a212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1931_42.pdf · e ~ t god. d. aibenu(., 18. llstopaua...
Post on 24-May-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
e
~
T God. D. aiBENU(., 18. llstopaua 1931.
što čekamo? Katolička Akcija je najveća potreb:1
svih naših župa. Sanl) ona je kadra, da donese obnovu 11 Kristu naših ela i naših grado\'a. Sv. Otac Papa Kaloličkoj Akciji posvećuje svoju najveću pažnju. l ovaj naš li 1, sjedinjen u jednome srcu i u jednoj misli sa Crkvom, sa Papom i sa našim Bi kupom, preporuća i zagovara Katoličku Akciju. To radimo, jer smo duboko uvjereni i stalni, da ništa ne može da donese ljepšega, boljega i većega ploda -pa i za ovozemni građanski život -koliko nadnaravni odgoj puka i inteligencije u društvima Katolič e Akcije. Nema podesnijega društva, di se okupi i odgoji u pravom katoličkom dubu naša uzdanica, ml adež, negoli su Križ arsko Bratstvo (Križari) i Križarska Sestrinstvo (Kr i žar ice) te društva Katoličkih muževa i Katoličkih žena za odrasle.
Nažalost maleni je broj svećenika,
jer samo u našim biskupijama Z11dra i Sibenika ima olw četrdeset župa praznih, a to je strašno! Dakako da su ovi veoma zaposleni i preko svojih sila, a ne maleni broj ih radi u vinogradu Gospodinovom, i ako su već dosta odmakli u godinama. No raz-
UtjECaj vjere n'a pojedinca, cbitelj i ljudsko društvo *)
(Nastavak)
Čovjek je rođen, da bude sretan. A bijeda je u· životu općenita. Njemački pisac Keppler kaže: .Pođi od kuće do kuće i svuda ćeš opaziti, da se trpi, na jedr.om mjestu očito, a na drugom prikrivene". Francuz Paulin je napisao: ,.Čovjek trpi još prije, nego počne misliti•. A stari gr~ki pisac Euripid je na jedncm mjestu kazao: ,.Plačite, kad se dijete redi , a mrtvaca nosite sa slavljem u grob". I sama sv. Crkva u molitvi "Zdravt
*)Govor gosp. Sibe Zaninović a, ad\okata iz Beograda - koR je za~jenlo književnika dra Veiimila Ceželića nit, koji je u udnji čas bio pozvan na voj n i čke vježbe -na javnom zborovanju 26. VII. 1931. prilikClm euharistijskoga kongresa u Visu.
vrat ne i jeje i ookvareno5t hoće da pr . t Kraljevstva Boijega prošire kraljev tvo otone. • e meta, da nas je malo! Sveta dužno t nas zove: u prvom redu pa ·enje duša na ·e uzdanice, pa onda i svih ostalih.
Sam na preuzv. Biskup, koji nam prednj ači svojim neprekidnim najpožrtvovn iJim radom, veli nam: "U grobu ćemo se odmoriti l Sada treba raditi!. .. " l on zaista radi. Slijedimo njegov primjer ! Gdje još nije ·mo omoval1 koje vjer ko društvo Katoličke \kcije, ne čekajmo više ni jed 1oga sata, već
radimo, jer neprijatelj ne miruje; a narod, u očaju radi glad . i ekonomske krize, red Jm pada žrtvom razyratnih protivusocijal nih i protivuvjerskih ideja boljševizma l e budimo dakle izdajice duša voga naroda u ovom teškom ča~ u l t e oklijeva jmo, već se odmah stavimo svuda na posao, eda ne bude ela, ne bude župe bez organizacije Katoličke Akc1je.
!slina, treba sve du$e spasili, ali na mladež moramo osobito baciti svoj pogled, za nju moramo najviše raditi, da je okupimo u Križar kom Bratstvu i Križar -kom Sestrinstvu, da tu bude zadojena kršćanskim .dealizmom i odgojena u vjer kom i ćudorednom
Kralj ice" nazi a ovaj život "dolinom suza". Pttaćemo e onda, za r očajanje nije opravdano, zar brodolom ž1vota nije siguran? A mi ćemo odgovoriti: Jest očajanje je opravdano, brodolom je neizbj živ, ali samo onda, ako smo
·ostali bez luči vjere. Jer jedino nam vjera kaže, gdje se nalazi prava sreća. Ona nam kaže, da nijesmo rođeni za taj svijet, pa nas radi toga sva bogatstva, sve časti, sva uživanja ovoga svijeta ne mogu učiniti sretnima. Ali nemojmo misliti, da nas vjera uči prezirati ovaj život. Ne, vjera nam kaže, d~ je oyaj život jedno,, i (tp veli~o doora vwa n~m kaže, da s~ radujemo životu. Vjera nam kaže, da je život borba, .Mtlitia vita hominis", a to znači, da je vjera protiv svakoga mrtvila, duševnoga i tjelesnoga. Vjera je na
Poitarlna plaćena u g<:>tovu
Broj 42.
