11-broj hrvatske novine o hrvatima u vojvodini
Post on 22-Nov-2015
48 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
ISSN2334-8216
COBISS.SR-ID
280313351
UPAUZVIENJA
SVETOG KRIA U
NIU
L
L
i
i
p
p
a
a
n
n
j
j
2
2
0
0
1
1
4
4
.
.
b
b
r
r
o
o
j
j
1
1
1
1
H
H
R
R
V
V
A
A
T
T
S
S
K
K
E
E
N
N
O
O
V
V
I
I
N
N
E
E
K
K
U
U
L
L
T
T
U
U
R
R
A
A
-
-
P
P
O
O
V
V
I
I
J
J
E
E
S
S
T
T
-
-
Z
Z
N
N
A
A
N
N
O
O
S
S
T
T
-
-
D
D
R
R
U
U
T
T
V
V
O
O
U NOI KAD JE UBIJENAMOJA PRIJATELJICA KOJUSAM NAZVALA - SRJEMSKA
MUENICA
Ljubica Kolari-Dumi
Cijeli ivot ujedan kufer staoMihael I l i
Trebamo iriti
istinu o hrvatskoj
zajednici u Srbiji
Intervju : to Matari -osniva DSHV-a
UPII SE U SPISAKNACIONALNE
MANJINE
-
IMPRESIUM
Lipanj 2014.
Osniva:
Udruga Hrvatska nezavisna lista
Izdava:
Udruga Hrvatska nezavisna lista
Urednitvo:
Ivan Stipic, Stipan Vojnic, Donko
Balaevic,
Mirko Vidic, ime Peic Tukul jac
Uredniko vijee:
Ivan Tumbas
Dipl ing Marijeta Belosevac
Zlatko Ifkovi
Lektor: Rua Alaga
Tisak:
Visions 24, Subotica
Za sadrinu lanaka odgovara
autor.
lanak sa linim stavom odraava
stajal ite autora.
Svi autorski tekstovi podl i jeu
zakonu o zatiti autorskih prava
Republike Srbije i meunarodnom
zakonu zatite autorskih prava.
Hrvatske novine izlaze jednom
mjeseno.
Hrvatske novine su glasi lo Udruge.
Kontakt:
hrvatskenovine.su@gmail .com
Hrvatska nezavisna lista
web: www.hnl.org.rs
email :
hrvatska.nezavisnalista@gmail .com
Telefon: 060/562-7570
24000 Subotica Ivana Sarica 85
Facebook:
https://www.facebook.com/pages/Hrvatska-
nezavisnalista/269537643207761 ?fref=ts
325-95007000311 88-42, OTPBanka,
Novi Sad
Broj rauna i naziv banke
/IBAN i SWIFT
RS 353259601 700051 76289,
OTP Banka
Srbija AD NOVI SAD,
EUR 3259601 700051 76289
SWIFT CODE>COBADEFF, SWIFT
CODE>OTPVRS22
Sadraj
TRAGOVIMA PREDAKA Povijest loze Perui
Upravo objavljena knjiga Tragovima predaka, autora Laje Peruia,
predstavljena u Subotici 31 . svibnja 2014., obrauje znanstvenopovijesnom
metodom porijeklo loze Perui. Prezime Perui izvodi se iz grke rijei
petros/petar/stijena. U staroslavenskom jeziku skupina suglasnika p'r bila je
osnova za sve ostale izvedenice od rijei petar. Jedna od umanjenica rijei
petar bila je, izmeu ostalih, rije peru, pa je jo u 15. stoljeu kao patronik
oznaavala rodovsku identifikaciju.
Loza Peruia vue korijene jo iz 12. stoljea, iz hrvatskog plemena
Lapana-Karinjana, ije je sredite, nakon naputanja prastarog hrvatskog
podruja, bilo u upanij i Pset (po gradu Persetis iz rimskog doba, danas kod
Bosanskog Petrovca). Prema povelj i iz 1 395. g. saznajemo da je u upanij i
Pset bilo nastanjeno vie hrvatskih plemena u devet hia od kojih je druga hia pripadala obitelj i
Perui. Prvi pisani dokument o prezimenu nalazimo u jednoj ispravi iz 1437. g. za Jurja, Petra,
Franka i Blaa Peruia ije rodbinsko srodstvo nije potvreno, a prvi otkriveni pisani dokument o
Gaparu I. kao podbanu nalazi se u hrvatskoj ispravi iz 1 .3 .1 484. g. pisanoj uglatom glagolj icom.
Krajem 15.stoljea Peruii su se zbog turskih osvajanja ponovno preseljavali iz Pseta u jugozapadne
krajeve Hrvatske i Dalmacije. Gapar I. Perui (nije poznata godina roenja) bio je od 1484.g. do
1493.g. podban Hrvatske i Dalmacije te sudjelovao u raznim bitkama protiv Turaka. On i brat mu
Dominik osnovali su 1487.g. utvrdu/katel Perui u Lici kod Gospia. Grb Gapara I. Peruia
nalazimo na njegovu peatu na Pounskoj povelj i sa sabora u Budimu 1492.g. Nakon pada Bosne pod
tursku vlast 1463.g., An Frankopan predaje darovnicu brai Petru, Dominiku i Matku Perui kojom
im daruje Buku i Gacku Vrhovinu. Prema ovoj darovnici saznajemo da je Gapar I. Perui imao
brau. Nakon Krbavske bitke 1493. g. Gaparu I. kao hrvatskom podbanu, poto je ban Emerik
Derenin poginuo u bitci, pripala je teka dunost da obnavlja iza Turaka Reliquiae reliquiarum regni
Croatiae, to je on uspjeno inio. Krajem 15. stoljea Gapar I. seli u Perui kod Benkovca i
obnavlja tamonji katel i utvrdu, koju je naslijedio od svojih predaka. Umire u Zadru 1507.g.
ostavivi iza sebe sinove Grgura i Gapara II.
Ivan, sin Gaparova brata Petra Peruia, bio je hrvatski knez u Ugarskoj . Ivana i Gapara II. Turci
su zarobili u Bagu 1525.g. i bili su kao zarobljenici poslani u Skradin. Iz Skradina ih je obojicu iste
godine otkupio skradinski biskup Juraj Utiinovi. U daljnjem tijeku politikih previranja dolazilo je
do nesuglasja izmeu Gapara II. , koji se priklanjao erdeljskom knezu Ivanu Zapolj i i kardinalu
Utiinoviu, a Ivan Perui se priklanjao ugarskom kralju Ferdinandu. No, politiko razilaenje ih
nije smetalo da cijeloga ivota ostanu odani prijatelj i. Gapar II. se oenio s Utiinovievom sestrom
Anom, bivom enom Bartula Drakovia, koji je poginuo 1538.g., i s njom je imao sina Matu. Mate
Perui je ivio na svojem imanju de Kentelke u Transilvanij i sa svojom obitelj i, suprugom Sofijom
Torna i svojim potomstvom. O njegovu ivotu u 16. stoljeu u Transilvanij i govore nam mnogi pisani
dokumenti iz tog vremena, a koji su navedeni u mojoj knjizi. Umro je 1603. g. u bitci na rijeci Barca.
