23920234 menadzment informacionih sistema
Post on 04-Apr-2018
232 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
1/252
Menagement Information
Systems
( M I S )
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
2/252
Razvoj informatike tijesno je povezan sprimjenom teorije sistema i sistemskogpristupa naunog istraivanja.
Pojam sistem je izveden od grke rijei
to systema , a to oznaava cjelinusastavljenu od dijelova. Kada je u pitanjutehniki, pa prema tome i proizvodni sistem
podrazumjeva se skup i relacija izmeu njihi njihovih karakteristika integrisanih u ciljuostvarivanja odreenog cilja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
3/252
Postoje mnoge razliite definicijesistema,ali mi emo se bazirati na onukoja kae da je:
sistem je organizovana cjelina
koju ine njegovi elementi povezanina odreeni nain, a njihovimmeusobnim djelovanjem, odnosno
interakcijom postiu se odreeniciljevi funkcije sistema.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
4/252
TA JE SISTEM ?1. Sistem je skup meusobno poveza-
nih elemenata,
2. Elementi sistema osposobljeni su zaobavljanje razliitih funkcija to je ipretpostavka njihovog udruivanja u
cjelinu,3. Sistem razmjenjuje materiju, energi-ju i informacije sa svojim okruenjem,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
5/252
Procesi rada proizvodnih sistema
predstavljaju nizuzastopnih progresivnihpromjena stanja sistema u vremenuizazvanih izvoenjem projektovanih
operacija rada koje obezbjeujupretvaranje ulaznih ( resursa ) u izlazne( proizvidi ) veliine na nain koji je dat na
slici 1. a u skladu sa postavljenomfunkcijom kriterijuma .
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
6/252
sl.1.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
7/252
Upravljaki sistemi imaju za osnovu podlogeodreene ciljevima i projektom sistema u smislu:
Postavljene funkcije cilja na bazi predvianjapotreba i potencijala predmetnog sistema,Postupaka promjene stanja na relaciji ulaz/izlazsistema,Saznanja o kontrolisanim i predvianja dejstvanekontrolisanih promjena,Ponaanja parametara postojeih sistema u
prolosti odnosno predvianja za sisteme u razvoju,Poznavanje karakteristika projektovanogupravljakog sistema(runi,mehanizovani,automatizovani ).
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
8/252
Izuavajui procese upravljanja u sistemubilo koje vrste , kibernetika je uoila dvije
komponente bitne za njihovo upravljanje, a tosu :Informacija iPovratna spregaKvalitet upravljanja je u direktnoj zavisnosti
od kvaliteta informacija. Zato se kodprouavanja upravljanja posebna panja
posveuje prouavanju informacije, jer sepokazalo da bez pouzdane informacije nemakvalitetnog upravljanja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
9/252
Drugi bitan elemenat kod upravljanja jepovratna sprega. Da ta sprega ne postoji ne bi
se ni moglo govoriti o upravljanju. Povratnasprega je zapravo veza izmeu izlaza i ulazasistema. Pri tome se polazi od injenice daizlazna informacija govori o kvalitetuupravljanja, odnosno saglasnosti izlaza sapostavljenom funkcijom cilja. Ukoliko ne postojisaglasnost, tada upravljaki sistem ( sistem
koji vri upravljanje ) vri regulacijuupravljakih aktivnosti. Regulacija se vri naosnovu povratne sprege, odnosno povratne
informacije.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
10/252
Sl.2.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
11/252
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
12/252
Mogue je poistaviti opti model mehanizmaupravljanja :
Postavljanja funkcije kriterijuma Fk u obliku
niza, kvalitativnih i kvantitativnih, parametara kojiodre-uju izlazne veliine sistema Yj,
Upravljani sistem S pod dejstvom poremeaja Z
Kizazvanih ulaganjem odreene koliine energije
pri neizmjenjenom stanju ulaza u postupcimafunkcionisanja sistema mijenja nivo izlaznih veliina.Ovo odgovara zakonu o odranju energije. U
rezultatu se javljaju odstupanja od projektovanihstanja. Pokazatelji promjena su podaci p, ijimureenjem - obradom OP, se dobijaju informacije - Ii
relevantne za ocjenu stanja,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
13/252
Izlazna informacija - Ii o stanju sistema ulazi u vor
odluivanja OD u koji takoe ulazi i informacija -Iuo projektovanom stanju sistema.Uporeenjem ulazne iizlazne informacije dobijaju se podloge za ocjenustanja i veliine odstupanja od projektovanih izlaza,odnosno podloge za projektovanje postupka za
podeavanje rada sistema, Projektovanja postupka podeavanja dejstva Dp usmislu pripreme p koji imaju za cilj promjenu stanja( promjenu predznaka u povratnoj sprezi ) odnosno
suprotstavljanje dejstvu poremeaja Zki dranjeprocesa rada sistema S u granicama dozvoljenihodstupanja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
14/252
Opti model mehanizma upravljanja
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
15/252
Poto proces rada radnih sistema ini niz
progresivnih promjena stanja izazvanihprojektovanim postupcima rada to se opisanimehanizam upravljanja odnosi na svakipresjek sistema u smislu: Odreivanja parametara funkcije kriterijuma
za dati presjek postupci rada, Projektovanja postupaka za promjenu stanja
u posmatranom presjeku i izvoenjapostupaka,
Mjerenja kvaliteta promjene stanja ( izdva-
janja podataka ),
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
16/252
Prenoenja izdvojenih podataka u si-stem za obradu podataka i njihova obrada
u cilju dobijanja relevantnih informacija, Uporeivanje ulaznih i izlaznih info-rmacija i utvrivanje razlike : Ir = Iu-Ii ,kao podlogu za projektovanje postupakapodeavanja sistema , Projektovanja usmjerenih, racionalnihpostupaka podeavanja u cilju odranjaili vraanja sistema u granice dozvoljenihodstupanja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
17/252
ta je teorija informacija?Teorija informacija je u osnovi
matematika disciplina koja kristimetode teorije vjerovatnoe,matematike statistike, teoriju
grupa, teoriju igara i druge oblastimatematike.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
18/252
Norbert Viner informacijom nazivasadraj onoga to razmjenjujemo sa
spoljnjim svijetom dok mu seprilagoavamo i dok utiemo na njegasvojim prilagoavanjem.
Informatika je nauka o racionalnojobradi informacija, prvenstveno pomouautomatskih maina, kao nosiocu znanja ikomunikacije u oblasti nauke,tehnike,ekonomije i drugih podruja djelatnosti.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
19/252
TA JE INFORMACIONI SISTEM ?
Posmatrano sa informatikogaspekta informacioni sistemi su skup
metoda, postupaka i resursadizajniranih tako da pomau dolaenjedo cilja.
Dj l k
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
20/252
Djelatnost svakoginformacionog sistema moe se
dekomponovati na sljedeeaktivnosti:1. prikupljanje podataka,
2. obrada podataka,3. memorisanje podataka i
informacija,4. distribucija podataka i
informacija korisnicima.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
21/252
1. RAZVOJ INRORMACIONIHSISTEMA
Informacioni sistemi su u svojojkratkoj istoriji proli kroz nekoliko faza
razvoja, koje danas uglavnom moemosintetizovati na sljedei nain:1. elektronska obrada podataka EOP
2.upravljaki informacioni sistemi UIS3.sistemi za podrku odluivanja SPO4.ekspertni sistemi - ES
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
22/252
Sa aspekta problema upravlja-
nja, namjena ovih informacionihsistema se svodi na:1. analizu poslovanja,
2. donoenje operativnihodluka,
3. donoenje taktikih odluka i4. donoenje stratekih odluka.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
23/252
1.1. ELEKTRONSKA OBRADAPODATAKA
Elektronska obrada podatakaje najkompleksnija obrada. Njena
osnovna karakteristika jesamostalno izvravanje svihoperacija prema unaprijed
zadanom programu koji sesastoji od niza naredbi odnosno
instrukcija na elektronskom
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
24/252
Elektronska obrada podataka pre-
dstavlja pionirsku fazu u korienju rau-nara za poslovne namjene. Nastala je pe-desetih godina prologa vijeka i ponegdje
jo uvijek egzistira.Elektronska obradapodataka odlikuje se jednostavnom obra-dom podataka ili transakcija i relativno
primitivnim izvjetajima. Postie se zavi-dna tanost i brzina uz povean kvalitet ikvantitet informacija.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
25/252
Osnovna uloga EOP-a je automati-
zacija masovne rune obrade podataka iefikasno funkcionisanje organizacije uzto nie trokove poslovanja. Sistem je
oblikovan na bazi opisa poslovnih tokova iobrade podataka. Softverska rjeenja suopisna i zasnovana na klasinim progra-
mskim jezicima (npr. COBL).Tipine aplikacije koje se moguimplementirati na kompjuteru su :
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
26/252
knjenje poslovnih promjena uglavnoj
knjizi, evidencija kupaca i dobavljaa, praenje zaliha materijala,sirovina i
gotovih proizvoda obrada plata i kadrovska evidencija.
Informacioni sistem na ovom nivoune smatra se pravim informacionimsistemom.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
27/252
1.2. UPRAVLJAKI INFORMACIONISISTEMI
Upravljaki informacioni sistemi( Menagement Information systems MIS )
nastali su kao posljedica znatno poveanihkompjuterskih resursa, posebno u domenu:brzine kompjutera, kapacitativnosti glavne isekundarne memorije, boljih komunikacija,veih performansi operativnih sistema irazvoja specijalizovanih softverskih paketa
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
28/252
Novi kvalitet postie se u:
1. nainu obuhvatanja podataka(na mjestu nastanka),
2. procesu izvjetavanja ( osimtampanog uvida uvodi se i ekra-nsko izvjetavanje ),
3. uvoenje automatizacije odree-nih rutinskih poslova, obino naniem nivou upravljanja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
29/252
Upravljaki informacioni sistemi se
odlikuju integracijama po funkciona-lnim linijama, kao to su proizvodnja,marketing, finansije, itd. Sve ove akti-
vnosti mogu se grupisati u tri katego-rije: 1. odreivanje alternativa,
2. priprema modela i obradaalternativa i
3. procjena (komparacija) alternativa.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
30/252
Najvaniji funkcionalni podsistemiMIS-a su:
1. Proizvodnja ( primjena:planiranje i programiranje proizvodnje,kontrola i analiza trokova),
2. Marketing ( primjena:predvianje, planiranje i analiziranjeprodaje i nabave, kontrola kvaliteta,
problemi zaliha ),3. Finansije ( primjena: finansijske
analize, trikovi , investicije),
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
31/252
4. Kadrovi ( primjena:voenje cjelokupne kadrovskepolitike, ergonomija ),
5. Top menaderi
( primjena: alokacija resursa,strateko planiranje).
