bankarstvo - prezentacije za vježbe

Visoka poslovna škola – Odjeljenje Travnik

BANKARSTVO I

PRVI TEST

• I dio knjige Osnove savremenog bankarstvastr. 1. do 97.

1. Trendovi u bankarstvu2. Stateško planiranje u bankama3. Likvidnost banaka4. Profitabilnost banaka5. Kapital banaka

1. Šta je banka?

• Banke su finansijske institucije

• Vrše transfer sredstava od štediša do zajmoprimalaca – finansijsko posredovanje

• Banke su nosioci platnog prometa – plaćanje za robe i usluge

• Pojmovno određenje banaka:

– Banke su finansijske institucije koje obavljaju platnoprometne i intermedijarne (tj. depozitno- kreditne) usluge.

– Banka je bilo koja kompanija koja pruža usluge deponovanja sredstava koja podliježu povlačenju na zahtjev (na osnovu čeka ili elektronskog transfera sredstava) i odobrava zajmove komercijalne ili poslovne prirode (npr. kredite privatnim kompanijama koje žele da uvećaju zalihe robe ili kupe novu opremu).

– Riječ »banka« označava pravno lice (dioničko društvo) koje obavlja poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i druge poslove u skladu sa Zakonom o bankama (Sl. novine F BiH, br. 39/98, 32/00, 48/01, 41/02, 58/02 i 13/03).

• Banke – moderno viđenje:

– Banka je »finansijska institucija u kojoj možete pozajmiti novac samo ako možete da dokažete da Vam on nije potreban«. (poznata anegdota)

– »mašine za rizike« ("risk machines")

– »firme koje prave novac preuzimajući rizike« (“firms that make money by taking risks")

– »profesionalni preuzimaoci (preuzimači) rizika« ("professional takers of risks")

banka preuzima rizike, transformiše ih i inkorporira u bankarske proizvode i usluge

Promjena uloge i funkcije koje banke imaju u globalnom finansijskom sistemu

• Promjene u bankama i promjene kod konkurenata• Mnoge finansijske institucije i kompanije

pokušavaju biti što sličnije bankama : trguju sa vrijednosnim papirima, brokerske kompanije,kreditna udruženja,štedionice. Investicioni fondovi,osiguravajuća društva

Nazivi subjekata – bankarskog tipa

• Komercijalne banke: prikuplja depozite i odobravaju kredite preduzećima i pojedincima

• Štedionice: prikupljaju štedne uloge i odobravaju zajmove pojedincima i domaćinstvima

• Zadružne banke: pomažu poljoprivrednim proizvođačima i potrošačima pri kupovini i prodaji robe

• Lokalne banke• Centralne finansijske – privredne banke

Investicione banke – garantuju emisiju hartija od vrijednostiTrgovačke banke - obezbjeđuju kredite i akciski kapital za kompanijeMeđunarodne banke – komercijalne banke prisutne u više zemaljaUniverzalne banke- pružaju skoro sve finansijske usluge koje su prisutne na tržištu Široka tipologija banaka – koja posluje sa različitim ovlaštenjima:-Banke koje vrše bankarske usluge- Banke koje odobravaju posebne beneficije: odobravaju zajmove, unovčavaju čekove, zalagaonice, pravo korištenja kredita- Državne banke- posluju na osnovu ovlaštenja

2. Koje su to konkurentne finansijske institucije bankama?

• Banke su samo dio velikog finansijskog sistema tržišta i institucija koje obuhvataju cijeli svijet

• Cilj im je da postaknu štednju i da pretvore štednju u investicije

• Rast privrede, nova radna mjesta, rast životnog standarda

Finansijske usluge

• Usluge plaćanja: ček, kreditna kartica i vebsajtovi

• Zaštita od rizika – polise osiguranja i poslovi na derivatnim instrumentima

• Pristup likvidnim sredstvima-pretvaranje imovine u raspoloživa sredstva

• Odobravanje kredita

Položaj banka na tržištu usluga

• Banke su dominirale

• Danas to nije slučaj

• Udio banka na finansijskom tržištu je pao pojavom finansijskih institucija koje se bore za isti cilj

Vodeći konkurenti bankama

• Štedno – kreditna udruženja• Štedionice• Kreditna udruženja• Fondovi tržišta novca• Investicione kompanije• Hedžing kompanije – uglavnom prodaju akcije na

tržištu investitora u okviru velike grupe različitih vrsta kapitala : investicije u robe,nekretnine i druga manja likvidna i rizična sredstva

Vodeći konkurenti bankama

• Brokerske i dilerske kompanije koje posluju sa hartijama od vrijednosti

• Finansijske kompanije – koje odobravaju kredite preduzećima; napr. prodavci automobila i druge robe široke potrošnje

• Finansijske holding kompanije ili konglomerati: koje se bave poslovima kreditnih kartica, osiguravajuće i finansijske kompanije i brokersko/ dilerske kompanije

• Kompanije koje se bave životnim osiguranjem i osiguravanjem imovine

3. Koje su to bankarske usluge : stare i nove?

• Bankarske usluge tokom istorije- Mjenjački poslovi- Eskontovanje trgovačkih papira- Usluge štednih uloga- Čuvanje predmeta od vrijednosti i potvrde od vrijednosti- Podrška državnim aktivnostima putem kredita- Usluga tekućih računa- Povjerenički poslovi – staraoci u pogledu upravljanja

imovinom klijenta, čuvanje vrijednosti imovine i sigurno investiranje

Bankarske usluge iz oblasti finansija novijeg datuma

• Finansijske savjetodavne usluge• Upravljanje gotovinom• Usluge lizinga opreme• Usluge odobravanja zajma za započinjanje poslova• Prodaja osiguranja• Prodavanje penzionih sistema – aktivne u upravljanju penzionih

fondova• Brokerske usluge• Poslovi investicionih fondova i anuitetski poslovi• Usluge trgovačkog bankarstva – privremena kupovina akcija

kompanija, trgovačka banka postaje privremeni akcionar da bi pokrenula i unaprijedila poslovanje kompanija

Praktična strana bankarskih usluga

• Povećanje broja usluga• Povećanje konkurencije• Deregulacija od strane države• Osjetljivost na kamatu od strane klijenata• Tehnološke usluge • Udruživanje i geografska ekspanzija• Preklapanje poslova – naročito kada su u pitanju najveće

finansijske institucije• Globalizacija• Povećani rizik od lošeg poslovanja ili bankrotstva

4. Kakav je pristup tradicionalnom i savremenom bankarstvu?

• Sa porastom efikasnog finansijskog tržišta dolazi do mogućnosti da klijenti dobijaju kredite ne samo putem tradicionalnih banaka nego npr. prodajom hartija od vrijednosti na otvorenom finansijskom tržištu

• Banke se suočavaju sa velikim teretom državne regulacije “ regulacijom do uništenja”

Novi pristup u poslovanju banka i odgovor na konkurenciju

• Ponuda novih usluga: prodaja dionica – akcija investicionih fondova, poslovi sa anuitetima, polise osiguranja;

• Naplata veće provizije za mnoge usluge koje su ranije obavljale besplatno

• Ponuda većeg broja usluga putem supsidijarnih lica – prodaja hartija od vrijednosti i garantovanje emisije hartije od vrijednosti

• Sklapanje poslova zajedničkog ulaganja sa nezavisnim kompanijama – kao što su osiguravajuće kompanije

Zaključak

• TRADICIONALNO BANKARSTVO VEĆ POLAKO NESTAJE; ONO ĆE IMATI PRILIKU DA OPSTANE UMJESTO DA POKLEKNE USLIJED KONKURENCIJE POD USLOVOM DA ODGOVORE NA PROMJENJIVE POTREBE KLIJENATA U POGLEDU NOVIH USLUGA

REZIME

• Banke su najstarije i najpoznatije od svih finansijskih institucija

• Bankarstvo je pod pritiskom glavnih finansijskih konkurenata

• Konkurencija dolazi od strane nebankarskih institucija tako da je teško napraviti razliku između bankarskih i ostalih finansijskih institucija

• Glavne funkcije koje nude banke i njihovi finansijski konkurenti

1. Kreditna funkcija

2. Funkcija plaćanja

3. Funkcija upravljanja gotovinom i rizikom i povjerenička funkcija

4. Brokerske, investiciono – bankarske i štedne funkcije ( sticanje novih sredstava i investiranje)

• Glavne tendencije koje utiču na poslovanje banka i drugih finansijskih institucija

1. Proširenje spektra usluga

2. Globalizacija finansijskog tržišta

3. Slabljenje regulativne funkcije – deregulacija

4. Jaka konkurencija između banaka

5. Preklapanje usluga - sličnost u ponudi

6. Brojčano smanjenje, a povećanje obima poslovanja banaka i drugih finansijskih institucija

7. Tehnološke promjene

BANKARSKI SISTEM

BANKARSKI SISTEM I NJEGOVO INSTITUCIONALNO UREĐENJE

Bankarski sistem predstavlja podsistem finansijskog sistema u kome posebno treba naglasiti dvostepeni sistem organizacije, i to:

sistem centralne banke i

sistem poslovnih banaka.

Centralna banka – emisiona banka

Centralna banka je po svom položaju u bankarskom sistemu - monetarna institucija

Funkcije ove banke su:

održavanje stabilnosti novca;

kontrola i regulisanje mase novca u opticaju;

unutrašnja likvidniost u realnom sektoru ekonomije;

likvidnost plaćanja sa inostranstvom;

funkcionisanje finansijskog tržišta;

upravljanje državnim dugom i deviznim rezervama.

Centralna banka kao emisiona banka

• Jedina institucija koja je ovlaštena od države da izdaje - štampa novac kao zakonsko sredstvo plaćanja.

• Najčešće se zbog svojih funkcija i položaja u bankarskom sistemu naziva se i “banka – banaka”

U savremenim privrednim sistemima poslovi centralne banke su:

emisija novčanica i kovanica, rukovanje deviznim rezervama, regulisanje količine novca, regulisanje likvidnosti bankarskog sistema i likvidnosti

privrede, organizacija unutrašnjeg platnog prometa i plaćanja sa

inostranstvom, supervizija i nadzor nad bankarskim poslovanjem, (uz

Agencije za bankarstvo) poslovi za račun države.

Poslovne banke

Poslovne banke su specifične institucije koje prikupljaju slobodna novčana sredstva, uzimaju i daju kredite, obavljaju funkciju platnog prometa i vrše druge poslove za svoje komitente.

Osnovna funkcija poslovnih banaka je u mobilizaciji i koncentraciji novčanih sredstava.

Banke posluju na tržišnom principu

Vrste banaka

Komercijalne banke / depozitno-kreditne

Investicione banke

Univerzalne banke

Specijalizovane banke

Razvojne banke

Razvoj banaka

Razvoj banaka je se odvijao od mjenjačkih i depozitnih poslova do specijalizovanih; sa karakterom multinacionalnih banaka koje prelaze granice država.

Bankarski poslovi

• AKTIVNI

• PASIVNI

• NEUTRALNI

• VLASTITI

PASIVNI

ulozi na štednju;

novčani polozi;

žiro depoziti;

reeskont i relombard;

emisija blagajničkih zapisa i depozitnih certifikata.

AKTIVNI

kontokorentni kredit;

eskontni i relombardni kredit;

akceptni kredit / akcept mjenice/;

rambursni kredit / dokumentarni kredit/;

potrošački kredit / robni – novčani – mješoviti /

• Kontokorentni kredit je kratkoročni aktivni bankovni posao. To je kredit odobren po tekućem računu komitenta. Temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za plaćanje iznad raspoloživih sredstava na računu, a prema ugovoru. Kod njega je bitno da nema kolaterala, nego je sigurnost banke u poznavanju komitenata.

• Karakteristika akceptnog kredita je da banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novčana sredstva nego bančin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato nazivaju “krediti za preuzimanje obveze”. Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita. Bankase obvezuje da će isplatiti mjenicu ako trasant ne izvrši svoju obvezu – ne iskupi mjenicu o dospijeću. Ovakvi kredit su prisutni u međunarodnom robnom prometu pri odgođenom plaćanju.

• Rambursni kredit je akceptni karedit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće robnih dokumenata koji su na nju preneseni.

NEUTRALNI

platni promet;

izvršenje državnog budžeta;

statistika;

mjenjački poslovi;

komisioni poslovi;

trezorski poslovi.

VLASTITI

razne transakcije za vlastite račune;

finansijski konsalting i inženjering.

Zakon o bankama

Prema važećem Zakonu, banke se osnivaju kao dioničarska društva. Korištenje riječi “banka” u smislu oznake djelatnosti ne može se koristiti bez dozvole supervizora. Postupak izdavanja dozvole podrazumjeva ispunjavanje uslova koji su propisani zakonom.

