doc. dr. sc. ivana vukorepa - pravo.unizg.hrpojam... · u socijalno pravo ulaze svi sadržaji...

Doc. dr. sc. Ivana Vukorepa

Pravni fakultet u Zagrebu

Katedra za radno i socijalno pravo

1) Pojam socijalnog prava / prava socijalne sigurnosti problem definiranja

pojam u organizacijskom i funkcionalnom smislu

odnos s drugim granama prava

2) Podjele u socijalnom pravu podjele socijalnih sustava

oblici socijalnih sustava

3) Povijesni razvoj

4) Izvori socijalnog prava

Katedra za radno i socijalno pravo 2

raznorodnost obuhvaćenih institucija

brojnost međunarodnih ugovora i zakona

pravni i nepravni elementi

često definiranje samo određenih dijelova socijalnog prava:

◦ zdravstvenog, ◦ mirovinskog, ◦ socijalne skrbi.

Socijalno pravo

Pravo socijalne sigurnosti

Social law Social security law

Socialrecht soziale Sicherheit

Le droit social (obuhvaća: radno p. + p. socijalne sig. +socijalnu pomoć )

droit de la sécurité sociale

VLADO PULJIZ

(perspektiva sociologa)

ANTON RAVNIĆ

(perspektiva pravnika)

u širem smislu ◦ “stanje u društvu kojem

se građani osjećaju sigurno pred rizicima s kojima se mogu suočiti”

u užem smislu ◦ “sustav održavanja

dohotka i zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih potreba građana”

u organizacijskom smislu: ◦ socijalni sustav države ◦ problem obuhvata pojma ◦ da li samo javni sustavi ili

i privatni sustavi?

u subjektivnom smislu: ◦ subjektivno pravo

pojedinca ◦ programske naravi ◦ problem definiranja i

kvantifikacije

Socijalna sigurnost «znači zaštitu koju društvo osigurava

svojim članovima kroz različite javne mjere protiv gospodarskih i socijalnih nedaća koje bi ih inače pogodile zbog gubitka ili značajnog smanjenja zarade uzrokovanog bolešću, materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću, invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene (medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom».

DANNY PIETERS GIJSBERT VONK

obuhvaća: ◦ «ukupnost mjera kojima se

izražava solidarnost s ljudima suočenim s (stvarnim ili prijetećim) gubitkom zarade (tj. dohotka od plaćenog rada) ili posebnim troškovima».

odnosi se na: ◦ «mjere kojima se

osiguravaju davanja u novcu nakon nastupa (uobičajeno) priznatih 'socijalnih rizika'».

privatni oblici osiguranja: ◦ nedovoljno izražen element

solidarnosti

socijalna sigurnost jest javni interes, ali nije isključivo državna stvar

ne može biti niti potpuno privatna niti potpuno javna stvar

sustav s mješovitom strukturom u upravljanju

ANTON RAVNIĆ ŽELJKO POTOČNJAK

javnopravne norme kojima se uređuju prava i dužnosti pojedinaca i javnih vlasti (javnih ustanova)

obuhvaća određena davanja i usluge što su namijenjeni pojedincima pogođenim osiguranim slučajem, zaštićenom potrebom i drugim zaštićenim opasnostima (eventualnostima)

grana prava koja uređuje društvene odnose

obuhvaća mjere koje poduzima država u cilju (solidarnog) pomaganja, putem pružanja socijalnih davanja (uglavnom u novčanom obliku), osobama pogođenim socijalnim rizicima.

