doc. dr. sc. barbara preložnjak - web pravnog fakultetasistem).pdf · upravno pravo • regulira...

Pravni sustav (sistem)

Doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

Sistematizacija

• Moramo otkrivati i skupljati znanje te ga i

sređivati, sistematizirati!

• Svaka znanosti ima dva cilja:

a) Istražiti i spoznati neke činjenice (znanstvena

heruistika),

b) Spoznate činjenice srediti, razvrstati,

racionalno povezati te ih izložiti u harmoničnoj

cjelini (znanstvena sistematika).

Sistematizacija prava

• Na području prava važno je razlikovati

slijedeće sistematizacije:

1. Sistematizacija pravne znanosti,

2. Sistematizacija studija,

3. Sistematizacija pravnih pravila.

Sistematizacija pravnih pravila

• Pravni sustav (sistem prava) i pozitivno

pravo = sinonimi

• Težnja sistematizacije?

Postojeće i važeće pravo u jednoj državnoj

zajednici (pozitivno pravo) nije nesređeni zbroj

pravnih pravila, nego je sređena cjelina,

usklađena, racionalno razvrstana i pregledna.

Razlozi sistematizacije pravnih

pravilaa) Praktični razlozi

- sustava prava treba biti učinkovit i djelotvoran u socijalnoj sredini te treba regulirati društvene odnose

- pravna pravila sistematizacijom postaju građanima i državnim organimapristupačnija za primjenu

b) Teorijski (znanstveni razlozi)

- što je pravni sustav sređeniji to je djelatnost pravne znanosti u pogledurazumijevanja i obrađivanja pravnih pravila lakša

- stvaranje povoljnog utjecaja na stvaranje i ispravljanje pozitivnog prava

Ontološka djelatnost – isključivo tumačenje i objašnjavanja sustava prava u cjelini iliu dijelovima

Deontološka djelatnost – razvijanje kritičkog stava u odnosu na pozitivno pravo

Sustavne jedinice (1)

• Elementi sustava prava koji su formirani

na osnovi kriterija

Najveća sustavna jedinica je sustav

pozitivnog prava

Najmanja sustavna jedinica prava je

pravna norma (“atom prava”)

Sustavne jedinice (2)

1. Pravno pravilo ili norma

2. Pravni institut

3. Pravna grana

4. Pravna grupa

5. Pravni sustav

Pravna norma

• Zahtjev koji donositelj norme upućuje drugima za

motivaciju njihova ponašanja

adresant - država i drugi pravnostvaralački čindbenici

adresat - pravni subjekti

• Ostvarivanje i zaštita društvenih vrijednosti

Npr. odnosi između bračnih drugova i odnosi između

roditelja i djece

Pravni institut ili ustanova

• Jedinica unutar sustava prava čije je

mjesto (kvantitativno) određeno između

pravne norme i grane prava

• Usklađen je skup pravnih pravila koja se

odnose na isti društveni odnos

Npr. društveni odnos bračnih drugova

regulira određeni broj pravnih normi

Pravna grana

• Sustavna jedinica koja je veća od pravneustanove, a manja od grupe prava

• Čine ju više pravnih ustanova kojereguliraju niz srodnih društvenih odnosa

• Broj pravnih ustanova nije uvijek u pravnom sustavu isti!

Npr. pravna grana obiteljskog prava: pravna ustanova braka, starateljstva, usvojenja, itd.

Ustavno pravo

• Osnova pravnog sustava

• Postavlja opća načela konkretnog prava

• Predmet – organizacija državnopravnog poretka i odnos

građanin - poredak

• Sadržaj (građa) – pravne norme

• Hegel – državno pravo; država – graditelj društva

• Prirodno pravo – urođeno pravo i ugovorni postanak

države

• Kelsen – pravna narav ustavnih normi

Sadržaj Ustavnog prava

• Koje pravne norme određuju ustavno

pravo kao granu prava?

norme kojima se uređuju slobode, prava i dužnostičovjeka i građanina

norme kojima se uređuje ustrojstvo državne vlasti

norme kojima se uređuju odnosi između nedržavnihpolitičkih subjekata i države

Obiteljsko pravo (1)

• Pravne norme reguliraju društvene odnose posebne vrste koji su posvojoj naravi intimni i obiteljski

• Obiteljski odnosi su regulirani kategoričkim pravnim normama (iuscogens, stroge pravne norme) Većina pravnih sadržaja u pravnom uređenju obiteljskih odnosa

propisana je pravilima koja zahtijevaju vrlo određena ponašanja ipostupke ČLANOVA OBITELJI i DRŽAVNIH TIJELA koja obiteljskopravo primjenjuju.

Strogost pravila tumači se činjenicom da su u svakoj društvenojzajednici obiteljski odnosi izrazito važni.