Uslov za upis u sudski registar je uredno izdata bankarska dozvola od strane supervizora.

Niko ne može u svoje ime i za svoj račun primati ili omogućiti primanje depozita u novcu niti davati kredite na području Federacije, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo F BiH (FBA), u skladu sa ovim zakonom.

Zahtjev za izdavanje bankarske dozvole osnivači podnose FBA pismeno, a sadrži sljedeće: ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i dr. osnivačkih akata prema uputstvu FBA; podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke; iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke; plan i projekcije poslovanja (vrste predviđenih djelatnosti, strukturu organizacije i sl.) i popis vlasnika banke.

Rješenje o izdavanju dozvole FBA je dužna donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva. FBA uručuje dozvolu samo ako je prethodno uplaćen minimalni iznos dioničkog kapitala.

Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i minimalni iznos neto-kapitala koji banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15 miliona KM.

SUPERVIZIJA

Superviziju banaka prema važećem zakonu vrše Agencije za bankarstvo organizovane na entitetskom nivou, sa perspektivom preuzimanja ove funkcije od strane Centralne banke BiH.

Izdavanje dozvola za osnivanje i dozvola za promjene u organizaciji banaka; Nadzor nad poslovanjem banaka;

Ukidanje dozvola za rad banaka;

Upravljanje ili nadzor nad postupkom sanacije i likvidacije banaka;

Pokretanja stečaja nad bankama;

Donošenje podzakonskih akata kojim se reguliše rad banaka;

Ocjenjuje ispunjenje uslova i davanja odobrenja bankama za izdavanje dionica naredne emisije;

Sarađuje sa Centralnom bankom uključujući i obavezu izvještavanja.

2. Osnovni trendovi u modernom bankarstvu

Promjene u bankarstvu su dio ukupnih ekonomskih transformacija koje se temelje na tehnološkom napretku, dinamičnom razvoju informatičkih tehnologija, metodu upravljanja i organizacije, kao i svih onih promjena koje nazivamo procesom globalizacije. Dinamika promjena u sektoru «bankarske industrije» jednake su promjenama u najdinamičnijim sektorima , kao što su telekomunikacije, informatika i mikrobiologija.

Promjene u bankarstvu

• Tehnologije;• Globalizacija;• Deregulacija;• Sekuritizacija;• Demografija.

Tehnologije

Tehnološki napredak u sektorima informatike, telekomunikacija, informatičkih sistema, interneta, omogućio je razvitak finansijskog sektora, elektronskih transfera, integraciju svjetskih finansijskih tržišta. promjene u organizaciji banaka i bankarskog poslovanja.

Korištenjem tehnoloških napredaka sva svjetska finansijska tržišta su povezana u jedan sistem koji neprekidno funkcioniše. Za obavljanje bankaskih poslova nisu neophodne zgrade i papir, jer savremeno bankarstvo funkcioniše koristeći elektronske mreže. Poslovi se obavljaju sa svakog mjesta ( iz automobila, aviona, broda) i tokom cijelog dana. Posebno revolucioniranje u oblasti bankarstva donosi Internet koji pojeftinjuje finansijske operacije i omogućuje nivo nove konkurencije. Korištenjem mobilne telefonije u Internetu dobija se “bank in your pocket”.

Globalizacija

Globalizacija se u bankarstvu temelji na dinamičnom tehnološkom razvoju, pri čemu se stvaraju velike banke sa velikom kapitalnom snagom, tržišnim udjelom, kako bi mogle odgovoriti povećanom tržišnom riziku, konkurenciji, kako u bankarskom tako i u nebankarskom sektoru.

Proces globalizacije dovodi do stvaranja mega-banaka čija je imovina preko 500 milijardi dolara, sa tendencijom da se približava iznosima od 1.000 milijardi dolara.

Deregulacija

Deregulacija je proces koji znači da na finansijskom tržištu učestvuju nebankarske institucije, prije svega, investicioni fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuća društva; kao i niz netipičnih učesnika, kao što su: proizvođači automobila, opreme, građevinske kompanije, turistička društva i drugi.

Savremena komercijalna banka je izložena konkurenciji kako na aktivnoj tako i na pasivnoj strani bilansa. Na aktivnoj strani bilansa konkurencija se javlja preko različitih oblika komercijalnih papira, kreditnih kartica, nove tehnike kreditiranja prodaje automobila ili opreme. Na pasivnoj strani bilance komercijalnih banaka jaka je konkurencija od strane fondova (penzioni, osiguravajuci i investicioni), kao i drugih učesnika koji omogućavaju štediši da investira umjesto da drži depozite u banci.

Sekuritizacija

Sekuritizacija je u funkciji jačanja investicijskog bankarstva, pri čemu dolazi do izražaja značaj bankarskih rejtinga. Potpuna informisanost i zaštita od rizika pruža široku mogućnost primjene i porasta specifičnih finansijskih operacija. Sekurutizacija je uzrok i posljedica transformacije bankarskog sektora. Pojava niza novih finansijskih proizvoda koji postaju predmet bankarskih operacija, pri čemu se sve više usavršavaju i postaju kompleksniji. Njihova složenost uvećava značaj elektronskog bankarstva, pri čemu su tendencije širenja i razvoja nesagledive.

Struktura

bilansa stanja i bilansa uspjeha

Bilans stanja banke Bilans stanja banke predstavlja sistematizovani

pregled bankarske aktive i pasive na određeni dan.

Bilans stanja sadrži:- AKTIVU- OBAVEZE- KAPITAL. AKTIVA (IMOVINA) = OBAVEZE + KAPITAL

Aktivu sačinjavaju pozicije:

- Novčana sredstva i računi depozita kod depozitnih institucija,

- Vrijednosni papiri za trgovanje,- Plasmani drugim bankama,- Krediti,- Vrijednosni papiri,- Poslovni prostor i druga poslovna aktiva,- Ostale nekretnine,- Investicije u nekonsolidovana povezana

preduzeća,- Ostala aktiva,- Rezerve za potencijalne gubitke.

Pasivu sačinjavaju pozicije:

Obaveze:

- Depoziti (a vista, oročeni),- Uzete pozajmice – dospjele obaveze,- Uzete pozajmice od drugih banaka,- Obaveze prema vladi,- Obaveze po uzetim kreditima i ostalim

pozajmicama,- Ostale obaveze

Kapital ima strukturu pozicija:

- Trajne prioritetne dionice,- Obične dionice,- Emisiona ažia,- Neraspoređena dobit i rezerve kapitala,- Kursne razlike,- Ostali kapital.

PRIMARNI KAPITAL (dionički)

SEKUNDARNI KAPITAL (subordinirane obveznice)

BILANS USPJEHA

U Bilansu uspjeha banka prikazuje prihode i rashode i ostvarene dobiti.

PRIHODI(prihodi od kamata, operativni prihodi)

Prihodi od kamata su: - Kamatosni računi depozita kod depozitnih institucija;- Plasmani drugim bankama sa rezervnog računa

kod Centralne banke;- Krediti i poslovi lizinga – nedospjeli i dospjeli;- Vrijednosni papiri koji se drže do dospjeća;- Vlasnički vrijednosni papiri;- Potraživanja po plaćenim vanbilansnim pozicijama;- Ostali prihodi od kamata

Operativni prihodi

- Prihodi po osnovu poslovanja sa devizama

(provizija, naknada i efekti revalorizacije iz poslovanja sa devizama);

- Naknade po kreditima;- Naknade po vanbilansnim poslovima;- Naknade po izvršenim uslugama ( naplate

naloga, čekova i ostalih instrumenata plaćanja);- Prihodi po osnovu poslova trgovine ostvarenih

na stavkama aktive (vrijednosni papiri);- Ostali operativni prihodi.

RASHODI

Rashodi od kamata su:- Depoziti;- Uzete pozajmice od drugih banaka;- Uzete pozajmice - dospjele obaveze;- Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama;- Subordisani dugovi i subordisane obveznice;- Ostali rashodi po kamatama i slični rashodi:

Nekamatni rashodi su:- Troškovi rezervi po osnovu kreditnog rizika i

potencijalne kreditne i druge gubitke;- Troškovi plata i doprinosa;- Varijabilni, fiksni i režijski troškovi poslovanja banke;- Ostali operativni i direktni troškovi.

OBRAČUNSKE KATEGORIJE

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

GUBITAK

POREZI NA DOBIT

NETO DOBITNETO IMOVINA

II poglavljeStrateško planiranje u

bankama

PRISTUPVIZIJA

STRATEGIJAAKCIONI PROGRAM

MARKETINŠKA STRATEGIJA

I - PRISTUP

1. Strateško planiranje i proces deregulacije – svaka banka bira svoju opciju u pozicioniranju na konkurentnom finansijskom tržištu

2. Strateško planiranje je bitna komponenta bankarskog menadžmenta

3. Strateški rizik – loša procjena strateškog razvoja, kao što je:

- fuzija i akvizicija

- razvoj distributivne mreže: filijale i online kompjuterske mreže

Analiza ukupne ponude i tražnje(polazna osnova strateškog planiranja)

• Pozicioniranje banke na finansijskom tržištu

• Anticipiranje potreba korisnika finansijskih usluga

• Inovativnost bankarskih proizvoda, tehnologije i organizacije

• Poduzetnički pristup top menadžmenta

• Konkurentnost sa cijenom i kvalitetom usluga

Bankarski menadžment

• Ključna uloga je uloga bankarskog menadžmenta: kreativnost i inovativnost

• Prestrukturiranje bilansnih i vanbilansnih pozicija• Promjene u kadrovskoj strukturi, organizaciji,

tehnologiji, načinu pružanja usluga• Strateški plan je okvir djelovanja banke koji ne

sputava incijativu, kreativnost stručnjaka i menadžmenta

II – FAZE U STRATEŠKOM PLANIRANJU

• KREIRANJE VIZIJE

• IZBOR STRATEGIJE

• RAZRADA AKCIONOG PLANA

KREIRANJE VIZIJE

• Analiza sadašnje pozicije banke na finansijskom tržištu

- Veličina banke mjerena bilansom stanja: aktive i pasive i visine kapitala

• Forma vizije razvoja banke - misije koju banka treba da ima u narednom periodu:

- širenje tržišta- povećanje bilansne strukture- stepen diverzifikacije usluga

II – IZBOR STRATEGIJA

1. Tržišna penetracija - povećanje učešća na postojećem segmentu finansijskog tržišta sa postojećim finansijskim uslugama

2. Osvajanje novih tržišnih segmenata - geografski ili obuhvatom

3. Osvajanje novih proizvoda uz zadržavanje prisustva na postojećem finansijskom tržištu

4. Diverzifikacija novih tržišnih segmenata i novih finansijskih proizvoda / usluga

Ključni parametri za izbor strategije

• Porast bilanse strukture – optimalni porast bilansne strukture pri čemu se mora voditi računa o porastu vrijednosti banke kao firme

• Stepen diverzifikacije bankarskih proizvoda/ usluga : kriterij profitabilnosti korištenjem komparativnih prednosti

• Politika kamatnih stopa kod formiranja depozitnih i nedepozitnih izvora vodeći računa o stepenu rizika

• Planska stopa prinosa u osnosu na aktivu ili u odnosu na kapital

Ključne komponente infrastrukture za ostvarivanje ciljeva razvoja banke

postavljenih u strateškom planu

• KVALITET KADROVA

• KVALITET ORGANIZACIJE

• KVALITET UPRAVLJAČKOG INFORMACIJSKOG SISTEMA

III – AKCIONI PLAN

• Akcioni plan je operacionalizacija strategije banke

• Akcioni plan povezuje sadašnje i planirano stanje

• Nosioci akcionog plana je projektni tim koji odgovara top menađžmentu banke

Struktura akcionog plana:- Troškovi

- Kvalitet

- Informacije

- Proizvod/ Usluge

- Osoblje

Troškovi

• Kontrola troškova poslovanja

• Troškovi se stavljaju u odnos sa dohotkom

( neto kamata plus provizija)

• Troškovi informatike kao operativni troškovi

• Smanjenje broja zaposlenih

Kvalitet

- Upravljanje kvalitetom

- Bitan faktor konkurentske diferencijacije banaka

• Razvoj informacijskih sistema

• Organizacija

• Obuka zaposlenih

Informacije

• Finansijski informacijski sistem visoko sofisticiran

• Stvaranje analitičke osnove o klijentima prema vrsti usluga koje su koristili radi prodaje dodatnih finansijskih usluga za koje je klijent zainteresovan

Proizvodi/ Usluge• Sektor stanovništva:- Tekući račun- Dozvoljeno prekoračenje- Platni promet- Kartice- Stambeni krediti- Potrošački krediti- Štednja- Penzioni programi- Transakcije sa vrijednosnim papirima – brokerski poslovi- Osiguranje života i stvari- Investicioni fondovi

Osoblje

• Plan potrebnog osoblja

- Obim

- Struktura

- Usklađenost obima i strukture sa troškovima i iskazu profitabilnosti

• Povećanje stručne spreme

• Motivisanost zaposlenih

Mogućnosti stvaranja karijere u bankarstvu

Koje sve vrste stručnjaka rade u bankama?