Potrebno redefiniranje razmišljanja

◦ u socijalno pravo ulaze svi sadržaji privatnog prava sa socijalnim učincima, a koje je država nametnula kao obvezne te uredila javnopravnim prisilnim normama, trebali bi se ubrajati u sustav socijalne sigurnosti pojedine zemlje

Potkrepa za takvo razmišljanje: ◦ Ustav RH ◦ Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)

Ustav RH, čl. 57. (izvorna numeracija čl. 56.) „Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.“ ◦ Ustav upućuje na potrebu daljnje razrade

normativnog uređenja socijalne sigurnosti

◦ izravno priznaje i dopušta ulaženje privatnopravnih sadržaja u sferu socijalne sigurnosti

Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA)

◦ socijalnu sigurnost definira kao „program socijalne zaštite ustanovljen zakonodavstvom, kao i bilo koji drugi obvezni aranžman koji pojedince opskrbljuje određenom razinom dohotka kada su suočeni s rizicima starosti, nadživljavanja, nesposobnosti za rad, nezaposlenosti, uzdržavanja djece…”

◦ sigurnost može uključivati: programe socijalnog osiguranja, programe socijalne pomoći, univerzalne programe, programe solidarnosti, nacionalne štedne fondove i sve druge oblike uključujući i tržišno orijentirane pristupe, u skladu

s nacionalnim zakonima i praksom

Grana prava

Socijalni rizik Socijalno davanje Solidarnost /

uzajamnost ?

Nejednaka zastupljenost navedenih elemenata

Elementi javnog i privatnog prava

Različito određeni u različitim dijelovima socijalnog prava

◦ Naknada izgubljene zarade zbog

Starosti

Smrti hranitelja obitelji

Trajne ili privremene nesposobnosti za rad

Nezaposlenosti

◦ Naknada povećanih troškova zbog

Bolesti

Rođenja i podizanja djece

◦ Pomoći u svezi sa stanjem socijalne potrebe (socijalna skrb)

najčešće kao programsko pravo

problem kvantifikacije

uvjetovanost odrednicama pojedinog vremena (Berghman)

FUNKCIONALNOST

DINAMIZAM U RAZVOJU

Strukturne Kulturno - duhovne

Demografija Sustav vrijednosti

Tehnologija Vladajuća ideologija

Ekonomija Političko opredjeljenje

Organizacija

sustav održavanja prethodnog dohotka

sustav zadovoljenja egzistenc. potreba

Razgraničenje / komplementarnost ◦ Karitativnih djelatnosti ◦ Poreznih olakšica ◦ Mjera demografske politike

Posebnosti odnosa s: ◦ Ustavnim pravom ◦ Radnim pravom ◦ Upravnim pravom ◦ Poreznim pravom

izvori

financiranja

način

financiranja

socijalno davanje

koliko?

Socijalna davanja

U novcu

Sustav određenih davanja / primanja

Sustav određenih doprinosa

U naravi Usluge

Financiranje

Izvori Način

Doprinosi (doprinosni sustav)

Sustav kapitaliza

cije “FUNDED SCHEMES”

Sustav tekuće

razdiobe “PAYGO”

Ostalo (nedoprinosni sustav)

Sustav poreznog

ustupa

Javne / privatni

Zakonom uređeni / zakonom ne uređeni

Obvezni / dobrovoljni

Opći (demograntski) / radno vezani (osiguranje)

Dohodovno vezani/ nevezani

Doprinosni / nedoprinosni

Određenih davanja / određenih doprinosa

Sustav razdiobe/ sustav kapitalizacije

1) Socijalno osiguranje

2) Socijalnu skrb

3) Opći socijalni sustav

4) Sustav javnih štednih fondova

5) Sustav socijalne odštete

Koja razlikuje:

- socijalno osiguranje i

- socijalnu skrb (pomoć)

U Hrvatskoj je socijalni sustav uglavnom organiziran polazeći od te dihotomne podjele, ali se sve više javljaju i elementi drugih sustava, npr: opći sustav kod zdravstvenog osiguranja,

sustav štednih fondova kod mirovinskog,

sustav socijalne odštete za političke zatvorenike

Cilj: ◦ osigurati životni standard jednak ili približan onom koji je

postojao prije nastupa socijalnog rizika

Glavna obilježja: ◦ Obvezatnost (javnopravna narav)