U razdoblju 16.-1 8. stoljea Peruii, koji bi mogli imati lozu s Matom u Transilvanij i ili Bakoj ,
slabije se spominju, a i po mnogim kasnij im povijesnim zapisima koje nalazim, za sada nije mogue
ustanoviti nj ihove izravne veze s Matom.
Po matinim knjigama roenih ili krtenih u Subotici, u emu nam djelomino pomae i postojei
Peruiev kri krajputa iz 1895. g., otkrivam izravno rodoslovlje (jedine) loze Peruia u Subotici.
Do sada najstarij i istraeni dokument potjee iz matice krtenih od izravnog pretka Vranje Peruia,
roenog izmeu 1670. i 1 680. g. Od njega iznosim rodoslovlje njegovih nasljednih mukih potomaka
do dananjih dana.
Na kraju 20. stoljea loza Peruia se rairila na sve strane svijeta. Prema Dravnom zavodu za
statistiku RH u Hrvatskoj je danas 450 osoba koje nose prezime Perui, u Subotici oko 40 osoba, u
Slovenij i 24 osobe, te znaajan broj u drugim europskim i prekooceanskim zemljama.
U Prilogu knjige sam takoer prikazao rodoslovlja i po enskoj lozi Peruievih, Devievih i
Vizinovih, poto su kroz povijest bitno utjecali na Peruievu lozu.
Lajo Perui
HRVATSKA I NJENA DIJASPORA
Dostojanstvo ovjeka
Logika orde u demokraciji
10
11
17
-
Uvodnik
3
Jeste l i se ikada zapital i da l i bez
osjeaja krivice u potpunosti ivite sebe?
U Subotici u hotelu Galeria, Generalni
konzulat Republike Hrvatske u Subotici je
sveanim pri jemom i koktelom obil jeio
Dan dravanosti Republike Hrvatske. Na
koktel i pri jem su poslane pozivnice
udrugama sa hrvatskom nacionalnom
odrednicom, jedino udrugi Hrvatska
nezavisna lista nije, drugu godinu
zaredom.
Svjedoil i smo da je netko glasovao
protiv pri jedloga da Naco Zeli dobije
priznanje Poasni graanin Subotice a
vijenica je Hrvatskog nacionalnog
vijea, svjedoil i smo da glasovaju u
komisi j i za dodjelu sredstava za kulturu
grada Subotice da HKC Bunjevako
kolo ne dobije sredstva, a vijenica je
Hrvatskog nacionalnog vijea, a ravnatel j
je Zavoda za kulturu vojvoanskih
Hrvata, glasuje i potie druge da glasuju
da udruge sa hrvatskom nacionalnom
odrednicom ne dobiju sredstva na
natjeajima kod opina, gradova,
pokrajinskih tajnitva, republikih
ministarstava a predsjednik je Izvrnog
odbora Hrvatskog nacionalnog vijea.
Zato glasuju kao lanovi komisi je za
kulturu da sve udruge bunjevaca
nehrvata dobiju sredstva na natjeaju za
kulturu grada Subotice, a vijenica je
Hrvatskog nacionalnog vijea, a ravnatel j
je Zavoda za kulturu vojvoanskih
Hrvata. To su samo neki od zadnjih
primjera neprimjerenog ponaanja naih
Hrvata koji misle da su na vrhuncu moi i
da su nedodirivi i vjeni. Meutim, istinu
o sebi koju oni promiu na svakom
koraku ne mogu prikriti . Ona se otkri je,
samo je pitanje vremena.
Naalost, ima naih l judi na svim
razinama koji e se kleti u hrvatske
interese i mahati svim hrvatskim
zastavama i sloganima, a kad ih se malo
dugoronije pogleda vidi se da im je
najvanije nj ihovo ja i kako e za sebe
uhljebiti svoje bive il i sadanje
hrvatstvo. Takvima, previsoko mil jenje
o sebi, sebinost, zavist, zamagljuju
poglede, te su vie ori jentirani na vlastite
interese i torbare, nego na ope dobro!
Znam, ovo sve ne zvui dobro, daje
naim nepri jatel j ima da se naslauju
nama, al i naa utnja nas je dovelo da
oni rade to ele. Uz pomo ono malo
naih dirigiranih medija ele u naem
narodu stvoriti ravnodunost.
Ima na narod i nepri jatel ja. Ima i
ovakvih koji mu, sami i l i poslani, glume
pri jatel je, razne strunjake, predstavnike
ovoga il i onoga i predlagatel je dobra, a u
biti gledaju neke druge raune. Gledaju
samo svoje bankovne raune.
I sada se trebamo okupiti i
demokratskim sredstvima ih otjerati u
povijest!
Zlatko Ifkovi
Priopenje
Inicijativni odbor Hrvatskih udruga
U prostorijama HKC Bunjevako kolo u Subotici odran je 26. lipnja 2014. sastanak inicijativnog odbora petnaest hrvatskih udruga s
ciljem zajednikog izlaska na izbore za HNV koji e biti odrani u listopadu ove godine. Sastanku su prisustvovali predstavnici hrvatskih
udruga iz cijele Srbije. Predstavnici su govorili su o trenutnom stanju u hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbij i, istiui pojedine gorue
probleme zajednice.
Uesnici su kao najvei problem istakli nejedinstvo stavova oko izlaska na izbore relevantnih organizacija bez obzira na kom polju deluju
jer se u ovom mandatu pokazano da je stvorena vrlo loa klima u delovanju HNV-a , koja je diktirana od jedne politike stranke, koja je
uzurpirala svu vlast u hrvatskim institucijama sa sjeditem u Subotici a posebno u HNV-u.
Iz tog razloga, to je i zakonodavac primetio, na sledeim izborima za nacionalne savjete manjinskih zajednica posebno e se voditi rauna
da se izbori departiziraju i da se itavo funkcioniranje nacionalnih savjeta depolitizira.
Donet je jedinstven stav da se animiraju svi Hrvati u Republici Srbij i bez obzira gdje su nastanjeni i da se ravnopravno ukljue u izbore i da
u HNV-u budu ljudi koji e imati potpuno povjerenje zajednice. HNV treba jednako brinuti o svima, a ne samo o politikim istomiljenicima.
