doc. dr mehmed hadžić - pfsa.unsa.ba · pojam radnog odnosa ... radno zakonodavstvo u okviru...
Post on 26-Sep-2019
24 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Doc. dr Mehmed Hadžić
Individualno radno pravo: radni
odnos i načela u sistemu radnih
odnosa
Sarajevo, 06. 11. 2018. godine
Radni odnosi u teoriji
Teorija ugovora
Teorija institucije
Njemačka teorija
Teorija ugovora
-Podređeni rad za poslodavca –dobrovoljno
prihvatanje zaposlenog što se izvodi iz
slobode ugovoranja (imovinski/obligacioni
odnos);
Rad nije roba
Teorija institucije
Radni odnos nastaje uključivanjem radnikam
u „zajednicu rada“čime nastaje funkcionalna
subordinacija(statusni odnos)
Njemačka teorija
Lična subordinacija
Radikalna varijanta: njemačka
nacionalsocijali-stička doktrina;
Teorija radnog odnosa
Razgraničenje: ugovora o radu kao pravne veze
između radnika i poslodavca od faktičkog stanja
u kome se nalazi radnik;
Odnos lične radnopravne funkcionalne veze-
primjena normi radnog zakonodavstva ne zavisi
samo od ugovora o radu;
(ugovorni i statusni odnos);
Mješovita teorija- koncepcija dvodimenzionalnog
radnog odnosa (B.Lubarda)
Privatnopravni i javnopravni elementi
Sinteza koja predstavlja ravnotežu između:
1. slobode (ugovorni elementi),
2. jednakosti (radno zakonodavstvo- status)
3. solidarnosti (socijalni dijalog)
Radni odnos
Centralni predmet radnog prava-osnovna
inajvažnija institucija radnog prava;
Dva aspekta:
a) razvoj i karakter proizvodno-društvenih
odnosa u kome nastaju/iz koga proizilaze-
društveno-radni odnos
b) prava i obaveze na radu i u vezi s radom-
radno-pravni odnos
Pojam i karakteristike radnog odnosa
Društveno-radni odnos
-Ishodište:društveno-ekonomska
realnost;
-Odnos koji nastaje između ljudi u
procesu rada - vršenje rada u
zavisnom odnosu;
-Srednji vijek: zanatstvo i trgovina
(statusna osnova- majstor:
učenici);Novi vijek: manifakture
(osnova:imovinska);
-Kraj XVIII stoljeća – rađanje
radničke klase-radna snaga jedino
privredno dobro;
-XIX stoljeće: najveći broj stanovnika
u industrijskim centrima-radnici;
Princip autonomije volje zamjenjen
principom posredovanja i intervencije
države –zakonska reglementacija
Radno-pravni odnos
-Ishodište: pozitivno-pravni
sistem normi;
-Do početka XX stojeća : ugovor
o najmu službe (locatio
conductio operarum) -polazna
tačka u rješavanju odnosa
između radnika i poslodavaca-
“služinski odnos“;
-novi pravni institut /novi oblik
izvan obligacionog prava: ugovor
o radu;
Pojam radnog odnosa
Dobrovoljni ugovorni odnos između
posloprimca i poslodavca na osnovu kojeg se
posloprimac uključuje u organizovani proces
rada, na način i pod uvjetima koje utvrdi
poslodavac, lično obavljajući na profesionalnoj
osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujući na
osnovu obavljenog rada pravo na plaću i druga
utvrđena, garantirana i ugovorena prava i
obaveze
Radni odnos
Poslodavac
Pravni osnov
Posloprimac
Pravno ili fizičko
lice
Ugovor o radu
Prava i obaveze
Fizičko lice
Izvod iz ZoR-a
Član 4.
(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu
zaključenog ugovora o radu zasniva se radni
odnos.