- Službenici na poslovima kredita – zajma- Kreditni analitičari- Stručnjaci za obradu kredita – zajma- Operativni direktori- Direktori filijala- Sistemski analitičari

- Revizori i kontrolori- Stručnjaci za povjerilačke odnose -Blagajnici- Analitičari i trgovci hartija od vrijednosti- Marketiško osoblje- Direktori kadrovskih službi- Stručnjaci za investiciono bankarstvo- Lica koja vrše kontrolu nad bankama i donose propise- Stručnjaci za obuku

MJERENJE I PROCJENJIVANJE

USPJEHA POSLOVANJA BANAKA • Vrijednost akcije i koeficient rentabilnosti

• Mjerenje rizika kreditnih poslova

• Mjerenje rizika lividnosti

• Mjerenje tržišnih rizika

• Mjerenje deviznih i ostalih rizika

• Mjerenje poslovne efikasnosti

Šta je poslovni uspjeh banke kao finansijske institucije?

• Da banka ispuni ciljeve svojih akcionara – vlasnika, zaposlenih, depozitara i drugih kreditora i da prepozna tržišne potrebe

• Ključna stvar povjerenja u banke je uspjeh • Nadzor nad poslovanjem • Otvoreno tržište kao izvor sredstava:

prodaja akcija, obveznica, kratkoročnih vrijednosnih papira, prikupljanje depozita

Nadzor poslovanja banke i kriteriji uspješnosti

• Menadžment banke je ključan u ostvarivanju postavljenih ciljeva uspješnog poslovanja

• Negativni publicitet • Potencijalni finansijski skandali• Stalna potreba za preispitivanjem kreditne

politike banke i prikupljanja izvora sredstava

Maksimalizacija vrijednosti kompanije kao ključni cilj

• Maksimiranje rasta vrijednosti bankarskih akcija

• Vrijednost bankarske aktive kao odnos očekivanog priliva dividendi akcionara i eskontnog faktora baziranog na minimalnoj tržišnoj kamatnoj stopi na akcijski kapital sa procjenom rizika

III poglavljeLIKVIDNOST BANKE

• Koncept likvidnosti

• Strategija likvidnosti

• Upravljanje aktivom i likvidnosti

• Upravljanje pasivom i likvidnosti

• Projektovanje likvidnosti

Ključna pitanja

• Koliko opstanak i razvoj banaka i drugih finansijskih institucija zavisi od povjerenja javnosti

• Šta znači gubitak povjerenja u finansijske institucije

• Likvidnost banaka i drugih finansijskih institucija je povezana sa obezbjeđenjem likvidnih sredstava, posjedovanjem ili pozajmljivanjem ili prodajom kapitala uvijek kada su ona potrebna.

Pritisci potražnje za raspoloživim sredstvima

• Povlačenjem novčanih sredstava sa depozita• Zahtjevi za odobravanjem kredita : bilo starih

klijenata ili novih• Ostali izvori potražnje u pogledu likvidnosti- Otplata ranijih zaduživanja kao što su zajmovi od

drugih finansijskih institucija ili od cenralne banke, troškovi poslovanja i porezi, isplate gotovinskih dividendi akcionarima

Obezbjeđenje likvidnih sredstava

• Privlačenje depozita klijenata

• Prihodi od prodaje nedepozitnih uloga

• Otplata zajmova – kredita od strane klijenata

• Zaduživanje na tržištu novca

Neto pozicija likvidnosti u vremenu - Lt

Obezbjeđenje toka

Potražnja likvidnosti -

+ Priliv depozita - Povlačenje depozita

+ Prihodi od prodaje nedepozitnih usluga

- Odobravanje kredita- zajmova

+ Otplata zajmova od strane klijenata

- Otplata dugovanja

+ Prodaja kapitala - Troškovi poslovanja

+ Zaduživanje na tržištu novca

- Plaćanje dividendi akcionarima

SUFICIT DEFICIT

Suština upravljanja likvidnošću

1. Rijetko se događa da potražnja za likvidnosti je jednaka ponuda likvidnih sredstava u određenom vremenskom trenutku

2. Odnos likvidnosti i rentabilnosti u obrnutom odnosu: “ustupci”

Ovo je trajni problem menadžmenta kako uskladiti likvidnost i rentabilnost

Rizici u upravljanu likvidnosti

• Rizik promjene kamatnih stopa• Rizik raspoloživosti• Sezonski i ciklični faktori u poslovanju klijenata i

uticaj na likvidnost banaka• Često se kriza likvidnosti na tržištu kapitala

pretvara u krizu banaka i ostalih finansijskih institucija koje obezbjeđuju likvidna sredstva: npr. Slom svjetske berze hartija od vrijednosti 1987. godine

Uzroci pojave problema likvidnosti

1. Nesklad izmjeđu dospjeća koji se odnosi na aktivu i pasivu

2. Visoki zahtjevi za gotovinom koji mogu biti uslovljeni u nekim periodima u toku sedmice, mjeseca, ili dužeg perioda – sezonski

3. Osjetljivost na promjenu kamatnih stopa koja indirektno ugrožava tržišnu vrijednost sredstava kod banaka koje moraju dodatno da povećaju likvidna sredstva i direktno utiču na troškove zaduženja na tržištu novca

Metodi izvora i korištenja sredstava

• Menadžer koji upravlja likvidnošću tj. donosi odluku kad ima negativan ili pozitivan disparitet likvidnosti

Ključni koraci:1. Zajmove i depozite predviđa u planskom periodu

likvidnosti: dnevno , 7 – dnevno, 10 – dnevno , mjesečno i duže

2. Izračunavanje predvidivih promjena za isti planski period

Tehnike proračuna likvidnosti

• Statičke metode zajedno sa iskustvom menadžera

- ekonomske službe banke procjenjuju rast ukupnih zajmova kao funkcije privredne aktivnosti koji je u korelaciji sa rastom GDP i prihodima preduzeća ; te promjene depozita kao poslijedica rasta plata i prometa u maloprodaji

Metod izvora i korištenja sredstava

Predviđanje depozita

Procjena tendencijedepozita

Sezonski elementi

Ciklični elementi

Procjen ukupnih depozita

Predviđanje zajmova

Procjena tendencijazajmova

Sezonski

elementi

Ciklični elementi

Procjena ukupnihzajmova

Izračunavanje potrebnih rezervi

• Izračunavanje rezervi• Period držanja rezervi• Propisane rezerve• Utvrđivanje propisanih rezervi• Kazne za deficit rezervi

Faktori koji utiču na izvor sredstava

• Hitnost

• Trajanje

• Pristup tržištu

• Troškovi i rizici alternativnih izvora sredstava

• Procjene kretanja kamatnih stopa

• Perspektive monetarne politike

STRATEGIJE LIKVIDNOSTI

1. Strategija kratkoročnih komercijalnih zapisa

2. Strategija utrživih aktiva

3. Strategija likvidnosti na bazi plasmana sa anticiparanim dohotkom

4. Strtegija upravljanja pasivom

• Dominanta strategija u 19. vijeku

• Banke izvore sredstava formiraju isključivo na depozitima

• Kratkoročni krediti privredi do 90 dana pokriveni robnim mjenicama

• Smatrala se optimalnom, jer je povezivala solventnost i likvidnost jer se obezbjeđivao automatski mehanizam davanja

• Problem solventnosti bi mogao da nastane samo uslijed prestanka priliva depozita

• Visok stepen fleksibilnosti bilansne strukture

Strategija kratkoročnih komercijalnih zapisa

Strategija utrživih aktiva • Nastala u razvijenim zemljama početkom XX vijeka• Formiranje sekundarnih rezervi u vrijednosnim paprima:

kratkoročni državni vrijednosni papiri – blagajnički zapisi• Banke drže znatni dio rezervne likvidne kamatosne aktive• Banke sve više obezbjeđuju štedno – oročene depozite, a manje

depozite po viđenju• Proširenje depozitne funkcije banaka stvara dodatnu neizvjesnost u

poslovanju i mogućnosti da dođe do odljeva depozita• Prodaja zajmova - kredita : postojanje tržišta, dok prodajom između

banaka dolazi do preraspodjele likvidnosti• Postoji mogućnost da grupa banka udružuju dio standardizovanih

zajmova kod neke finansijske institucije , a ona vrši sekuritizaciju: emituje vrijednosne papire koje kupuju institucionalni investitori

Strategija likvidnosti na bazi plasmana sa anticiparanim dohotkom

• Postala dominanta u razvijenim zemljama nakon II svjetskog rata

• Banka se orijentiše na srednjoročne i dugoročne zajmove

• Banka nastoji da uskladi vrijeme povrata zajma po amortizacionom planu u skladu sa dohotkom korisnika istih

• Likvidnost banke se održava na bazi zdravih zajmova • Sektor stanovništva je pogodan za ovu strategiju, jer

servisira zajmove mjesečno, kvartalno, ... ; te postoji mogućnost usklađivanja novčanih priliva

Strategija upravljanja pasivom

• Razvila se 60 – tih godina XX vijeka• Težište je u obezbjeđenju likvidnosti putem

povlačenja kredita ( kreditno zaduživanje) umjesto prodaje kratkoročnih vrijednosnih papira

• Preduslov za ovu strategiju da banka ima zadovoljavajuću kreditnu sposobnost

• Postoji mogućnost da banka koristi kredit kod centralne banke naročito kada na tržištu ne mogu kupiti novac – posljednje utočište očuvanja likvidnosti

UPRAVLJANJE AKTIVOM I LIKVIDNOST

• Održavanje likvidnosti u uslovima nerazvijenog finansijskog tržišta, odnosno kada banka ne koristi mehanizme upravljanja pasivom

U ovim uslovima je najjednostavnija bilansna struktura

Aktiva Pasiva

likvidna aktiva depozitilikvidna aktiva depoziti

krediti – zajmovi krediti za likvidnost kod CBkrediti – zajmovi krediti za likvidnost kod CB

Dva analitička pristupa savremenog pristupa upravljanja likvidnošću u kontekstu upravljanja aktivom banke:

- STOK PRISTUP: dobar kvalitet aktive banke, prije svega kredita, predstavlja uspješan mehanizam zatvaranja ciklusa kredit – novac

- TOK PRISTUP: “ mapa likvidnosti” naglašena je uloga ročne transformacije sredstava, pri čemu je banka koncpirana kao finansijskih posrednik između deponenata(kreditora) i dužnika

Zaključak : optimalno rješenje se nalazi u kombinaciji oba pristupa u smislu komplomentarnosti; tako da se koncept stok likvidnosti tumači kao dopuna a ne supstitut tok pristupu koji se koncipira na bazi debalansa ročnosti

• MONITORING I SUPERVIZIJA LIKVIDNOSTI BANKA OD STRANE SUPERVIZORSKIH INSTITUCIJA

- napuštanje obaveznog formiranja visine likvidne napuštanje obaveznog formiranja visine likvidne aktive u odnosu na likvidne obaveze bankeaktive u odnosu na likvidne obaveze banke- težište monitoringa i supervizije se prenosi na - težište monitoringa i supervizije se prenosi na bankarski menadžment koji se zasniva na kvalitetne bankarski menadžment koji se zasniva na kvalitetne procese upravljanja finansijskim resursima od strane procese upravljanja finansijskim resursima od strane bankebanke- određeni nadzor se prenosi na procjenu debalansa - određeni nadzor se prenosi na procjenu debalansa između zajmova – kredita i obaveza u nekoliko između zajmova – kredita i obaveza u nekoliko sukcesivnih ročnih strukturasukcesivnih ročnih struktura

UPRAVLJANJE PASIVOM I LIKVIDNOST

• Radi se relativno novom konceptu

• Mogućnost angažovanja sredstava na finansijskom tržištu

• Kredibilitet banaka kao uslov pristupa finansijskom tržištu

• Konkretni mehanizmi su:

1. Međubankarski krediti za likvidnost

2. Aranžmani o rekupovini sredstava

3. Depozitni certifikati banaka

4. Krediti za likvidnost kod centralne banke

1. Međubankarski krediti za likvidnost

- suficiti i deficiti u bilansu novčanih transakcija- radi se o transakcijama koji proističu iz povezanosti banaka u međubankarskom sistemi i sistemu CB- kamatosni tretman povlačenja sredstava na principima kredita bez pokrića – plasman superkratkoročnih kredita bez pokrića u vrijednosnim papirima