duhu te da je pasimo od moloha bludnosti, pijanstva i igre - tl je spasimo Crkvi, narodu i obit ;lj i.
Taj pastoralni rad, ako Je uvijek bio velika dužno-t za sve svećenike
u pro~losti, tta je dužno t i sadašnja ti, a b .će i u budućnosti, jer je mladež naša nada, naša uzdanica. Za njezino dobro moramo raditi, pa i ako nas to stoji truda, prcgaranja i žrtve. Koju godinu ka:.nije kak o se blago iva av taj rad i znoj oko omladine! Koju godinu kasnije ona po taje naše veselje, naša radost, dika Crkve i naroda.
Zato kao katoličko glasi!:> ovih bi :.:upija molimo i zaklinjemo sve sv · ćenike i dobre katolike vjetovnjake, da ne čekaju više ni časa, već da se odmah stave na posao, odazivajući se pozivu sv. Oca P:;tpe i našega Biskupa, koji nam opetuje glas vrhovnoga Vođe i Pastira.
Ako bi svećenstvo željelo, da bi e držali specijalni tečajevi Katoličke
Akcije za vođe i duhovnike, eda budu što bolje upućeni, neka nam samo to jave i naše će se uredništvo vrlo rado i svojski za to zauzeti. R.adimo, žrtvujmo se i molimo, pak će i dragi Bog pomoći! }oje
taj način pobornica kulture i napretka. Vjera nam kaže, da moramo trpjeti i križ nositi, kao što ga je nosio sam Bog-čovjek . Ali vjera nam kaže i to, da sve patnje, svi križevi nijesu ništa drugo nego čišćenje, kroz koje moramo proći, da bismo bili dostojniji Onoga, koji je rekao:" Vi svi, koji prolazite putem, pogledajte i vidite, ima li boli, slič
ne boli mojoj u. R.adi toga mi kršćani katolici, mi, koji 21amo smisao života; mi, koji poznamo otajstvo boli, mi nikada ne očajavamo. Mi smo puni životne radosti 1 životne energije. Mi smo proti;-nic~s, ake melanhonije i blijedokrvnosti. ~i smo radnici napretka, mi smo zatočnici kulture i civilizaci je, mi smo pobornici i moralnog i materijalnog napretka čovječanstva. Ali mi uvijek držimo na pameti, nikada ne
MisiJskl đan Nije daleko 18. listopada, koji je
određen ove godine, da se od vjer
nika po cijelom svijetu sabire prinos
za uzdržavanje i razvijanje katoličkih
misija. Ovo je dan, sada već historičan
i tradicionalan, u koji se ujedinjuju
svi katolici u gorljivosti i simpatijama
po svim krajevima zemlje, gdje Križ
Isusov sjeća· na ljepotu i pobjedu vjere,
svijetleći sa čvrstih toro jeva katedrala
ili sa čednoga vrha koliba. Dan taj
molitve i agitacije, dan propagande i
organizacije budi lij ene sa•tje ti tolikih
katolika; potiče na življe i djelotvor
nije oduševljenje sve ljude, da tako
razumiju, da nema ni ljepšega ni do
brotvornijeg apostolata od onoga , koji
se vrši u korist misija. Goleme su potrebe katoličkih mi
sija. U Kini, koja se neprestano crveni
od krv i treba marno popravljati štete
na cr kvama, <:kolama, kolegijima, si
roti tima, lanovima mi io nara. Te su
štete od r azbojničk i h, vrlo često uža
snih navala. Bolne u štete, koje e
od vremena do vreme na ponavljaju,
a dolaze od skakavaca. Ovi uni tuju
najpotrebn ije uvjete za život. Nadalje
poplave, koje upravo haraju po ne
doglednim pokrajinama i šire žalo t i
strahovitu bijedu. Tako ima mnogo i
premnogo pnlika, da širokim rcem
pomognemo i branimo mi ionare, e
stre i urođe nike, koje je bijeda i vjera