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
32/252
1.2.1. UPRAVLJAKI PODSISTEMPROIZVODNJE
Proces proizvodnje po tehnolokomkarakteru, zahtjevima za visokomproduktivnou i kvalitetom proizvodapodrazumijeva kompjutersku podrku.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
33/252
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
34/252
Upravljaki informacioni podsistem
proizvodnje kao izvor podataka za transfo-rmaciju inputa u organizaciju koriste mate-rijale, energiju, informacije, kadrove itd.
Najvanije komponente ovogpodsistema su:
1. CAD sistemi,2. CAM sistemi,
3. CIM sistemi i4. TQC upravljanje totalnim kvalitetom
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
35/252
CAD ( Computer Aided Desing )
sistemi se koriste za projektovanje ipripremu proizvodnje. Danas se slobodnomoe rei da ovi sistemi imaju odluujuuulogu u razvoju novih proizvoda.
CAM (Computer Aided Manufacturing)sistemi upravljaju proizvodnjom pomoukompjutera. Oni omoguavaju da se
pomou kompjutera planira potrebanmaterijal, mainski i runi rad i rokoviproizvodnje. Pored ovih aktivnosti prate se
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
36/252
radni nalozi.
CIM ( Computer Integrated
Manufa-cturing ) sistemipredstavljaju komponentuupravljakog podsistema
proizvodnje ija je osnovna ulogapovezivanje svih komponenti iaspekata proizvodnog procesa
ukljuujui obradu narudbi,oblikovanje proizvoda i kontrolukvaliteta u harmoninu ifunkcionalnu c elinu. TQC ( Total Quality Control)
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
37/252
TQC ( Total Quality Control)Totalna kontrola kvaliteta uz
pomo odgovarajuihinformacija olakava otkrivanje ilokalizovanje problema u
procesu proizvodnje i radnomsistemu.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
38/252
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
39/252
1.2.2. UPRAVLJAKI PODSISTEMMARKETINGA
Upravljaki podsistem marketinga stvarainformacije koje menaderi koriste u procesudonoenja odluka o razvoju i cijeni proizvoda,
kao i promotivnim aktivnostima, prognozi pro-daje i distribuciji.Osnovne interne izvorne podatke za ovaj
podsistem predstavljaju strateki plan organi-zacije, gdje se specificiraju ciljevi vezani zaprodaju, izvjetaji o prodaji odgovarajuihproizvoda i usluga, podaci o kupcima itd.
na a n e stern zvor po ata a su:
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
40/252
na a n e stern zvor po ata a su:
izvori podataka o konkurentskim orga-
nizacijama (novi proizvodi i usluge,cije-
ne proizvoda i usluga, podaci o kupci-ma i korisnicima usluga itd.)
izvori podataka o tritu, gdje se reali-
zuju odgovarajui proizvodi i usluge.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
41/252
Upravljaki informacioni podsistem
marketinga sadri razliite komponente,anajznaajnije su :
marketinka istraivanja, razvoj proizvoda, odreivanje cijene proizvoda i usluga i
promotivne aktivnosti.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
42/252
1.2.3. UPRAVLJAKI PODSISTEMFINANSIJA
Kvalitetan finansijski menadment postiese preko kvalitetnog upravljakog informaci-onog podsistema finansija. To znai da ovaj
podsistem analizom prolih i tekuih finansi-jskih aktivnosti, kao i projektovanih buduihfinansijskih potreba generie informacije koje
su neophodne finansijskom menadmentuorganizacije za pravilno odluivanje.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
43/252
Upravljaki informacioni podsistemza svoje pravilno funkcionisanje obuhvata
sljedee najvanije komponente:
finansijsko predvianje,
analizu profita, analizu trokova, internu i eksternu kontrolu i
korienje i upravljanje fondovima.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
44/252
Novani tok
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
45/252
Ako organizacija predstavlja anatomiju a modelupravljanja fiziologiju preduzea kao specifinogorganizma, onda novani tok (cash flow) predstavlja
krvotok tog organizma. Slika treba da pomogne urazumijevanju novanog toka kao krvotokapreduzea. Sa ilustracije se uoava da u preduzeupostoje etiri glavna mjesta konverzije sredstava:poslovni proces, poslovna aktiva, komercijalno tritei finansijsko trite. U poslovni proces ulaze likvidnestavke a iz poslovnog procesa izlaze likvidne i
nelikvidne stavke. U poslovnu aktivu ulaze i izlazenelikvidne stavke. U komercijalno trite ulazenelikvidne stavke a izlaze likvidne stavke. Ufinansijsko trite ulaze i izlaze likvidne stavke.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
46/252
1.2.4. UPRAVLJAKI PODSISTEM KADROVA
Kadrovski informacioni podsistem obe-zbjeuje infiormacije o optim poslovima, za-htjevima radnih mjesta, sadrajima obuavanjai usavravanja, radnim karakteristikama i ste-penu uspjenosti poslovnog personala.
Ove informacije moraju biti u funkciji odlu-ivanja, planiranja i upravljanja personalnogpotencijala organizacije.
Interni izvori podataka karakteristini zaovaj podsistem su:
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
47/252
strateki planovi,
taktiki i opreativni planovi, statut, pravilnik o radnim odnosima i
drugi interni propisi.Eksterni izvori podataka su : zakonski propisi,
struni tekstovi savjetovanja i dr.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
48/252
Najvanije komponente upravljakoginformacionog podsistema kadrova stru-
ktuirane su na sledei nain: analiza poslova, selekcija i raspodijela poslova, struno obrazovanje i usavra-
vanje, procjena, mjerenje i vrednovanje
rada kao i vrednovanje rezultatarada,
interna i eksterna fluktuacija.
1 2 5 UPRAVLJAKI PODSISTEM ZA TOP
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
49/252
1.2.5. UPRAVLJAKI PODSISTEM ZA TOPMENADERE
Osnovni razlog za kasni razvoj upravlja-kih informacionih sistema za top menadereteorija nalazi u slaboj strukturiranostiaktivnosti top menadera.
To praktono znai da kompjuterlake razumijeva i uestvuje u rjeavanju
problema i odluivanju na niim nivoimaupravljanja u nekoj organizaciji.
Kompjuterski programi koji se koriste za
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
50/252
Kompjuterski programi koji se koriste zaovu oblast i koji obezbjeuju relativneinformacije uglavnom pripadaju:
samoj organizaciji za koju se programi
rade i koji su proizvod vlastitih info-
rmatikih strunjaka, aplikativno-razvojnim programima kaoto su sistemi za upravljanje bazamapodataka, elektronskim tabelama,grafikim paketima i sl.,
specijalnim programima koji se kreiraju
za ove upravljake podsisteme.
2 INFORMACIONI SISTEMI U POSLOVNIM
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
51/252
2. INFORMACIONI SISTEMI U POSLOVNIMSISTEMIMA
Poetkom XXI vijeka razvoj ljudskogdrutva i nauno-tehniki progres karakterieeksponencijalni rast znanja. Pojave i zbivanja u
okviru poslovnog sistema i u okruenju susloene i meusobno povezane. Izmjenjeniuslovi poslovanja i intenzitet promjena posta-
vljaju u prvi plan komuniciranje, kako bi seostvarila interakcija i povezivanje svih eleme-nata sistema i okruenja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
52/252
Razvijene zemlje su ule u tzv. informa-tiko drutvo koje pokazuje odreene razlike u
odnosu na industrijsko drutvo. U pokuaju daovlada prostorom energetske i materijalne inte-gracije, ovjek je uvidio da je potrebno sprove-
sti i informacionu integraciju. Danas jo uvijekpostojea softverska rjeenja ne zadovoljavajupotrebe ovjeka, pa se problem pokuava rije-iti uvoenjem vjetake inteligencije.
Poslednjih godina razvoj hardvera imagotovo eksponencijalni rast, dok je programskapodrka znaajno zaostala za potrebama
k i ik i t h ikih ti h
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
53/252
korisnika i tehnikih mogunosti monog ha-rdvera. Produktivnost kompjutera, mjerena
brojem operacija koje se izvravaju u jedinicivremena godinje raste po stopi od 30%, aproduktivnost u razvoju softvera na godinjemnivou dostie stopu izmeu 5-7%.
Potrebno je istai da postoje razliita mi-ljenja o ulozi i znaaju informacionih tehnolo-gija u savremenim uslovima poslovanja.
Postoji miljenje da jednostrano zagovaranjeinforma-tike odlae sagledavanje energetskekrize i nedostatak sirovinskih resursa nadugoronom, strategijskom planu.
2 1 P i j k j t l i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
54/252
2.1. Primjena kompjutera u poslovnimsistemima
Savremeni poslovni sistem zahtjeva da suprava i obaveze svih zaposlenih precizno defi-nisani dokumentima sa jasno izraenom klju-
nom ulogom rukovodstva preduzea u plani-ranju, praenju realizacije i donoenju odluka okonkretnim mjerama.
Informacione tehnologije u poslovnim si-
stemima podrazumijevaju razvijen informacionisistem koji prati poslovanje i obezbjeujepotre-bne informacije za donoenje odluka na
svim nivoima rukovoenja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
55/252
Promjene koje se danas deavaju u svije-tu su ogromne, ali nema nikakve sumnje da
informacije, njihovo generisanje, obrada, pre-noenje, proizvodnja i neposredna upotrebadanas predstavljaju jednu od najvanijih kara-
kteristika vremena u kojem ivimo.U industrijskoj eri osnovni razvojni resursbio je kapital, a u informacionoj ekonomiji jedinirazvojni resurs je informacija, odnosno znanje,
jer se informacija u ekonomskom smislu,moeposmatrati kao razvojni resurs.
Danas su informacije kroz nauku,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
56/252
inovacije, transfer tehnologije, know-how vrloznaajna komponenta razvoja privrede.
Koriene informacione tehnologije bitno sma-njuju trokove proizvodnje, poveavaju konku-rentnost na tritu i naravno profitabilnost po-
slovnog sistema. Posebno se postiu utede udomenu upravljanja, kontrole, evidencije, rau-novodstva, nabave, marketinga i drugih poslo-va.
Od svih informacionih sistema koji sedanas koriste u svim sferama drutva, najzna-ajniji su informacioni sistemi koji slue za
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
57/252
Analizom postojeeg stanja u naim po
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
58/252
Analizom postojeeg stanja u naim po-slovnim sistemima moe se zakljuiti da inte-
gralni informacioni sistemi ne funkcioniu.Dosadanja iskustva primjene i uvoenjakompjutera u procese proizvodnje i poslovanjasu sledea:
Primjena informacionih sistemapredsta-
vlja jedan od najznaajnijih doprinosa
savremenom razvoju poslovanja i proi-zvodnje u predeuzeima,
Prilikom projektovanja IIS potrebno je
integrisati tehnoloki i funkcionalno ,automati sistemi za transport i skladi
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
59/252
,automati, sistemi za transport i skladi-tenje, kompjuterski sistemi i dr. koji senabavljaju od razliitih proizvoaa.
