dvjestopedeset godina hrvatskog šumarstvaje zabranila izvoz drva iz naših zapadnih krajeva koji su...

Akademik Igor Anić predsjednik Akademije šumarskih znanosti

1

Dvjestopedeset godina hrvatskog šumarstva ili

kako su stvarane naše šume

Život čovjeka, kao i svaki drugi oblik života na planetu Zemlji, ne bi bio moguć bez šuma, tla i vode. Zato su to najvrjednija bogatstva hrvatske prirodne riznice.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zagreb, 2012.

2

3

1. Šumovitost

* bez mediteranske regije Izvori: Ann. 1886, Šulek, 1866, Meštrović 1996, Klepac 2001, ŠGOP RH 2006 – 2015.

Godina

Šumska površina

Drvna zaliha

Prirast Sječa

103 [ha] 10

3 [m

3]

1886.* 1 533

– – –

1938.* 1 614 – – –

1958. 1 981 165 486 – 3 490

1961. 1 949 195 000 – 4 400

1974. 2 038 240 000 7 100 4 233

1985. 2 062 298 411 8 781 5 600

1995. 2 084 326 400 9 700 6 350

2006. 2 402 397 963 10 526 6 564

4

2. Potrajnost

– 95% prirodnih šuma

– 102 šumske zajednice

– 74 autoktone vrste drveća

– 240 autoktonih vrsta drveća i grmlja

– flora RH: 4500 vrsta (50% u šumama)

Broj vrsta drveća u šumama RH

30,08

13,71

5,34

2,330,88

22,01 25,65

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5 6 7 i više

Udje

l u š

um

skoj površ

ini, %

5

3. Prirodnost

1860. 2000. 6

4. Kvaliteta

7

8

53

31

115

0

10

20

30

40

50

60

Sjemenjače Panjače Degradacijski oblici

šuma

Šumske kulture

Ud

jel u

po

vrš

ini š

um

. ze

mljiš

ta (

%)

9

5. Potencijal

+ 208 000 hektara neobraslog šumskog zemljišta

6. Općekorisne funkcije šuma

10

Vrijednost

OKFŠ

Vrijednost

drvne zalihe

Ukupna

Vrijednost

milijarda EUR

13,8 0,2 14,0

Vrijednost

OKFŠ

Vrijednost

drvne zalihe

Ukupna

vrijednost

milijarda EUR

5,5 0,9 6,4

Prpić i dr. (2005)

Sabadi, Prpić, Jakovac (2001)

11

7. Zagrebačka škola uzgajanja šuma

1) razdoblje nastanka

2) razdoblje preporoda

3) razdoblje modernizma

4) razdoblje osuvremenjivanja i nove zakonske regulative

5) razdoblje nakon osamostaljenja Republike Hrvatske.

12

8. Tradicija

• Šumarstvo nastaje u 18. stoljeću, zbog straha od nestanka šuma.

• 16. siječnja 1762. godine austrougarska carica Marija Terezija je zabranila izvoz drva iz naših zapadnih krajeva koji su bili dijelom Vojne granice kako bi se spriječilo "pustošenje šuma" u tim krajevima. To se posebice odnosilo na izvoz drva za brodogradnju.

13

Razdoblje nastanka

("Zrelo drvo neka se ne prodaje kao do sada u Mletke, nego neka se prodaje u takove zemlje, od kojih će naša trgovina imati najviše koristi").

14

• Istodobno je naložila da se šume "opišu i u nacrte

narišu" što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenima u razdoblju 1764. – 1765.

godine.

Šume su kartirane u mjerilu 1:3800 fortifikations hvati, na višebojnoj karti koja predstavlja jedinstveni primjer takve vrste (Kosović 1914). Inventurom je utvrđeno kako na površini od 126,141 hektara raste 42,017,128 stabala različitih vrsta drveća od čega je 27% jelovih i 50% bukovih u odnosu na ostale vrste drveća (Klepac 2001).

• Od 16. do 23. veljače 1765. godine održana je sjednica mješovitog povjerenstva u Karlovcu (sjedištu Generalata Vojne granice) na kojoj je odlučeno kako ubuduće upravu šuma ima voditi komanda u Karlovcu te kako mora postaviti šumare i lugare s upraviteljima i osobljem na tri mjesta.

• Istodobno je odlučeno o njihovim poslovima, plaći koju trebaju primiti, stanu i osoblju koje će im biti pridodano.

15

“u Oštarijama na karlobažkoj cesti" za šume ličke pukovnije, u Krasnu za šume otočke pukovnije i u šumi Petrovagora za šume ogulinske i slunjske pukovnije.”

• Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine.

• Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajnijim spis u povijesti šumarstva Hrvatske (Kesterčanek 1882, Meštrović 1995).

16

„Mi Marija Therezija z božjom milošćum rimska cesarica udovica, Ugerska, Pemska, Dalmatinska, Horvatska itd. kraljica apostolska itd. Itd. Materinskom prigledbum i osebujno milostivnom skrbljivošćum, koju imamo za hasen, i dobro obcinsko predragoga nam kraljevstva Ugarskoga pretegnuti, i povekšati; v pamet v žele i spoznale jesmo, kulike vrednosti i hasnovitosti je stalno neprestano lugov, gajov, dubrav i loz, vu dobrom i cvetućem stališu začuvanje, i z deržavanje,...” ... “Dano vu Arci-Hercezeskom Varašu našem Beču Austrijanskom dneva

22. meseca grudna leto gospona 1769. Kraljestvih naših Vugerskoga, Pemskoga i ostalih leto 30. Maria Theresia m. p. Grof Ferenz Eszterhazy m. p. Ferdinand Sdultety m. p.”

17

Razdoblje preporoda

• Zakon o šumama 1852: – Članak 2: “Bez dozvole nije slobodno nijednoga

zemljišta šumskoga oduzeti, da se na njemu drva više neplode, ni obratiti ga na svrhe druge.”

– Članak 9: „...da se šume ne samo trebaju uzdržavati nego valja neprestano primjerenim načinom njihovo stanje poboljšavati“.

• Zakon o šumama 1894: – Članak 1: „...dužne su prema devetom paragrafu

šumskoga zakona šumami što ih one posjeduju upravljati i gospodariti po načelu sastavljene za to gospodarstvene osnove koja treba da ustanovljuje kako će polučivati što više i trajne užitke obzirom na današnje stanje šumah“.

– Članak 3: “...zavesti potrajno šumarenje".

18

• Utemeljenje Hrvatskog šumarskog društva 26. prosinca 1846.

• 1846 – 2015. = 169 godina

• Usporedbe radi prvo

šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj (Baden-Wűrtenberg), a u Švicarskoj 1843. godine.

19

• Početak izlaženja Šumarskog lista

• 1877 – 2015. = 138 godina

• među najstarijim šumarskim/ekološkim časopisima u svijetu

www.sumari.hr

20

Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima,

1860. – 1898.

Šumarska akademija Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1898. – 1919.

21

Razdoblje modernizma

1903. Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa: - uvode se značajke današnjeg regularnog gospodarenja i pojam uređajnog razreda - za preborne šume uvodi se metoda normala, pa naše prve normale za preborne šume potječu iz tog razdoblja

• 1945. Zavod za praktična šumarska istraživanja

• 1946. Srednje šumarske škole

• 1947. Odjel za šumarstvo na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu

• 1960-tih uvođenje motornih pila

22

Razdoblje osuvremenjivanja i nove zakonske regulative

• Zakoni o šumama: – 1947.

(zakon o proglašenju šuma općenarodnom imovinom)

– 1949.

– 1961.

– 1967.

– 1977.

(izdvajanje 0,05% bruto dohotka u korist SIZ-a za šumarstvo)

– 1983.

23

• U razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske do njezina ulaska u Europsku uniju za šumarstvo su bila ključna dva akta:

– Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1983. godine od 4. prosinca 1990. godine

– Ustav Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. godine.

24

Razdoblje od osamostaljenja Republike Hrvatske

• 1996.

Akademija šumarskih znanosti

25

• 2006.

Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije

Zaključak

• Šume su jedini hrvatski samoobnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. One su izvor pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznovrsnosti, prirodnosti, blage klime, ljupkoga krajobraza i drvne tvari, jednom rječju života. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske s pravom uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu.

26

• Svaka vlast je shvaćala značenje šuma i šumarstva, pa je zato pažljivo o njima skrbila i promišljala. Ne čudi stoga niz zakona i podzakonskih uredbi, propisa, naputaka i odredbi koji se odnose na gospodarenje šumama tijekom 250 godina povijesti. Donedavno se to očitovalo i kroz resorno ministarstvo koje je uvijek u svom imenu nosilo riječi šuma ili šumarstvo.

27

• Šumarstvo je nastalo i počelo svoj dva i pol stoljetni razvoj u najšumovitijim predjelima Hrvatske, upravo tamo gdje i danas rastu visokokvalitetne, bioraznolike, produktivne, prirodne šume. Struka je na znanstvenim temeljima, uz zakonsku regulativu, pomlađivanjem stvarala i njegom oblikovala te šume. Postojanje, struktura, razina prirodnosti i bioraznolikosti tih ekosustava izvorni su proizvod hrvatskog šumarstva.

28

29