pobratila i povezala. Tako postaje kruh
misionarev, koji on dijeli sa :, iromašnim
urođenicima, veza ujedinjenja, odakle
zaboravljamo, da su matenjalna dobra
samo sretstvo, a ne cilj, sretstvo za
lakše postignuće konačnoga cilja, du
ševnoga savršenstva. Zadaća je svakoga kršćanina kato
lika, da u sebi izgradi ovakvoga čo
vjeka; čovjeka, koji duboko shvaća
smisao vjere; čovjeka, koji ni u naj
težim životnim prilikama ne napušta
načela Kristove vjere i Kristovoga
morala. Jer samo na taj način mi će
mo u sebi stvoriti Kraljevstvo Kr i tov o;
samo na taj način će naš život dobiti
svoj puni misao. Znajmo i to: Uza
ludne su proce ije, uzaludni euhari
stijski kongresi, ako mi Krista ne oži
vimo u sebi, ako srce svoje i dušu
svoju ne preporodimo Njegovim na
čelima. Nemojmo da nam Krist reče,
kao što je rekao Židovima: "Ovaj me
izvire tolika moralna i građanska do
brobit za narode. U l n d i j i, kolijevci stare kultu re,
gdje nova VJerska i umna kultura na
preduje donoseći duševn'J zdravlje, za
htijeva sudbina onoga čudnovatog
na roda, da e osiluju nove v~like cr
kve, koje moraju biti utočište za mo
litvu i duboko razmišlJanje; nove škole,
gdje se mora po mogućno)ti mlađi
naraštaj privezati uz istinu evanđelja;
sirotišta i bolnice, koje - dijeleći
blago kršćan ke ljubavi - moraju
sklonuti zabludjele i nevjernike, da ci
jene dobrotu kršćanstv3, koje sve ob·
navija. U Indiji ima čitavih ela, koja
sa simpatijom gledaju u na·e misije.
l bila bi laka pobjeda u onim selima,
da im 1 dosta misionara sredstava i
da odgovaraju nadama potrebama
onih stanovnika. _l to u tako ogromni tro · kovi u
Af rie i, koja j:! nekoć bila tamna, a sa
da ra vi jetljena svijetlom, ko je u raz
nijeli eria nici evanđelja 'JO vim nje
zinim pokrajinama. Prema novom ·kol-
kom zakonu, koji su izdale kolon ijalne
vlade, nij e više moguće da misionari
učitelj i predavaju u drvenim i slabim
dvoranama. Treba toga graditi s kraja
na kraj niz bezbrojnih škola, koje će
po solidnosti, po higijenskim potreba
ma i po ·tavljenim pedagoškim zahtje
vima po ve odgovarati novim ojred
bama z~konodavstva. Sve to zahtijeva
obilna sredstva i tehničku spremu u
čitelja obih spolova, da misijske ·kJle
narod hvali samo ustima, a srce je
njegovo daleko od mene". Od iskre
nog i pravog preporoda pojedinca za
visi preporod obitelji, preporod naro
da, preporod cjelokupnoga čovječan
stva. Najvažnija društvena stanka, od
koje uglavnom zavisi budućrwst i
sreća čovječanstva, jest obitelj. Solidna
i moralno zdrava obitelj je bitni NsLov
svakoga naprett<a. Kako se obitelj te
melji na braku, to od olidnosti i
čvrstine braka zavisi i solidnost i čvr
stina obitelji. Hvala Bogu, u našim
krajevima su još uvijek i brak i obi
tt!lj postavljeni na čvrsre oJrJove. Ali
svuda nije tako. Moderan čovjek iz
gubivši busulu života, izgubio je i
pravi smisao braka, pravi pojam obi
telji. Katolička vjera nam preko sv.
uzmognu izdržati natjecanje sa musli
manskun i protestantskim; da s njima
možemo vojevati u ime svetoga prava i
šinti evanđelje u onim zemljama, koje
su plemenitom žrtvom okupane u naj
čisto· krvi uga n dskih mučenika.