Postoji znaajna razlika u nivou dosti-gnutog stepena primjene kompjutera u
okviru pojedinih podsistema, Hardverska konfiguracija je zastarjela u
veini preduzea, jer mora se uzeti uobzir da oprema brzo zastarjeva i da je
njeno optimalno vrijeme eksploatacije
Period uvoenja kompjutera u rad je
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
60/252
Period uvoenja kompjutera u rad jesuvie dug i sa suvie skromnim poe-
tnim rezultatima, Potrebna je vea integracija sistemaISO 9000:2000 i informacionih sistemau naim preduzeima,
Informacioni sistem se moraju posma-trati kao alat, a ne kao cilj,
Efikasno korienje informacionih siste-
ma u praksi ne postie se samo dobrom
voljom, ve je potrebno uloiti velika
sredstva,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
61/252
bavke kompjutera je to se podcjenjuje
ogromna vanost prethodne analize iprojektovanje odgovarajueg informa-cionog sistema,
Nedovoljna struna osposobljenostkadrova sa gledita poznavanja info-rmacionih sistema i mogunosti radakompjutera,
Cjelishodna selekcija i obrada informa-cija prema potrebama korisnika jedan
je
od osnovnih uslova uspjenog funkci-
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
62/252
2.1.1. Znaaj informacionih sistema zaposlovanje
Informacioni sistem se moe definisati kaoset meusobno povezanih komponenti koje fu-
nkcioniu zajedno u procesu izbora, prerade,skladitenja i slanja informacija, a u ciljupomoi u donoenju odluka, koordiniranju ikontroli u organizaciji.
Informacioni sistemi igraju veoma vanuulogu u svakom trenutku poslovanja i odlui-vanja organizacije.
I f i i i t i i i ij k j j
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
63/252
Informacioni sistemi i organizacija u kojojse koriste, reaguju i utiu jedni na druge.
Uvoenje novog IS uticae na organiza-cionustrukturu, postavljene ciljeve, dizajniranjeposla, vladajue vrijednosti,odluivanje i dr.
Informacioni sistemi mogu biti korieni ikao podrka strategiji poslovanja.
Danas, uspjeh najveeg broja savremenihkompanija je uslovljen njihovom mogunou
da posluju globalno. Naime, pomou IS orga-nizacija moe vriti neprekidnu kontrolu distri-butera i dobavljaa tokom 24 asa/dan.
IS slue i kao pomo menaderima i za
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
64/252
IS slue i kao pomo menaderima i za-poslenima u analiziranju problema, kao i u ra-
zvijanju novih proizvoda.Na slici koja slijedi , prikazano je funkci-
onisanje IS. Informacioni sistem sadri info-
rmacije o organizaciji i i njenom okruenju.Postoje tri osnovne aktivnosti IS:
Ulaz,
Procesiranje, Izlaz
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
65/252
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
66/252
Faktori okruenja, kao to su: kupci,
dobavljai, konkurenti, akcionari i regulatorneagencije, interaguju sa organizacijom i njenimInformacionim sistemom.
Danas je opte prihvaeno shvatanje daje poznavanje IS od kljune vanosti za mena-dere, jer je veini organizacija IS neophodanda bi preivjele i napredovale.
2 1 2 Pristupi u izuavanju informacionih
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
67/252
2.1.2. Pristupi u izuavanju informacionihsistema
Postoji tehniki i bihejvioristiki pristup uizuavanju informacionih sistema.Tehniki pristup u izuavanju IS koristi
matematike modele. Discipline koje doprino-
se ovom postupku su nauka o raunarima,menadment nauka, nauka o upravljanju ioperaciona istraivanja.
Bihejvioristiki pristup veoma je vaan priizuavanju IS i potrebno je sagledati njegoveaspekte kao to su: strateka poslovna integra-cija, dizajniranje organizacije, menadment.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
68/252
IS se mogu objasniti i na sledei nain:
Predstavljaju rjeenje za organizaciju imena-dment, bazirano na informacionojtehnologiji, na izazove koje postavlja okruenje.
IS je vie nego sam kompjuter. Efikasnokorienje IS zahtjeva razumjevanje organiza-cije, menadmenta i informacione tehnologijekoje utiu na sistem i ine sistem.
Svi IS mogu biti opisani kao organizaci-ona i menadment rjeenja na izazove kojenamee okruenje.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
69/252
2 1 3 Novi problemi i novi izazovi u
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
70/252
2.1.3. Novi problemi i novi izazovi umenadmentu
Informacioni sistemi stvaraju mnoge inte-resantne anse-kako poslovne tako i individualne.Meutim oni takoe predstavljaju i izvor novih
problema, ali i izazova za menadere.
Postoji pet kljunih izazova sa kojima sesusreu menaderi:1. Izazovi strategije poslovanja, govori o tome
kako koristiti informacione tehnologije u ciljupostizanja konkurentnosti, efektivnosti i digitalneosposobljenosti,2. Globalizacija, posmatra kako firme mogu
ekonomskog okruenja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
71/252
g j3. Informaciona arhitektura i infrastrukturatreba da ukae kako organizacije mogu razviti
informacionu arhitekturu i infrastrukturu info-rmacione tehnologije koje e pomoi u ostva-renju njenih ciljeva u uslovima rapidnih promje-
na poslovnih zahtjeva i tehnologije.4. Investicije u informacione sisteme poka-zuju kako organizacije mogu ustanoviti poslo-
vnu vrijednost informacionih sistema.5. Odgovornost i kontrola pokazuju kako seorganizacije mogu osigurati da se njihovi ISkoriste na etiki i socijalno opravdan nain.
2 1 4 Vrste informacionih sistema prema
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
72/252
2.1.4. Vrste informacionih sistema premaorganizacionom nivou
U svakoj organizaciji postoji veliki brojoblasti interesovanja, specijalnosti, hijerarhi-jskih nivoa, veliki broj zaposlenih, pa samimtim i veliki broj razliitih potreba dolazi se do
za-kljuka da postoji potreba za razliitiminforma-cionim sistemima.
Organizacija moe biti podjeljena na:
Strateki nivo, Menadment nivo, Nivo znanja,
O ti i i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
73/252
Operativni nivo.i na pet glavnih funkcionalnih oblasti:
Prodaja i marketing, Proizvodnja, Finansije, Raunovodstvo
Ljudski resursi
etiri osnovne vrste IS koriste razliitim orga-nizacionim nivoima:1. Sistem koji podrava operativni nivo, tj.operativni menadment, omoguavaju obavljanjeosnovnih aktivnosti i transakcija u organizaciji.
O S
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
74/252
Osnovna svrha IS na ovom nivou je daodgovori na svakodnevna pitanja, tj. rjei ruti-
nske probleme.2. Sistemi koji podravaju nivoe znanja,imaju svrhu da unose nova znanja u poslova-
nje kompanije i pomognu joj pri kontroli papiro-logije. Ovi informacioni sistemi imaju najbrirazvoj i primjenu u poslovanju.3. Sistemi koji podravaju menadmentnivoe u organizaciji, su sistemi koji podravajuaktivnosti posmatranja, kontrole, dononjaodluka i administrativnih aktivnosti srednjeg
nivoa menadmenta
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
75/252
nivoa menadmenta.4. Informacioni sistemi koji podravaju
strategijski nivo u organizaciji su sistemi kojipomau vii nivo menadmenta prilikomodluivanja i sprovoenja odreenih strategi-
jskih odluka i dugoronih pravaca, kako u orga-nizaciji, tako isto vezano za okruenje.
Ovi IS podravaju aktivnosti dugoronogplaniranja top menadmenta.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
76/252
2 2 RAZVOJ INFORMACIONIH SISTEMA
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
77/252
2.2. RAZVOJ INFORMACIONIH SISTEMA
U posljednih nekoliko decenija svjedoci
smo intezivnog razvoja informacione tehno-logije. Najbri rast zabiljeen je u industrijimikroraunara i razvoju softverske podrke.Tome je znaajno doprinio paralelan razvoj
novih tehnologija i orjentacija industrije naprimjenu kompjutera u svom poslovanju.
Razvoj mikroraunara omoguava da se
napravi sistem dovoljno mali da bi uao u do-move ljudi i sa relativno zaokruenim funkcio-nalnim konceptom koji podrava rjeavanjeodreenih problema.
Razvoj softvera grabi krupnim koracima
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
78/252
j g pnaprijed, ali ipak najvei prodor i najvea ie-kivanja su koncentrisana na razvoj telekomuni-kacija i meusobno povezivanje kompjutera naglobalnom, odnosno svijetskom nivou, kao i narazvoj multimedijalnih sistema.
Razvoj satelitskih komunikacija doprinioje stvaranju gigantskih kompjuterskih mrea,kao to su BITNET, FIDONET, INTERNET i
drugi.Trenutno je najatraktivniji projekat tzv.Informacionih autoputeva ( InformationHighways) oko koga su najrazvijenije zemlje
,pitanju ogromna ulaganja potrebna za posta-
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
79/252
p j g g j p pvljanje ovih mrea, koje se mjere stotinamamilijardi dolara.
Ideja Informacioni autoput je postalaizvjesnost razvojem superprovodnika i optikihvlakana, ime je omogueno da se kroz mre-
ne vodove proputa stotine megabajta useku-ndi.Poreenja radi, DSL linije, podnajboljim uslovima, doputale su svega 2Mb u
sekundi.Gledajui u budunost , moemooekivati da e doi do neminovnog otvaranjanovih aspekata upotrebe kompjutera,koji je do
bilo i bespredmetno razmatrati.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
80/252
b o besp ed et o a at atDa bi se omoguila komunikacija meu ko-
risnicima, razvijeni su protokoli za upravljanjeprenosom podataka. Njihov zadatak je daizvre identifikaciju uesnikakomuniciranja,sprovedu kontrolu toka
podataka,otklone nastale greke u prenosu isinhronizaciji komunikacionih procesa.
Zbog maksimalnog korienja resursa,
distribuiranja memorije i procesne snage komp-jutera, dolazi do razvoja LAN mrea ili INTRA-NETA, koje se po potrebi povezuju u WAN
mree
Postavljanje osnova za razvoj IIS u naoj
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
81/252
Postavljanje osnova za razvoj IIS u naojindustriji je u ovom trenutku vaan i delikatan
zadatak, jer su naa preduzea uglavnom bezprofitabilnih programa,sa zastarijelim maina-ma i tehnologijom, bez finansijskih sredstavaza pokretanje proizvodnje i bilo kakvih investi-cionih ulaganja. Takoe, postoje nedovoljnoznanje i motivisanost kreativnih kadrova, kao inedovoljna sprega nauke i proizvodnje.