2. Aranžmani o rekupovini sredstava tzv. Repo aranžmani

- suštinski se radi o kreditu na bazi kolaterala- prodaje se finansijska aktiva uz obavezu kupca da kupi tu istu aktivu po unaprijed dogovorenoj aktivi- ročnost: od jednog poslovnog dana do nekoliko mjeseci- kao kolateral se koriste državne obveznice - kao povjerioci se javljaju preduzeća i ostale institucije koje imaju sredstva dok se kao dužnik javlja banka koja prodaje svoje vrijednosne papire uz obavezu rekupovine- kamatna stopa se dodaje glavnici – repo stopa

3. Depozitni certifikati

- banka emituje svoje depozitne certifikateu kratkom roku vraćanja radi obezbjeđivanja likvidnosti- kamatne stope mogu da budu određene prilikom emisije ili dogovora sa velikim kupcima DC

Tehnika emisije:- utvrđuje se potreba za sredstvima od strane banke kao rezultat kreditnih zahtjeva ili zahtjeva deponenata- ponuda DC po atraktivnim kamatama ( nešto više od državnih blagajničkih zapisa)

4. Krediti za likvidnost kod centralne banke

- tzv. diskontni šalter- kamatna stopa : niža ali namjenska i viša ali kaznena Tipovi kredita:- kratkoročni krediti za prilagođavanja bilansne strukturesa rokom do 30 dana sa mogućnošću produžavanja- sezonski kratkoročni krediti- vanredni kratkoročni krediti

IV poglavljePROFITABILNOST BANKE

• Finansijski izvještaji

• Finansijski indikatori

• Faktori profitabilnosti

• Projektovanje profitabilnosti

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI

- Uvid u bilans stanja i bilans uspjeha banke

- Bilans stanja banke

- Aktiva banke

- Pasiva banke

- Vanbilansne pozicije - stavke banke

- Obračun knjigovodstvene vrijednosti

- Komponente bilansa uspjeha

Izrada finansijskih izvještaja

• Finansijski izvještaji: tačni - pokazuju uspješnost poslovanja ili propadanje i “lažni”- opreznost prilikom analiziranja i tumačenja

• Bilan stanja• Bilans uspjeha• Izvještaj o novčanim tokovima• Izvještaj o kapitalu

Bilans stanja – Izvještaj o finansijskom stanju_________________________________________

Finansijski output –i

( korištenje sredstava banke ili aktiva)

- Gotovina i depoziti kod drugih institucija

- Ulaganje u hartije od vrijednosti

- Krediti – zajmovi

Finansijski input-i

( Izvori sredstava banke ili pasiva plus akcijski kapital)

- Depoziti od građana

- Nedepozitna zaduživanja

- Akcijski kapital

Prihodi – Finansijski outputi –i

-Prihodi po zajmovima

-Prihodi po hartijama od vrijednosti

-Prihodi od depozita kod drugih institucija

-Prihodi od provizije za razne vrste usluga

Rashodi - Finansijski input-i

-Troškovi po depozitima

-Troškovi po nedepozitnim zaduženjima

-Troškovi u odnosu na zaposlene

-Režijski troškovi

-Oporezivanje

Bilsns uspjeha – Izvještaj o prihodima irashodima

-Gotovina – primarne rezerve

-Hartije od vrijednosti: - Likvidni dio ( sekundarne rezerve)

-Hartije od vrijednosti : prihodni dio

-Zajmovi – Krediti:

Potrošački

Komercijalni i dr.

- Razna aktiva ( zgrade, oprema i dr.)

Depoziti: -po viđenju

-štedni

-Oročeni

Nedepozitna zaduženja

Akcijaki kapital

Suficit

Realizovana dobit ( neraspoređena dobit)

Bilans stanja – Izvještaj o finansijskom stanju Aktiva Pasiva i kapital( ukupno korištena sredstva) ( ukupni izvori sredstava)

Prihodi • Prihodi po zajmovima

• Prihodi od investicija

• Beskamamatni izvori prihoda: Provizije

Rashodi •Kamate koje se plaćaju za depozite

•Kamate za nedepozitna zaduženja

•Plate i zarade

•Rezerve za potencijalne gubitke

•Ostali rashodi

•Porezi•Neto prihod poslije oporezivanja ili dobiti ili gubitka po transakcijama sa hartijama od vrijednosti

Bilans uspjeha – Izvještaj o dobiti ili gubitku - Izvještaj o prihodima i rashodima

Forma bilansa stanja

Aktiva = Pasiva + Akcijski kapital

Akumulirana korišćenja Akumulirani

sredstva banke (Aktiva) = izvori sredstva banke

(obaveze i akcijski kapital)

Aktiva banke

• Gotovina i dugovanja depozitnih institucija- gotovinska sredstva koja se nalaze u trezorima banaka

- gotovinska sredstva u procesu naplate – uglavnom nenaplaćeni čekovi

- depoziti koje je banka uložila kod drugih bankarskih institucija- korespodentni depoziti

- računi rezerve banke – primarnim rezervama

Primarna funkcija ovih sredstava kao prvi stepen zaštite od povlačenja depozita, ali i izvor kada klijent podnosi zahtjev za kreditom

Sredstva su po karakteru sa malim prihodom po osnovu kamata ili uopšte ne donose prihode po osnovu kamata

Likvidni dio hartija od vrijednosti- sekundarne rezerve- raspoložive za prodaju- kratkoročne državne hartije od vrijednosti - privatne emisije od vrijednosti tržišta novca: blagajnički zapisi, oročeni depoziti koji vuku kamatu

• Investicione hartije od vrijednosti – prihodni dio- Prihodni karakter - Obveznice- Mjenice- Oporezive i neoporezive ( porez na dohodak)- Evidencija : po osnivačkoj – knjigovodstvenoj i tržišnoj vrijednosti- Pravilo za američke banke da se umjesto iznosa osnivačkih ili historijskih vrijednosti prikazuju važeći tržišni iznosi

• Zajmovi i zakupi- Obuhvataju polovinu do skoro tri četvrtine ukupne vrijednosti aktive

- Podjela kredita po sličnosti; - Podjela kredita po ročnosti dospjeća- Podjela prema kolateralnom jemstvu: osigurani i neosigurani- Podjela prema uslovima formiranja cijene: fluktuirajuća kamatna stopa i fiksna kamatna stopa

• Gubici po zajmovima

- Tekući i predvidivi- Rezerva za buduće gubitke po zajmovima –čime nenaplativi zajmovi ne ugrožavaju tekuće prihode- Kontrastavka ovom računu je rezerva za gubitke po osnovu zajma u Bilansu stanja – troškovi za gubitak po zajmu

Prostorije banke i osnovna sredstva- Banka odvaja mali procenat – 1 do 2 % - svoje aktive za prostorije i osnovna sredstva banke

- Fiksni troškovi u formi amortizacije, poreza na imovinu

- Sa stanovišta poslovnog rezultata ekonomija obima ima uticaj na poslovni “ leveriđž” , s tim da je važniji

tzv .finansijski “ leveriđž”- korištenje pozajmljenih sredstava za unapređženje svog poslovanjai ukupne konkuretske sposobnosti

Ostale nekretnine u vlasništvu- direktne i indirektne investicije u nekretnine- bankari vole da drže što manje sredstava u nekretninanama

Gudvil i ostala nematerijalna aktiva-kreditna sposobnost = kupovina po tržišnoj vrijednosti po cijeni koja je veća od njene neto aktiva- Šta je neto aktiva? Neto aktiva = Aktiva minus Pasiva ( obaveze)- Ostala materijalna aktiva, napr. Aranžmani izdatih kreditnih kartica- Koliko ?

OSTALA AKTIVAUčestvuje sa oko 5% aktive kao što su ulaganja u supsidijarna preduzeća, odložene poreske obaveze i svi drugi oblici aktive

BANKARSKE OBAVEZE

• Depoziti – Ulozi- potraživanje građana, preduzeća , državno – pravnih tijela

- Vrste depozita: - Beskamatni depoziti- Štedni depoziti- Depozitni računi tržišta novca- Oročeni depoziti- 70% do 80% ukupne aktive- Rizik: odnos visine depozita i vlasničkog kapitala- Povlačenje depozita – “ juriš na banke”

• Nebankarski depoziti- Pozajmice na tržištu novca- Kratkoročni i dugoročni zajmovi- Emisija obveznica- Prioritetne dionice koje postepeno dospjevaju- Druga sredstva koja banka duguje: odložna poreska dugovanja i dospjele obaveze otplate investitora koji posjeduje bankovne akcepte- Pozajmice mogu biti brzo realizovani ali zajmodavac može da obije davanje kredita pa se taj izvor smatra nestabilan a ponekat i skup

RAČUNI AKCIJSKOG KAPITALA

• Vlasnički ( akcijski) dio aktive• U praksi vrijednost kapitala ne prelazi 10% ukupne

vrijednosti aktive• Struktura:- obične dionice- prioritetne dionice – prioritet isplate dividendi- neraspoređena dobit – akumulrani neto prihod koji ostaje

poslije isplate akcionarskih dobiti- rezerve za nepredvidive obaveze kao zaštita protiv

nepredvidivih gubitaka

VANBILANSNE BANKARSKE STAVKE - POZICIJE

• Standby ugovori o kreditu – garancija povrata klijentovog duga primljenog od treće strane

• Finansijske obaveze iz poslova zajma – garancije za pozajmljivanje sredstava do dospjeća finansijske obaveze

• Razni oblici garancija

• Izlaganje riziku

KOMPONENTE BILANSA USPJEHA – IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA

• Stavke prihoda- gotovinska aktiva X prosječni prihod na gotovinsku aktivu

- Investicije u hartije od vrijednosti X prosječni prinos od hartija od vrijednosti

- Nenanaplećeni zajmovi X prosječan prinos od različitih aktiva

- Prihod od povjerilačkih poslova + prihod od provizije + dobit od poslovne trgovine

• Stavke troškova- Ukupni depoziti X prosječni troškovi kamata na depozite- Nedepozitne pozajmice X prosječni troškovi kamata na nedepozitne pozajmice- vlasnički kapital X prosječna cijena vlasničkog kapitala- plate zaposlenih i ostale naknade- režijski troškovi- rezerve ze moguće gubitke po osnovu kredita / zajmova- razni troškovi- poreska dugovanja

Neto dobitak = UKUPAN PRIHOD - UKUPNI TROŠKOVIInteres za povećanje zarade: - povećanje neto prinosa na svakoj poziciji aktive- preraspodjela aktive na onu koja donosi prihode- povećanje obima usluga koji donose prihode od provizije- povećanje provizije od različitih uslugapomjeranje izvora sredstava u pravcu jeftinijih depozita i drugih pozajmica- smanjenje troškova plata- smanjenje režijskih troškova- poboljšanje metoda u politici poreskog upravljanja

Finansijski tokovi

Finansijski priliv sredstva

-Kamate na dohodak po kreditima i investicijama

- Dohodak od naplate usluha

- Dobit i provizija po trgovinskim računima

-Razni dohoci

Finansijski odliv sredstva

-Troškovi depozita

-Troškovi po nedepozitnim pozajmicama

- Plate i naknade

-Razni troškovi

- Poreski troškovi

Prihodi od kamata

• Kamate i provizije po kreditima predstavljaju 2/3 ili višeprihoda banaka

• Prihod od kamata na zajmove / kredite je dominantan izvor sredstava

• Prihodi od provizija – beskamatni izvori rastu brže od prihoda od kamata

• Bankari i finansijski menađžeri sve više se bave uslugama na bazi provizija

Troškovi po kamatama

• Najvažnija stavka troškova su kamate na depozite• Kamate na kratkoročne pozajmice na novčanom

tržištu imaju tendenciju rasta• Kamate na dugoročne pozajmice

NETO PRIHOD OD KAMATA

• Ukupni troškovi od kamata se odbijaju od ukupnih prihoda

• Kamatna marža

• Ključni pokazatelj rentabilnosti

Troškovi gubitka po zajmovima

• Odbitna stavka iz tekućeg dohotka kao rezerva na zajam i gubitke koji se evidentira kao jednostavnim knjiženjem prije utvrđivanja osnovice za oporezivanje :

-metod iskustva ( napr. prosjek koeficient otpisa zajmova u odnosu na ukupne zajmove)

-specifičan metod kada se doda cjelokupna vrijednost otpisanih zajmov

• Rizični zajmovi

Beskamatni prihodi

• Prihodi po uslugama - povjerilačke usluge• Provizija na usluge na depozitne račune• Ključni prihod – i preko 30% ukupnih prihoda

banke• Stabilnost i diverzifikacija beskamatnih prihoda je

važna sa stanovišta zaštite od fluktuirajućih kamatnih stopa

Beskamatni troškovi

• Plate i naknade za visokostručne kadrove sa fakultetskim diplomama i velikim iskustvom