Na vid ku je dakle jedna opširna i
općentta izgradnja, koj~ ne možemo
izvršiti bez potrebnih sr~dstava. Ako
gledamo prosvjetno misijsko polje, onda
vidimo, g 1je se dižu na sve strane
kolegiji, u kojima se kultivira moralni
i civilni odgoj mladeži; nadalje velike
šltole, osobito katolička sveučilišta kao
u Pekingu i Tokiju, koja su kršćanska
intelektualna središta u golemoj kine
skoj republici i u japanskom carstvu;
pomislimo li kon.!čno na vojsku mi
sionara i se tara, raspršenu po cijelom
svijetu, pa i na drugu mnogo veću
vojsku katekista, koji su vjerni sarad
nici na ~ - h misionara, kojima valja naj
potrebnije dati: kruha i odijela; još
troško ·i zg crkve, kapelice, misijske
po taje, za škole i dobrotvorne zavode,
onda lako možemo hvatiti, kolike i
kal<ve e vote traže, da se zadovolji
mnogim i različnim vjerskim i socijal
n m zahtjevima, koji su katkada i kroz
indi vid • 1lni. U t avnju ove godine 1931. podi
jelilo je Papinsko Djelo za širenje
vjere medu sve katolićke misije svijeta
dobri 65 milijuna talijanskih lira. Po
trebe ra-tu " dana u dan. ~iroki i na
gučeni Apostolski Vikarijatj, koji obu
hvc~taju 10, čak i 20 milijuna stanov·
nika, rJ ~dijeljeni su i u razdijeljenim
po 1 rajinama osnovani novi Vikarijati i
AHgu;,tin~ ka !e, da s~ dj~ca, vjera i
sakran Lnat dAPFat ra~j ~ojih je i brak
dobar. Prema tome mi brak poimamo
kJo vršenje Božje zapovijedi1 kao duž
nost međusobnoga moralnog i mate
rijalnog pomagl!uJa bračnih drugova,
kao dužno::;t rađanja i dužnost odgoja
djece. Jer se ove dužnosti mogu pra
vi)no ispunjavati jedino uz veliku P<?
moć Božju, i to u čvrstom nerazdvoj
nom br!!ku, Krist je qraJ< Lzvi,io na
čast sakramei,tJ i ~..ao u~i.l je j\.arak~ey
nerazrj~šivosti .• ~to je Bpg SfiSta,vi~,
neka čovjek ne razdvaja!• Ali današnji
.;ovjek. zaborav vši svoj konačni cilj,
sm11trajući, d11 je Olfaj živpt sye, on fe iz pojma braka izbacio pojq,m duiru>
sti. Moderna poganština je poprimila
nazpre stare p,oganštiJ?e, pa je od
vjere otuđeni čovjek shvatiQ brale sa-
a -lslilma va i :oje la~
nove Apostolske Prefekture, koje tako olakšavaju širenje evanđelja i donose više koristi. Osnovane su širom i neovisne misije, da se obrate osamlje ni narodi, koji su još uvijek u tminama poganstva i ll bezumnosti zablude.
Iz svih tih razloga se nameće
veoma velika d!lžnost za propagandu. Općenita ekonomska kriza, koja je u prošloj godini imala žalibože odraz kod sabiranja za fond Društva za ši· renje vjere, treba nas potaknuti, da jače radimo. Ustancvljeno je, da je u času akutne ekonomske i socijalne nevolje, gdje je DŠV bilo dobro organiz.rano, bilo malo ili nikakve štete od te krize. Ali, gdje je ova organizacija manjkava, prinosi -su se odmah znatno umanjili. Ova činjenica treba da nas potakne, da dajemo što više stalnih prino5a za Papinsko Djelo za širenje vjere i da navrijeme organiziramo promišljenim sredstvima misijski dan l~- listopada.