Projektovanje IIS podrazumijeva integra-ciju svih kompjuterizovanih aktivnosti i novihinformacionih tehnologija.
Kada govorimo o IIS u naim uslovima
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
82/252
Kada govorimo o IIS u naim uslovima,postavljaju se sledee dileme:
1. Da li su IIS stvarnost ili fikcija,2. Da li su naa preduzea u mogunostida uspostave i realizuju ovaj sistem?
Istraivanja iz 1994. godine pokazuju da31% projekata je otkazano prije njihovog za-vretka, a daljnje analize pokazuju da 52,7%projekata kota 89% vie od njihove orginalno
proraunate cijene.Istraivanja su pokazala da se tri faktora
navode kao najei uzroci zakanjenja
projekata i neost arenih oeki anja klijenata
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
83/252
projekata i neostvarenih oekivanja klijenata( tzv.Challenged Projects):
1. Slabost saradnje i komunikacije saklijentima (12%),
2. Nekompletni zahtjevi i specifikacija
(12%),3. Promjene zahtjeva i specifikacije (12%).Najnovija istraivanja na uzorku od 40000
projekata pokazuju poboljanje u odnosu naistraivanja iz 1994. godine:
1. 34% projekata zavrava uspjehom,2. 15% potpunim neuspjehom,
3. 51% pripada grupi Chellenged projekata.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
84/252
p p g p g p j
Za uspjeh prjekta potrebno je:
1. Obratiti panju na kvalitet proizvoda,2. Neprekidno raditi na usavravanju odnosa
sa kupcima/klijentima,3. Razumijeti zahtjeve klijenata,4. Upoznati konkurenciju i poboljati kompa-
rativne prednosti proizvoda kompanije u
odnosu na konkuretske proizvode,5. Stvoriti svrsishodne procese,6. Osmisliti dobru marketing strategiju,
7. Poboljati tok informacija unutar projekta,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
85/252
j j p j ,8. Raditi na kvalitetu meuljudskih odnosa u
projektnom timu i poboljanju stepena mo-
tivacije,9. Pridravati se principa poslovne etike.
Kvalitet projekta karakterie:1. Tanost informacija,2. Brzina,
3. Intuitivnost softvera,4. Uredan izgled ekrana,5. Dobro rukovanje grekama,6. Kvalitetna pratea dokumentacija.
2.2.1. Intranet
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
86/252
2.2.1. Intranet
Kada se u okviru jedne kompanijske
mree primjene Internet rjeenja - tj. koristeTCP/IP protokol, web server, mail server i drugiserveri, nastaje Intranet. Ovakvo rjeenje
spada u B2E interakciju.Intranet predstavlja korienje tehno-logija baziranih na Internetu u okviru orga-nizacije, a u cilju podrke komunikaciji ipristupu informacijama.
Intranet predstavlja jedno od rjeenja zainformacioni sistem koji kompaniji prua korist.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
87/252
Informacioni sistem u vidu Intraneta je sveee rjeenje u savremenim kompanijama. Najnovija istraivanja kojima je obuhvaeno1000 kompanija pokazuju,da 96% kompanija jeili ve koristilo, ili namjerava da koristi Intranet,
a svega 4% nema u planu njegov razvoj.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
88/252
Slika. Primer Intranet mree
2.2.2. Internet
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
89/252
Internet je mrea svih mrea. Efikasnost,
funkcionalnost, ljepota i upotrebna vrijednostInterneta lei u informacijama koje se na njemunalaze.
Internet omoguava brz razvoj marketing
funkcija, jer omoguava proizvoaima roba iusluga da zadovolje potrebe i elje kupaca nabrz i efikasan nain.
Prednosti korienja Interneta za marketi-nke aktivnosti su:1.Niski trokovi,
2. Veliko trite svjetsko,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
90/252
3. Kontinualno prisustvo na tritu 24 asa dnevno
2.2.3. Elektronsko poslovanje i menadment
Elektronsko poslovanje predstavljaelektronski prenos i razmjenu poslovnihdokumenata ili informacija izmeu kompju-terskih sistema, sredstvima standardizova-nih elektronskih poruka preko specijalnihkomunikacionih mrea sa visokim nivoomzatite.
El kt k l j b h t i k
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
91/252
Elektronsko poslovanje obuhvata irokspektar poslova i tehnologija i sve vidove
interakcija:B2E ( Business to Employees ),B2B ( Business to Business ),
B2C ( Business to Customer ).Uvoenje elektronskog poslovanja uorganizacije dobija se potpuno novo trite,prodavnica bez zidova, preduzee bez velikepratee papirologije, idealni preduslovi zaorganizaciju poslova i visoku stopu profita.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
92/252
Slika . ematski prikaz elektronskogposlovanja
EDI Elektronska razmjena podataka
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
93/252
j p
EDI je razmjena formatiranih poslovnih
transakcija u standardnom formatu, od ko-mpjutera do kompjutera izmeu poslovnihpartnera.
EDI koristi mogunosti koje pruaju posto-jei kompjuteri i telekomunikaciona mrea uzistovremeno unaprijeenje poslovanja,
snienje trokova, poboljanje u pruanjuusluga i sma-njenje greaka do kojih se dolaziu radu na klasian nain. Meutim,implementacija EDI sistema je skupa.
Primjena Interneta u obavljanju EDI
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
94/252
j j jtransa-kcija ( Internet EDI tj. XML/EDI )
omoguila je mnogim srednjim i malimpreduzeima da iskoriste prednosti EDItransakcija bez ulaganja znaajnih finansijskihsredstava.
Jezik XML je podignut na na nivo standa-rda, koji je prije nekoliko godina prihvatioMicrosift i poeo da implementira u svoje tehno-
logije. Danas, sve aplikacije sa oznakom XP iNET imaju mogunost uvoza, izvoza, snimanja iotvaranja XML dokumenata.
E - commerce
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
95/252
E trgovina je skup komercijalnih akti-
vnosti koje se vode preko elektronskih mre-a (najee preko Interneta), a koje imajuza krajni cilj prodaju ili nabavku proizvoda
ili usluga.E trgovina obuhvata kako maloprodajne(B2C e-commerce) tako i veleprodajne (B2Be-commerce) transakcije ( www.internet.com ).
B2C e-commerce je sistem poslovanja namalo, tj. poslovanje sa krajnjim korisnicima pro-izvoda ili usluga.
B2B e commerce je sistem poslovanja izmeu firmi
http://www.internet.com/http://www.internet.com/ -
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
96/252
B2B e-commerce je sistem poslovanja izmeu firmiili poslovanje firme na veliko.
Prema istraivanjima koje je sprovela firmaForester Research smatra se da e B2B e-co-mmerce 2004. godine postati industrija od 2,7 trilionadolara profita.
Posljednjih godina, razvojem Interneta i kripto-grafije, poinju se pojavljivati razni prijedlozi za sta-ndard tehnologije novanih transakcija preko Inte-rneta. Jedni koriste kreditne kartice, drugi ekove,trei obraunavaju kupovinu preko telefonskog rau-na kupca.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
97/252
800
0 milijardi dolara2001 2002
Slika. Dijagram predvienog porastavrijednosti
trgovine elektronskim putem
2.3. Poslovanje u digitalnoj ekonomiji
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
98/252
j g j j
Sve to danas ovek radi sadri digitalnu dime-
nziju. Digitalna ekonomija se odnosi na ekonomijukoja se zasniva na digitalnim tehnologijama.Ukljuujui komunikacione mree (Internet, intranet iprivatne mree), raunare, softver i druge
informacione tehnologije.Digitalna ekonomija se, takode, ponekad zove
Intemet ekonomija,nova ekonomija ili Web ekonomi-ja. U novoj ekonomiji, digitalno umreavanje i komuni-kacione infrastrukture pruaju globalnu platfomiu nakojoj Ijudi i organizacije uzajamno deluju, komunici-raju, sarauju i trae informacije.
Izraz digitalna ekonomija odnosi se i na
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
99/252
Izraz digitalna ekonomija odnosi se i namedusobno pribliavanje raunarstva i komuni-
kacionih tehnologija, koji stimulie elektronskutrgovinu i ogromne organizacione promjne po-slovanja. Stvorena je mogunost da infomiacijebudu uskladitene, obraene i prenijete putemraunarskih mrea na mnoge destinacije iromsvijeta.
Digitalna ekonomija stvara ekonomsku
revoluciju,koja je, oznaena nevienim ekono-mskim uinkom i najduim periodom nepreki-dne ekonomske ekspanzije u istoriji.
2.3.1. Informacioni sistem kao digitalni
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
100/252
nervni sistem organizacijeUspjene firme bie one koje digitalnealate koriste za preoblikovanje svog rada. Te
firme e donositi brze odluke, efikasno i dire-ktno e kontaktirati sa klijentima na mnotvo
pozitivnih naina.Bil Gejts u svojoj knjizi Poslovanje
brzinom misli" navodi: Da bismo djelovali udigitalnom dobu, razvili smo novu digitalnuinfrastrukturu. Ona je slina ljudskom ne-rvnomsistemu. Bioloki nervni sistem aktivira vaereflekse da biste mogli brzo da djelujete usluaju opasnosti ili neke potrebe. On vam daje
informacije potrebne za razmiljanje o
Digitalni nervni sistem obuhvata digitalne
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
101/252
g gprocese koji povezuju sve misli i delovanja
jednog preduzca. Sastoji se od digitalnihprocesa koji preduzeu omoguuju zapaanjeokoline i reakcije na dogadaje u njoj.Osjeanjekonkurentskih izazova i potreba klijenata uz
organizaciju pravovremenih odgovora.Digitalni nervni sistem zahtjeva kombina-
ciju hardvera i softvera, a od obine
raunarske mree se razlikuje po tanosti,brzini i boga-tstvu informiacija koje stavlja naraspolaganje.
Digitalni nervni sistem pomae u rjea-vanje stvarnih poslovnih tekoa i jaa tri gla
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
102/252
vanje stvarnih poslovnih tekoa i jaa tri gla-vne funkcije svakog poslovanja:
Odnos sa klijentom/partnerom
Odnos sa zaposlenima
Poslovne procese
Stoga je potrebno preusmjeritipreduzea na tok digitalnih informacija iinternetski nain rada.
