), te povećanje pritiska vode (3,2%). Prema
općinama, najviši su procenti ispitanika sa područja općina Busovača (44,4%), Srebrenica
(40,5 %) i Sokolac (38,9%) koji smatraju zaštita, kontrola i unapređenje kvaliteta vode
važnim načinom na koji je potrebno unaprijediti sistem vodosnadbijevanja i kvalitet vode; u
ostalim općinama procenti su u intervalu od 12 do 30%. Ispitanici sa područja Općine Foča
(52,3%) u višoj mjeri smatraju kako su zamjena instalacija i rekonstrukcija vodovoda načini
za unapređenje vodosnadbijevanja i kvalitete vode u njihovoj općini u odnosu na ispitanike
drugih općina, kod kojih se procenti izbora ovog odgovora kreću u rasponu od 1,3%
(Domaljevac) do 30,4% (Srebrenica). Kada se radi o ostalim odgovorima, nisu uočene veće
razlike među općinama.
Na osnovu deskriptivnih podataka utvrđeno je kako ispitanici muškog spola u nešto
višem procentu (32,7%) navode priključenje na vodovod domaćinstava koja ne posjeduju
priključak i širenje mreže vodosnadbijvanja kao važne načine na koje bi trebalo unaprijediti
vodosnadbijevanje i kvalitet vode, u odnosu na ispitanike ženskog spola (21,4%). Nešto niži
procent ispitanika seoskih područja (11,7%) smatra u ovom smislu značajnim zamjenu
instalacija, odnosno rekonstrukciju vodovoda u odnosu na ispitanike iz gradskih područja
(28,7%). Ispitanici iz gradova u nešto nižem procentu (16,6%) važnim smatraju priključenje
na vodovod i širenje mreže vodosnadbijevanja kao načine unapređenja vodosnadbijevanja u
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
103
odnosu na ispitanike seoskih područja (35,7%) kojima je spomenuto nešto važnije. Nisu
utvrđene veće razlike među kategorijama drugih demografskih varijabli kada je riječ o
načinima unapređenja vodosnadbijevanja.
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
104
Korišteni izvori informacija
- www.bihac.org
- www.vodovod-bihac.ba
- www.opcina-bugojno.ba
- www.opcina-busovaca.com
- www.derventa.ba
- www.opstinafoca.rs.ba
- www.kakanj.com.ba
- www.kostajnica.com
- www.opstina-kostajnica.com
- www.modrica.ba
- www.novi-travnik.com
- www.orasje.ba
- www.opstinaprijedor.ba
- www.vodovod-pd.com
- www.rogatica.net
- www.opstinasokolac.org
- www.srbac-rs.com
- www.srebrenica-opstina.org
- www.opcinatravnik.com.ba
- www.trebinje.rs.ba.ba
- www.vodovod-trebinje.com
- www.vik-kladusa.ba
- www.opcinavitez.info
- www.blberza.com
- http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf
- http://www.rzs.rs.ba/Publikacije/Godisnjak/2009/Godisnjak2009_PoPoglavljima_
Yearbook2009_ByChapters/Poglavlje_Chapter_12.pdf
- Strateški plan za vode i okolišnu sanaciju
- Nacrt Studije vodosnabdijevanja Općine Bihać (IHGF)
- Lokalni Ekološki Akcioni Plan Općine Bugojno –LEAP, juli 2006./juni 2007.
- STRATEGIJA LOKALNOG RAZVOJA ZA PERIOD 2005. – 2015. GODINA, Projekat
procjene stanja ljudskih prava i planiranja u općinama BiH – RMAP
- Opšti i posebni ciljevi prostornog razvoja općine Busovaĉa
- Strateski plan ekonomskog razvoja 2005.2009. godina
- Izvještaj nezavisnog finansijskog revizora i finansijski izvještaji za 2009. godinu,
„Financing“ Brĉko
- Strategija razvoja općine Foĉa 2009. – 2015. godina
- Izvještaj o reviziji finansijkih izvještaja za 2007. godinu, Doo Revidere Bijeljina
- Strategija razvoja općine Prijedor u periodu 2008- 2013. godine, Prijedor, juni
2008.,
- Strateški plan dobre uprave u oblasti voda i zaštite ţivotne sredine općine
Prijedor (2008-2013)
- Strategija razvoja općine Kakanj za period 2007.- 2017. godine
Generalna analiza sektora vodosnabdijevanja i njegove funkcije humanog razvoja u BiH
105
- Strateški plan razvoja općine Kostajnica 2007-2017
- Startegija razvoja općine Modriĉa 2010-2014
- Urbanistiĉi plan Modriĉa 2020
- Izvještaj nezavisnog revizora o finansijskim izvještajima za 2009. Vodovod i
kanalizacija A.D. MODRIĈA, BL Revizor, Banjaluka, april 2010.
- Studija izvodljivosti projekta za vodu i otpadne vode u Orašju, Završni nacrt
izvještaja, kolovoz 2008., JACOBS
- Izvještaj o reviziji raĉunovodstvenih izvještaja J.P.„VODOVOD I
KANALIZACIJA“A.D.Rogatica za 2009. godinu, Doo „Revidere“ Bijeljina
- Nacrt Strategije razvoja 2011-2015, Komisija za planiranje opštinskog razvoja
- Revizorski izvještaj za 2009. godinu za JPViK „Vrelo Bioštice“, Doo „Poslovni
informator Revizija“, Bijeljina, mart 2010.
- Strategije razvoja općine Travnik, 2005-2010
- LEAP 2010-2015, Općina Travnik
- Strategija razvoja općine Trebinje 2009-2017 godina
- Izvještaj nezavisnog finansijskog revizora i finansijski izvještaji za Vodovod ad
Trebinje za 2009. godinu, Doo Poslovni Informator-Revizija, Bijeljina
- Prostorni plan općine Vitez - prijedlog
top related