• Troškovi održavanja imovine• Troškovi zakupa prostora• Kancelarijski materijal• Intelektualne usluge• Troškovi održavanja opreme i prostora

Neto prihod

• Operativni prihodi prije oporezivanja • Tretman prihoda od zajmova i prihoda po

osnovu hartija kod iskazivanja dobitka ili gubitka i utvrđivanja osnovice za oporezivanje

• Raspodjela neto prihoda:- Gotovinske dividende- Zadržana zarada – kapital za budući razvoj

IZVJEŠTAJ O IZVORIMA I KORIŠTENJU SREDSTAVA

• Mnogi bankari i analitičari obično dopunjuju informacije date u bilansu stanja i uspjeha:

- Odakle potiču sredstva koje je neka finansijska institucija koristila tokom izvjesnog perioda

- Kako su korištena ta sredstva

Sredstva koja su obezbjeđena = Sredstva obezbjeđena iz poslova + Smanjenje u kapitalu +Povećanje obaveza

Sredstva koja se koriste = Dividende isplaćene akcionarima + Povećanje kapitala + Smanjenje obaveza

Sredstva koja su obezbjeđena = Sredstva koja se koriste

Izvještaj o akcijskom kapitalu akcionara

• Osnova finansijske snage banke

• Koristi se za apsorbciju gubitka i zaštite deponenata i drugih kreditora

• Promjene stanja kapitala se prate od strane zakonodavne vlasti i kreditora

Finansijski indikatori

• ROE – Prinos od akcijskog kapitala

• ROA – Prinos od imovine

-------------------------------------------

- ovi pokazatelji se najčešće koriste

- oba pokazatelja imaju zajednički brojilac: neto prihod

Ukupna aktiva ROE = ROA X ------------------------------

Račun ukupnog akcijskog kapitala

Razmjena rizika za prinos na imovinu – ROA i prinos na akcijski kapital

Odnos na računu ukupnog prinosa na Odnos na računu ukupnog prinosa na imovinu i ukupnog prinosa od imovinu i ukupnog prinosa od

akcijskog kapitala akcijskog kapitala Odnos ROA i ROEOdnos ROA i ROE 0,5% 1,0% 1,5% 2,0%0,5% 1,0% 1,5% 2,0%

5:1 2,5% 5% 7,5% 10,0%5:1 2,5% 5% 7,5% 10,0%__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10:1 5,0% 10.0 % 15% 20%10:1 5,0% 10.0 % 15% 20%__________________________________________________________________________________________ 15:1 7,5% 15,0% 22,5% 30,0%15:1 7,5% 15,0% 22,5% 30,0%

____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Tumačenje tabelarnog prikaza razmjene rizika

• Proporcija 5:1 pokazuje da ukupan prinos na imovinu i ukupnog prinosa od akcijskog kapitala može da se očekuje 2,5% prinosa od akcijskog kapitala ako je prinos na imovinu 0,5 %.

• Nasuprot toga taj odnos je drugačiji kod proporcije 20:1 odnosa prinosa na imovinu i prinosa na akcijski kapital, te može da dostigne 10% od prinosa akcijskog kapitala i svega 0,5% prinosa na imovinu.

• Efikasnost zarade podrazumjeva veći rizik u obliku finansijskog leveriđža , kako bi se dobila željena stopa za akcionare banke - ROA

Ključni finansijski indikatori banke

• Indikatori likvidnosti

1. Likvidna aktiva/ Ukupna aktiva

2. Ukupna pasiva/ Ukupne obaveze

Indikatori kamatosne aktive

1. Ukupni zajmovi/ Ukupna aktiva

2. Ukupni zajmovi plus vrijednosni papiri / Ukupna aktiva

Indikatori finansijske strukture

1. Akcijaki kapital/Ukupna aktiva

2. Akcijski kapital/ Rizična aktiva

Indikator operativnih rashoda

1. Operativni rashodi/ Dohodak

2. Plate i naknade zaposlenim/ Operativni rashodi

3. Kamatni rashodi/ Operativni rashodi

Indikator kamatne marže

1. Dohodak/ kamatosna aktiva

2. Kamatosni rashodi/ Kamatosna aktiva

3. Neto kamatna marža

Indikator profitabilnosti

1. Neto dohodak/ Operativni dohodak (ROI)

2. Neto dohodak/ Ukupna aktiva (ROA)

3. Neto dohodak/ Akcijski kapital (ROE)

Tokovi formiranja profitabilnosti prema metodologiji OECD-a

1. Kamatni prihodi

2. Kamatni rashodi

-------------------------------------

3. Neto kamatni prihod ( 1-2)

4. Nekamatni dohodak- neto

-------------------------------------

Bruto dohodak ( 3+4)

6. Operativni rashodi-------------------------- 7. Neto dohodak ( 5 – 6)8. Izdvojene rezerve----------------------------9. Profit prije oporezivanja (7 –8)--------------------------------------10.Porez na dohodak--------------------------------------11.Profit poslije oporezivanja( 9 –10)---------------------------------------12. Raspodjela profita-----------------------------------------13. Zadržani profit ( 11-12)

Faktori profitabilnosti

• Kvalitet menadžmenta

• Kvalitet aktive

• Ekonomija obima

• Vanbilansne operacije

• Troškovi poslovanja

• Okruženje – makroekonomski faktori

Kvalitet menadžmenta

• Funkcije menadžmenta

- Planiranje

- Organizovanje

- Kadrovisanje

- Upravljanje

- Kontrola

Kvalitet aktive

• Kvalitet kredite • Kvalitet vrijednosnih papira• Model evaulacije kreditne sposobnosti

potencijalnih dužnika u cilju minimiziranja stope neperformansnih zajmova

• Formiranje rezervi za pokriće očekivane stope gubitaka i dodatnog iznosa kapitala za pokriće neočekivanih gubitaka

Ekonomija obima

• Tendencija smanjenja kamatne marže i stope provizije

• Visoki fiksni troškovi : oprema• Ekonomija obima u bankarstvu nije izrazito

dominantna kao u sferi proizvodnje i prometa• Ekonomija opsega – diverzifikacija programa

aktivnosti: univerzalno bankarstvo

Vanbilansne operacije

Tipovi vanbilansnih operacija------------------------------------------------------Uslovne obaveze Finansijske usluge 1. Kreditne linije 1. Usluge u vezi zajmova

2. Savjetodavne usluge 2. Garancije 3.Brokerske usluge 3. Svop i heđžing 4. Platni promet transakcije 5. Usluge u vezi izvoza i uvoza

Troškovi poslovanja banke

• Sagledavanje prihoda i rashoda u cjelini i segmentima organizacione strukture

• Profitabilnost po centarima

• Profitabilnost bilansnih i vanbilansnih aktivnosti

Šta pokazuju faktori rentabilnosti

1. Pažljiva upotreba finansijskog leveridža: proporcije aktive finansirane zaduživanjem u suprotnosti sa akcijskim kapitalom

2. Pažljiva upotreba poslovnog leveriđža u finansiranju fiksne aktive

3. Pažljiva kontrola troškova poslovanja

4. Pažljiva upotreba portfolio aktive radi postizanja potrebne likvidnosti

5. Pažljiva upotreba izloženosti rizika tako da gubici ne prevazilaze prihode i akcijski kapital

Koje banke uspjevaju da postignu najvišu zaradu

1.1. Veličina banke : stopa prinosa na aktivu ROA i prinos na akcijski Veličina banke : stopa prinosa na aktivu ROA i prinos na akcijski kapital ROE – srednje i velike banke : SAD –e preko 10 milijardi kapital ROE – srednje i velike banke : SAD –e preko 10 milijardi dolara aktive dolara aktive

2.2. Kontrola troškova – banke upravljaju svojim troškovima uvodeći Kontrola troškova – banke upravljaju svojim troškovima uvodeći niže prosječne kamatne troškove i niže personalne i režijske niže prosječne kamatne troškove i niže personalne i režijske troškove troškove

3.3. Struktura depozita : drže više depozita po viđenju i to sitnih Struktura depozita : drže više depozita po viđenju i to sitnih depozita – depoziti pojedinaca i malih firmidepozita – depoziti pojedinaca i malih firmi

4.4. Produktivnost zaposlenih i stimulacija sa većim platamaProduktivnost zaposlenih i stimulacija sa većim platama

5.5. Efekat leveriđža : jeftinijeg kratkoroćnog i dugoročnog zaduživanjaEfekat leveriđža : jeftinijeg kratkoroćnog i dugoročnog zaduživanja

6.6. Rast prihoda od provizijeRast prihoda od provizije

7.7. Umjereni rast aktiveUmjereni rast aktive

V poglavljeKAPITAL BANKE

• Funkcija bankarskog kapitala

• Oblici bankarskog kapitala

• Program povećanja kapitala

Funkcija bankarskog kapitala

Adekvatan nivo kapitala

- interes menadžmenta

- interes regulativne vlastiRegulativna vlast ima veće zahtjeve za višom stopom

bankarskog kapitala u cilju obezbjeđenja veće solventnosti i stabilnosti bankarskog sistema

Vlasnici bankarskih institucija zaiteresovani su za solventnost i profit ( ulazak u rizične poslove što zahtjeva veću stopu kapitala)

Elementarne funkcije kapitala

1. Apsorbcija potencijalnog gubitka

2. Zaštita deponenata i drugih kreditora banke

3. Sistem osiguranja depozita od preteranog odliva sredstava na ime osiguranih depozitara u slučaju likvidacije banke

4. Ograničenje rasta aktive i depozita kod svake konkretne banke; npr 8% stopa adekvatnosti kapitala daje odnos 1.12,5 ili 1 NJ kapitala podržava rast aktive u visini 12,5 NJ čime se ograničava ekspanzija ukupne bankarske aktive i depozitnog potencijala

Banke imaju visok leveriđž tj. visoku proporcijuukupne aktive i ukupnih obaveza u odnosu na vlasnički kapital

Oblici bankarskog kapitala

• Primarni- akcionarski kapital

- zadržani profit

• Sekundarni subordinirane obveznice - sa rokom dospjeća preko 5 godina –

- isplatni prioritet manji od depozita a veći od akcija

• Opšte rezerve za pokriće gubitaka

- za apsorbciju nepredvidivih gubitaka ( specifične i namjenske rezerve ne učestvuju u bazi kapitala jer se ne mogu generalno koristiti za pokrivanje gubitaka)

Struktura kapitala prema bazelskim aranžmanima

I Primarni kapital1. Akcijski kapital2. Zadržani profitII Sekundarni kapital3. Subordinirane obveznice4. Opšte rezerve za pokriće gubitka5. Skrivene rezerveValorazicione rezerveIII UKUPNI KAPITALPrimarni kapital + Sekundarni kapital

Program povećanja kapitala

• Kratkoročni aspekt

• Dugoročni aspekt

Kratkoročni aspekt

1. Program dokapitalizacije emisijom akcija ili subordiniranih obveznica

Obustava isplate dividende za jačanje zadržane dobiti

2. Prodaja dijela zajmova na sekundarnom tržištu tzv. sekuritizacija zajmova

Ograničavanje ili zaustavi davanje kredita

3. Vlasničko prestrukturiranje tj. preuzimanje

Dugoročni aspekt

• Projektovanje porasta bankarskog kapitala:

- rast bilansa stanja

- rast bilansa uspjeha

Porast aktive – Novo zaduživanje- Interno generisani kapital- Eksterni kapital

Dugoročni aspek

Faze procesa planiranja povećanje kapitala

• Faza prva: projektovanje ukupne aktive banke na bazi projekcije bilansa stanja i tokova kapitala

• Druga faza: projektovanje profitabilnosti banke i visine isplate dividende

• Treća faza: optimalna struktura eksternog kapitala banke

Operativna politika povećanja kapitala

• Formiranje mase i stope profita

• Raspodjela profita : povećanje zadržane dobiti u odnosu na isplatu dividendi

• Emisija novih akcija na tržištu kapitala

Brze korektivne intervencije

za banke kod kojih dođe do smanjenja stope kapitala (SAD 1991. god)

Klasifikacija:

1. Dobro kapitalizirane institucije (5% i više)

2. Adekvatno kapitalizirane institucije (4% i više)

3. Subkapitalizirane institucije (ispod 4%)

4. Znatno subkapitalizirane institucije (ispod 3%)

5. Kritično subkapitalizirane institucije (ispod 2%)

Brze korektivne intervencije

• Na banke se primjenjuju određene sankcije

2. grupa: Neznatne sankcije

3. grupa: Zabrana isplate dividendi

4. grupa: + dokapitalizacija ili fuzija sa drugom bankom

5. grupa: + suspenzija plaćanja subordinisanog duga, uvođenje prinudne uprave nad bankom