Postoji dvanaest uslova podjeljenih na trikljune oblasti koje je potrebno ispuniti da bi se tok
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
103/252
kljune oblasti koje je potrebno ispuniti da bi se tokdigitalnih informacija uino sastavnim dijelom jedne
kompanije:
1. Rad sa znanjem: Istrajte na tome da komunikacije kroz preduzee
teku e-potom, tako da se na novosti moe rea-govati trenutno.
Podatke o prodaji prouavajte zajedniki,umreeno, kako biste u njima nali uzroke irazmjenili miljenja. Pronaite trendove zbivanja iprilagodite uslugu pojedinim klijentima.
Poslovnu analizu obavljajte na raunarima, a
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
104/252
radnike znanja pretvorite u analitiare proi-
zvoda, usluga i profitabilnosti. Upotrebom digitalnih alata stvorite virtualne
radne ekipe, nevezane za geografske loka-
cije, koje u stvarnom vremenu dijelesaznanja
i iskoriavaju tue ideje. Digitalne sisteme
upotrebite za stvaranjesvima dostupne isto-rije preduzea. Svaki papirnati proces pretvorite u digi-
talni,ime ete otkloniti administrativna za-" "
2. Poslovne operacije:U t b di it l ih l t li i iit
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
105/252
Upotrebom digitalnih alata eliminiitejednostavne poslove ili ih pretvorite u poslo-ve za poveanje efikasnosti fizikih procesa i
poboljanje kvaliteta stvorenih proizvoda i
usluga. Stvorite digitalnu povratnu petlju za povea-
nje efikasnosti fizikih procesa i poboljanje
kvaliteta stvorenih proizvoda i usluga. Svakizaposleni morao bi lako da prati sve kljuneinioce.
Digitalne sisteme upotrebite za direktno pro-
poboljaju proizvod ili uslugu. Digitalne komunikacije upotrebite za promje
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
106/252
Digitalne komunikacije upotrebite za promje-nu prirode vaeg poslovanja i granica oko
vae firme.
3.Trgovinu:
Zamjenite informacije za vrijeme. Upotrebom
digitalnih transakcija sa svim dobavljaima i
partnerima skratite vrijeme ciklisa, a svakiposlovni proces promjenite u isporuku tanona vrijeme.
Iz transakcije sa kupcem, digitalnom ispo-
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
107/252
2.4. Informacioni sistemi
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
108/252
menadmentaPolazei od sistemskog pristupa,Informa-cioni sistem (IS) moemo definisati kao sreeniskup metoda, procesa i operacija za prikuplja-nje, uvanje, obradu, prenoenje i distribucijupodataka u okviru jdne organizacije, ukljuujuii opremu koja se u te svrhe koristi i Ijude koji teaktivnosti obavljaju.Osnovne komponente IS su:
Hardware - materijalno-tehnika osnova koju
prvenstveno ine informacione tehnologije.
Software programska osnova
Orgware - organizacioni postupci, metode iuputstva kojima se sve komponente
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
109/252
uputstva kojima se sve komponentepovezuju
u funkcionalnu cjelinu, Lifeware - kadrovska osnova IS. Data - podaci i infomiacije.
Netware - projektovanje i povezivanjekompjutera u cilju harmonizacije prostoniodislociranih kompjutera.
Informacioni sistem moemo smatrati kaofabriku za proizvodnju informacija. Pri tomemoemo razlikovati sledee IS:
IS koji slue za rjeavanje strukturiranih pro-bl P i j ih bl k i t
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
110/252
blema. Pri reavanju ovih problema koristese naune metode i postupci za opisivanje irjeavanje zadataka uz primjenu kompjutera.
Kompjuteri najee slue za brzo i tano
rjeavanje zadataka. IS koji treba da prue podrku rjeavanju
nestrukturiranih poslova i zadataka, predsta-
vljaju vii kvalitet u razvoju informacionih si-stema. Od njih se trai ne samo da svimkorisnicima uine dostupnim informacije koje
IS koji omoguavaju korienju velikih kolii-na podataka registro anih ba ama podata
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
111/252
na podataka registrovanih u bazama podata-ka i bazama znanja. Njihov razvoj treba davodi spoznajnim sistemima ili sistemimaznanja koji se zasnivaju na vetakoj intelige-nciji.
Infonnacioni sistem menadmenta moe-mo definisati kao kompjuterizovani informacionisistem koji je ciljno orijentisan na IS obezbje-
enja podrke upravljanju i rukovoenju u po-slovnim sistemima.Informacioni sistemi menadmenta
obezbjeuju menaderima i drugima korisne
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
112/252
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
113/252
Slika. Informacioni sistemi menadmenta
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
114/252
NIS Neautomatizovaniinformacioni
systemMIS (Menagment
Information System)
Informacioni sistemimenadmenta
ES(Expert system)-Ekspertni sistemi
DW(Data Warehouse)-Skladite
podataka
EIS(Executative Informationsystem)-
MIS ES
HS
DSS
EIS
NIS
DW
DB
KBS
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
115/252
3. MENADMENT POSLOVNIHSISTEMA
3.1. POJAM I VRSTE PREDUZEA
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
116/252
Preduzee je skup Ijudi (radni kolektiv) i
sredstava (zgrade, oprema, hartije od vrijedno-sti, itd.) iji je osnovni zadatak da obavi odre-eni posao u procesu drutvene repodukcije.
Preduzee je pravno lice koje obavljadjelatnost radi sticanja dobiti. Preduzee stiesvojstvo pravnog lica upisom u sudski registarpod odreenim uslovima: defmie se djela-tnost, sjedite firme i matini broj.
Privredu ine proizvodne i neproizvodnedelatnosti materijalne i nematerijalne proizvo
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
117/252
delatnosti materijalne i nematerijalne proizvo-dnje, potronje i prometa ekonomskih dobara.
Prema meunarodnoj standardnoj klasifi-kaciji privrednih djelatnosti, sve privredne djela-tnosti se razdvajaju u 17 sektora, 60 odsjeka,
159 grupa i 292 klase. Sektori C, D i E susektori u kojima se obavlja privredna djelatnostkoja je oznaena kao industrijska proizvodnja.
Industrija je privredna djelatnost kojaima specifian nain proizvodnje koji jeujedno razdvaja od ostalih privrednihdjelatnosti, prvenstveno od poljoprivrede,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
118/252
Ortako drutvo (o.d.) nastaje kada dvaili vie fizikih lica(ortaci) udruuju kapital
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
119/252
ili vie fizikih lica(ortaci) udruuju kapital(novac, stvari, prava, rad ili usluge)da bi
obavljali zajedniku djelatnost pod zajedni-kom firmom. Ortaci imaju slobodu ulaganja.Svaki ortak neogranieno svojom imovinomodgovara za obaveze drutva.
Komanditno drutvo (k.d.) nastajekada dva ili vie fizikih lica udruuju kapital dabi obavljali odredenu djela-tnost podzajednikom firmom. Najmanje jedno lice cjelo-kupnom svojom imovinom odgovara zaobaveze drutva (komplementar), a ostala licaza obaveze drutva odgo-varaju djelom
sopstvene imovine (komanditor)
Akcionarsko drutvo (a.d.) se uNemakoj i SAD oznaava sa AG, Inc.,
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
120/252
Nemakoj i SAD oznaava sa AG, Inc.,respektivno. Ono se osniva ugovo-rom izmeu
dva ili vie fizika ili pravna lica, iji je osnovnikapital utvren i podjeljen na deonice (akcije)odreene nominalne vrednosti.
Ulozi akcionara mogu da budu u gotovom
novcu, hartijama od vrijednosti, stvarima i dr.Akcionarsko drutvo ulozima akcionara moetrajno da raspolae. Akcionari ne mogu dapovrate svoje uloge, ali akcije mogu da prodajuna tritu hartija od vrednosti.
U akcionarskim drutvima se donoseznaajne ekonomske odluke: politika cijena,
izbor i realizacija investicionih projekata iznos
Drutvo sa ogranienomd (d ) u Nemakoj i SAD
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
121/252
odgovornou (d.o.o.) u Nemakoj i SADoznaava se sa GmbHG, Lmtd.. respekti-vno i
osnivaju ga fizika i privatna lica radiobavljanja odreene privredne delatnosti.Osnovni kapital ine ulozi osnivaa. Svakiosniva snosi rizik poslovanja samo do visinesvog uloga.
Javno preduzee osniva drava radiobavljanja onih pnvrednih djelatnosti koje su
neophodne za normalno funkcionisanjegraana, preduzea i ostalih institucija. Javnapreduzea su npr. : pekara,mljekara,elektrodistri-bucija, preduzee gradskog
prevoza i dr Meutim u praksi se deava
Drugi kriterijum na osnovu kojegvrimo klasifikaciju preduzea jeste
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
122/252
vrimo klasifikaciju preduzea jestekriterijum povezanosti, odnosno
kriterijum integracije. Integracijaoznaava proces povezivanja dva ili viepreduzea u jedno sloeno preduzee.
Prema ovom kriterijumurazlikujemo:
1. Vertikalno integrisanopreduzee,2. Horizontalno integrisano
Vertikalno integrisano preduzee nastajeudruivanjem onih preduzea iji su procesi rada
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
123/252
udruivanjem onih preduzea iji su procesi radasledljivi, tj. nadovezuju se jedan na drugi. Osnovni
smisao ovakvog naina povezivanja je da se kom-pletira proizvod. Tipini primeri vertikalno integri-sanih preduzea su preduzea mainogradnje,drvnoindustrijski kompleksi i dr.
Horizontalno integrisano preduzee nastajepovezivanjem preduzea u kojima se obavljaju istiprocesi proizvodnje sa ciljem da se kompletira
ponuda. Po pravilu ovi sistemi imaju granski kara-kter. To su veliki tekstilni i poljoprivredni kompleksi,preduzea automobilske industriie i dr.
Holding kompanije ineakcionarska drutva koja su tehniko i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
124/252
akcionarska drutva koja su tehniko iekonomski nezavisna, a povezana su umjeri koja odgovara meusobniminteresima. Na elu akcionarskih drutavanalazi se holding koji raspolae sa 51%
akcija. Primjer holding kompanije je FIATiz Italije.
Merderi nastaju kada jedno preduzee
apsorbuje ostala. Imovina apsorbovanihpreduzea prelazi u vlasnitvo preduzea kojeje izvrilo apso-rpciju.
Konglomeratinastaju udruivanjem dva
ili vie preduzea koja ne moraju da obavljaju
Koncerni nastaju udruivanjem preduzea kojaobavljaju poslove koji pripadaju razliitim privrednim
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
125/252
obavljaju poslove koji pripadaju razliitim privrednimgranama. Preduzea koja se udruuju zadravaju
pravnu samostalnost. Najpoznatiji koncern jeMITSUBISHI.