Misijski apostolat je apostolat civilizacije. Zato svima, kojima ie na srcu moralni i civilni napredak čo vJečanstva ,
ne mije biti svejed no, hoće li taj dan uspjeti il i ne ; dan , koji bi morao biti tnumf mis ij~kog ideala. U taj dan neka u . vakoj katoli ćkoj crkvi , u svakom oratori ju, u sva koj čt!dnoj kapeli oživi vjera vjernika! Neka milost oduševi sve, da se uzdignu žarke molitve, da bi Bog, koji ozdravlja narode, dop ustio, da svi budu otkupljeni u riječi i Krvi Kristovoj. Isto tako neka u onaj dan katolici svakoga roda i plemena, ujedinjeni u plemenitom natjecanju bratske ljubavi, . ,,,., . ..-m . ., . t" ;, • ,
mo kao izvor užitka. Načelu nerazrješivosti braka suprotstavio je slobodnu ljubav, rađanje djece srnafra kao nepodnosivi teret, a or1goj djece povjera.va sluš~inja.ma, d; dllj!\ma i guyeruanta-p]a. l qejl}oa.č~o)l;l vremenu ij
p*os j.e<Aqo katoli~k~ Cr~yfl ima st,n}elosti da se sp(>rptstayi. Jedi1_1.a 9na danas u svijetu stqji 1'1~ braniku pra-
. voga shvatanja braka i obitelji; jedino ona u praksi i nauci brani n razrješivost qraka; jej:linp pna yčJ i o,po,minje čovječan&tvo, diJ Je sp,reč~vanje poroda gr,ijeh prema Bogu, narodu j čovje
čanstvu; jedino ona se · neustrašivo bori za pFavo obitelji na odgoj Cilje€e. Baš današnji slavno vlltdajući Papa Pio XI. svojiJ:Q encikljj(ama o krš~ns~qm bra)<u i o odgoju mladeži jasno dokaz,lje, da je katolička Crkva
.. .&TOLJ~
dadu veledušno svoj prinos za najsvetiji od svih ciljeva. Svaki dar je kr u h, koji se đaje hrabrim apostolima kršćanske civ ilizacije. Svaki dar toga dana biće dobitak jedne duše ~a blago milosti i sjaj istine. l u koliko bude veća sabrana svota, u toliko je bolja suradnja na širenju Kraljevstva Kri5tova, koje je Kraljevstvo ljubavi, bratimstva i slobode. Biće to bolji dokaz zahvalnosti, koju kršćan ki i civilni svijet daje ovim nepobjedivim glasnicima, koji su ostali kao predstraže u pogibeljima, u borbi, u pljačkanjirna, u zaraznim bolestim~, svjesni svoje dužnost i, na vojničkoj službi, a da nijesu uzmakli ni koraka od one slavne zastave, koju je Pio XI., veledušni misijski Papa, povjerio srčanosti i hrabro5ti svojih junačkih misionara.
U Rimu , u jed ištu Propagande, 20. kolovoza 1931.
Predsjedni k: t Karlo S alotti, m. p. naslovni biskup Plovdivski u Traciji - Propagandin sekretar.
Generalni sekretar: L u i g i D r a g o, m. p. A;)Qstol ki protonotar. A. l.
Opaska: Tajništvo vr hovnoga vijeća DŠV. naglasu je u posebnom dopisu, da bi se gg. svećenici žrtvoval i i potrudili , te DŠV. sis tematski organizirali po dese tnij ama . Taj način je veoma važan i donosi mn ogo kori:;ti.
U Ljubljani, dne 12. rujna 193 1. N g.rodni odbor DŠ V. za ju a-osla vij u Prino i i darovi ·Š l iju se na : M i-
sij s ka pisarna, Zagreb, Palm oti ćeva ul. 31, te će se sa najdubljom zahvalnošću bilježiti i javno za njih zahvalit i .
najveća zaštitnica obitelji, najmoćnija
propovjednica morala, najjača zatoč
nica slobode i najveća pobornica prayoga napretka. Sv. Otac Pap11 u svojoj enciklici o kršćanskom brllkJJ kaže: "Da bi se iz braka mogli dobiyati ~ejjepi plodovi ~od sv.ih q~rodl) svega svijeta i svakoga vremena, moraju se u prvom redu duše ljudi prosvtjetliti nepatvorenom naukom Kristovom o bHlkp , zatim je potrebno, da kr~ćamki supruzi, o~rijeplj~ni u slaposti syoj ih volja unutarnjom milošću Bo!jom, sav syoj rad i mišljenje prilagode onom nrečistorp za~onu Kristovom, u kojem t{i t f
će nji~i mir i blflžeqstvq ~a se i za svoju obitelj". Vjer11 j~ Kristova dakle je~ina, koja je kadra, d11 pojedincima i čovječanstvll diide čvrsti osnov napretka i razvitka u čvrstoj, solidnoj i
Proslava 1500. godišnjice Efeškoga sabora u Ražancu
Na Ružarlcu 4. l. mj , crkveni god župe raža n ačkc, slavila se ondje 1.500. godišnjica Ef~koga koncila za sav podgorski dekana t. Bez Ikakve reklame na sam glas o toj Bogorodiči
noj slavi dohrll lo je u Ražanac vel iko mnoštvo vj erni ka Iz okolice sa svojim župnicima.