◦ Dobrovoljnost - izuzetno

◦ Radno vezani sustavi

◦ Financiranje doprinosima

doprinosi proporcionalni dohotku / troškovima sustava

investiranje eventualnih viškova doprinosa

◦ Dugoročni odnos između osiguranika i osiguravatelja (strogo javnopravno uređenje)

Glavna obilježja:

◦ Stjecanje prava i davanja

neovisno o imovini i prihodima osigurane osobe

ovisnost o prethodnim doprinosima

načelo uzajamnosti / načelo solidarnosti korektiv)

◦ Upravljanje: tripartitno

Važan međunarodni izvor

◦ Konvencija br. 102

◦ utvrđuje osigurane rizike, najnižu razinu obuhvata stanovništva te najnižu razinu socijalnih davanja

Struktura socijalnog osiguranja u Hrvatskoj

◦ mirovinsko, zdravstveno, za slučaj nezaposlenosti

◦ kratkoročno i dugoročno socijalno osiguranje

Sinonimi ???: ◦ socijalna zaštita (neki smatraju širim pojmom koji obuhvaća

socijalnu pomoć u novcu i socijalnu skrb u naravi),

◦ socijalna pomoć

◦ (social assistance/ Sozialhilfe/ l'aide sociale)

Cilj: ◦ socijalnim davanjima jamčiti za najnižu socijalno

prihvatljivu razina životnog standarda

Problem stigmatizacije

Vrste sustava:

◦ opći i

◦ posebni

Glavna obilježja:

◦ Financiranje:

iz državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava

◦ Stjecanje prava i visina davanja

u slučaju nastupa socijalne potrebe, neovisno o prethodnom osiguranju

ovisno o visini imovine i/ili prihodima korisnika

neovisnost o prethodnim doprinosima, jer ih niti nema

načelo supsidijarnosti i solidarnosti

◦ Upravljanje je povezano sa financiranjem

(tko financira taj i upravlja)

Cilj: ◦ izvorno: davanjima jamčiti povratak radnika iz grada

na selo (bivše kolonije)

Glavna obilježja ◦ Obvezatnost (javnopravno uređenje)

◦ Doprinosi radnika i poslodavaca se uplaćuju u javni fond

◦ Ulaganje prikupljenih sredstava (kapitalizacija)

◦ Problem očuvanja vrijednosti ulaganja

◦ Problem troškova upravljanja

◦ Jednokratna ili periodična davanja (manja razina solidarnosti)

◦ Javno upravljanje (problem pronevjere)

Cilj: ◦ osigurati osnovnu razinu socijalnih davanja

◦ ostaviti prostor za razvoj dodatnih privatnih sustava

Glavna obilježja: ◦ Radno nevezan, namijenjen svim stanovnicima

◦ Financiranje iz državnog proračuna

◦ Nema prethodnog odnosa između osiguranika i osiguravatelja

◦ Davanja neovisna o prethodnim primanjima (uglavnom jednake visine)

◦ Državno upravljanje

Cilj: ◦ Obeštećenje žrtava kolektivnih stradanja ili progona

◦ (žrtave rata, političkih progona, izloženosti štetnim tvarima pri radu i sl.)

Glavne značajke: ◦ Javno financiranje (državni proračun)

◦ Javno upravljanje

◦ Naglašeni elementi:

moralne satisfakcije

kolektivne materijalne odgovornosti

načelo solidarnosti

U svjetskim razmjerima U Hrvatskoj

1. Dobročinstvo

2. Javna pomoć (početak socijalnog prava)

3. Uzajamna pomoć i uzajamno osiguranje radnika

4. Ugovorno osiguranje i sustav socijalnog osiguranja radnika

5. Privatizacija socijalnih sustava i višedijelni modeli

Solidarnost svojstvena međuljudskim odnosima (pomoć bližnjemu u potrebi)

Moralna, a ne pravna obveza

Svjetovno dobročinstvo

◦ Solidarnost prema sugrađanima i strancima

Vjersko dobročinstvo

◦ religije naglašavaju važnost pomaganja potrebitima (ali i naglašavanje važnosti rada)