Multinacionalne kompanije su vrlo zastuplje-ne u privredi zemalja EU i SAD. Poslednjih godinadolazi do ekspanzije nastajanja multinacionalnihkompanija. U literaturi ne postoji opta definicija multi-nacionalnionalne kompanije. Multinacionalno predu-
zee je ono preduzee koje obavlja poslove u najma-nje dvije drave. Kada se govori o multinacionalnompreduzeu razlikujemo: (1) interne i (2) eksternemree.
3.1. Virtuelna organizacija
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
126/252
Pojava virtuelnih organizacija kao nove orga-
nizacione forme vezana je za razvoj informacionihtehnologija i prilagoavanje organizacija savremenimuslovima i nainima poslovanja.
Virtuelne organizacije najee ine dvije ili vie
organizacija (esto sa razliitih geografskih lokacija)koje se javljaju na tritu kao nova jedinica.
,,Virtuelna organizacija je geografski distribuiranaorganizacija iji su lanovi vezani zajednikim interesima
ili ciljevima,dok komuniciraju i koordiniraju svoj rad puteminfomacionih tehnologija" (Ahuja. K.M.. Carlev. M.K. 1998).
Kao i kod svih organizacija, i kodvirtuelnih organizacija postoji
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
127/252
virtuelnih organizacija postojimenadment i timovi, radna mjesta i
zadaci, proizvod. Kancelarija virtuelnihorganizacija smjetena je na mrenojplatformi gdje Ijudi meusobno
kontaktiraju. Poslovna strategijapredodreuje platformu. Arhitekturaplatfome mora biti dovoljno fleksibilna
da reaguje fleksibilno na promjenetrita i tehnologije.
U virtuelnim organizacijama,proizvodai vie
ne proizvode kompletan proizvod u izolovanimfabikama. Ovi se pona-aju kao vorovi umrei snabdjevaa, potroaa, inenjera iostalih specijalizovanih uslunih funkcija.
Karakteristike virtualnih organizacija
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
128/252
Opti cilj svake kompanije je, jasno, da
povea svoj udio na tritu i ostvari profit.Strateki ciljevi organizacija uesnica uvirtuclnoj organizaciji su:
Maksimiziranje fleksibilnosti i adaptivnostina promjene u okruenju.
Dostizanje kritine veliine u skladu sa
trinim ogranienjima. Optimizacija globalnog lanca snabdjeva-nja.
Virtuelne organizacijekarakteriu i sledee osobine:
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
129/252
karakteriu i sledee osobine:
(http://www.iwi.unibe.ch) prelazi granice,
geografska disperzija, komplementarnost sutinskihnadlenosti,
udruivanje resursa, promjena uesnika, jednakost partnera,
Razlikuju se tri grupekarakteristika koje najvie utiu na
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
130/252
karakteristika koje najvie utiu na
vrstu virtuelne organizacije(Martinez, & others, 2001):
karakteristike trita, proizvodni proces, strateki ciljevi organizacije.
Struktura virtuelnihorganizacijaM i l d i j i bli i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
131/252
organizacijaMogui su sledei pojavni oblicivirtuelnih organizacija: trajne virtuelne organizacije, virtuelni timovi, virtuelni projekti,
privremene virtuelne organizacije.U pojedinim izvorima literature moguse definisati i sledei oblici virtuelnihorganizacija:
partnerstvo, licenca, strateka alijansa, virtuelni Web (IMB i ATT).
Modeli organizacione strukture.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
132/252
Posebna panja je usmjerena na vrsteorganizacionih struktura proizvodnog i distri-butivnog podsistema u lancu snabdijevanja,poto je sa inenjerskog stanovita najintere-santniji za prouavanje. Osnovni modeli organizacione strukturesu:
1. funkcionalni i2. divizioni.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
133/252
Slika . ematski prikaz funkcionalnog modela
Osnovne karakteristike funkcionalnog modelasu: poslovi se grupiu prema srodnosti, upravljanje jecentralizovano i tip koordi-nacije zavisi od veliine i
starosti preduzea
Top mendment
Fn
FnmFn1 FnM
FNF1. . . . . .
. . .
Top mendment
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
134/252
Slika .Osnovni oblik divizionog modela
Osnovne karakteristike divizionog modela su:
1. grupisanje organizacionih jedinica je izvrenopremapredmetu,
2. upravljanje je decentralizovano i3. koordinacija je manje formalizovana i obavlja se
Dn
FkF1 Fk
DND1 . . . . . .
. . .
Divizioni model organizacione strukture jeprimjenljiv u nestabilnim uslovima poslovanja
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
135/252
primjenljiv u nestabilnim uslovima poslovanjapreduzea ija su osnovna obiljeja:
1. okruenje je neizvesno,2. ciljevi su razliiti i promjenljivi,
3. tehnologija je sloena i dinamina,4. veliki je broj aktivnosti koje zahtjevaju
kreativnost i inovaciju i
5. neophodna je primena heuristikih metodau procesu odluivanja.
Izvedeni modeli organizacionestrukture su:
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
136/252
strukture su:
matrini,
inovativni,
struktura po strategijskimposlovnim jedinicama -SBU
(Strategic Business Area).
Matrina organizaciona struktura jezasnovana na koncepciji upravljanja
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
137/252
p j p j jprojektima. Ova struktura integrie
tradicionalnu funkcionalnu i savremenudivizionuorganizacionu strukturu. Na slici je dat ematskiprikaz matrine organizacione strukture.
Slika . Matrina organizaciona struktura
Osnovne vrste organizacionestrukure proizvodnog sistema su :
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
138/252
strukure proizvodnog sistema su :
serijska, asemblerska, zvjezdasta.
1 n Np Ds
Direktan ulaz
Direktan izlaz
. . . . . .
U proizvodnom sistemu se nalazi Nppodsistema koji su u rednoj vezi: izlaz iz
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
139/252
podsistema koji su u rednoj vezi: izlaz izjednog podsistema je ulaz u drugi.
Tipian primjer proizvodnog sistemakoji ima serijsku strukturu je sistem salinijskom proizvodnjom.
Karakteristike linijske proizvodnje suda se procesi rada nadovezuju jedan nadrugi, a to dalje uslovljava da su radna
mjesta strogo rasporeena prematehnolokom postupku. Vremenski gubiciizmeu sukcesivnih postupaka gotovo da
ne postoje
1
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
140/252
Slika 2.8. Asemblerska struktura proizvodnogsistema
Proizvodni sistem ima Np podsistema iji seizlazi upuuju na podsistem N0, gde se obavlja procesmontae. I u ovoj strukturi, generalno, svakipodsistem moe da ima svoj izlaz na trite. Izlazi iz
podsistema su poluproizvodi koji mogu da se tretiraju
Np
DsN No
proizvodni podsistem N0, iji izlazi idu na Nprazliitih podsistema u kojima se transformiu
i di i d i ki
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
141/252
proizvodi iz podsistema N0. Naravno, svaki
proizvodni podsistem moe da ima izlaz natrite, a generalno izlazi proizvodnog sistemaupuuju se kupcima, npr. preko distributivnogsistema. Ovaj tip organizacione strukture
karakteristian je za preduzea u kojima jezastupljena proizvodnja tekstila.
1
Np
DsN0
1
Slika 2.9. Zvjezdasta strukturaproizvodnog sistema
sistema su CIM (Computer IntegratedManufacturing). koji integriu opremu,aktivnosti konvencionalne i inteligentne
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
142/252
aktivnosti, konvencionalne i inteligentnekomponente i organizacione jedinice.
Struktura CIM sistema je hijerarhijska,vienivojska i sastoji se od CIM podsistema,CIM modula i CIM segmenata.
Prema CIM konceptu,CIM podsistemi koji grade strukturuproizvodnog sistema su: planiranje ivremensko usaglaavanjeproizvodnje,
praenje trokova materijala, upravljanjeinenjeringom podataka, upravljanjekvalitetom, upravljanje alatima i priborima,upravljanje zalihama, distribucija, dijagnostika
i odravan e snabdevan e i roda a
on ro a mo e a se e n e u remuem smislu. U irem smislu, kontrola jeproces poreenja ostvarenog sa oekivanim i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
143/252
preduzimanje mjera kako bi se vrijednosti
kontrolisanih veliina dovele do granica kojesu prethodno odreene. U uem smislu,kontrola se definie kao proces utvrivanjakoliko je odstupanje tekueg od planiranogstanja sistema. Proces kontrole ematskimoe da se prikae na slici.
MJERE
ulazi izlaziproces
X
X
X
poreenje
Aktivnosti procesa kontrole seli j i i f
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
144/252
realizuju u etiri faze :
Izbor indikatora,
Praenje izvrenja, Poreenje ostvarenih sa eljenim
vrednostima indikatora, Preduzimanje mjera.
er a s an ar a :
Serija standarda ISO 9000:2000, koja se zvaninopojavila 15. decembra 2000. godine, a u maju 2001. godine
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
145/252
izala je zvanina verzija ove serije standarda na srpskom
jeziku, obuhvata sledea tri standarda:ISO 9000:2000, Sistemi menadmenta kvalitetom -Osnove i renik: sadri rijenik i koncept na kome sezasniva ova serija standarda. Opisnog je karaktera i sadri
osam principa menadmenta kvalitetom.
ISO 9001:2000, Sistemi menadmenta kvalitetom -Zahtevi: standard u odnosu na koji e biti provjeravana isertifikovana.
ISO 9004:2000, Sistemi menadmenta kvalitetom -Uputstva za poboljanje performansi: nije namenjen zapotrebe sertifikovanja ili ugovaranja, ve je u vidu uputstvau cilju stalnog poboljavanja u organizaciji. Sadri i program
samooc en ivan a
Stalna poboljavanjasistema mendmenta
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
146/252
Odgovornostrukovodstva
Realizacijaproizvoda
Mjerenje,analiza ipoboljavanje
Menadment
resursima
Proizvod
Zadovoljenje
Korisnici
IzlazUlaz
kvalitetom
Korisnici
Zahtjevi
Koncept totalnog upravljanjakvalitetom (TQM)
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
147/252
kvalitetom (TQM)1. Kreirati konzistentnost ciljeva i unapreenja,2. Usvajanje nove filozofije,3. Smanjiti uticaj inspekcija,4. Prekinuti sa kupovinom na bazi cjene kao osnove za odluivanje,5. Stalno unapreivanje.6. Obezbjediti stalnost obuavanja,7. Obezbjediti "liderstvo",8. Raditi bez straha/opasnosti,9. Ruiti barijere izmeu sektora,10. Eliminisati slogane, natpise i ciljeve radnika,11. a) Eliminisati radne standarde (radne kvote),
b) Eliminisati upravljanje prema kvotnim ciljevima,
12. a) Ruiti barijere meu radnicima,b) Ruiti barijere izmeu "plavih" i "bijelih" mantila,13. Uspostaviti obavezujue programe obuke i samoprovjeru za
menadment,14. Ukljuiti sve da rade na procesima transformacije.