U lijepo Iskićeno) župnoj crkvi iznutra l Izvana u pred večerje kao l sutradan bila je Gospina ve ć e r n j a s li>topadsko m pobožnošću. U 9 sa ti navečer p očel o je n oć n o kla nja nje presv. Sakramentu, koje j e redovito obavljalo svakoga ata sata po 13 do 15 obitel ji do 3 1 ,
sata ujutro, kad je bila prva pj evana sv. Misa s propovijed u. Zatim j e slij edila t e of or I č n a pr o e e s i j a sa v i jeća ma, koja je ostavila nezaboravni utisak na svima onima, koji su bill svj edoci njezine ča robno·tf .
U l O s. ·lijedila j e svečana sv. Mis a uz asistenci ju l propovijed o sv. Bogorodici, a po tome dr u ga procesija sa kipom Gospe Ružarice, kojoj su prisustvovali- kao i noćnoj -škol ka djeca, drušlva l bratovštine, vlast i sa g. ninskim opć. načelnikom pl. Regnerom na čelu
i petorica svt!ćenika. Vrhunac slave bio je čas,
kada je pred crkvom ilmedu la1•oluka bio postavljen kip Majke Božje l Izrečena p o s v e t a po vlč. dekanu, dok su vjernici, ganuti do suza. opetovali za njim ri J eči po;vetc l sa .o Marijo, mlli gla ·· zaključili ovaj lijepi 1jcr ki iskilz.
Katolićki život u Beogradu Nedavno jt: blagoslovljen novi sa
mo tan oo. lazari ·ta na Čukarici. 6. rujna osnovana je nova MariJina kongrPgaclja djevojaka . Obnovljeno je drušlvo katoličkih zanatllja, ko je broji 60 č l an o va . U župi Kri ta Kralja osnova no je pj ev ačk o društvo sv. Cecil ij e. U beogradskim o novnim škola ma ima oko 2.000 kat ličke djece. a u sredn jim škola ma ima ih preko 500.
jakoj obitelji ; u obi te lji, u ko joj bračni drugovi ne izbjegavaju bračn i teret; u brak J, koji se ne za niva na prolnnoj tjelesnoj pohoti , već na čvr&tim osnovirna dubokoga č uvstvovanja duše. Vjer:~ Kristova je jed ino kadra , da rrd :tel j.m:1 ulij e duž n r~l ljub~ vi i požrtvo 1· anjJ prema djeci; vjera je jedino spo obn11 , da u dječj P duše ulij t: svijest o rt.d iteljskorn auktoritetu. Jedino po vjeri ir moguće ro. t i ći trajnu saglasnost i ljubav m eđ . supru zima, a mir, Ski ~ Qn q . f, požr1yr Vlln j ~ i gošlovanje 1zrnedu dj ece i roditelj a. Nije stoga nikakvo čudo , da su tlloog i ugled r] i držav 11 ic i. ~ocio l ozi i politi čari, povodom posljednj1h Papini h enciklika, javno posvjedo či li i priznali, da je katolička Crkva sa svojom naukom o braku i obitelji na jj ač i stup socijalnog i kulturnog na pretka čovječanstva.
(Svršiće se.)
•
..
atra."" 4.
LISTOPAD li
18 ~ Svjetski .Misijskl Nedjelja l Dan - - l
Po čtfavom Jwio ličkom svijetu se u nedjelju 18. /islopado moli i ·sakuplja milodare zo Misije. Čita oci naši, pristupile i vi logo
dana .TlU sv. p6cPSI i namijen ile je za uspjeh Misija/ Molite, mncgo molile/ Pohodile misijske priredbe l Dajte rado svoj milodar l
Za najveću štednju u korist stradajućih
Kolnski kard ina l S e h u lt e izdao j e posebn u okružnicu svećenstv u obzi rom na težak ocija lni polož<> j u Njemač ko j.