◦ različiti odnos religija prema pružanju pomoći

javno poticanje privatnog dobročinstva

organizirane mjere pomoći najsiromašnijima

JAVNA POMOĆ ◦ Stari Egipat, Rim,

◦ Mongolsko carstvo (13. st.)

potpora ratnim invalidima

Europa: ◦ pod utjecajem kršćanstva

Crkva glavni nositelj socijalne skrbi (bolnice i ubožnice)

Azija: ◦ osnivanje religiozno-

karitativnih udruženja

zametci tzv.

mutualističkih udruga

Manufaktura: ◦ emigracija iz sela u gradove

Skitnice i prosjaci: ◦ opasnost za postojeći poredak

◦ JAVNA POMOĆ kontrola siromaha

financiranja putem poreza

zabrana prosjačenja + radne ubožnice

Zemlje reformacije (DE, UK, nordijske z.)

odvajanje crkve od javne pomoći

siromaško pravo (Engleska, 16. st.)

Zemlje protureformacije (FR, IT, ES)

crkva sudjeluju, ali pod upravom i financijskim nadzorom države

Instrument monarhova nagrađivanja ◦ npr. za vojnike i odane monarhove

službenike (plemstvo / svećenstvo)

◦ korijen javnih strukovnim programa

Instrument racionalne samorganizacije ◦ urbanizacija / male plaće/

atomiziranje obitelji

◦ mutualistička udruženja

UDRUGE UZAJAMNE POMOĆI – dobrovoljno

BLAGAJNE UZAJAMNE POMOĆI – zakonom

◦ korijen socijalnom osiguranju

1. industrijska revolucija

Početkom i sredinom 19. st.

◦ države uređuju djelatnost mutualističkih udruženja (Francuska, Engleska, Njemačka)

◦ sindikatima se dopušta utemeljenje blagajni za uzajamnu pomoć (dobrovoljne)

◦ obveza registracije takvih ustanova

Kombinacija elemenata:

◦ radničke solidarnosti i

◦ privatnog (uzajamnog) dobrovoljnog osiguranja

Problemi:

◦ niski doprinosi

◦ članovi pripadnici istih zanimanja / slaba disperzija rizika

◦ sličan stupanj smrtnosti

PRIVATNI PROGRAMI

2. industrijska revolucija

JAVNI PROGRAMI

Otto von Bismarck

Krajem 19. st. osiguranje postaje dostupno širem krugu

osoba (Engleska, Njemačka)

2. industrijska revolucija i s time povezani rizici

ugovorno osiguranje

dobrovoljno, zakonski uređeno

od države subvencionirano ?

organizirano po načelima privatnog osiguranja

(aktuarska pravila i ostvarenje profita)

socijalno osiguranje

obvezno, zakonski uređeno

sustav socijalnih davanja – skandinavske zemlje (ruralne)

zakonski uređeno, pokriva cjelokupno stanovništvo

Njemačka (Bismarckov model) 1883. bolesničko (zdravstveno) osiguranje 1884. osiguranje za slučaj nesreće na radu i prof. bolesti 1889. invalidsko i starosno osiguranje 1911. jedinstveni Socijalni zakonik 1927. osiguranje za slučaj nezaposlenosti

◦ Izraz „politike ukroćivanja” ◦ Obvezno osiguranje za radnike / postupno širenje obuhvata ◦ Državno uređenje i subvencije, ◦ Financiranje doprinosima radnika i poslodavaca, ◦ Ovisnost davanja o doprinosima ◦ Tripartitno upravljanje ◦ Utjecaj na razvoj u drugim zemljama kontinentalne Europe

Velika Britanija ◦ 1908. starosno osiguranje (nedoprinosno) ◦ 1911. zdravstveno i osiguranje za nezaposlenost ◦ 1925. starosno osiguranje (drugi stup- doprinosni)

Između dva svjetska rata: ◦ Bismarckov model

Širenje europskim zemljama i SAD-om (Rooseveltove soc. reforme)

propast velikog broja sustava tijekom II. sv. rata zbog baziranja na sustavu kapitalizacije