Tabela. Uporedni prikaz karakteristikaamerikog i japanskog menadmenta
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
148/252
Ameriki menadment Japanski mendment
1.Kratkotrajnozapoljavanje2.Individualizam uodluivanju3.Individualnaodgovornost4.Brzo napredovanje uslubi5.Direktni mehanizmikontrole6.Specijalizovanaprofesiona-
lna karijera7.Selektivna briga ozaposleni-
ma
1.Doivotno zapoljavanje ujednoj kompaniji
2.Kolektivno odluivanje3.Kolektivna odgovornost4.Postupno napredovanje naposlu5.Indirektna kontrola6.Nespecijalizovanaprofesiona-
lna karijera7.Briga o svim ljudimakompanije
Potrebekupaca
Markentinkeinformacije
R&Dininjering
informacije
PostavljanjeZdruena Konkurencija
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
149/252
Postavljanjeproizvodnje
Zdruenastrategija
Konkurencija
ORIJENATACIJAProcesnaProizvodna
ZADATAK PROIZVODNJE-Trokovi-cene-Kvalitet-Izrada-Fleksibilnost-obim i asortiman-Snabdevanje i servisiranje
Elementi proizvodne strategijeProjektovanje proizvodaProjektovanje tehnologijeSistem kontroleRadna snaga
Projektovanje novog proizvodaModifikacija procesaUvjebavanje radnikaSistemska modifikacija
IMPLEMENTACIJA
Proizvodne aktivnosti
Dopremanje do kupca povratna vezapovratna veza
3.2. ODLUIVANJE U POSLOVNIMSISTEMIMA
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
150/252
SISTEMIMA
Proces odluivanjaVeina autora smatra da proces donoenjaodluke ine etiri osnovne faze, a to su:
1. Formulacija problema,2. Kreiranje modela,
3. Rjeavanje problema,4. Implementacija rjeenja.
REALNOST
Faza formulacijeOrganizacioni ciljeviProcedure pretraga
Pojednostavljenj
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
151/252
REALNOST Procedure pretragaPrikupljanje podatakaIdentifikacija problema
Nadlenost problema
Faza kreiranjaFormulisanje modelaPostavljanje kriterija zaizbor
Generisanje alternativaFAZA IZBORARjeavanje modelaSenzitivna analizaIzbor najbolje ilizado.alter.Plan implementacijeImplementacija
rjeenja
USPJEH
NEUSPJEH
ja
Testiranjemodela
Verifikacija itestiranje
predloenogrjeenja
Proces rjeavanjaproblema
Reenje gotovo svakogproblema koji egzistira u
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
152/252
problema koji egzistira u
preduzeu zavisi od viekriterijuma optimalnosti,simultano. Stoga, oviproblemi mogu da se postavekao zadaci viekriterijumske
optimizacije koji su u literaturioznaeni kao MCDM (MultiCriteria Decision Making)
Problemi MCDM se meusobno
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
153/252
vrlo razlikuju. Generalno, ovi pro-blemi se klasifikuju u dvije grupe: Vieatributivno donoenje odluka
- MADM (Multi Attribute DecisionMaking), Vieciljno donoenje odluka -
MODM (Multi Objective DecisionMaking).
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
154/252
3.3.INFORMACIONI SISTEMI UMENADMENTU
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
155/252
Informacioni sistemi mogu se klasifikovati na razliitenaine. Prema stepenu automatizacije razlikuju se:
1. neautomatizovani informacioni sistemi,2. upravljaki informacioni sistemi, koji podravaju
donoenje rutinskih odluka, uglavnom na nivouoperativnog upravljanja,
3. sistemi za podrku odluivanju, koji podravaju
donoenje sloenih i tekih odluka,4. ekspertni sistemi, koji rjeavaju problemevrhunskih eksperata,
5. hibridni sistemi,
6 v etaka inteli enci a
Prema vrsti pruenih usluga razlikujemo:1. sisteme za kompjuterske usluge opte
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
156/252
namjene,2. sisteme za uvanje i pretraivanje
podataka,
3. sisteme za komutaciju podataka,4. sisteme za upravljanje fizikim
procesima,5. sisteme za kontrolu i upozorenja,6. sisteme za obradu transakcija.
3.3.1. Neautomatizovani informacioni
i t i
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
157/252
sistemi
U neautomatizovanim informacionimsistemima primenjuje se runa ili meha-nografska obrada podataka. Osim
runih i stonih kalkulatora koriste semehanografska sredstva za izvravanjespecifinih poslova, kao to su: knjienje, fakturisanje, izdavanje naloga i sl.
Informacionabaza
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
158/252
Nosioci podataka su dokumenti. Nanjima su podaci upisani tako da se moguuvati i prenositi. Informaciona baza jeskladite dokumenata koji se u njojuvaju.To mogu biti kartoteke,biblioteke, skupovi zapisnika, slubenih
Osnovna funkcija(posao,organizaciona
jedinica)
Ulazniinformacionitokovi
Izlazniinformacionitokovi
Neautomatizovaniinformacioni sistem
da pravila za obradu podataka nisustrogodefinisana ve su dobrim dijelom
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
159/252
definisana ve su dobrim dijelom
iskustvena, da je obrada spora, to dovodi dokanjenja
informacija,
da se prave greke koje mogu nastatizbog:
nepridravanja ili nepostojanja strogih
uputstava za obradu, pogrenoprispjelih
d t k i ih lt t
Narudbenica se izdaje naosnovu ugovora koji je sklopilo
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
160/252
osnovu ugovora koji je sklopilo
preduzee sa partne-rom, alinarudbenica moe da se izda i usluaju proizvodnje za zalihu.
Narudbenica definie vrstuproizvoda, koliinu koja jeugovorena sa naruiocem kao i rok
isporuke. U jednoj narudbenicimoe biti zastupljeno vieproizvoda. Na osnovu narubenice
a n na og
Na osnovu ugovora sa potroaima ili naosnovu naloga prodaje u preduzeu se otvara
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
161/252
osnovu naloga prodaje u preduzeu se otvara
radni nalog, odnosno nalog za izradu, koji jeosnovni operativni dokument. Sam naziv ovogdokumenta govori da je to nalog ili nareenjesvima koji uestvuju u proizvodnji o poetku
proizvodnog procesa. Nijedan proizvodni procesne smije da se zapone bez izdavanja radnognaloga. Radni nalog sadri informacije oproizvodu, odnosno dijelu proizvoda, koliini
proizvoda (dijelova), roku poetka i zavretkaproizvodnje. U samom radnom nalogu definisan
je nosilac trokova u proizvodnji na iji raun ese knjiiti rashodi u vezi sa izvrenjem naloga.
SastavnicaSastavnica je prva faza tehnoloke
razrade radnog naloga. U cilju efikasnijeg
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
162/252
razrade radnog naloga. U cilju efikasnijeg
upravljanja radnim nalogom neophodnoje sastavnicu tako formirati da se mogusagledati sve obaveze koje su preuzeteradnim nalogom. Sastavnica je dokumentkoji se formira na osnovu konstruktivnedokumentacije i definie sve komponente(sklopove, podsklopove, dijelove) koji
ine finalni proizvod. Sastavnica sadrisledee podatke: nazive svih elemenata,njihove ifre, koliine kao i nivo ugradnje,
k t ili t d d
a on crteRadioniki crte daje prikaz finalnog
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
163/252
proizvoda sa svim komponentama idetaljima vezanim za oblik i dimenzije,tolerancije, vrste obrade, vrstematerijala, oznake, potpis konstruktora,
overavaa i kontrolora, broj crtea, itd.Radioniki crte koristi se u
tehnolokoj pripremi za razradu
tehnolokog postupka, na radnommjestu za obradu pojedinih operacija, i ukontroli za provjeru ispravnostiuraenog prema zahtjevu.
Operaciona lista sadri podatke oopisu operacija redosljedu operacija
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
164/252
opisu operacija, redosljedu operacija,
naziv i oznaku maine za obradu zasvaku operaciju, alate, standardne,specijalne, tehnoloko vreme izrade,
normalno vreme izrade, normu materijalaza deo, ifru opracione liste.Svrha lansiranja operacione liste je
formiranje podataka potrebnih zaobraun cjene kotanja. Ova listaomoguava nam da uporedimo planiranoi ostvareno kako bismo mogli da
1 3512 00836 14 1592 19 0527 02
Koliina Naruilac Br.zahteva
Rok Dopuna Izvrilac Vr. rada R.nalog
PLD
Proizvod ZUPANIK Br. crtea Poz. JM kom Kod dijela
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
165/252
TB.1302.02.00 2
Materijal . 1530 Dimenzija-model 0210x115 kol./JM 32 Mesto
uskladitenja
JM kom Kod materijala
Br. Kod
operacije
OPIS TEHNOLOKOG
POSTUPKA
K Planirano vreme Napomena
tpz. Ti min T as
1 1.01.2 Isjei elik 210 na L=l 15 10 120 130
2 2.02.2 Obraditi kote: L=110, 210h8, a H9 na 109,6i kotu 3030 85 116
3 5.06.1 Brusiti meru 110H9 30 30 60
4 2.03.1 Obraditi 65 zuba, a meru preko zuba ostvariti u plusu0,5. Podela: 24/65 i brzina 31/56; n=100/min
120 340 460
5 KO Plameno kaljenje
6 KO Bruenje profila zuba
D Skladite meufazeRUKOPIS- OPERACIONA LISTA -
Izradio
Datum Potpis
Operaciona lista
Radna lista je dokument koji se ispostavljaza svaku operaciju rada (esto se vezuje zaradno mjesto) Radna lista sadri podatke o
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
166/252
radno mjesto). Radna lista sadri podatke o
materijalu, vrsti rada, vremenu potrebnom zaizvrenje rada i procjeni kategorije rada. Naosnovu ovog dokumenta raunovodstvo dobijapodatke o nosiocu trokova i radniku koji je
izvrio rad. Sa druge strane radne liste dodajuse informacije vezane za izvrioce rada. Radnalista moe posjedovati i rubrike za upisivanjepodataka tehnike kontrole o kvalitetuizvrenog rada. Ukoliko se radi o veem brojuproizvoda (dijelova), tehnika kontrola treba daupie broj dobrih i broj loih dijelova i oznai
k ( d ik ili t ij l itd )
Trebovanje materijalaTrebovanje, kao i povratnica id j i ij l j
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
167/252
preda-jnica materijala, ostvarujespregu izmeu proizvodnje iskladita. Na osnovu trebo-vanja
izdaje se odgovarajui materijal,alat, dijelovi potrebni zaizvrenje pro-cesa proizvodnje.