On upozorava na p r edstojeću zimu, koja će biti teža od ije dne pos li jeratne zine. Ako ika da, a on o sada treba da se iskaže kršćanska ka rita (dobrotvorno t) . Javna, državna br iga za b ij edne ima se potpom oći . No ona n e može da naf.Iomjesli dobrotvo ra n rad pojed inih župa. Pora di toga neka se od rujna u pr il iče posebna sa biranja u novcu kao i u robi .za b1jednike. Da se pom ogne strada ju ćem srednjem staležu, obrt nicima, treba im na ć i za-poslenja kod crkvenih ra dnja, koj e se jmaju izvršiti, gdje je to 1kak o moguće. Kod ovakvih radova, koj i se im<tdu odmah na plaćiva l i , treba u prvom redu uzet i u obzir pri padnike dotične župe. R.edovi su pozvani, da po mogu ćn osti povećaju djelatnost svoj ih p u č ki h ku hinja . Katol ičke organizaciJe neka se ustegnu od svečan ost i , koje i;i.,kuju velike tro kove.
Kardinal n&reduje ujedno, da se održavaju j avne molitve i prepo ruča
n a jveću štednju u korist lradaj uĆih.
KATOLIK roJ 42
-Iz katoličkoga 5ibenika D ADESETIPRVA EDJEWA PO D HO
VIMA. U nedjelju 18. t. mj. je XXI. nedjelja po Duhovima. Kod sve prirodne plemcn~tine
našega srca i s ih dobrih uzora ne možerr.o e odrvati oapastovanjlma đavolskim i duhu po· hlepe tez milos!! Božje. A mil st Božja jaka je i svemoćna kao l sam Bog, koji sve drži u svojoj ruci. Jedino što j oj se donekle i za čas može su pr th itl, jest naša slobodna volja . No konačno rro ra podleći stvor, koji se usudio proti \ no htjeti od Stvoritelja sv ga - na sudnjem danu ... To je naul< dana ' nje poslanice i
sv. evantlelja.
MISIJSKI rAN. U nedjelju 18. t. mj. će sc i u našem gradu proslaviti J\1isij ki dan. Ujutro će u 7 sati sve Križarice i Male Križarice imal i zajedničku sv. p rlčest u crkvi sv. Ivana, koju će namijenili za mi ije. Po svim crkvama će se toga dana govoriti i saku ljati mil tinja za mi ije. Uvečer u 7 sati biće u • Katoli· čkom Domu· misi j ka priredba, na kojoj će uz prigodno pn da anje i deklamaciju biti l jedan dječj i igrokaz i pjevanje pjesama u j eziku uroden!ka. Ulazna cijena je: Din 5 za sjedalo, stajanje Din 3 za oc!r asie, a Din 2 za omladi nu. Milodar! u k r bl katollčhih misija pri· maju se sa zahvalnošću. Moći će !C tu naba· vili i mlsijske dop!~nice i olo ke le .Misijsk i kalendar• za g. 1932.
VELI KI BLAGDAN KRI STA KRAUA U CRKVI 5V. LOVRE. 25. t. mj., to jest u četvrtu nedj el ju, svetkuje se po cijelom katolickcm svijetu novi i znamenil! blagdan Krista Kralja. U crkvi S\' . Lovre pros l aviće se, kao i prošlih godina, s o obitim slavl jem. 22., 23. i 2·1. t. mj. održaće se svečana trodnevnica, pr ko koje će
e moliti Zlatna Krunica l Litanije Srca Isusova.
.SOCIJAL NA REVIJA •, mjesečnik za kulturu, ekonomiju i socijalnu politiku. Prvi broj je već osvanuo. Moramo priznati, da je potpuno zadovoljio. U1 ednik P?.m je s prijevodom . Đa volje izmetine• od Giov. Papini-a pokazaosvoj dobar uku , a člankom . Ri j eč- d\ ije o socija lnom pitanju pr igodom pitanja ncupo lenosll" 1az\•io je na jedan fin i način glavne smjernice k ršćan -
koga socijallzrr.a. Mislim, da do sada nijesmo čitali ovako ja!an članak o tom pitanju. U njen u su dane i sr. jern ice, koje C:e n je ečn i k slijedili. Nadnij e Imamo nada S\ e interesantan t lanak od Fr. W. foen.tera .Socij&lni rad tudentske omkdlnc u Eq;lc koj l Arredci•, u koj em e ističe, hako za upoznavanje radničkcga pi·
tan jn ni j t covoljno proučavati knjige, već je bitno ži jeti s radnicir: a u j edne, da u ko ne~tane om diobe, onega j aza l2mcdu jednih i drugih . Done t na j e izjava nadbiskupa Ko rd~ ča
o J;apilali7n u i .ocijalnoj relolll i, a znlim slij~di
aktue.ni člar. ?k o agrarne j reforrr.i u Dalrr a elji.