DRUGI TEST

• II dio Komercijalno bankarstvo

Str. 97 – 169

6. Kreditna analiza

7. Tehnologija kreditiranja

8. Sjekuritizacija kredita

9. Depozitni potencijal

10. Cijena bankarskih resursa

KREDITNA ANALIZA

• Analiza finansijskih tokova

• Analiza finansijskih indikatora

• Modeli vjerovatnoće

Analiza finansijskih tokova- Analiza bilansa stanja- Sagledavanje budućih tokova – za period servisiranja

kredita- Bilans stanja zajmotražioca- Bilans tokova finansiranja ( zbir porasta pozicija aktive i

smanjenje obaveza pasive uravnoteženo sa zbirom smanjenja pozicija aktive i povećanje pozicija pasive)

- Projekcija novčanog buđžeta : simulacija modela- Model EFN – potrebe spoljnog finansiranja ( simulacija

modela na bazi spontanih ( mijenjaju se proporcionalno sa promjenom prodaje) i diskrecionih pozicija ( ne ponašaju se na takav način) . Unakrsni model projektovanja pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha

Model EFN ( External financing need)

Bilans hipotentične kompanije

Aktiva Pasiva

Novac 10.000 Obaveze prema dobavljačima

50.000

Potraživanje od kupaca

170.000 Dospjele nadnice 400.000

Zalihe 320.000 Dugoročni dug 400.000

Fiksna aktiva 5oo.ooo Akcijski kapital

Ukupno 1.000.000 Ukupno 1.000.000

Primjer

• Prodaja = 2.000.000 NJ• Porast prodaje – 8%• Zadržani profit = 14.000 NJ• EFN= spontana aktiva : prodaja X predviđena promjena

prodaje - spontane obaveze : prodaja X predviđena promjena prodaje - zadržani profit

• EFN= (500.000 : 2.000.000X160.000 ) – ( 200.000 : 2.000.000 x 160.000 ) – 14.000 = 40.000 – 16.000 –14.000= 10.000

Analiza finansijskih indikatora

• Indikator likvidnosti- tekuća aktiva/ tekuće obaveze

- Tekuća aktiva – zalihe/ tekućeobaveze

• Indikator zaduženosti- zaduženost prema ukupnoj aktivi = ukupni dug/ ukupna

aktiva

- zaduženost prema neto imovini = ukupan dug / vlasnički kapital

- Pokriće kamatnih obaveza = kamate plus otplata / profit

• Indikator aktivnosti ( efikasnosti)- prosječan period naplate=potraživanje od kupaca x 360 / prodaja na

kredit

- obrt zaliha= godišnja prodaja/ prosječno stanje zaliha

- Obrt fiksne aktive= godišnja prodaja / prosječno stanje fiksne aktive

- Obrt ukupne aktive = godišnja prodaja / prosječno stanje ukupne aktive

• Indikator profitabilnosti- stopa prinosa od prodaje = profit/ godišnja prodaja- Stopa prinosa aktive= profit/ ukupna aktiva- Stopa prinosa na vlasnički kapital= profit/ neto imovina

• Indikator deviznih efekata- Devizna realizacija/ Ukupna aktiva

- Devizna realizacija/ Neto profit

- Devizna služba dugova/ Ukupan profit

- Spoljni dug / Ukupna aktiva

- Spoljni dug / Neto imovina

Vjerovatnoća bankrotstva kompanije

• Z – score modelIndikatori:- X1= Neto obrtni kapital/ Ukupna aktiva- X2= zadržani profit/ Ukupna aktiva- X3= Profit prije isplate kamata i poreza/ ukupna aktiva- X4= tržišna vrijednost ukupnog vlasničkog kapitala/

knjigovodstvena vrijednost ukupnog zaduženja- X5 = prodaja/ ukupna aktivaSvaki indikator dobija odgovarajući ponder na onovu

empirijskog iskustva i procjene samog autora modela

Zone i kvalfikacije kreditne sposobnosti

• Zona bankrotsva• Siva zona• Bezbjedna zona

V = ko + k1 N1+ k2 N2+ k3 N3+k4N4+k5N5

V= Indeks neuspjehaNi= Finansijski indikatorki=koeficient odgovoravajućeg finansijskog indikatora

TEHNOLOGIJA KREDITIRANJA

• Kreditni proces

• Strukturiranje kredita

• Oblici kredita

KREDITNI PROCES

• Priprema i donošenje kreditne odluke• Elementi kreditnog izvještaja• Procjena kreditnog rizika metodom 5C- Karakter- Kapacitet- Kolateral- Kapital- Uslovi

Monitoring kredita

• Praćenje svih kredita koji su u operativnoj funkciji

Klasifikacija problemskih zajmova

- Substandardni

- Sumnjivi- Zajmovi sa gubitkom

• Portfolio strategija zajmovnih plasmana

- Zona bankrotsva- Siva zona - Bezbjedna zona

STRUKTURISANJE KREDITA

– Utvrđivanje uslova pod kojim se zaključije kreditni ugovor između banke kao kreditora i preduzeća/ građanina kao dužnika

– Elementi strukturiranja kredita:

1. Ročnost kredita

2. Visina kamatne stope

3. Pokriće

4. Zaštitne klauzule

OBLICI KREDITA

• Kratkoročni kredit za obrtna sredstva

• Investicioni kredit

• Revolving kredit

• Kredit za finansijsko prestrukturiranje

• Hipotekarni kredit za nepokretnosti

• Potrošački kredit

SEKJURITIZACIJA KREDITA

• KONCEPT

• TEHNOLOGIJA

• PREDNOSTI

• PERSPEKTIVE

KONCEPT

POJMOVI• SEKJURITIZACIJA – Potiskivanja

bankarskih kredita u korist vrijednosnih papira

• SEKJURITIZACIJA KREDITA – Operacije koje znače transformaciju bankarskog zajma u obveznice emitovanih na bazi kredita

SVRHA SEKJURITIZACIJE

• OBEZBIJEDITI LIKVIDNOST AKTIVAOBEZBIJEDITI LIKVIDNOST AKTIVA• TRANSFORMACIJA DIJELA ZAJMOVA U TRANSFORMACIJA DIJELA ZAJMOVA U

VRIJEDNOSNE PAPIRE / OBVEZNICE/VRIJEDNOSNE PAPIRE / OBVEZNICE/• OSNOVA ZA SEKJURITIZACIJU SU OSNOVA ZA SEKJURITIZACIJU SU

KVALITETNI ZAJMOVIKVALITETNI ZAJMOVI• PRIMARNA EMISIJA OBVEZNICA IMA PRIMARNA EMISIJA OBVEZNICA IMA

POKRIĆE U KVALITATIVNIM ZAJMOVIMAPOKRIĆE U KVALITATIVNIM ZAJMOVIMA• SEKUNDARNA EMISIJA SEKUNDARNA EMISIJA

STRUKTURISANJE OBVEZNICA

• Klasični bankarski zajmovi su nelikvidni

• Banke procjenjuju rizik kod kredita i isti rezervišu

• Korporacijske obveznice su likvidne

• Korporacijske obveznice se rangiraju od strane regulativne institucije i imaju bolju i divezificiranu strukturu rizika

Oblici

• Hipotekarni stambeni zajmovi• Emisija obveznica na bazi zajmova građana

za automobile, komercijalne nekretnine kreditnih kartica i zajmova trgovinskih i industrijskih korporacija

• Najbolju perspektivu transformiranih bankarskih zajmova imaju mali zajmovi koji imaju kreditnu sposobnost

TEHNOLOGIJA

• U procesu učestvuju različite finansijske institucije

• Faze:- Incijalna faza- Strukturisanje- Poboljšanje kvaliteta- Promet sekjuritizovanih kredita- Servisiranje

Incijatori

• Pul zajmova grupe banaka

• Prag bloka zajmova za konverziju u obveznice

• Banka i dalje obezbjeđuje servisiranje zajmova

Strukturisanje

• Ključnu ulogu igraju investicione banke koje poznaju primarno tržište vrijednosnih papira

• Transformacija rizika i prinosa u skladu sa željama i potrebama potencijalnih investitora

• Modifikacije sa željenim rokovima dospjeća i potrebama investitora , tzv. prepakovanje novčanih tokova incijalnih zajmova u novčane tokove novoformiranih obveznica

Poboljšanje kvaliteta

• Oplemenjivanje kvaliteta kredita :- obaranje kreditnog rizika- uključivanje u proces nekoliko finansijskih

institucija sa garancijama - mogućnost kupovine obveznica sa

minimalnim rizikom- incijalna banka može ali i ne mora biti

garant kredita

Promet

• Primarna prodaja obveznica

• Prodaja na sekundarnom tržištu

• Interes institucionalnih investitora

• Nivo razvijenosti tržišta sekjuritiziranih kredita

Servisiranje

• Servisiranje vrše banke koje su odobrile emitovanje obveznica

• Ako je stvoren pul banaka od strane konzorcija banaka , svaka banka servisira zajmove koje je odobrila i odgovorna je za naplatu anuiteta i transfer sredstava u korist posebne finansijske institucije (povjerenika) koja novac transferira investitorima

• Usklađenost novčanih tokova

Prednosti

• Likvidnost

• Profitabilnost

• Smanjenje kreditnog rizika

Likvidnost

• Povećanje likvidnosti banaka• U tradicionalnom pristupu banka formira nelikvidnu aktivu

i drži je do roka dospjeća zajma• Banke određeni dio svojih zajmova pretvaraju u obveznice

i odmah ih prodaju na tržištu• Bilans banke u uslovima sekjuritizacije postaje likvidan i

banke brže prilagođavaju svoj portfolio• Promjena je u stalnoj potrebi prilagođavanja pri čemu daju

visok prioritet održavanju likvidnosti• Banke u savremenoj tržišnoj strukturi nastoje da odobrene

zajmove mogu da što prije prodaju ili pretvore u obveznice

Profitabilnost banaka

• Povećanje profitabilnosti banaka : i to ROA i ROE putem prudencionih propisa koji se odnosi na održavanje minimalne stope kapitala u odnosu na ukupnu kamatosnu aktivu. Banka vrši višestruko ražnjenje svog kreditnog potencijala na bazi iste količine kapitala

• Prednosti velikih banaka jer mogu da drže manju stopu kapitala te da obaraju obavezne rezerve u odnosu na obim kredita

Smanjenje kreditnog rizika

• Poboljšanje kvaliteta kredita

• “ Oplemenjenje “ kredita

• Visokokvalitetne obveznice koje su utržive – marketibilne te su investitori spremni prihvatiti i nižu stopu prinosa zbog povećane likvidnosti i sigurnosti obveznica

PERSPEKTIVE

• Tržišno orjentisani bankarski sistemiTržišno orjentisani bankarski sistemi• Povećanje likvidnosti i profitabilnosti bankarskih Povećanje likvidnosti i profitabilnosti bankarskih

institucijainstitucija• Razvijena bankarska struktura posebno jaka mreža Razvijena bankarska struktura posebno jaka mreža

institucionalnih investitorainstitucionalnih investitora• Pitanje držanja obaveveznog dodatnog kapitala banaka u Pitanje držanja obaveveznog dodatnog kapitala banaka u

vezi zajmovnog plasmana putem obveznicavezi zajmovnog plasmana putem obveznica -generalno banke drže stopu kapitala u odnosu na izloženost rizika-generalno banke drže stopu kapitala u odnosu na izloženost rizika- prodaja obveznica na bazi zajma bez zadržanog kreditnog rizika vrši prodaja obveznica na bazi zajma bez zadržanog kreditnog rizika vrši

se prenos rizika na investitorese prenos rizika na investitore- zadržavanje kreditnog rizika kod banke incijatora - banka drži kapital zadržavanje kreditnog rizika kod banke incijatora - banka drži kapital

kao da posjeduje aktivukao da posjeduje aktivu

DEPOZITNI POTENCIJAL

• Transakcioni depoziti

• Štedni i oročeni depoziti

• Faktori povećanja depozitnog potencijala

Transakcioni depoziti

• Banke su nosioci platnog prometa

• Kamatosni i nekamatosni tretman depozita

• Jačanje kamatne svijesti subjekata

• Kratkoročni vrijednosni papiri

• MMMF – Mony market mutual funds – Zajednički fondovi novčanog tržišta

Štedni i oročeni depoziti

• Jačanje štednih i oročen depozita u odnosu na transakcione depozite

• Štedni depoziti nemaju rokove dospjeća• Oročeni depoziti imaju precizno određene

rokove dospjeća• Veća kamata na oročene nego na štedne

depozite • Depozitni certifikati

Faktori povećanja depozitnog potencijla

1. Povećanje dohotka 2. Izbor adekvatne kamatne stope3. Izbor fiksnih i fleksibilnih kamatnih stopa4. Valutna supstitucija - valutna klauzula5. Strategija davanja prednosti kod

odobravanja kredita6. Porast transakcionih depozita putem

odgovarajućih kamata

CIJENA BANKARSKIH RESURSA I ZAJMOVA

• Ponderisana cijena

• Transferna cijena

• Cijena bankarskih zajmova

I - Ponderisana cijena resursa

• Izračunavanje cijene u svrhu formiranja cijene bankarskih plasmana

• Profitabilnost banke

• Istorijski troškovi:

- Transakcioni depoziti

- Oročeni depoziti

- Depozitni certifikati

- Dugoročne obveznice

- Redovne – obične akcije

Karakteristike

• Prednosti: jednostavan • Nedostaci:- troškovi resursa u momentu kada banka formira

potencijal kojim raspolaže- stalne promjene cijena izvora finansiranja koji

nose različite kamatne stope- za analizu su bitni promjenjeni uslovi strukture i

cijene

Korištenje reprodukcione cijene

• Prednost reprodukcione cijene u odnosu na istorijsku

• Primjenjuje se minimalna stopa prinosa koju banka treba da ostvari na plasiranu aktivu

• Tzv. Granična stopa – minimalna stopa prinosa na bankarske plasmane

• Marginalna cijena dodatne jedinice srestava u finansijskoj strukturi koja uključuje i programiranu profitnu stopu koju banka nastoji ostvariti

Varijante kod formiranja cijena

• Dekompozicija depozita : kamatna stopa koju banka plaća + troškovi kupovine i servisiranja + premija osiguranje + stopa obavezne rezerve = marginalna cijena depozita

• Faze:- Prva : cijena depozita i zaduživanja- Druga faza : prinos na akcionarski kapital

Determinisanje cijene bankarskih resursa

Dva pristupa:• Prvi , banka posmatra sve izvore kao jedinstvenu

cjelinu;• Drugi, izvori sredstava se grupišu u homogene

cjeline na bazi karakteristika:- ročnosti , napr. kratkoročnih zajmova privredi,

dugoročnih zajmova privredi, stanovništvu za kupovinu trajnih potrošnih dobara

- ovaj pristup je karakterističan za velike banke

II - Transferna cijena

• Interno kretanje resursa

• Profitni centri:

- zajmovi – krediti

- Investicije – vrijednosni papiri

- Depoziti

- Upravljanje sredstvima

Centar za upravljanje sredstvima

• Obezbjeđuje sredstva na finansijskom tržištu• Vodi računa o cijeni uzajamnih sredstava i

profitabilnosti tog centra i banke kao cjeline• Određuje transferne cijene između profitnih

centara• Reguliše rizik iz kamatne osjetljivosti pojedinih

dijelova aktive i pasive• Centar za US ima ključnu funkciju u sprovođenju

operativne politike banke

Adekvatna transferna cijena

1. Cijena uzajamnih sredstava2. Stopa prinosa na akcijski kapital3. Rizik nevraćanja kreditaZnačaj sistema transfernih cijena:- olakšava vrednovanje aktive- mjerenje profita i evaluacije performansi banke- utvrđivanje troškova izvora sredstava- podrška upravljanju aktivom i pasivom

III – Cijena bankarskih zajmova

• Determinanta formiranja profitabilnosti banke• Pristupi :- Prvi, analiza cijene kredita vrši se na nivou svakog

komitenta- Drugi, dekompozicija bankarskih usluga- Oba ova pristupa se mogu povezati tj. mogu se

dekomozitirati usluge i analizirati iste na nivou svakog komitenta

Izračunavanje ciljne stope prinosa

• Prihodi od zajma minus Rashodi od zajma kroz Akcijski kapital

• Prihodi: kamate i provizija koje naplaćuje banka

• Rashodi : cijena depozita i zaduživanja banke kao i svi troškovi koje ima banka u vezi servisiranja i naplate

• Bazična kamatna stopa plus premija rizika kredita

• Fleksibilna kamatna stopa na bazi bazičnih kamatnih stopa na pojedine izvore: blagajničke zapise, depozitne certifikate, LIBOR, itd.

• Banka upoznaje klijenta sa bazičnim kamatnim stopama koje nudi . Klijent bira bazične stope sa liste. Banka formira dodatnu stopu koja podrazumjeva individualizaciju kreditnog rizika

EMISIONA AKTIVNOST INVESTICIONIH BANAKA

• Primarno i sekundarno tržište

• Oblici emisije

• Tehnologija emisije

• Incijalna cijena akcija

• Funkcija banaka na sekundarnom tržištu

Primarno i sekundarno tržište

• Incijalna emisija vrijednosnih papira• Promet vrijednosnih papira• Dovoljna dubina sekundarnog tržišta• Stepen razvijenosti sekundarnog tržišta mjeri se:- visina tržišne mobilizacije- obim prometa na sekundarnom tržištu- broj registrovanih firmi na tržištu kapitala- Odnos tržišne kapitalizacije i DBP

Bankarski modeli

• Striktna podjela između komercijalnog i investicionog bankarstva

• Bez obzira na model poslovanja banaka je vezano za finansijsko tržište : samostalno i investicionim bankama ili sektorima za investiciono bankarstvo u okviru univerzalnih banaka ili grupa banaka

OBLICI EMISIJE

• Javna ponuda – publik offering

• Direkni plasman – private placement

• Ponuda na bazi preče kupovine – privileged subscription

Javna ponuda – publik offering

• Široka publika • Ponuda na otvorenom tržištu kapitala• Zaštita malih investitora• Ograničenja regulacionih institucija u dijelu

učešća individualnih investitora u ukupnoj količini novoemitovanih dionica – akcija

• Veći stepen diverzifikacije i stabilnost cijena na sekundarnom tržištu

Direkni plasman

• Dogovor kompanije emotenta i institucionalnog investitora kao kupaca : osiguravajući zavodi, penzioni fondovi i investicioni fondovi

• Prednost oblika direktne emisije – “lahkoća” plasmana

• Skraćeni memorandum koji je jenostavan i jeftin u odnosu na skupi i komplikovani prospekt kod javne ponude

Preča kupnja

• Priviligovano pravo postojećim akcionarima na otkup određenog kontigenta novih akcija

• Postavlja se “ limit” za svakog akcionara na bazi individualnog učešća

• Kupovina uz diskont u odnosu na cijenu akcija na sekundarnom tržištu

• Vremensko ograničenje preče kupnje – relativno kratko vrijeme

• Zadržavanje postojeće vlasničke strukture• Nepromijenjena upravljačka struktura

TEHNOLOGIJA EMISIJE

• EMITENT

• BANKA

• INVESTITORI

• REGULATIVNA DRŽAVNA INSTITUCIJA

Funkcije banke

• Procjena obima primarne emisije

• Uslovi uspješne emisije

• Vrijeme emisije

• Preuzimanje rizika u vezi konkretene emisije

• Prodaja emitovanih akcija

Cijena

• Pojedinačne provizije

• Plaća kompanija emitent

• Ukupan iznos provizije se odbija od ukupne prodajne cijene emitovanih akcija

Procjena rizika emisije

• Jačina emitenta• Procjena tražnje • Jačina primarnog tržišta• Uloga regulacione institucije• Rizik je na emitentu i banci koja ima svojstvo

savjetnika ili garanta• Uloga prospekta• Publikovanje skraćene verzije prospekta radi

upoznavanja širok kruga potencijalnih investitora

INCIJALNA CIJENA AKCIJA I OBVEZNICA

• Problem utvrđivanja cijena akcija i obveznica na primarnom tržištu posebno na javnoj ponudi

• Manji problem su cijene obveznica jer su cijene inverzne sa kamatnih stopa na tržištu

• Manji je problem cijene novih akcija na bazi ranijih serija

Metode za formiranje ugovornih odnosa između emitenta i banke

• Prvi metod – najbolje nastojanje, dogovorena cijena ponude akcija s tim da je rizik snosi emitent

• Drugi metod- čvrsta obavezna ponuda• Na incijalnu cijenu akcija utiču:- stuacija na tržištu kapitala- specifičnost emitenta - politika banaka

ULOGA BANAKA NA SEKUNDARNOM TRŽIŠTU

• Dilerske funkcije

• Brokerske funkcije

UPRAVLJANJE INVESTICIONIM

PORTFOLIJOM • Invesaticioni porfolio

• Cijena obveznica

• Ročna struktura kamatnih stopa

• Strategija portfolia

Invesaticioni porfolio

• Odnos između kreditnog i investicionog portfolia• Promjena ekonomske situacije• Kretanje kamatnih stopa• Nepersonifikacija tržišta vrijednosnih papira• Incijativu imaju kupci – investitori• Aktiva banke- sekundarna likvidnost- investicioni račun

Državne obveznice

• Kratkoročne državne obveznice• Srednjoročne državne obveznice• Dugoročne obveznice• Obveznice lokalnih zajednica – municipalije- general obligation bonds – servisirane iz buđžeta- revenue bonds – servisiranje iz prihoda projekta

Rizik portfolia

• Kreditni rizik

• Kamatni rizik

• Rizik inflacije

• Rizik likvidnosti

Cijena obveznica

1. Cijena obveznica i tržišna kamatna stopa

2. Kamatna stopa i inflacija

3. Kamatna stopa i cijena kratkoročnih i dugoročnih obveznica

4. Strategija portfolia obveznica

5. Strategija kompleksnog portfolia

Cijena obveznica i tržišna kamatna stopa

• Kuponska stopa i tržišna kamatna stopa• Nominalna vrijednost obveznica • Tržišna kamatna stopa- kada kamate rastu- kada kamate opadaju• Stopa prinosa do ročnosti - koriste je dileri i brokeri na finansijskom tržištu kod

kotacije obveznica- diskontna stopa koja izjednačuje kupovnu cijenu

obveznica sa sadašnjom vrijednošću

Kamatna stopa i inflacija

• Fisherov efekat- nominalna kamatna stopa= očekivana realna kamatna stopa +

očekivana stopa inflacije+( očekivana realna kamatna stopa x očekivana stopa inflacije)

- mali efekat parametra ( očekivana realna kamatna stopa x očekivana stopa inflacije)

- prihvatljiva kamatan stopa = o. s. 4 %+ s.i. 3% = 7% na godišnjem nivou

- Mehanizmi usklađivanja nominalnih kamatnih stopa sa očekivanom stopom inflacije

- Ciklično kretanje kamatnih stopa u skladu sa kretanjima u privedi: rast i recesija

Kamatna stopa i cijena kratkoročnih i dugoročnih obveznica

• Veće oscilacije kod kratkoročnih obveznica- efekat monetarne politike kupovinom i prodajom državnih obveznica- Banke prilagođavaju svoje pozicije rezervi na kratkoročnom

novčanom tržištu

• Oscilaciona cijena obveznica je veća ukoliko je duža njihova ročnost

- tržišna cijena obveznica formira se na principu neto sadašnje vrijednosti

- Vlasnici dugoročnih obveznica imaju potencijalno veći rizik kapitalnog gubitka nego kod kupovine kratkoročnih obveznica

Strategija portfolia obveznica - Pasivna strategija

- banka formira portfolio vrijednost i drži ga do njihove ročnosti

- zadovoljavajuća stopa prinosa pri čemu se vodi računa da dugoročne obveznice imaju veći prinos ali i veću oscilaciju kamatnih stopa

- strategija : ročnih merdevina i kombincije zadovoljenja likvidnosti i prinosa

Aktivna strategija portfolia obveznica

• Stalna promjena portfolio strukture obveznica• Prodaja i kupovina obveznica kako bi se ostvarila dobit na

bazi promjene tržišne cijene• Potrebna količina transakcionog novca kako bi se

kupovale i prodavale obveznice• Uloga investicionih analitičara• Portfolio menađžeri donose zaključke na bazi kretanja

tržišnih kamatnih stopa i stopa prinosa• Kriva prinosa na bazi kamatnog ciklusa : kamatna stopa

na tržištu niska – očekuje se rast – prebacuju se obveznice u kratkoročne i obrnuto

Strategija kompleksnog portfolia

Upotreba različitih tipova vrednosnih papira u portfolio strukturi

• Pasivna strategija - zadržavanje prvobitnog formiranog portfolia

- incijalna konstrukcija kompleksnog portfolia

- visok stepen diverzifikacije rizika

- držanje minimalnog iznosa likvidne aktive

- revizija portfolio strukture vrši se iznimno – uslijed promjena na finansijskom tržištu

2. Aktivna strategija investicionog portfolia

• Permanenta kupovina i prodaja vrijednosnih papira

• Uvijek postoje ovbveznice i dionice koje su u neravnotežnim cijenam

• Visok promet na finansijskom tržištu• Praksa kombinovanja pasivne i aktivne strategije:

polazna osnova na pasivnoj strategiji dok ostali dio portfolia na aktivnoj strategiji

INVESTICIONI FONDOVI

• Koncepcija

• Funkcionisanje

• Organizacija

Koncepcija

• Portfolio diverzifikacije• Profesionalni portfolio menađžment• Bolja prodaja – marketabilnost finansijske aktive• Tipovi:- ZatvoreniZatvoreni : emituju svoje akcije i prodaju putem javne ponude.