Trebovanje sadri na-ziv, ifru ikoliinu materijala, vrednost
t b k lii
1 3512 00836 14 1592 19 0527 02
Koliina Naruilac Br.zahteva
Rok Dopuna
Izvrilac Vr.rada
R.nalog
PLD
P i d Br crtea Po JM K d d l
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
168/252
ProizvodSLOBODNI ZUPANIK
Br. crteaTB.1302.00.
00Poz. JM
kom Kod dela
Materijal Dimenzija-model kol./JM Mestouskladitenja
JM Kod materijala
PLD Kod delamaterijala
NAZIV DELA-MATERIJALA
Oznakateh.
dokumen.
Poz JM Kol./
JM
MestoUskladiten
ja
Nstanje
04 Vijak M6x20, JUSM.B1.055
V.10
TB.1302.00.00
4 kom
Trebovao Datum
izdavanja
Izdao Primio Jedinina cena
TREBOVANJE PROIZVODNO BR. IzdatakoliinaUkupna cena
Trebovanjedijela
Predajnica se koristi u sluaju
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
169/252
j j
predaje gotovih proizvoda,poluproizvoda i dijelova proizvodaodgovarajuem skladitu.
Predajnicom se zavrava ciklusproizvo-dnje po jednom radnomnalogu. Predajnica sadri podatke o
nazivu gotovog proizvoda (dela),koliini, ovjeri kontrole, ifri radnognaloga i predajnice.
3.3.2. Upravljaki informacioni sistemi koji
d j d j ti kih dl k
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
170/252
podravaju donoenje rutinskih odluka
Svi informacioni sistemi izvravaju osno-vne funkcije vezane za: prikupljanje, uvanje,obradu i distribuciju podataka.
Projektovanje informacionog sistemasvodi se na nalaenje odgovarajueg modelarealnog sistema. Realni sistem ne opisuje se u
potpunosti modelom podataka jer modelpodataka prikazuje stanje u jednom trenutku ikako se ono moe menjati.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
171/252
Za projektovanje modela procesadanas se koriste nekoliko metoda
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
172/252
danas se koriste nekoliko metoda.
Najee se koriste: SSA, metoda strukturne sistemske
analize, BSP (Bussines Svstem Planning),
metoda planiranja poslovnogsistema,
SDM (Svstems Design Method),metoda sistemskog projektovanja.
3.3.3. SISTEM ZA PODRKUODLUIVANJA
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
173/252
3.3.3.1. POJAM SISTEMA ZA PODRKU ODLUIVANJA
"Sistemi za podrku odluivanju suintera-ktivni raunarski sistemi zanamjerom da pomognu menaderima ilidonosiocima odluka da identi-fikuju,strukturiraju, i/ili rjee polustrukturirane inestrukturirane probleme i da napraveizbor meu alternativama"
Informacioni SPO-Sistemi za podrku odlui-vanja (DSS-Decision Support Syste-ms) vezani su zanastanak i razvoj programskih jezika etvrte genera-cije i generatora aplikacija.
odluivanju imaju zadatak dapruaju pomo pri donoenju
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
174/252
odluka, ali sa naglaskom narjeavanju nestrukturiranih ilislabo strukturiranih
problema.Sistemi za podrku odluivanjupruaju pomo pri donoenju odlukana svim nivoima odluivanja, ali suod posebnog znaaja za vie nivoe.
Osnovna ideja ovog informacionog siste-ma je da korisnik u interakciji sa izlaznim info-rmacijama iz informacionog sistema donosi
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
175/252
rmacijama iz informacionog sistema donosi
odluke.SPO se definie kao sistem koji donosi-ocu odluke omoguuje kombinaciju linog pro-suivanja sa raunarskim izlazima u aktivnomkorisnikom interfejsu sa mainom, pruajuikorisne informacije za proces odluivanja.
Prva meunarodna SPO konferencija
odrana je 1981. godine ( Ostin, Teksas ) iokupila je oko 300 proizvoaa, istraivaa ikorisnika SPO.
Sva istraivanja se svode uglavnom na toda je SPO interaktivni kompjuterski bazirani si-
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
176/252
stem koji pomae donosiocima odluke da kori-ste podatke i modele pri rjeavanju nestruktu-ralnih problema.
KAKO POINJE SVAKO ODLUIVANJE ?
Svako odluivanje poinje uoavanjem proble-
ma. Problem se smatra svaka situacija u kojoj seneko sadanje ili dato stanje treba promijeniti, jeronako kakvo jeste zbog neeg ne zadovoljava.
Odluivanje predstavlja izbor jedne ili viealternativa koja e obezbjediti postizanje cilja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
177/252
Potrebno je uoiti dvije kritine situacije kojeprethode odluivanju, a to su:
nastajanje problema i uoavanje problema.
SPO treba da obezbjedi menadmentu
vremenski odgovarajuu informaciju koja e bititana, relevantna i kompetentna.
SPO se moe definisati kao informacionisistem koji ispunjava potrebe stratekog odlu-ivanja.
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
178/252
Zbog toga je najcjelishodnija izgradnjadistributivnih SPO sa pristupom svimpotrebnim informacionim resursima.
SPO se koristi za slabo struktuirane pro-
bleme. Osnovni razlog zbog kojeg se oni prete-no koriste na viim nivoima odluivanja, jestetaj, to su nii nivoi odluivanja suoeni sa bo-
lje struktuiranim problemima, pa su u prilici dakoriste egzaktne,kvantitativne metode, koje su
jednostavnije za primjenu i daju jednoznane
lt t
Svrha SPO je da podri a ne da zamijenidonosioca odluka. Kako je SPO namjenjen
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
179/252
odluivanju, on pokuava da integrie mena-dment i tradicionalne funkcije obrade podata-ka.
Znai, SPO sadri algoritme logikih i raci-
onalnih procesa putem kojih klasifikuje, upore-uje i formira informacije za odluivanje.
3.3.3.2. STRUKTURA SISTEMA ZA PODRKUODLUIVANJA
Osnovne komponente sistema za
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
180/252
Osnovne komponente sistema za
podrku odluivanju su: baza modela, baza podataka,
generator sistema za podrkuodluivanju
korisnik.Ova struktura opisuje sisteme za podrku
odluivanju u onom obliku u kome su egzistiraliod ranih 70-tih do 90-tih godina prolog vijeka.
Korisnik
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
181/252
Dananji sistemi za podrkuodluivanju osavre-menjeni su za nizkarakteristika u odnosu na njihovuprethodnu generaciju. Razlike je mogue
iti j jih ih t kt
Generator SPO
Bazepodataka Baze modelaOsnovne komponente SPO
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
182/252
Drugiraunarskizasnovanisistemi
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
183/252
Upravljanjepodacima
Upravljanjemodelima
Upravljanje
znanjem
Korisnikiinterfejs
Korisnik
sistemiPodaci:
spoljanji iunutranji
Struktura SPO (Turban,Aronson, 1998)
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
184/252
podacima
Ovaj podsistem sastoji se iz
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
185/252
Ovaj podsistem sastoji se izsledeih elemenata: baze podataka sistema za
podrkuodluivanju, sistema za upravljanje
podacima, direktorijuma sa podacima, upita.
Spoljanjiizvori
podataka
Finansije Proizvodn OstaloK d k
Marketin
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
186/252
ja Kadrovskasl.
g
Ekstrakci
ja
Personalni
podaci
Unutranjiizvori
podataka
Upiti
Datawarehouse
Sistem za upravljanjebazamaPodataka - DBMS :-traenje
-auriranje-generisanje-brisanje
Direktorijumsa podacima
Interfejsmendmenta
Upravljanjemodelima
Upravljanjeznanjem
Podsistem za upravljanje podacima (Turban,Aronson, 1998)
podataka (Data-base ManagementSvstem - DBMS) prvenstveno slui zakreiranje, pristupanje i auriranje bazepo dataka Sistem za upravljanje bazom
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
187/252
po-dataka. Sistem za upravljanje bazompodataka posjeduje sposobnosti daekstrahuje podatke, aurira zapise u bazipodataka, povezuje podatke iz razliitih
izvora, izdvaja neohodne podatke za fo-rmiranje upita ili izvjetaja, obezbjeujesigurnost podataka, izvodi kompleksne
zadatke manipulacije podataka zapotrebe formiranja razliitih upita, pratipodatke koji se koriste od strane SPO iupravlja podacima preko rjenika
modelima
Podsistem za upravljanje
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
188/252
Podsistem za upravljanje
modelima sastoji se iz sledeihelemenata:
baze modela,
sistema za upravljanje bazommodela,
jezika za modeliranje,
direktorijuma modela ikomandnog procesora.
Modeli (Baza modela)
-Strateki,taktiki,operativni-Statistiki,finansijski,
Direktorijum samodelima
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
189/252
j
marketing,menadment-Blokovi za izgradnjumodelaUpravljanje bazommodela-Komande zamodeliranje-Odravanje
-Interfejs-Jezik za modeliranje
Upravljanje
podacima
Upravljanje
znanjem
Interfejsmenadme
nt
Izvrenjemodela
Integracijamodela
Izvrnekomande
Podsistem za upravljanje modelima (Turban,Aronson, 1998)
Sistemi za podrku odluivanju kojiposjeduju podsistem za upravljanjenanjem na i aju se inteligentni sistemi
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
190/252
znanjem nazivaju se inteligentni sistemiza podrku odluivanju (Intelli-gentDecision Support Svstems - IDSS),sistemi zanovani na znanju (Knowledge-
based DSS) ili jednostavno kombinacijaSPO/ES. Glavna karakteristika kojaizdvaja ovaj podsistem od ostalih je
postojanje baze znanja, to omoguavapruanje korisniku ekspertize o posta-vljenom problemu. Baza znanja je
d lj l i i k
Podsistem - korisniki interfejsP d i t k i iki i t f j t ji
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
191/252
Podsistem - korisniki interfejs sastojise iz sledeih komponenata:
sistem za upravljanje korisnikiminterfejsom, jedinice za prevoenje na prirodan
jezik, terminala, printera, plotera i sl.
Upravljanjepodacima
Upravljanjeznanjem
Interfejsmenadment
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Informacionih Sistema
192/252
Sistem za upravljanjekorisnikim interfejsom
Prevoenje na prirodan
jezik
Terminal Printer,Ploter
Korisnik
Struktura podsistema - korisniki interfejs(Turban, Aronson, 1998)
Podsistem - korisniki interfejs pokrivasve aspekte komunikacije izmeu korisnika isistema za podrku menadmentu.
Podsistem - korisniki interfejs ima jako
-
7/30/2019 23920234 Menadzment Inform
top related