01im toga jcš !rr a nekih v oma zan imlJi \ lh manj ih članaka. - Urednih'll g. Boži Du lib i ću
čes l itamo na ovako lijero ~:ređeno j reviji, koja je kod na., u doba re\ . 11 , lr~k unik!. m ove; vrsti. 1'\nšim čitaocima pre1 orLčamo, da je narul c. NarLčt:je se na ad n L: l p r ara • 5 0C'IJO/ne
l t •·ue · - S rbttHk. 1 o~ i pr• 1 J 'i. Pretplata god l ~nja Din 60.
l\ STVO KATOLIČKIH MUŽEVA U ŠI-BENIKU Imate u nedjelj u 25. t. mj., na blagd8n Krista Knlja, S\OJ sastanak a izborom L'pra\e . Sastanak će se držati u ve likoj dvorani Biskup~!, g Daci-e g S jen Eniš ta u 5 sat! p. pC" dne. Ovim se mole sv i čiB novl, da izvole coći i da set< m co edu jo~ koga dot. rC' g ka tolika, eda se broj elanova pO\ e<' a. - Uprava.
Svake vtče ri b i će l propovijed. Teme propov ijedi su ove: 1. Ljubimo Kri ta Kralja! 2. Ljubimo podložnike Krista Kralja! 3. Krist Kralj naša JzJoiba ručnih radova
u korist misija nada i utjeha! Ove veče1nje pobožnosti o ladiće skladnim pjevanjem pj evački zbor Društ,·a Presv. Srca Jsuso a. Svake večeri bogoljubnost
poči ma tačno u 6.30 sati. Da Kri t Kralj doblje Od 18.-26. t. mj. uključivo zadovoljštinu za sve uv1cdc 1 bezal,onja, koja biće U >Katoličkom Domuc mu se dan i noć nano e od nchnrnih grJeSnika i odmetnika, st ga će pteko cijele ol'ožnostl (u gornjim dvjema sobicama biti Izloženo S v e t o t a j s t v o na Ida janje. A d ) i J žb na samu svetkov inu lzložić e se Presv. Sa- na prvome pO U z O a k r amenat od ll sali pdje podne do 5 sati rsznih lijepih ručnih radovs, posli je podne.- UprO IJtl Crkve. koji se prodavaju u kori~t
VIJEĆE KRIŽARA. U nedjelju 11. l. mj. )( a1oJilldh misija. lzJofba Će nljf no Križar~ lw Brats!\ o održalo je s\• oje go-dišnje vijcčc, na kojemu .e biralo novo \'Od- biti OfVQf('f a SV8k0g8 dana stvo. a vijeću !ll do adašnji od born~ izd je- u j utr o od 9-12 sati, a pop ostill o svom radu kroz prošlu g(dinu:\z izvje- dne od 4--8 . sati. 'taja razabrali s mo, da križarska ideja rolsko,
all stalno napreduje u našem gradu, bez bl: ke Katolici dođite l Otkupite 1 reklame, tc dn sc na o~obit i na in mnogo Č uradilo na vjerskom l prOS\je tno·odr,ojntm ro· lt oji taj ru ni rad l Nabavi-
SAT KLA JANJA. U četvrtak 22. t. mj. o- Iju. Dosadašnje voe\stvo dalo je cdrcku, te je ćete lijepi Ukras za SVOjU blčajnl tjedni sat klanjanja u stolnoj balilicl sv. jednogla no izabrano novo vod Ivo iz mladih kuću i ujedJIO pomoći kato-Jakova, spoJen a listopadskom pobožnošću, redova. Nadamo e, da će ono s mladenačkim
počeće u 6 at! uvečer. poletom na ta\' ili rad prijašn j ega vodstva .) ličke misije l .KATOLIK" l z l azl ava.kog tjedna.- GocUi n.Ja pretplata din so.- - Za lnozemat"Vo d'toatJullo. - Orlaal po naro6lhj tarifi. - Vlaanlk l ~odgovorDl uredDlk : ave6. JOSO ~ELIClliOVJČI, Slbe:alk, ulJe& av. m.artllla. - Ađrua uređnfiha l •prave : Slbenlk, poi t. preUDao .17. - Sta mp& : :ra ~ )la '!lill ata, brata Matačić J)k . Petra, Jlređat&"Vmk 'VJelr. llll&ta6lf
V'
b Iri č
n
sl o
top related