◦ Velika Britanija - II. sv. rata

priprema Beveridgeovog modela (opći socijalni sustav)

na korijenima siromaškog prava

utemeljen na načelima:

univerzalnosti,

jednostavnosti i jedinstvenosti doprinosa,

jedinstvenosti davanja

centralizacije upravljanja

prostor za samopomoć i osobnu odgovornost

Beveridgeov model primijenjen u vrijeme vladavine laburista donošenjem zakona

1945. o obiteljskim dodacima 1946. o nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) 1948. o socijalnoj pomoći 1949. o socijalnom stanovanju

standardi MOR-a ◦ 1952. donesena Konvencija br. 102.

snažan razvoj i miješanje socijalnih sustava

kriza socijalne države tijekom osamdesetih godina XX. st. ◦ starenje stanovništva ◦ gospodarske promjene - globalizacija

Razlozi

rashodi socijalnih sustava

◦ čimbenik ekonomske nestabilnosti i

◦ prepreka gospodarskom rastu

demografske promjene

isprekidanost karijera

fleksibilizacija rada

(vremenska i mjesna)

djelomična privatizacija višedjelnost sustava

Parametarske reforme Sustavne reforme

Prebacivanje odgovornosti

sa države i poslodavca na pojedinca

U okviru Austro-Ugarske ◦ 1854. Rudarski zakonik uvodi:

bolesničko osiguranje,

osiguranje za slučaj nesreće na radu i

starosno osiguranje za rudare

◦ 1858. uvedeno zdravstveno osiguranje za zaposlene na željeznici

◦ 1869. zdravstveno osig. za slučaj nesreće na radu,

◦ 1874. starosno osiguranje

◦ 1889. opće zdravstveno osiguranje za radnike

◦ 1906. starosno osiguranje za državne činovnike

1922. opće obvezno osiguranje za radnike ◦ primjena tek počinje 1937.

1923. Središnji ured za socijalno osiguranje u Zagrebu

Rudari, željezničari i drž. činovnici

◦ osigurani su u sustavima razvijenim u doba Austro-Ugarske

koncepcija kapitalnog pokrića

Imovina osiguravatelja uništena / obezvrijeđena u ratu ili nacionalizirana

1947. doneseni prvi propisi ◦ Različita dob za umirovljenje za različite skupine radnika

(ovisno o težini rada) ◦ Snažan utjecaj sovjetskih ideja ◦ Financiranje iz saveznog proračuna

1952. Savezni zavod za socijalno osiguranje ◦ Ponovno financiranje doprinosima

1953. samoupravljanje i decentralizacija ◦ utemeljeni zavodi za socijalno osiguranje po republikama ◦ stope doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno

osiguranje određuju se na saveznoj razini

1955. odvojeno mirovinsko-invalidsko od zdravstvenog osiguranja

1971. i 1974. ustavne promjene potiču razvoj nositelja osiguranja na razini republika

Mirovine ratnih veterana (boraca NOB-a) ◦ financiraju se iz saveznog proračuna

◦ na saveznoj razini samo poseban fond za vojne osobe

Nositelji osiguranja: ◦ organizirani su kao SIZ-ovi (samoupravne interesne

zajednice)

Starosno i invalidsko osiguranje: ◦ utemeljeno na koncepciji “minulog rada”

Socijalna skrb ◦ decentralizirana do razine općina

1982. savezni Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju

1983. republički (hrvatski) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju ◦ Uvedeno usklađivanje s plaćama

poboljšan položaj umirovljenika, uz poticanje inflacije

◦ Uvedeno obvezno osiguranje za poljoprivrednike

◦ Određivanje mirovina

na temelju plaća u deset uzastopnih najpovoljnijih godina

◦ Posebni sustavi za radnike, samozaposlene osobe i poljoprivrednike

odvojeno financiranje, ali uz međusobnu solidarnost

Starosna mirovine: ◦ 60/20 (m), 55/ 20 (ž)