Elementi pojma radnog odnosa
Obilježja na osnovu kojih se radni odnosi
razgraničavaju od drugih pravnih odnosa i
odnosa koji se uspostavljaju na radu
Osnovni (bitni) i sporedni (nebitni) elementi
Bitni elementi u pojmu radnog odnosa
Dobrovoljnost,
Lična radnopravna i funkcionalna veza,
Uključivanje u proces rada
Prava i obaveze
Dobrovoljnost
Saglasnost volja stranaka za nastanak
radnog odnosa pri zasnivanju i tokom
trajanja;
Konkretizacija načela slobode rada, koja je
širi pojam od slobode ugovoranja;
Negacija prinudnog rada.
Važno
Sloboda zasnivanja radnog odnosa na strani
poslodavca/posloprimaca relativna:
a) ograničavanje ugovorne slobode poslodavca
pri zaključivanju ugovora o radu u pogledu
osobe s kojom će zasnovati radni odnos;
b) zabrana diskriminacije, ali i
c) sadržajem ugovornog odnosa, i
d) zabranom ugovoranja nepovoljnijih uvjeta.
Lična radnopravna funkcionalna veza
Obaveza radnika da osobno obavlja rad;
Neprenosivost obaveze rada na drugu osobu;
Pravni objekt: živi, tekući rad;
U definiciji posloprimca je lično obavljanje rada ili
usluga;
Izuzetak: privremeno radnik ne može obavljati preuzeti
posao –poslodavac može odrediti da netko drugi obavi
posao umjesto radnika na koji se obavezao ugovorom o
radu;
Radnopravna funkcionalna veza: obaveza uzajamnog
povjerenja /lojalnosti
Privremeni raspored radnika na drugo
radno mjesto
(1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog
radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje
nastanka veće štete, kvar na postrojenjima, elementarne
nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu
odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a
najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, plaća radnika i
druge naknade se obračunavaju kao da je radio na
radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.
(3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz
stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.
Subordinacija-uključivanje u proces rada
Indikator statusa zaposlenog: „stepen integrisanosti u
organiziranu strukturu poslodavca“
Uključivanjem u organizirani rad-posloprimac stupa u
odnos podređenosti (u integraciji zaposlenog je osnov
podređenosti):
„prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom
i vrstom rada“
a) Ekonomska podređenost-plaća u pravilu jedini izvor
zarade;
b) Pravna podređenost:stručna i/ili organizacijska
Naplativost(oneroznost)/ prava i obaveze
Individualna prava na radu i u vezi s radom;
Temeljna obaveza poslodavca isplata plaće;
Ne postoji nenaplativi radni odnos;
Osnovna prava i obaveze radnika
Član 7 .
(1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada
poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a
radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u
skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti
posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod
poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca.
(2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji
obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu,
te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Faktički radni odnos
Odnos rada ili zaposlenja u kome zaposlenik
na propisan i stalan način obavlja bez
uzurpacije poslove radnog mjesta ali bez
zakonitog i valjanog pravnog odnosa
zaposlenja
Pravni osnov zaposlenja ne postoji
(1) Pojedinačnom novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit
će se za prekršaj poslodavac - pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne
zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u
ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00
KM (član 4.).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac - fizičko lice
novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom
prekršaju novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod
poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do
2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 3.000,00 KM
do 5.000,00 KM.
(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i lice koje je zatečeno na
radu bez zaključenog ugovora o radu, novčanom kaznom od 100,00 KM do
300,00 KM.
Član 24.st.(3)ZoR-a
Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa
radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja
poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se
da je zasnovan radni odnos na neodređeno
vrijeme,ako poslodavac drugačije ne dokaže.
Pravni osnov prestao da važi
Ugovor o radu na određeno vrijeme;
Nevaljanost ugovora o radu: primjena općih
propisa obligacionog prava u skladu s prirodom
ugovora o radu, na pitanja koja nisu uređena
ZoR-om ili drugim zakonom;
Kao i svaki drugi ugovor, tako i ugovor o radu
bilo koja od stranaka može u sudskom postupku
osporavati njegovu valjanost, bilo da traži
poništenje zbog mana volje ili zbog utvrđivanja
ništavosti.