Konstatovano je da pored Makedonske manjinske zajednice u Srbij i i Hrvati nemamju dovoljan broju upisanih graana hrvatske
nacionalnosti u Poseban biraki spisak hrvatske manjinske zajednice, te se upuuje apel da se sva udruge i organizacije koje okupljaju Hrvate
aktivno ukljue u akciju upisa u Poseban biraki spisak. Smatramo da su neposredni izbori za vijenike HNV-a jedini pravi izraz volje svih
graana. Sadanji tzv. elektorski izbori su posredni i nedovoljno demokratski. Okupljena udruge e u novom sazivu HNV-a iskljuivo
djelovati u interesu svih Hrvata i konano objediniti hrvatsku manjinsku zajednicu u krovnoj institucij i u oblastima obrazovanja, kulture,
informiranja i uporabe hrvatskoj jezika Hrvatskog nacionalnog vijea.
U ime Inicijativnog odbora:
HKPD Matija Gubec, Ruma Katoliko drutvo za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunovi, Subotica
HKUD Ravnica, Hrtkovci UBH Duijanca, Subotica
HKUPD Stanislav Preprek, Novi Sad HKC Bunjevako kolo, Subotica
HKUD Sveta Barbara, Vrdnik Udruga Hrvatska nezavisna lista, Subotica
HKC Novi Sad, Novi Sad Klub prijateljstva tri naroda, Subotica
HKUD Vladimir Nazor, Sombor HKUD Leme, Svetozar Mileti
KPZH okadija, Sonta HKUPD Mato, Plavna
HKPU Zora, Vajska
Subotica, 26.06.2014.
Potovaniitatelju!
-
4HRVATSKE NOVINE
Sveta Zemlja Jeruzalemmjesto gdje je Nebo dotaknulo zemlju
Dragi itatel ju, sl i jedimo nastavak po
Svetoj Zemlj i . etat emo gradom kako
bismo upoznali grad mira. Pratimo
brojeve i iitavamo to se i gdje
dogaalo za vri jeme Isusove muke, smrti
i Uskrsnua. Nalazimo se u samom
centru Jeruzalema. Herod Veliki bio je
vrstan graditel j . On je od Jeruzalema
nainio velik grad, ukraen velikim
idovskim hramom. U nae vri jeme
otkriveno je nekoliko iskopina iz tog
vremena ukljuujui dio stuba to su
vodile u hram te ribnjake Siloe i
Bethezdu. Ukratko, za one koji nisu nikad
bil i u tom gradu, svratite barem u mati u
pojedina znaajna mjesta. O nekima sam
ve pisala, al i ni je suvino ponoviti
zadau. Dakle, nakon nonog sna i
odmora, te nakon doruka usli jedio je
cjelodnevni hod gradom.
Kreemo put Maslinske gore, crkvu
Oenaa, Dominus flevit, Crkvu svih
naroda koja je podignuta na mjestu u
kojem se Isus znojio krvavim znojem.
Obil i smo i crkvu Dormitio Mariae,
podignutu na mjestu Marij ina usnua, Zid
plaa, Dvoranu posljednje veere,
Sionska vrata. Grad u kojem se sudaraju
tri najvee monoteistike rel igi je svijeta,
i ja je povijest osobita, sloena i
zanimlj iva. Ovdje svaki kamen ima svoju
priu i kao da progovara. Dakle, mjesto je
ovo gdje mi se ini kako se svaki
hodoasnik eli ponovo vratiti i jo
jednom doivjeti dubinu misteri ja ove
zemlje. A mi, rekla bih uz sve ovo
dobismo i malo slobodnog vremena za
samostalni obilazak gradom kako bismo i
osobno doivjel i ivost gradskih ul ica,
ori jentalne bazare i prizore ovog
nevjerojatnog grada. I zato nije udno
kako svaki moj hod sv. Zemljom elim
ovjekovjeiti perom i bar malo doarati
to znai zaviriti u svaki znameniti i
povijesni dio tog nama tako dragog
mjesta Isusova ivota.
Krenut u od Maslinskog vrta koji se
smjestio na Maslinskoj gori istono od
Jeruzalema. U podnoju Maslinske gore
nalazi se Getsemanski vrt. Dobio je ime
od ti jeska za maslinovo ulje, a znamo da
je upravo u Getsemanskom vrtu
zapoela i Isusova muka. Bazil ika
Agonije - crkva svih naroda, sagraena je
uz pomo pri loga vjernika iz ci jeloga
svijeta a na zemlj i koju je kupila
Hrvatska obitel j Brankovi iz Sarajeva.
Maslinska gora podsjea na mnoge
vane dogaaje iz Novog zavjeta. A u
pil j i u Getsemaniju slavi l i smo svetu
Misu u ast Isusove Muke. Podsjetimo se
da je Getsemanij mjesto gdje je Isus
doao s uenicima moliti i provesti no.
Poveo je samo Petra, Jakova i Ivana
one iste pred kojima se preobrazio na
Taboru.
Golgota kalvari ja, brdo, bivi
kamenolom a u Isusovo vri jeme je bilo
izvan zidina, a danas u Bazil ici Isusova
groba.
Prolazimo ulicom Via Dollorosa molei
krini put. Nosimo drvo kria i kreemo s
podruja tvrave Marka Antonia. Krini
put zavravamo na kalvari j i u Bazil ici
Isusova groba.
Dvorana posljednje veere
Cenaculum. Molimo i sjeamo se
posljednje Isusove Veere koju je
blagovao sa svojim uenicima.
Litostrotos aramejski Gabatha,
uzvieno je mjesto, gornj i grad s
poploenim trgom. Na kamenom podu
znakovi koje su rimski vojnici uklesal i u
kamen i nj ima se slui l i za igru.
Crkva Oenaa. U toj crkvi u prvoj nii
l i jevo, na poetku crkve nalazi se napisan
Oena i na hrvatskom jeziku. Oe
na', to znai otac svakog naroda i
jezika. Znamo kako je Oena snana i
mona molitva koja ukl juuje sve. To je
molitva koja nikoga ne iskl juuje. I ni je to
sve.
Herodova palaa, najvjerojatni je
nekadanja palaa a danas je
Jeruzalemska Citadela s Davidovim
tornjem, sada Muzej jeruzalemske
povijesti .
Zid plaa u Jeruzalemskom starom
gradu je uobiajeni naziv za Zapadni zid
koji je pripadao potpornj ima poploja na
kojem se nalazio idovski hram u
Jeruzalemu.
Hram je prvotno izgradio izraelski kral j
Salomon, sin vel ikog kral ja Davida, al i
dananji Zapadni zid potjee iz doba
obnove toga hrama u doba Heroda
Velikog. Taj je hram sruen 70. godine u
doba rimskog osvajanja Jeruzalema, a
ostalo je samo poploje sa svim
potpornim zidovima. Ipak, kroz povijest
su se idovi poeli okupljati na molitvu uz
ovaj Zapadni zid. Zid je popularan i meu
turistima koji dolaze i vjeruju da e se
svaka elja ispuniti ovjeku ukoliko je
ispie na papiri i taj papiri utakne u Zid.
Kua velikog sveenika Kajfe
Sindedri j , dananja amerika etvrt.