Puna starosna: ◦ 40 staža (m) i 35 staža (ž)

Prijevremena starosna: ◦ 55/35 (m) i 50/30 (ž)

◦ Umanjenje samo privremeno i relativno nisko

Brojna socijalna davanja + dokup staža ◦ (minimalna mirovina, zaštitni dodatak, doplatak za

tuđu pomoć i njegu)

Obilježja:

◦ problem financiranja sustava

◦ prelazak sa jednodijelnih na višedijelne sustave

◦ privatizacija sustava

◦ česte zakonske promjene

Sustav mirovinskog osiguranja ◦ od 1999. trodijelni (dvodijelni obvezni + dobrovoljni)

Sustav zdravstvenog osiguranja ◦ obvezno osiguranje ◦ dobrovoljno osiguranje (dopunsko, dodatno, privatno)

Sustav rodiljinih i roditeljskih potpora (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada ima obilježja demograntskog sustava)

Sustav doplatka za djecu (nekoć sustav socijalnog osiguranja, sada posebni sustav socijalne skrbi)

Sustav socijalne skrbi (opći) Sustavi odštete (npr. mirovine po posebnim propisima)

Pravna stečevina EU

Međunarodni ugovori

Zakoni

Podzakonski akti

Kolektivni ugovor

Sudska i upravna praksa

Doktrina

Različiti pristupi

◦ Proklamacija socijalne države

◦ Potvrda postojanja sustava socijalne sigurnosti (socijalnog osiguranja i/ili socijalne pomoći)

◦ Uređenje temeljnih ljudskih prava iz područja socijalnog prava

◦ Uređenje nadležnosti državnih tijela odgovornih za socijalnu sigurnost

Kombinacija različitih pristupa pri uređenju pitanja iz područja socijalnog prava

Čl. 1. st. 1. Ustava

◦ određuje RH kao “jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu”

Čl. 3. Ustava ◦ “socijalna pravda”

određena kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH i

temelj za tumačenje Ustava

Važnost ustavnih odredbi o “socijalnoj državi” i “socijalnoj pravdi”

◦ Pri donošenju pravnih normi

nepoštivanje se može sankcionirati pri apstraktnoj kontroli normativnih akata (ukidanje ili poništenje)

stav Ustavnog suda da čl. 1. i 3. ne sadrže temeljna ljudska prava (dakle, nisu relevantni pri konkretnoj kontroli)

◦ Pri primjeni (tumačenju) pravnih normi

Temeljna ljudska prava i slobode ◦ III. glava Ustava, ◦ 3. odjeljak posvećen gospodarskim, socijalnim i

kulturnim pravima

Odredbe relevantne za apstraktnu i konkretnu kontrolu:

Numeracija iz NN 85/10 Izvorna numeracija koju koristi USRH

Čl. 57. čl. 56.

Čl. 58. čl. 57.

Čl. 59. čl. 58.

ČL. 57. st. 1. (izvorno čl. 56. st. 1.) ◦ Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu

sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.

Institucionalno jamstvo postojanja uređenog sustava socijalne sigurnosti, odnosno socijalnog osiguranja

Ravnopravno korištenje pojmova “socijalna sigurnost” i “socijalno osiguranje”

Važno postojanje zakonom uređenog sustava (uz mogućnost djelomičnog uređenja i kolektivnim ugovorom)

Čl. 57. st. 2. (izvorno čl. 56. st. 2.) ◦ Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom

djece uređuju se zakonom.

