ekonomija Š panije u svetu 2006 . godine · hemijska industrija dinami čan sektor sa jakom...
Post on 25-Feb-2020
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Ekonomija Ekonomija ŠŠpanije u panije u svetusvetu 20062006. . godinegodine
Mart 2008.godine
SadržajI Pregled
II Makroekonomski okvir� Rast� Ekonomska konvergencija� BDP po sektorima� Stopa zaposlenosti� Inflacija� Potrošačke cene� Fiskalni bilans
III Spoljno trgovinski sektor� Otvorenost ekonomije� Robna razmena� Trgovina uslugama� Direktna strana ulaganja� Glavna tehnološka ulaganja Španije u Srbiji
IV Industrija i Tehnologija� Ulaganja u istraživanja i razvoj� Poljoprivredno – prehrambeni proizvodi� Hemijska industrija� Saobraćajna infrastruktura� Železničke tehnologije� Tehnologije u oblasti vazduhoplovstva� Industrijska i mašinska tehnologija� Telekomunikacije� Obnovljivi izvori energije� Prečišćavanje vode i desalinizacija
V Zaklju čci
�BDP Španije je bio 976,189 miliona € u 2006.god.(tekuće cene).
Izvor: Ministarstvo Ekonomije Španije, Svetska Banka
II Makroekonomski okvirRast
�Španija je 8. najve ća ekonomija u OECD i 9. najveća ekonomija u svetu.
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (BDP)
II Makroekonomski okvirRast
�Od 1995. god. Španija je postigla višu stopu rasta nego zona evra.
�Španija je tokom 2007. god. nastavila ovu tendenciju stope rasta više nego većina drugih ekonomija EU. (Nemačka, Francuska, Italija).
Izvor: EUROSTAT
-2
-1
0
1
2
3
4
5
1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Španija Zona evra
2006
II Makroekonomski okvir
Izvor: INE
Ekonomska konvergencija
�Kao posledica, u poslednje dve decenije Španija se približila EU-15 od 78% u 1995.god. do 90,7% u 2005.god.
�U 2006. god. Španija se približila UE-25; 102%
PPS: Standardi kupovne moći
BDP po stanovniku prema standardimakupovne moći
(Španija/EU-15)
74,1%72,6%
77,6% 78,3% 78,8% 79,0% 80,3%82,9%
84,6% 85,4%87,5%
90,2% 89,8%
60%
65%
70%
75%
80%
85%
90%
95%
100%
1980 1985 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
90,7%
BDP po sektorima
Učestvuju sa i do 2.8% (2006) u BDP-u. Zbog svoje konkurentnosti, Španija je postala vodeći snabdevač glavnih evropskih tržišta.
�� Sektor uslugaSektor usluga
Učestvuje sa 26.5% u BDP-u (2006); uključuje energetiku (2.2%), industrijsku proizvodnju (13.4%) i grañevinarstvo (10.9%).
�� Industrijski sektorIndustrijski sektor
Preovlañujući sektor ekonomije sa 59.8% učešća u BDP-u (2006). Turizam igra značajnu ulogu u ekonomiji Španije učestvujući sa oko 12% u BDP-u.
Izvor: INE
II Makroekonomski okvir
�� RRibarstvoibarstvo ii poljoprivredapoljoprivreda
Izvor: MMF
� Španija se pokazala kao zemlja izuzetno bogata mogu ćnostima za stvaranje novih radnih mesta. MMF procenjuje da je porast stope zaposlenosti u periodu od1996. do 2006. god. bio za 3.2 procenta veći nego u zoni evra.
II Makroekonomski okvirStopa zaposlenosti
Rast stope zaposlenosti (%)
4.1%
5.5% 5.5%
3.7%
2%
2.7%
0
1
2
3
4
5
6
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Zona evra
Španija
2005 2006
2.6%3.1% 3.2%
izvor: MMF
II Makroekonomski okvir
(Godišnja promena u procentima)Inflacija. Potroša čke cene
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Zona evraŠpanija
2.2%
3.5%
2.8%
3.6%
3.1% 3.1% 3.2%
2006 2007
3.6%
3.1%
� Monetarna politika utvrñena od strane Evropske Centralne Banke (ECB) za ekonomije zone evra.
� I pored visokog ekonomskog rasta, inflacija ostaje umerena . Potrošačke cene su se povećale za 3. 6% u 2006, u poreñenju sa 1.9% u zoni evra.
Izvor: MMF, Evropska Centralna Banka, Ministarstvo Industrije, Turizma i Trgovine Španije
II Makroekonomski okvirFiskalni bilans
� Fiskalna politika orjentisana ka stabilnosti u skladu sa Paktom o Stabilnosti i Rastu Evropske Unije. Buždetski suficit u 2006. je bio 0.9% BDP-a.
� Javni dug ostaje značajno mali . Ukupni državni dug je bio 39.9% BDP-a u2006.; prosek evro zone je bio 70.6%.