Tvrava Marka Antonia u kojoj se u
Isusovo vri jeme nalazila sudnica gdje se
odvijao sudski postupak protiv Isusa.
Na hod produio se prema rijeci
Jordanu u kojoj je Ivan Krstitel j krstio
Isusa. Na tom mjestu i mi smo obnovil i
svoja krsna obeanja, nakon ega smo
se uputi l i kroz pustinju do Mrtvoga mora
iju snagu vode i l jekovitost te tako guste
i masne mase osjetismo u dvosatnom
kupanju.
I na kraju mog javl janja, to rei dragi
itatel j i na sve ovo? Samo jedno veliko
hvala Bogu koji je stvorio Nebo i Sv.
Zemlju, kao i svemir ci jel i !
Hvala i vama koji ste, dok ste ital i bar
matom proetal i Svetom Zemljom! Bil i
ste u mojim molitvama etajui Isusovom
Zemljom. Zajedno smo posjeti l i mnoga
sveta mjesta u koja je Isus dolazio, ivio i
nauavao. Vidjel i i divi l i se l jepotama koje
nam je Bog priredio. Uil i i nauil i .
Vjerujem da smo se i duhovno obogati l i .
Ispunjeni mirom Isusove prisutnosti i
radou Kristova Uskrsnua, neka i
ovaj nain komunikacije bude preporod i
za nae ivote.
Zato, kroz vjeru, hrabro hrl imo do
blagoslova za sebe i nae obitel j i , dok
molimo, budi nam blizu Gospodine! Mi te
trebamo! A sam Bog neka vas uva!
Neka vam podijel i svoj mir.
Mir Vama!
Sestra Augustina Barii
Klanjatel j ica Krvi Kristove
Zato, kroz vjeru, hrabro hrlimo do blagoslova za sebe i naeobitelji, dok molimo, budi nam blizu Gospodine! Mi te trebamo! Asam Bog neka vas uva! Neka vam podijeli svoj mir
-
5Bio je penal!Samo se alim s naslovom. Stavio sam ga da vas potaknem da kliknete na tekst. Postao sampraznovjeran nakon jueranje utakmice Hrvatske protiv Brazila, jer neto se udno dogodisvaki put kad ja odluim gledati koji od nastupa naih portaa na meunarodnim natjecanjima.
Naime, dogodi se to da nai izgube. Ponekad i ve dobivenu tekmu
Pa tako ja juer odem van iz kue i
nai, tj . Brazilci sami sebi zabiju gol. I sav
sretan odluim - gledat u utakmicu.
Taman sam se smjestio na kau, bez pive
i ipsa, iako bi mi pasali , kad ono nai
neto prtl jal i s loptom, Neymar zamahne
nogom, dotakne loptu i ona se odbije u
gol. Ostajem i dal je gledati , l jut ko ris. U
meuvremenu, pojeo sam sve nokte i
preao na zanoktice. Znam, gadlj ivo, al i
tko juer nije grickao nokte? Osim suca
Nishimure. On je dobro znao kako e
tekma zavrit. Moda ovjek uplatio koji
l isti u nekoj od kladionica? Gledam ipak
dalje. Nai sve umornije tre.
Taman kad sam se ponadao da e sve
zavriti 1 :1 , sudac sudi penal. Kako i ne
bi kad se taj Lovren tako kruto postavio
da je onaj Fred natukao rebra, slomio
kl junu kost i ostao gluh na oba uha zbog
ega je onako zavapio u nebo. ovjek se
bojao da nije moda i osl i jepio? A taj
Lovren, pa je l i taj ovjek ikad gledao
hokej? Je l i vidio da se ak i tamo ne
doputaju tako gruba postavl janja?
Ostajem optimistian da e Stipe
uspjeti obraniti Neymarov udarac nakon
to ovaj otplee karaoke oko lopte. Ples
zavri, Neymar oamari loptu, Stipe
nokautira loptu, al i ova se opet odbije u
gol. to rei, koju posluku porati . Sad
sam stvarno ljut to sam uope odluio
gledati tekmu i to sam se zafrkavao da
e biti 4:0 za Brazil , jer je na kraju tako i
ispalo, budui je i prvi gol zabio Brazilac.
I eto, zato sam vam ja u napasti
praznovjerja. Ko za inat meni, nai
portai pobjeuju skoro redovito kad ja
ne navijam za nae. Mogao bih bez
problema zamijeniti onu kornjau koja
prognozira rezultate.
A sad neto ozbil jno. U zadnje vri jeme
sam dosta uznemiren. Mue me neke
slutnje, a vezane su uz san koji sam
sanjao pri je, sad ve dvije i po godine.
Jo se sjeam gotovo svakog detal ja.
San je zapoeo slikama realnog ivota i
ukl juivao meni poznate i drage osobe da
bi se pretvorio u moru, a zavrio
apokaliptikim slikama. Takvog intenziteta
da i sad mogu doivjeti te osjeaje.
Vjerojatno ste i vi koj i put imali takve
snove koji su tol iko ivi da ih jako dugo
pamtite, a neki znaju potrajati ci jeloga
ivota, a da ovjek ne zna zato, koje im
je znaenje. Sad se sigurno pitate - a to
je to sanjao? I ja bih vam rado to opisao,
al i rei ete da sam lud. A kako i ja
ponekad u to sumnjam, bojim se da bi
me vai zakl juci mogli u tome razuvjeriti .
Zato, ne zamjerite mi to u sadraj sna
zadrati za sebe. Mogu samo rei da se
jedan dio sna ostvario. I tu jest problem,
jer, ne da ne bih volio da se ostvari drugi
dio, nego me strah jesam li spreman za
njega.
Nedavno sam gostovao u radijskoj
emisi j i na Radiju Mari ja koju ureuje moj
dobar pri jatel j Stjepan Kralj , a tema je
bila molitva, odnosno, voditel j je postavio
pitanje sluatel j ima - kojim se svecima
mole, i jem zagovoru se utjeu. Pitanje je
postavio i meni, i moram priznati da me
zatekao, jer nemam nekog sveca kojem
bih se molio. Jednostavno nemam tog
osjeaja. Od malena kako se sjeam,
ako me neto muilo iao sam direktno
Tati po savjet, s pritubom il i da mu
zahvalim za ono li jepo i dobro koji su mi
se dogaali . Naravno, svaki put svratio
bih i do Isusa kojeg sam takoer
odmalena poeo doivl javati kao stari jeg
Brata kojeg nisam imao i Pri jatel ja koji
me u potpunosti razumije. Duhu Svetom
svraao sam rjee, iako sam uvijek imao
osjeaj da su u svim tim susretima sva
Trojica bil i prisutni. U sadanjim
godinama ee navraam ba Duhu
Svetom, jer to sam stari j i to mi je vie
toga nerazumlj ivo i to mi vie trebaju ba
Njegovi Darovi. Iako ponavljam, uvijek
imam osjeaj da je nemogue moliti se
samo Jednome, a da u tom susretu ne
budu prisutna sva Trojica.