Institucionalno jamstvo javne pomoći za slučaj trudnoće, porođaja i njege djeteta ◦ Apstraktna i konkretna kontrola

◦ Ekstenzivno tumačenje ljudskih prava

Čl. 58. st. 1. (izvorno čl. 57. st. 1.) ◦ Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti

ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim građanima država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Ustavna osnova uređenja ◦ Socijalne skrbi

supsidijarna narav,

egzistencijalni minimum

◦ Socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba

Čl. 58. st. 3. (izvorno čl. 57. st. 3) ◦ Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i

njihovu uključivanju u društveni život.

ustavno jamstvo

posebne zaštite osoba s invaliditetom (osnova njihovog pogodovanja posebnim mjerama)

sprečavanje „socijalnog isključenja” osoba s invaliditetom

temelj za profesionalnu rehabilitaciju i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditeteom

Čl. 58. st. 4. (izvorno čl. 57. st. 4.) ◦ Posebnu skrb država posvećuje zaštiti hrvatskih

branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.

Čl. 59. (izvorno čl. 58.) ◦ Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u

skladu sa zakonom.

Ustavno jamstvo Postojanja zakonom uređenog sustava zdravstvene

zaštite

Subjektivnog ustavnog prava na zdravstvenu zaštitu (domaćim državljanima i strancima)

U odnosu na nadležnost za uređenje sustava

ovlašten uređivati pojedine segmente sustava socijalne sigurnosti donošenjem “običnih” (ne organskih) zakona

ovlaštena donositi uredbe za izvršenje zakona

Upravna vijeća nositelja osiguranja

ovlaštena donositi podzakonske propise

Čl. 145. st. 1. do 3. Ustava (izvorno čl. 141.c):

1) „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.

2) Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

3) Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.”

Ugovor o EU - čl. 2. (temeljne vrijednosti) i čl. 3. (ciljevi)

Ugovora o funkcioniranju EU

◦ čl. 4. – nabraja područja podijeljene nadležnost između država članica i EU (za javne i privatne mirovinske sustave važna je nadležnost u području unutarnjeg tržišta te u pojedinim dijelovima socijalne politike),

◦ čl. 8. – promiče ravnopravnosti između žena i muškaraca,

◦ čl. 19. – donosi antidiskriminacijske mjere,

◦ čl. 45.–66. – donosi odredbe o slobodi kretanja ljudi, usluga i kapitala,

◦ čl. 151.–161. – donosi odredbe koje se odnose na socijalnu politiku

◦ čl. 157. - donosi odredbu o jednakosti plaća između žena i muškaraca.

Povelja o temeljnim pravima EU:

čl. 15. – pravo izbora zanimanja i pravo na slobodu rada, što uključuje i pravo na slobodu poslovnog nastana i pružanja usluga,

čl. 21. – zabrana diskriminacije,

čl. 23. – ravnopravnost između žena i muškaraca,

čl. 25. – pravo starijih na dostojanstven i neovisan život,

čl. 34. – socijalna sigurnost i socijalna pomoć,

čl. 38. – zaštita potrošača.

Uredbe

◦ Uredba 492/2011 o slobodi kretanja radnika Izbor zaposlenja pod jednakim uvjetima Pomoć pri traženju posla (EURES) Jednaki uvjeti rada i sindikalna prava Jednaka socijalna i porezna prava Jednaka prava na stanovanje Pravo na obrazovanje i doškolovanje

◦ Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i

◦ Uredba 987/2009 – provedbena uredba za Uredbu 883/2004

Direktive

◦ Direktiva 79/7/EEZ o postupnom provođenju načela jednakog postupanja između muškaraca i žena u području socijalne sigurnosti

◦ Direktiva 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja

◦ Direktiva 2004/113/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena u dobivanju i nabavi roba, odnosno pružanju usluga

◦ Direktiva 98/49/EZ o očuvanju prava na dodatnu mirovinu

◦ Direktiva 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje

◦ Direktiva 2008/94/EZ koja štiti radnike u slučaju insolventnosti poslodavca

◦ Direktiva 2014/50/EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dodatnu mirovinu – NOVO!

Monistička koncepcija

Čl. 141. Ustava (izvorno čl. 137.) ◦ “Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni

u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona”.