Ukupan državni Fiskalni Bilans (procenat BDP-a)
-3
-2,5
-2
-1,5
-1
-0,5
02000 2001 2002 2003 2004
-0.89%
-0.52%-0.29%
-0.05% -0.14%
2005 2006
-1.1% -0.9%
III Spoljno trgovinski sektor(%)*Otvorenost ekonomije
Izvor: Španski nacionalni institut za statistiku (INE)
� Otvorenost ekonomije Španije je znatno porasla od 1980, od 32,0% do55,6% (50,2% Italija i 51,7%, Francuska).
� Ovo potvrñuje i integracija ekonomije Španije u svetska tržišta.
0
10
20
30
40
50
60
1980 1985 1990 1995 2004
32.0
41.5 36.0 44.7
55.6
42.8
2005
III Spoljno trgovinski sektor
Robna razmena: Oblasti
Zemlje izvoza
� Francuska (18.6%)� Nemačka (10.9%) � Portugalija (8.8%)� Ujedinjeno Kraljevstvo (8.5%)� Italija (7.9%)� SAD (4.4%)
Zemlje uvoza� Nemačka (14.2%)� Francuska (12.7%)� Italija (8.1%)� Kina (5.5%)� Ujedinjeno Kraljevstvo (4.9%)� Holandija (3.9%)� Portugalija (3.3%)� SAD (3.2%)
2006 ŠpanijaIZVOZ, po Oblastima
2006 ŠpanijaIZVOZ, po Oblastima
2006 ŠpanijaUVOZ, po Oblastima
2006 ŠpanijaUVOZ, po Oblastima
4.26% 9.81%
5.57%
6.85%70.58%
0.6%
2.29% 60.9%
15.71%
8.61%7.61%6.72%
0.4%
III Spoljno trgovinski sektorRobna razmena: Sektori
Izvoz Španije 2006.god
11.8%
13.57%
74.53%
POLJOPPRIVREDNO-PREHRAMBENI PROIZVODI(11.8%)
ROBA ŠIROKE POTROŠNJE (13.57%)
INDUSTRIJSKI PROIZVODI, KAPITALNA DOBRA I SIROVINE (74.53%)
25%
17%
12.87%
22.38%
2.17%
2.13%
5.2%3.84%5.7%
5.05%
VOZILA (25%)
HEMIJSKI PROIZVODI (17%)
REZERVNI DELOVI I OPREMA MOTORNIH VOZILA(12.87%)
PROIZVODI OD ČELIKA (5.2%)
ELEKTRONIKA I OBRADA PODATAKA (3.84%)
GORIVA I MAZIVA (5.7%)
ELEKTRIČNI MATERIJALI (5.05%)
DRUGDE NENAPOMENUTO (2.13%)
REPROMATERIJAL OD DRVETA I PAPIRA (2.17%)
OSTALO (22.38%)
Izvoz Španije 2006.god : Industrijski sektori (% od ukupnog izvoza)
ODBRANA I VOJNA BEZBEDNOST (2.40%)
2.40%
-100
-50
0
50
100
150
M€
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Trgovinski tokovi izme ñu Srbije i Španije
Trgovina (X+M)
Izvoz(X)
Uvoz (M)
Trgovinski bilans (X-M)
III Spoljno trgovinski sektor
Robna razmena : Srbija
III Spoljno trgovinski sektor
Robna razmena : Srbija
Uvoz Španije iz Srbije
14%
8%
29%9%
8%
9%
5%
3%15%
Uvoz Španije iz Srbije- gvožñe i čelik(29%)-organski hemijski proizvodi(15%)- žitarice i drugi proizvodi (14%)- tekstil (9%)- razna metalna oprema (9%)- obojeni metali (8%)- prerada gume (8%)- drvna industrija(5%)- drvo (3%)
III Spoljno trgovinski sektorRobna razmena: Srbija
Izvoz Španije u Srbiju
14%
22%
11%5%8%
6%
7%
7%
5%
5%5% 5%
Izvoz Španije u Srbiju- motorna vozila (22%)
- nemetalni mineralni proizvodi (14%)
- papir i karton (11%)
- industrijske mašine (8% )
- razni industrijski proizvodi (7% )
- predenje i tkanje(7%)
- mašine i električni ureñaji(6%)
- telekomunikacioni ureñaji (5%)
- farbarski proizvodi (5% )
- konditorski proizvodi(5%)
-smrznuta i sveza riba (5%)
- voće i povrće (5%)
III Spoljno trgovinski sektorRobna razmena: Srbija
Izvor: Ministarstvo Industrije, Turizma i Trgovine Španije
� Turizam Španije je 2006. god potukao svoj rekord po broju stranih posetilaca, primivši 58.4 miliona turista i 36 miliona stranih posetilaca u istom danu.
� Španija je 2. turisti čka destinacija u svetu, posleFrancuske, i 2. zemlja po prihodima od turizma , posleSjedinjenih Američkih Država.