Jednoga dana, bi lo mi je ba teko. U
takvim trenucima znao bih sjesti u auto i
voziti se bez nekog odreenog cil ja. To
mi je bio nain da se saberem, ujem sve
to to osjeam il i barem pokuam uti
sve te osjeaje koji se znaju nakupiti u
ovjeku. I tako tog dana, pogled mi se
zaustavio na krunici objeenoj na
unutarnj i retrovizor. Tako je to obiaj u
naem narodu. Ponegdje se krunica stavi
iz jasne vjere u ono to ona predstavl ja, a
ponekad je to ukrasni predmet koji se
stavl ja u auto i ne teti ga imati. Za svaki
sluaj. I to ni je loe. Dapae, svi koj i
imate aute stavite krunicu u svoj auto na
retrovizor. Ne znate ni dana ni asa kada
e vam se ruka ispruiti prema njoj. Kao
to se dogodilo i meni.
Uzeh tako u ruke krunicu, kojoj su
nedostajala neka zrnca, i zapoeh moliti .
Tekle su suze, al i to sam se vie
pribl iavao kriu od kojeg se kree u
molitvi krunice, to sam se osjeao jaim,
slobodnij im od tereta koji me pritiskao.
Kad sam poljubio kri, jo sam neko
vri jeme drao u ruci krunicu. Sve dok
nisam izaao iz auta.
Mogu rei da sam tad otkrio koliki je
dar krunica, ta zrnca milosti koja vodei
ovjeka kroz otajstva Isusova ivota,
smrti i uskrsnua, oslobaaju ovjeka od
okova gri jeha koji nam je kadar unititi
ivot, a koji nas sprjeava da se vratimo
svome domu u Kuu Oevu. Zato svima
koji pate od bilo kakvih strahova,
depresije, bolova, sumnji i l i bi lo ega to
ih sputava da osjete radost Djeteta
Bojeg, preporuam krunicu.
Spomenuo sam da molitva krunice
poinje kriem i zavrava kriem. Zar to
nije znakovito? Zar to nije tajna nae
vjere i osnovna Isusova poruka? Da. Sve
poinje kriem. Onog trenutka kad ovjek
odlui priznati svoj kri, kad ga odlui
staviti na svoja ramena i zaputiti se
ul icama svog ivotnog Jeruzalema do
Golgote - svog konanog predanja Bojoj
vol j i , tog trenutka poinje put
osloboenja. Put do novog ivota koji od
tamne noi u Getsemanskom vrtu
prepune sumnji i strahova, ovjekov ivot
preobraava u uskrsno jutro, potpunog
osloboenja i povratka Domu Oevu.
Nije sluajno i to da se na kraju molitve
krunice poljubi kri. To je zagrl jaj djeteta s
Ocem. To je onaj pol jubac koji izgubljeni
sin dobiva od Oca koji ga s nestrpl jenjem
svakoga trenutka iekuje na horizontu
l judske povijesti .
Molite krunicu i ne ustruavajte se
poljubiti svoj kri. Budite svjesni i toga - u
svakom trenutku vaeg raspea, u
podnoju Vaeg kria stoj i Majka. Mari ja.
P. S. Ako ste doli dovde s itanjem i
uzeli u ruke krunicu, stavite i mene u
popis onih za koje ste odlui l i moliti . Ja
u to uiniti za vas.
Zvonko Franc
Bravo za suca!
-
6HRVATSKE NOVINE
U NOI KAD JE UBIJENAMOJA PRIJATELJICA
Dok piem ove retke, mislim da Agica u toj noi nije dola u moj san dami kae kako je ti neljudi mue i koliko trpi. Agica je bila prepunasrijemskog dostojanstva. Vjerujem da je dola, jer je znala da u
njezinu rtvu zapisati za povijest.Agica mora biti proglaena Srijemskom muenicom
Sanjala sam udan san. Vrlo
kratak i gotovo stvaran. I l i bol je
reeno neobinu sl iku. Onako
kao to l judi priaju o ukazanjima.
Ugledala sam Agicu, moju
najbol ju pri jatel j icu iz ranoga
djetinjstva u bijeloj hal j ini kako se
uzdie prema nebu.
Nita drugo nisam vidjela.
Samo beskrajno plavetni lo i Agicu
kako uspravna poput svijee
lebdei nestaje ispred mene.
Neujno kao to se i pojavi la.
Nita nije govori la, a ne sjeam
se ni da me je gledala. Snano
me dirnula, poput bi jel ih l j i l jana,
njezina duga halj ina.
Iznenada se pojavila kao kip
kojega je netko donio i stavio
ispred mene. Kad god sam
kasnije tu sl iku pokuala u
misl ima vratiti , ne bih l i otkri la
neto to moda nisam zapamtila
iz sna, Agica bi mi se svaki put
uini la poput svetica sa zidova u
crkvama.
Probudila sam se, u prvi mah
ak ni malo uplaena. to je
ovo? pomisl im. Slika Agice iz
sna vrati se kao iva i strah ve u
sl jedeem trenutku poe snano
djelovati. Sjednem na krevet i
upalim svjetlo. Pokuala sam
misl iti na neto drugo, a kad su
me trnci ispod koe od sve jaeg
straha poeli dobro probadati i
kad sam se sva najei la, ustanem
i odem u kuhinju po au vode.
Svjetlo do zore nisam gasila.
Ostatak noi provela sam
razmil jajui o razlogu ovakva
sna. Jedino pitanje na koje sam
traila odgovor neprekidno mi je
strujalo glavom.
Zato mi je Aga (tako sam je
najee zvala) dola u san?
Agica i ja smo zajedno odrasle.
Usprkos mnogim tekoama i
nepravdama, nanesenim naim
roditel j ima, djetinjstvo nam je bilo
puno igre i radosti . Kue su nam
bile jedna nasuprot drugoj, pa
smo po ljetnoj praini i l i zimskom
snijegu samo prele preko puta i
igra je mogla zapoeti. Dok su
odrasl i radi l i , nas su uvale bake.
To je znailo da smo imale sve
to poelimo, a bilo nam je dosta
komadi kruha i masti, te puno
vremena za igranje. Kad su nam
uzeli zemlju i sve to to smo
imali , bi lo je to posli je Drugoga
svjetskog rata, kad ni malo
brana za kruh i nedjel jni kola
nisu ostavil i , djejoj radosti ni u
neimatini ni je bi lo kraja.
Namjerno sam poela slagati
sl iku po sliku iz djetinjstva uz
Agicu kao da otvaram davno
proitanu knjigu, kako bih otjerala
strah i moda otkri la razlog ovako
udnog sna. ekajui jutro u
misl ima sam prola sva mjesta
naih djej ih igara i zajednikih
trenutaka za koje prolaznost ne
postoj i . Sve ivi u nama, samo
potisnuto i nekom viom silom
ostavl jeno na mjestima rastanaka
da bismo, svatko svojim putom,
mogli krenuti u novi ivot. Tako je
bilo s Agicom i sa mnom.