Lica van radnog odnosa
1. Poslanici-članovi predstavničkih tijela svih
nivoa vlasti, lica izabrana za vršenje javnih ili
političkih funkcija,
2. Vojni obveznici,
3. Samostalni rad i slobodne profesije
4. Učenici i studenti na praktičnom radu
5. Uzgredni (povremeni i prigodni) vršioci raznih
funkcija,
6. Privremeni i povremeni poslovi
Privremeni i povremeni poslovi
Poslovi koji s obzirom na proces rada nisu
stalni i neprekidni, već traju kraće vrijeme,
odnosno potreba za tim poslovima javlja se s
vremena na vrijeme.
Za obavljanje ovih poslova može se zaključiti
ugovor o obavljanju privremenih i povremenih
poslova
Privremeni i povremeni poslovi
Osnovni uvjeti utvrđeni zakonima o radu (odredbe 166-
167 ZOR-a FBih)
Moraju biti utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom
o radu,
Ne može se raditi o poslovima za koje se zaključuje
ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa
punim ili nepunim radnim vremenom,
Ne mogu trajati duže od 60 dana u toku kalendarske
godine
Odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u
radnom odnosu.
Radno zakonodavstvo u BiH
Razina razvijenosti radnog prava u određenoj
državi zavisi prije svega od broja ratifikovanih
univerzalnih i regionalnih međunarodnih
instrumenata, a u pogledu heteronomnih izvora
razvijenost radnog zakonodavstva izražava
vrijednosti i prihvaćeni koncept liberalne ili
socijalne tržišne ekonomije.
Radno zakonodavstvo u BiH
Razmatranje sistema i uloge radnog
zakonodavstva u BiH svoje ishodište ima u
ustavnopravnoj činjenici da je BiH državna
zajednica koja se sastoji od dva entiteta i jednog
distrikta, i to:
1. Federacije BiH,
2. Republike Srpske,
3. jedinstvene administrativne jedinice-Brčko
Distrikta BiH.
Radno zakonodavstvo u BiH
Radno zakonodavstvo u okviru pravnog poretka
BiH i njenih sastavnih dijelova je suma
heteronomnih i autonomnih pravnih normi te
radnopravnih načela kojima se uređuje
individualni i kolektivni radni odnosi kao i druga
pitanja od značaja za prava na radu i u vezi s
radom.
Radno pravo u BiH je skup normi i pravnih
pravila kojima se uređuje dobrovoljni,
subordinirani (zavisni odnosno nesamostalni )
rad u radnom odnosu za plaću.
Radno zakonodavstvo u BiH
Iz odredbi o isključivoj nadležnosti institucija BiH
(član II/1 f Ustava BiH) proizilazi da su entiteti isključivo
nadležni u oblasti radnih i socijalnih odnosa, osim pitanja
imigracije i izbjeglica.
Radno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine čine propisi
koji se donose i primjenjuju u FBiH i RS, Brčko Distriktu
Bosne i Hercegovine, te na nivou institucija BiH.
Istovremeno, sagledavanje mjesta i uloge radnog
zakonodavstva u svjetlu izvršene podjele nadležnosti
između BiH kao državne tvorevine i njena dva sastavna
entiteta, potrebno je izvršiti i u okviru pojedinih entiteta i
Brčko Distrikta.
Individualno radno pravo u BiH
Kao zajedničko i tipično, na području individualnog
radnog prava (domenu normi koje reguliraju odnose koji
se uspostavljaju između posloprimca i poslodavca u
vršenju zavisnog rada) pojavljuju se:
–subordinacija (obavljanje poslova radnog mjesta pod
kontrolom i nalozima poslodavca),
–nepostojanje monopola na radno mjesto i
–uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti.
-princip da zarada predstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta
rada, uz dosljedno poštovanje radne i tehnološke
discipline.