• Volja pojedinca ima određeno pravno značenje u vezi sazasnivanjem pojedinog obiteljskopravnog odnosa (braka) i ponekogučinka odnosa (biranje prezimena).

Obiteljsko pravo (2)

• Obiteljsko pravo obuhvaća u sebi slijedeće

pravne ustanove:

Brak i bračne odnose

Odnose roditelja i djece

Usvojenje

Starateljstvo

Radno i socijalno pravo

• Radno pravo

Privatno pravo

Osnova: radni odnos

Glavni cilj i narav:

gospodarski,

imovinski odnos

• Socijalno pravo

Javno pravo

Osnova:

socijalnopravni odnos

Glavni cilj i narav:

socijalni odnos

Građansko pravo (1)

• Skup pravnih normi kojima se uređuju društveniodnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine

• Jedna od najstarijih grana prava

Subjekti građanskog prava su:

a) pravne i

b) fizičke osobe.

Objekti građanskog prava su:

a) stvari,

b) činidbe,

c) imovina.

Građansko pravo (2)

• U RH je prihvaćen pandektni sustav, pa se naše gp sastoji od:

• 1. OPĆI DIO → sadrži pravila i načela koja su zajednička svimdijelovima gp

• 2. STVARNO PRAVO → je skup pravnih pravila kojima se uređujuodnosi među pravnim subjektima s obzirom na stvari

• 3. OBVEZNO PRAVO → je skup pravnih pravila kojima se uređujuoni društveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštenaod druge strane (dužnika) zahtijevati neku činidbu, a ona je dužna tučinidbu ispuniti

• 4. NASLJEDNO PRAVO → je skup pravnih pravila kojima se zaslučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) uređuje prijelaz njezineimovine na druge osobe (njezine nasljednike)

Građansko pravo - načela

NAČELO DISPOZITIVNOSTI

NAČELO RAVNOPRAVNOSTI PRAVNIHSUBJEKATA

NAČELO IMOVINSKE SANKCIJE

NAČELO PROMETNOSTI PRAVA

Upravno pravo

• Regulira ustrojstvo i djelatnost upravnih organa.

• Pojam uprave - jedno od najspornijih pitanja upravnogprava.

Smrekar - sa stajališta diobe vlasti definira upravu kao “treću granudjelatnosti državne vlasti” čiji je cilj skrbiti se oko promicanja općihdržavnih interesa.

Krbek govori o pojmu uprave u 2 smisla:

u funkcionalnom – uprava kao djelatnost

u organizacijskom – uprava kao aparat koji provodi tu djelatnost

Pusić je također razlikovao dva značenja uprave:

uprava kao upravna organizacija i

uprava kao upravljanje.

Kazneno pravo

• Najsnažnija oštrica kojom pravni poredak

brani samog sebe odnosno društvo koje

predstavlja (tzv. zaštitna funkcija)

• Sadržaj i obilježja kaznenog prava imaju

indikativnu funkciju

Kazneno materijalno pravo

Kazneno procesno pravo

Kazneno izvršno pravo

Pravna grupa

• Sustavne jedinice veće od grane prava, a manje

od samog sustava prava

• Sastoji se od više grana prava

• Broj grana prava u pravnoj grupi izmjenjiva je

kategorija na koju utječu pravni, politički,

socijalni i sl. razlozi.

Objektivno – subjektivno pravo

Materijalno – procesno

Javno – privatno pravo

Interno - međunarodno pravo

Načela – razlikovanje i značaj

Opća načela prava (Dicta et regulae iuris) – načela koja su se tijekom pravne povijesti pojavila, uvriježila i održala sve do danas, a posebno kod naroda koji su imali uočljiv stupanj pravnog razvoja(svi civilizirani narodi)

Opća načela konkretnog pravnog sustava ili poretka – načelakoja su navedena u temeljnoj grani svakog pravnog sustava(ustavno pravo ili ustav – ravnopravnost građana, slobode i prvagrađana, pravo na rad, načelo solidarnosti, zakonitosti, demokracije, itd..)

Opća načela pojedinih grana prava unutar (konkretnog) pravnogsustava.

Zaključci sistematizacije prava

Sistematizacija prava je proces koji nikada ne možezavršiti

Statički i dinamički aspekt

sustav pozitivnog prava određena je kvaliteta i time je ograničen(teritorijalno, personalno, vremenski)

identičan je sam sa sobom

nesavršen je (težnja: logički čist, jezično jasan i sistematičan vs. postoje nejasnoće, antinomije, praznine)

cjelovit sustav unatoč izgledu parcijalnosti (sustav prava potječe od jedinstvenog sustava državnih organa, utemeljen je na nekolikoosnovnih načela prava)

nije nepomičan odnos (sadrži elemente: prijašnjeg pravnog poretka, originalne elemente te zametke budućih pravila i instituta)