Ciljevi međunarodnog uređenja ◦ Uređenje odnosa s međunarodnim elementima

(koordinacija sustava) ◦ Usklađivanje različitih nacionalnih sustava (harmonizacija sustava)

Pravila o koordinaciji su: ◦ pravila međunarodnog socijalnog prava ◦ cilj: ◦ međusobno usklađivanje različitih sustava socijalne

sigurnosti (nacionalnih i međunarodnih) ◦ u slučajevima s elementom inozemnosti ◦ radi zaštite položaja radnika migranata, članova njihovih

obitelji i sličnih skupina osoba

Otklanja se mogućnost: ◦ da osoba bude neosigurana ili ◦ da je dvostruko ili višestruko osigurana

Pravila sadržana u: ◦ međunarodnim ugovorima (dvostranim ili višestranim) ◦ EU uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Pravila o koordinaciji odnose se uglavnom na:

◦ određivanje mjerodavnog zakonodavstva

◦ zabranu diskriminaciji na temelju državljanstva

◦ zbrajanje staževa

◦ način izračuna socijalnih davanja

(u pravilu pro rata temporis)

◦ isplatu socijalnih davanja u inozemstvo

◦ suradnju nacionalnih tijela socijalnog osiguranja

◦ naknade troškova pružanja socijalnih davanja

Pravila o harmonizaciji su:

◦ međunarodne norme

◦ iz kojih za nacionalne sustave proizlazi obveza usklađivanja nacionalnih zakonodavstava s pravnim standardima sadržanim u međunarodnim ugovorima

◦ ciljevi:

◦ socijalna pravda i mir

◦ zaštita ljudskih prava (socijalna prava kao dio ljudskih prava)

◦ sprečavanje socijalnog dampinga

Obično se uređuje samo najniža razina prava

Međunarodni ugovori različitog stupnja općenitosti, npr: ◦ Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i

kulturnim pravima i ◦ Konvencija MOR br. 102. ◦ Europski kodeks socijalne sigurnosti

Određeno značenje imaju i “opći” međ. ugovori o zaštiti ljudskih prava ◦ npr. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda) zabrana diskriminacije

zaštita imovinskih prava

Brojni zakoni, npr: ◦ Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

◦ Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH

◦ Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

◦ Zakon o zdravstvenoj zaštiti

◦ Zakon o mirovinskom osiguranju

◦ Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

◦ Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

◦ Zakon o najvišoj mirovini

◦ Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine

◦ Zakon o socijalnoj skrbi

◦ Zakon o doplatku za djecu

doc. dr. sc. ivana vukorepa - pravo.unizg.hrpojam... · u socijalno pravo ulaze svi sadržaji...

Documents

sigurnosno-tehniČki list prema uredbi (ez-a) br. 1907/2006...

spremni ste za eu - slovensko.sk · ćin svim važnim...

oglasi za posao - mini katalog obuka 2020 · 2020. 5....

priredila: doc. dr. sc. ivana vukorepa - unizg.hr...2. svaki...

tihi glas, ujutro u americi: izborna kampanja 2011. u...

turistiČko-kulturno informativni centar tkic d.o.o. ·...

priredila: doc. dr. sc. ivana vukorepa - eu.pravo.hr(ĉl....

prof. dr. sc. Željko potočnjak doc. dr. sc. ivana...

mjuzikl Šuma striborova stribor erdeje musical stribor’s...

službeni glasnik bih, broj 63/10 · prava autora,...

doc. dr. sc. ivana vukorepa - bib.irb.hr · pdf file180....

list sa sigurnosnim podacima - canon-ebm.com.hk · Štetno...

prof. dr. sc. Željko potočnjak doc. dr. sc. ivana vukorepa

droge tulumi zadovoljstva rizici - safer...

agencija spektar katalog obuka 2019...agencija spektar...

povijesni razvoj, struktura, demografski problemi, mjere ......

19informo.hr/fileadmin/pdf_newsletters/nl200906.pdf ·...

priredili: doc. dr. sc. ivana vukorepa 19.4.2017. · ovisi...

priredili: doc. dr. sc. ivana vukorepa 19.4.2017. · 2017....

priredila: doc. dr. sc. ivana vukorepa -...