Zavretkom djetinjstva, prestalo
je nae pri jatel jstvo. Ja sam otila
na kolovanje, a Agica ostala kod
kue.
Radei kao uitel j ica daleko od
zaviaja, kui sam rijetko dolazi la,
obino za zimske i l jetne
praznike. S nestankom djetinjstva
izgubile su se i zajednike teme
razgovora. Gradile smo drukije
ivote, stekle nove pri jatel je. Pri
susretu jedna drugu bismo
pozdravile, upitale kako smo i
otile svaka na svoju stranu. Tako
je bilo godinama i zato mi je ovaj
zastraujui san, izazivao munu
sumnju i bezbroj pitanja: Otkud
Aga u mojemu snu? Zato je
dola?
to mi je svojom utnjom htjela
rei?
Kakvu je poruku poslala po
svojoj bi jeloj hal j ini?
Novi rat je bio pred vratima.
Svakodnevno su stizale crne
vijesti o pri jetnjama ljudima moga
zaviaja, zastraivanju i tjeranju
da se isele iz svojih kua. Bil i su
to dani puni neizvjesnosti , tuge i
straha. U nevjerici da se tako
neto zbiva, nadala sam se da e
mi netko jednoga dana javiti kako
je sve prolo i da su prie o
protjerivanju Hrvata iz Sri jema,
ostale samo strane, al i kratke
prie. No, kakve veze imamo
Agica i ja s tim strahotama? to
nas dvije moemo uiniti da se
spri jei tragedija naega sela o
kojoj se sve glasnije govori lo?
Odgovor sam odluila potraiti
u naemu djetinjstvu. Mora se
skrivati u nekom kutku u kojemu
smo najee boravile. Samo se
moram sjetiti svih dogaaja. Ila
sam sve dalje i dal je. Vidjet u
dokle see djeje pamenje. Jutro
je bilo daleko, a tama kroz
prozore sve gua. Poelo me
muiti neto jae od neizvjesnosti
koja uvijek vreba iz tame.
Ponovno zaspati nisam htjela.
Plai la sam se da e Agica, im
zaspim, opet stati pred mene. Oi
KOJU SAM NAZVALA SRIJEMSKA MUENICA
-
7su mi se sklapale od umora, a ja
sam ih uporno otvarala kako bih
do prvih zraka sunca ostala
budna. Zavirivala sam u svaki
kutak djetinjstva. U jednom u
sigurno nai traeni odgovor.
lmam vremena, sve u pretresti ,
pomisl i la sam.
Krenula sam od rastanaka. Ne
volim rastanke. A ivot mi se toga
asa, kao i mnogo puta ranije,
inio kao jedan jedini rastanak,
raskomadan u sitne komadie
neke drage razbijene uspomene.
Idem od poetka, od onoga dana
kad su se nai putovi prvi put
razil i .
Bi lo je rano jesensko jutro kad
sam trebala krenuti u prvi razred.
Bila sam stari ja godinu dana, a to
je znailo da Agica i ja ne
moemo ii zajedno u kolu.
Trebalo je uti taj pla! Od Aginih
suza nita nisam vidjela, kao da
su se prel i jevale u moje oi. Ne
znam kako me majka odjenula,
kakvu sam torbu imala, jesam li
se bojala nepoznate uitel j ice i
djece iz drugih ul ica. Vidjela sam
samo Agu kako plae. A ima li
koga tko moe mirno podnijeti
tol iki djej i pla? Uzalud su je
umirivial i njezini i moji roditel j i .
Aga nije prestajala plakati. Na
kraju je netko otiao po uitel ja
Franju, simbola dobrog i odlunog
kukujevakog uitel ja. I sve je bilo
ri jeeno u jednom trenu. U kolu
je krenula i Agica. No, njezina je
elja za kolom bila vrlo kratka.
Mudri je uitel j Franjo to dobro
znao te je samo smirio uplakano
dijete. Nakon nekog vremena
Agica je sama odustala od kole.
To je bio na prvi i pravi
rastanak. Uz kolske obveze i
nove pri jatel je nisam vie imala
onoliko vremena za igru s
Agicom. No, kol iko nam je ivot
opeaen najranij im djetinjstvom,
moda potvruje i ovaj moj san.
Radosti i suze prekrivene tek
mekom prainom ostaju zauvijek
u nama. Dovoljno je samo staviti
prst na prah i kao u zrcalu ugledat
emo itav ivot.
ega se sve nisam sjeti la te
noi. Li jepih i runih doivl jaja.
Jako sam voljela l jeto. Bose noge
i praina. Ne moe se zamisl iti
nita l jepe. Onda padne topla
kia, napune se barice vodom, a
mi u brbarenje. Tko to nije
probao, ne vri jedi mu opisivati .
Hodamo tako kroz blatnu vodu, a
koja se posklizne i padne,
zavri la je igru za taj dan. Mokra i
blatna plaui ode kui. Moram
priznati da mi se to dogaalo vrlo
esto. Nasmijem se razmil jajui.
Zapamtila sam i kako su na
ogromne kamione uz viku i
psovke komunistiki vladari
naega sela bacali razne stvari
kad su Agicinoj obitel j i konfisciral i
imovinu. To su radil i kulacima,
koje su prozvali dravnim
nepri jatel j ima. Ta je strana slika
duboko urezana u moje
pamenje. Potom sam se sjeti la
jo jednog tunog dogaaja. Ki
jednog od jaih i opasnij ih
komunista ubila se iz oeva
pitol ja, jer se navodno zaljubi la u
naeg mladia. Bio je to veliki
ok za selo. Svi su ali l i mladu i
nesretnu djevojku.
Dok sam tako nizala dogaaje,
nisam ni primijeti la kad je tama
nestala, a prve zrake sunca vedro
su me pozdravile kao da su mi
el jele estitati na hrabrosti u
protekloj noi.
Jutro je bilo obino. Toliko
obino da se niega ne sjeam.
Tek negdje u suton zazvonio mi je
telefon.
Ovdje Manda! - Jedva sam
razumjela, jer sam odmah
shvati la da osoba plae.
Manda, koja Manda?
Pa, Manda! - Upravo zavapi
plaui glas. - Jesi ti , Ljubice?
-Jesam, al i ne znam tko ste vi.
Koja Manda?
Manda Oskomieva, zar me
ne pozna po glasu? - Zaboravila
je da se dugo nismo ule,
telefonski moda nikad. Ni u snu
mi ne bi palo na pamet da ona
zove.
Kad sam konano kroz Mandin
pla saznala tko me zove, ula
sam crnu vijest, koja me je
potresla tol iko da u tom asu ja
nisam mogla progovoriti ni ri jei.