Turizam
III Spoljno trgovinski sektorTrgovina uslugama
Izvor: UNKTR
III Spoljno trgovinski sektorFDI - Direktna strana ulaganja
FDI u Španiju (milioni dolara) FDI u inostranstvo (milioni dolara)
Španija: FDI u Španiju i FDI u inostranstvo (milioni dolara)
0
50
100
150
200
250
1980 1981 19821983 1984 1985 19861987 1988 1989 1990199119921993 1994 1995 199619971998 19992000 2001 20022003 2004 2005
300
350
400
450
500
550
600
650
� U Španiji su se značajno uvećala kako FDI u inostranstvo tako i FDI u Španiju izmeñu 1980 i 2003.
� U 2000,2001,2004 i 2005. god. FDI u inostranstvo su prevazišla FDI u Španiju.
Izvor: UNKTR i Banka Španije
III Spoljno trgovinski sektorDirektna strana ulaganja
� Evropska Unija je glavna destinacija španskih stranih direktnih ulaganja(1992-2003). I pored toga, u istom ovom periodu, investicije Španije uLatinsku Ameriku su znatno uvećane. Tako Latinska Amerika postaje druga destinacija španskih stranih direktnih ulaganja.
� U 2006. god. španska strana ulaganja su dostigla 54 miliona evra
� Španija u Srbiji: Investicije u industrijski sektor. Budućnost.Španija: direktna strana ulaganja u inostranstvo, pr ema geografskoj destinaciji,
1992-2003
44%
14%4%
37%
1%Evropska Unija 15 (44%)
Latinska Amerika (37%)
Severna Amerika (14%)
Centralna i Istočna Evropa(4%)
Azija (1%)
Ulaganja u istraživanja i razvoj
� Ukupni troškovi za istraživanja i razvoj su rasli stopom od 5,5% izmeñu 1998-2004, zahvaljujućivelikom povećanju budžeta organa javne uprave.
� Španija ima istovremeno i visoko kvalifikovanljudski kapital na polju nauke, kao i visok kvalitet mreže istraživanja kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
� Broj radnih mesta u okviru sektora za istraživanje i razvoj je značajno povećan, a u 2004. god. je bio 132% veći nego u 1990. god.
IV Industrija i Tehnologija
Izvor: INE 2007
Poljoprivredno - prehrambeni proizvodi (I)
� Velike obradive površine (6,6 miliona hektara).
� Značaj voća i povrća.
� Značaj ulja i vina.
� Velika proizvodnja krupne i sitne stoke
� Razvijena industrija ribe i ribljih proizvoda(smrznuta riba, prerañevine,...).
IV Industrija i Tehnologija
Poljoprivredno - prehrambeni proizvodi (II)
� Španska industrija je 5. u Evropi.
� Sektor hrane i pića čini više od 15% industrije.
� Od ulaska u EU ulaganja u industriju su se triput uvećala.
� Uvećanje broja kvalitetnih marki i ispunjenje normiISO-9000.
� Stalna istraživanja, razvoj i inovacije zbog pritiska konkurencije.
� Izazovi: liberalizacija svetske trgovine.
IV Industrija i Tehnologija
Hemijska industrija
� Dinamičan sektor sa jakom tradicijom.
� Rast od 4,5% u 2006. god.
� Najrazvijenije oblasti:
• Primenjena hemija
• Organska hemija
• Finansiranje
IV Industrija i Tehnologija
Saobraćajna infrastruktura – španske kompanije na vrhu
IV Industrija i Tehnologija
� Španija je jedna od vodećih nacija po korišćenju inovativnih sistema saradnje izmeñu javnog i privatnog sektora odnosno PPP-a (javno privatnih partnerstava).
� Prema vodećem industrijskom magazinu Public Works Financing , šestšpanskih kompanija je bilo meñu prvih deset privatnih kompanija za upravljanje infrastrukturom u svetu u 2006: ACS (2.), Ferrovial (3.), Sacyr (4.), Abertis, FCC and OHL.
� Učešće puteva i auto-puteva u BDP-u Španije udvostručuje prosek Evropske Unije.
Železničke tehnologije
Brzi vozovi mogu da saobraćaju minimalnom brzinom od 186 milja na sat
(300 km na sat)
IV Industrija i Tehnologija
� Španski proizvoñači su uveli i usavršili tehnološke principe koji su danas i popularni i uspešni: laka konstrukcija, prelaznice izmeñu vagona, prirodanviseći tilting sistem i ureñaji za promenu osovina kod različitih širina koloseka.
� Španske kompanije se ističu na mnogim poljima delovanja, kao što susignalizacija i telekomunikacije , elektri čna i mehani čka infrastruktura , sistemi javnog informisanja i naplatni sistemi
Telekomunikacije
IV Industrija i Tehnologija
�Svemirski programi
�Član Evropske Svemirske Agencije (ESA) .
�Meñunarodna svemirska stanica. ”Ariane launcher” .
�Program Galileo.
�Španija će nastaviti da imastabilnu makroekonomiju , koja će obezbeñivatiekonomski rast.
�Španija jača svoju konkurentnost na svetskom tržištu.
�Vodeći sektori infrastrukture i industrije Španije su me ñu prvima u svetu.
V Zaklju čci
Hvala!
Za više informacija posetite sajt:
www.oficinascomerciales.eswww.oficinascomerciales.es
top related