Prisutni na berzi. Uloga brokera.Drušva za upravljanje

- Otvoreni investiconi fondoviOtvoreni investiconi fondovi. Likvidni. Nisu na berzi. Imaju apsolutnu dominaciju jer obezbjeđuju lakšu prodaju svojih kacija.Naplata u punom iznosu jednaka prosječnoj tržišnoj vrijednosti aktive OIF

FUNKCIONISANJE

• Institucionalni investitori: Penzioni fondovi• Mogućnost kombinacije strukture svog

portfolia• Disperzija rizika• Prospekt • Visina prinosa u srazmjeru sa rizikom• Investiciona politika sa rizicima i

očekivanjima

Organizacija

• Investicione kompanije – drušva za upravljanje kao nosioci većeg broja IF različitog profila

• U Evropi su nosioci IK banke• Uloga depozitne banke u obavljanju tehničkih

poslova • Uloga regulativnih institucija u funkciji zaštite

širokog kruga investitora koji ulažu novac u fondove

Troškovi

• Provizija

• Načini pokrivanje provizije

• Limitiranje troškova- visine provizije

• Visina provizije ovisno vrsti IF: akcije ili obveznice; rizici

• Investicione kompanije imaju prednost jer investitori mogu da mijenjaju IF

Pravci plasmana

• Plasma u domaće kompanije• Plasman u strane kompanije• Plasman u različite zemlje• Plasman u različite grane• Plasman u akcije indeksiranih fondova• Plasman u državne obveznice• Plasman u lokalne obveznice• Plasman u korporacije visokog kvaliteta

Elektronski platni promet

• Pristup

• Plastične kartice

• Distribucioni sistemi i plaćanje na malo

• Elektronski novac

• Promet i struktura platnih instrumenata na malo

Pristup

• Razvoj telekomunikacijskog sistema• Tehnološke promjene u bankarstvu• Elektronsko bankarstvo• Promjene u platnom prometu – zamjena

čekovnog i žiro plaćanja sa elektronskim sistemom plaćanja

• Sigurnost i tajnost transakcija• Ekonomičnost i obimnost: broj učesnika

Plastične kartice

• Plastične kartice zamjenjuju čekove i gotovinu

• Pogodnosti: građani, trgovina• MasterCard, American Express, diners

Club, Europay itd....• Sigurnost – indetifikacioni broj – PIN kao

ekvalent potpisa potrošača prodate robe ili usluge

• Debitne

• Kreditne

• Kartice sa unaprijed uplaćenim iznosom ------------------------------------------

• Kartice sa magnetnom trakom

• Inteligentne kartice sa mikroprocesorskim čipom

Distribucioni sistemi u plaćanju na malo

• ATM – bankarski automati

• POS sistem koji povezuje : potrošača – banku – trgovinu

• Kućno bankarstvo- HB

- telefonsko bankarstvo

- Online PC bankarstvo na bazi interneta

Organizaci i strukturabankarstva

• Organizacija i struktura komercijalnih banaka• Unutrašnja organizacija bankarskih institucija• Organizaciona struktura u bankarstvu: jedeinice –

ekspozuture, filijale , holding kompanije• Međudržavno bankarstvo• Promjene u organizaciji i strukturi glavnih

bankarskih konkurenata• Efikasnost i veličina poslovanja

Savremene usluge bankarskog sektora i njihovih konkurenata

• Odobravanjem kredita

• Platni promet

• Depoziti – štednja građana

• Osiguranje od rizika

• Kupovina i prodaja vrijednosnih papira

• Upravljanje imovinom klijenata

• Usluge poslovnih menađžera

Organizaciona forma?

• Određena funkcijom

• Diktira tržište

• Propisi koje donose državni organi

Organizacija i struktura komercijalnih banaka

• Veličina• Obim poslovanja• Koncentacija kapitala------------------------------------------Velike banke : 10 najvećih banaka u SAD-e upravlja

sa oko 25% djelatnosti a 100 najvećih bankarskih institucija drži 75% aktive cjelokupne djelatnosti

Preko 53% posto banaka u SAD-u su male banke ili oko 4.200 banaka sa pojedinačnom aktivom manjom od 100 miliona dolara

Uticaj veličine obima poslovanja na unutrašnju organizaciju

• Male banke: u gradovima , lokalnim manjim sredinama privlače depozite građana i odobravaju stambene kredite i manje poslovne kredite

• Lokalne banke• Banke sa velikim ovlaštenjima koje se bave

pružanjem usluga poslovnim klijentima i odobravanjem zajmova korporacijama diljem svijeta

Specifičnosti poslovanja lokalnih banaka

• Relativno nizak rizik

• Ograničene mogućnosti za napredak

• Utiče na kvalitet života u lokalnim sredinama

• Smještene su blizu svojih klijenata s toga postoji mogućnost praćenja njihove poslovne aktivnosti

Velike banke

• Smještene u velikim gradovima • Vlasništvo ili pod kontrolom holding

kompanije• Upravni odbor• Menađžment – Uprava• Centralizacija dobiti pod uslovima

maksimalizacije rentabilnosti i nadzora poslovanja svakog odjela banke

Prednosti velikih banaka

• Velika ponuda i širina ponude smanjuje rizik promjena u ekonomiji

• Smanjen rizik djelatnosti i rizik

zemlje :rizik ulaska u nova tržišta, novi kapital i menađžerske talente

Novija kretanja u organizaciji banke

• Tendencija prerastanja u složenu organizaciju• Razvijaju se nove usluge i izgradnja novih objekata• Stvaranje novih odjeljenja i sektora koji obezbjeđuje

menađžmentu efikasnije usmjeravanje i kontrolu bankarskih sredstava

• Stručno usavršavanje bankarskog kadra• Osoblje banke koje se više posvjećuje proučavanju potreba

klijenata, razvoj novih usluga i promjena postojećih usluga u skladau sa zahtjevima klijenata

• Isporuka usluga elektronskim putem

Fuzija i akvizicija banaka

• Determinante fuzije i akvizicije

• Analitičko projektovanje fuzije – akvizicije

• Fuzija - akvizicija i konkurentnost u bankarstvu

• Primjeri bankarske akvizicije i fuzije

Fuzija - merger

• Vlasnička integracija dvije ili više bankarske institucije približno iste veličine pri čemu jedan od subjekata zadržava neki oblik poslovne samostalnosti ili gubi u potpunosti

• Suprotna transakcija od pripajanja je demerger, kada od jedne nastaju dva ili više entiteta – pravna subjekta i spada u domen deinvestiranja

Akvizicija

• Vlasničko – acquisition, preuzimanje manje banke od strane veće i finasijski jače banke

• Stiče se pravo upravljanja

• Kupovina akcija se može realizovati na različite načine: gotov novac, zamjena akcija ili drugih hartija od vrijednosti

Povećanje tržišne snage

• Dobre perfomanse i profitabilnost poslovanja

• Izbor strategije:1. Strategija internog rasta- Stvara mrežu poslovanja- Diverzifikacija proizvoda2. Kupovina – akvizicija manjih banaka koje

imaju mrežu i komitentsku bazu

Prednosti strategije preuzimanja

• Daje brže efekte

• Postojeća operativna funkcija:

- Instalisani kapaciteti

- Osoblje

- Komitentska baza

Ciljevi preuzimanja

• Obim poslovanja• Nova tržišta finansijskih usluga• Veći obim bankarskih proizvoda• Banka na duži rok povećava svoju

konkurentnost na finansijskom tržištu• Smanjenje troškova i rizika u poslovanju• Mega fuzija , stvaranje velikih bankarskih

institucija i bankarskih menađžera

Uloga regulativnih institucija

• Obavezna procedura – brza korektivna akcija

• Zatvaranje banaka koje nisu dovoljno kapitalizirane

• Preuzimanje putem akvizicije od strane neke jake banke koja ima snagu da izvrši njenu dokapitalizaciju

Zakonska ograničenja

• Zakonska regulativa koja dozvoljava bankarskim holding kompanijama da vrše pripajanje . Napr. 1994 godine Zakon u SAD-u , kojim je dozvoljeno osnivanje filijala na cijeloj teritoriji SAD-a; 1999. godine omogućeno smajanje i pripajanje banaka, osiguravajućih društava i kompanija koje se bave hartijama od vrijednosti što pruža diverzifikaciju proizvoda

Konsolidacija i konvergencija na finansijskom tržištu

• Konsolidacija , kada manji broj većih kompanija počinje dominirati tržištem zbog fuzije i akvizicije

• Konvergencija , približavanje dvije ili više sektorskih djelatntnosti jedna prema drugoj. Konvergencija se često dešava preko fuzije i pripajanja onda kada kompanije prelazi granicu poslovne aktivnosti

Iskustva o efektima fuzije i akvizicije

• Stvaranje krupnih bankarskih institucija

• Povećanje profitabilnosti banaka

• Sniženje troškova poslovanja

• Pozitivni efekti poslovanja

• Neostvarivanje projektovanih ciljeva

• Smanjenje konkurencije – uvođenje antitrustovskih zakona

Uticaj fuzije i akvizicije na organizacionu strukturu banka

• Snažni proces fuzije i akvizicije• Povećanje broja malih – lokalnih banaka• Male banke preferiraju personalne kontakte

sa bankama te se stvara prostor za njihov rad – poslovanje i servisiranje manjih klijenata

• Velike banke razvijaju savremenu online komunikacijsku mrežu

Perspektiva

• Talas fuzije u bankarskom sektoru se nastavlja

• Manji broj većih i konkurentnijih banaka

IZBOR PARTNERA ZA FUZIJU

• Različiti intereresi za pristupanje fuziji

• Nije jednostavno izračunati troškove i koristi

• Osnovni cilj je da se poveća tržišna vrijednost banke

• Vlasnici kompeziraju rizik koji su preuzeli sa ulaganjem u banku

Dugoročna korisnost

1. Iznos dividendi koji ide naračun vlasnika akcija

2. Upoređivanjem sa stopom prinosa na kapitalnom tržištu za investicije sa usporedivom stopom rizika

Analitičko projektovanje fuzije

• Povećanje obima i diverzifikacija poslovanja• Povećanje profitabilnosti poslovanja- Prinos na akcije- Tržišna vrijednost akcija

Efekti akvizicije u praki su različiti- Povećanje aktive banke- Uvođenje novih proizvoda- Širenje mreže organizacionih jedinica

Nosioci incijative

• Top menađžment

• Povećana moć menađžmenta

• Veći dohodak

Očekivanja

• Tzv. Efekat sinergetike pri čemu treba da vrijednost proširene banke treba da bude veći od od zbira očekivane vrijednosti dvije bankarske firme

• Evaulacija banke se iskazuje kao:- Diskontovanjem profita u narednom periodu, tj

projektovanje vrijednosti nove banke- Koeficijent tržišne vrijednosti koji se izračunava

metodom procjene tržišne vrijednosti kompanije koja nastaje

Formula fuzije

V ( AB) >V ( A ) + V ( B)

SINERGETIKA

2+2 > 4

Domet očekivanja

• Moguće povećanje efikasnosti

• Povećanje ekonomije obima

• Veća fleksibilnost u formiranju finansijskog potencijala banke

• Kvalitetniji bankarski menađžment

Empiriska istraživanja - Rezultati

• Ekonomija obima u bankarskoj praksi nema veliku ulogu

• Veća je uloga novog menađžmenta i pristup kapitalu

• Veća banka – veća birokratija• Smanjenje transparentnosti• Menađžment dominira u odnosu na

ekonomiju obima

bankarstvo - prezentacije za vježbe

Documents

sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet...komunikacijske...

26.vjeŽbe: novac i poslovno bankarstvo

bankarstvo ef

elementi prezentacije

bankarstvo ispit

ugovori prezentacije

sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i · pdf...

islamsko bankarstvo

hipotekarno bankarstvo

ms - vzoktms powerpoint 2007 vježbe 1 2/15 osnovne opcije...

bankarstvo fikret

bankarstvo 13

novac i bankarstvo prezentacije 10-11

bankarstvo skripta

globalno bankarstvo

poslovno bankarstvo

seminarski bankarstvo

bankarstvo - predmet.sinergija.edu.ba

sigurnost internet bankarstva -...

izrada multimedijalne prezentacije - carnet · sadržaj...