Zautjela sam, a Manda je i dal je
plakala i vikala u telefonsku
slual icu. Govori la je
nepovezano, as glasnije plaui,
as viui na neke ljude.
Ubil i su moga Miku. . . I Agu. . . I
baku Mariju. . .
Onda opet nita nisam
razumjela. Nisam razumjela
proklinje l i i l i nekoga preklinje.
Moli i l i osuuje. Kako sam ja
samo utjela, Manda bi svako
malo upitala, ujem li je. Htjela
sam rei da je ujem, da je
naalost ujem i razumijem, al i
ri je nije mogla iz grla.
Na to je ona dodala kako zna
koliko smo Aga i ja bi le dobre i da
mi je tu stravinu vijest htjela rei
im su njoj javi l i . Spusti la sam
slualicu i zavritala nekim
glasom, koji kao da nije bio moj: -
Ago, zar si zato dola? Zar se
tako dolazi u goste? - eljela sam
da me uje. I ona i nai
Kukujevci. Nae djetinjstvo, nae
igre.
Da me uje Nebo kamo se
Agica onako uspravna uzdigla.
Kao svetica.
U bijeloj hal j ini iste, neokaljane
boje l j i l jana. Sri jemska muenica.
Prolo je puno godina od te
noi u kojoj je muena,
masakrirana i ubijena Agica, moja
pri jatel j ica iz djetinjstva, njezin
suprug Mika (Nikola) Oskomi i
baka Marija Tomi, roena
Oskomi. Na poetku 21 .
stol jea, kad je zloinaka ruka
posegnula za naim zaviajem, a
kako bi narod zaplai la, pri jetnje
smru, nisu ostale samo pri jetnje.
Pokojni Mika je brat Mande
Oskomi koja mi je javi la tu
stranu vijest, a Aga i Mika
ostavil i su svoga sina Stipicu.
Dok piem ove retke, misl im da
Agica u toj noi ni je dola u moj
san da mi kae kako je ti nel judi
mue i kol iko trpi. Agica je bila
prepuna sri jemskog dostojanstva.
Vjerujem da je dola, jer je
znala da u njezinu rtvu zapisati
za povijest.
Agica mora biti proglaena
Srijemskom muenicom.
Ljubica Kolari-Dumi
-
HRVATSKE NOVINE 8
Cijeli ivot u jedankufer staoKoliki broj pisaca, novinara, analitiara i
znanstvenika je do danas ukazalo i
pokuava ukazati na dio povijesti
Sri jema, dio jednog, a opet tol iko
drukijeg naroda u njemu?! Priu o ivotu
pri je ivota i povijesti pri je povijesti , neto
to smo s punim pravom, saznanjem i
duhom mogli rei DA, IVJELI SMO
KAO LJUDI , SAMO KAO LJUDI ,
NIKAKO DRUKIJE. Tko bi o jednom
vremenu mogao danas svjedoiti
iskrenije o tom ivotu i toj sudbini
Sri jema, da l i svi ti teoretiari svi ti
znanstvenici i pol itiari od jedne obine
graanke, jedne obine varoanke,
susjede, jedne Srijemice i I rianke ij i je
jedini gri jeh bio to je te neke pogrene
narodnosti. Pria jedne jake ene koja je
u svojoj domovini poraena i poniena,
pria obinog ovjeka, pria I lonke Fapal.
Vri jeme pri je mraka
I lonka: Suivot Iriana svih narodnosti
pri je rata i svog tog nereda je bio divan.
Nije se ni znalo a ni pitalo tko je kakve
nacionalnosti . Zajedno smo preivl javal i i
dobro i manje dobro, di jel i l i smo ljubavi,
radosti , tugu, slavi l i zajedniki Blagdane,
Boie, Uskrse, Krsne slave, crkve su za
praznike bile prepune l judi. Mlade se
voljela, zasnival i su se mjeoviti brakovi i
opstajal i . Susjedi se meusobno
pomagali bez da pitaju tko si. Statistika
nas je podsjeala da tri naroda ine Irig,
Srbi, Hrvati i Maari, al i mimo te statistike
mi se nismo dijel i l i na treine, mi smo bil i
ci jel i i kao cijel i smo ivjel i . Danas je
toga, na alost, sve manje i l i nikako.
Jedna no, vjena no
I lonka: Ja sam Irig napusti la 1 993.
godine, odnosno bila sam u neku ruku
primorana jer je nekim, da tako kaem,
novopeenim stanovnicima Srijema
smetalo da ja kao Maarica ivim, radim i
plaam porez dravi u kojoj sam i
roena, i ja i moji preci. Radi se o jednoj
izbjegl ikoj obitel j i iz Opati je (otac i dva
sina su bil i jako aktivni) gdje se, ako me
sjeanje ne vara, i nisu ba deavale
ratne strahote ali eto oni su bil i meu
prvima koji su izbjegl i u Rumu i veoma
brzo poeli uvoditi nacionalni red meu
stanovnike drugih nacija Rume i okoline.
Smatral i su da moje mjesto nije na tim
prostorima i da moj sin, koj i je te godine
trebao krenuti u srednju kolu, nema
pravo na kolovanje pa su ga prvo
verbalno upozori l i da ne kree u kolu u
koju je bio primljen i l i , citiram, nee majci
iv kui jednog dana. Kada su vidjel i da
im pri jetnja ni je urodila plodom napali su
ga fiziki na pijaci u Rumi i tada su im se
suprotstavil i rumski Romi i naravno
zatiti l i malol jetnika koji im je bio velika
smetnja. estoko su mi posle toga pri jeti l i
da e mi baciti bombu na kuu. Trei
pokuaj da nas otjeraju je bio kada su ta
dva brata pomognuti jo dvojicom trail i
moju kuu u Irigu al i su na njihovu alost
otil i na pogrenu stranu ulice. E tada
sam odluila definitivno da mi nema
druge ve sve napustiti i otii jer su ivoti
moje djece bil i mnogo vrednij i od drave
koja mi je odbila zatitu koju sam od
polici je zatraila. Otvoreno mi je reeno
da je jedino rjeenje da napustim zemlju
jer su se svuda uvukli takozvani novi
oslobodioci, a svi smo znali kome i kol iko
sendvia je tada nueno, nacionalnim
manjinama u Vojvodini.