Važno
Heteronomno /državno zaštitno zakonodavstvo
u tržišnom modelu radnog prava i u BiH, ne štiti
posloprimce (radnike) od djelovanja tržišnih
zakonitosti, niti može otkloniti posljedice
neefikasnog poslovanja i privrednih kriza, ali
može, instrumentima u rukama sindikata,
pravosuđa i inspekcije, spriječiti i otkloniti
zloupotrebe, kao i poboljšati rješenja koja nisu
adekvatna.
Osnovna načela sistema radnih odnosa
Sloboda rada
Pravo rada
Pravo na rad
Sloboda rada
Sloboda izbora položaja poslodavca ili posloprimca
Sloboda individualnog izbora (zanimanja, kod koga? Gdje? I koliko vremena?),
Zabrana ugrožavanja prava i sloboda drugih
Sadržaj: sloboda da svatko bira svoje zanimanje i zaposlenje(i samostalan i nesamostalan rad) uključuje i pravo radnika da može uvijek, po svojoj želji, raskinuti radni odnos.
Sloboda rada negacija prinudnog rada
Prinudni rad: svaki oblik rada koji se nalaže
osobi protiv ili nezavisno od njene volje, pod
prijetnjom izvršenja sankcija, a koji je različit od
ropskog ili kmetskog rada.
MOR: C.29 i C.105 utvrđeno pitanje zabrane
prinudnog rada:
kao sredstvo ekonomskog razvoja;
kao disciplinska mjera;
Prinudni rad osoba na izdržavanju kazne
zatvora(alternativa);
Sloboda rada : sloboda nerada
Sloboda rada je sloboda izbora: raditi ili ne
raditi;
Sloboda nerada: sloboda da se ne zasnuje
radi odnos (zabrana prinudnog rada);
sloboda da se u toku radnog odnosa ne radi
pod određenim uvjetima (štrajk; zaštita
zdravlja i bezbjednosti na radu)
Pravo rada
Pravo nasamostalno i slobodno obavljanje određenih poslova, zanimanja i djelatnosti,
“Sloboda ličnih aktivnosti čovjeka, stvaranje slobodnih odnosa u svim manifestacijama ljudske aktivnosti i kretanja”
Pravo rada je u direktnoj vezi sa slobodom poduzetništva
Pravo na rad
Mjere i aktivnosti koje država poduzima na ostvarivanju i održavanju najvišeg i nastabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti sa ciljem postizanja pune zaposlenosti,
Efikasna zaštita prava zaposlenika,
Uspostava besplatne službe za zapošljavanje,
Pružanje i promoviranje odgovarajućeg stručnog usmjerenja,
Pravo na rad
Obaveze predstavnika vlasti, kapitala, i rada u pogledu djelotvornog ostvarivanja i korištenja prava na rad,
Jednakost svih građana u pogledu ostvarivanja prava na rad- jednakost u mogućnostima
Jednakost u tretmanu,
Pretpostavka ostvarivanja drugih ljudskih prava
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima- pravo na rad
Član 6.
1. Države članice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaća pravo koje ima svako lice na mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i poduzimaju odgovarajuće mjere za očuvanje ovog prava.
2. Među mjere koje svaka država članica ovog pakta treba da poduzme u cilju punog ostvarenja ovog prava spadaju programi tehničke i stručne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uvjetima koji čovjeku garantiraju uživanje osnovih političkih i ekonomskih sloboda.
Europska socijalna poveljaČlan 1.
Pravo na rad
Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na rad, Zemlje potpisnice preuzimaju obavezu :
1. da kao jedan od svojih primarnih ciljeva i odgovornosti prihvate ostvarivanje i održavanje najvišeg i najstabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti, sa ciljem postizanja pune zaposlenosti;
2. da efikasno zaštite pravo radnika da zarađuju za život u zanimanju koje slobodno izaberu;
3. da uspostavi ili održava besplatne službe za zapošljavanja za sve radnike;
4. da pruža ili promovira odgovarajuće stručno usmjeravanje, obuku ili rehabilitaciju.
Hvala na pažnji!
top related