Moj hrvatski susjed, grjenik i krivac
I lonka: Meutim, moj sluaj je nita u
usporedbi sa hrvatskom manjinom koja je
stol jeima ivjela u Hrtkovcima,
Slankamenu i mnogim manjim sredinama
u Srijemu, jer sam ja ipak uspjela otii
bez da mi je di jete pretueno. Spakirala
sam dva kufera sa najosnovnij im
stvarima, sjela na autobus i kao
samohrana majka dvoje malol jetnika
krenula u nepoznato. Sri jemski Hrvati
nisu mogli krenuti ni u to nepoznato jer
im ni to nepoznato nije bi lo dano. Nali
su se u vatri bez sigurnog pravca sigurni
da e ih taj plamen stii i l i u svojoj
vjekovnoj kui, na pranjavim drumovima
Srijema il i u staroj Domovini koja je tada
postala nova. Cijele hrvatske obitel j i su
tada popisivane, javno itana imena i
obil jeavani u centrima da je sve lii lo na
stonu pijacu tol iko i tol iko Hrvata za
tol iko i tol iko. Posl i je mnogih pokuaja
da sa djecom naem svoj mir i slobodu
negdje u Europi dospjel i smo do
izbjegl ikog kampa u jednom manjem
gradiu u Maarskoj, Nagyatd, gdje
sam zbog znanja francuskog jezika radila
kao koordinatorica u centru za izbjegle iz
Jugoslavije, gdje su me progonitel j i iz
moje domovine opet nal i . Nal i su me u
dravi za koju su mi govori l i da trebam
ii, da mi je u Maarskoj mjesto i opet od
tih istih u toj si lom nametnutoj matici
preivjela torturu al i ovoga puta samo na
verbalnoj razini. Odatle smo posli je 11
mjeseci ivota nedostojnog ovjeku
uspjel i doi u Kanadu. Teki oi l jci su
ostal i na dui, oi l jci koj i nikada nisu niti
e zarasti . Mnogo prol ivenih suza, djeci
uniten dobar dio djetinjstva i naglo
sazri jevanje samo zato to je nekome
smetalo to to smo druge vjere i nacije.
Zanavijek zatvoren kufer
I lonka: ivim ovdje daleko preko
oceana ali su mi i srce i dua ostal i tamo
u mom Srijemu, u mojoj Vojvodini i to mi
nikada nitko nee moi oduzeti jer tamo
sam roena i tamo sam bila sretna. Tamo
su moja sjeanja, uspomene, radosti al i
ni je vie MOJ narod. Nakon mnogo
godina 2005. sam jednom kratko bila u
Sri jemu i to u svojstvu gosta, gosta u
svojoj kui. U Sri jemu vie ne postoj i taj
meuivot naroda. Velike su se
kulturoloke promjene desile koje ja
nisam mogla shvatiti ni prihvatiti jer to to
sam vidjela i doivjela u Vojvodini za
mene je postalo nita, postalo mi je neto
to je do kori jena svog postojanja
degradirano i devastirano. Osjeti la sam
kako je moj Sri jem umro, kako me taj
smrad primitivizma, obijesti opet gui jer
je ivot iz njega ugaen odlaskom
njegovih stanovnika.
Kako da se postavi ovjek otjeran i
iznevjeren od svoje domovine, a opet
prihvaen od neke tree koja mu je
pruila pri l iku za ivot dostojan l judskog
bia? to da osjea prema dravi koja
mu je dala sve i dravi koja mu je sve
uzela? Kau da je mudrome ovjeku
svaka drava dom, al i moe li mudrost
biti ekvivalent sjeanju? Opravdava li
mudrost zaborav? Jesmo li mudri ako sa
distance gledamo stare razglednice
Sri jema? Moda nismo dovoljno nauil i
al i zato nismo dovoljno ni zaboravil i , jer
ostaje samo sjeanje na vri jeme kako je
nekada bilo i saznanje kako nikada vie
biti nee. Kao u pjesmi NA
DRUMOVIMA SREMA MENE VIE
NEMA.
Mihael I l i
-
9Aktivno sudjelujte u izborima za novisaziv Hrvatskog nacionalnog vijeaZZbboogg ggoorree nnaavveeddeenniihh ppooddaattaakkaa nnoovvii ssaazziivv HHrrvvaattsskkoogg nnaacciioonnaallnnoogg
vviijjeeaa bbii ttrreebbaaoo iimmaattii vviijjeenniikkee iizz ssvviihh ssrreeddiinnaa nnaa pprrooppoorrcciioonnaallnnoojjoossnnoovvii ,, ttee bbii ii dduunnoossnniiccii ttrreebbaallii bbiittii iizzaabbrraannii nnaa iissttii nnaaiinnSvjedoimo da Hrvatsko nacionalno
vijee nije u ovom sazivu poduzelo nita
da bi se Hrvati upisival i u poseban popis
Hrvati su u Srbij i statistiki po brojnosti
esta etnika grupa nakon Srba, Maara,
Roma, Bonjaka i Albanaca. Broj Hrvata
je izmeu dva popisa smanjen za 1 8 %,
te je nj ihov udio u ukupnom broju
stanovnika smanjen sa 0,94 % na
0,81%. Od 57 900 Hrvata u Vojvodini je
47 033, u Beogradu 7752, a u Centralnoj
Srbij i 311 5. Udio Hrvata u ukupnom
stanovnitvu je 2,43 % u Vojvodini
(smanjen sa 2,78 %), u Beogradu 0,47
% (smanjen sa 0,66%) i u Centralnoj
Srbij i 0,09 % (isti kao i 2002.). Statistiki,
ukupno je smanjen broj Hrvata za 1 2 702
u emu u Vojvodini za 951 3, u Beogradu
za 2629, a u Centralnoj Srbij i za 560 lica.
Posmatrano po oblastima najvei broj
Hrvata je u Sjevernobakom podruju
(1 4 536), Zapadnobakom (1 0 879),
Sri jemskom (8758), Beogradu, Novom
Sadu (5335), Junobakom, bez Novog
Sada (3781 ), Junobanatskom (1 51 2),
Srednjebanatskom (796) i
Sjevernobanatskom (530 lica). U
Centralnoj Srbij i statistiki je najvie u
Niu (398) i Mavanskoj oblasti (327), a
najmanje u Toplikoj (50) i Pinjskoj (59).
Ukupan broj Hrvata smanjen je u svim
oblastima Srbije, a i udio u ukupnom
stanovnitvu izuzev u Niavskoj oblasti
bez Nia (gdje je povean sa 0,06 na
0,07 %) i u Pinjskoj (sa 0,3 % na 0,4 %).
Posmatrano po gradovima i opinama
najvei broj Hrvata statistiki je u Subotici
(1 4 1 51 ), Somboru (7070), Apatinu
(301 5), Sremskoj Mitrovici (211 2), Novom
Beogradu (1 81 2) i Zemunu sa Surinom
(1 784). Vie od tisuu Hrvata je jo u
idu, Rumi, Inij i , Staroj Pazovi, i Bau.
Izmeu 200 i 1 000 bilo je u 21 opini, od
1 00 od 200 u 1 5 opina, od 1 0 do 1 00 u
66 opina, a u 44 opine od 1 do 1 0.
Jedino u Tutinu nije popisan ni jedan
Hrvat.
Najvee smanjenje broja Hrvata
izmeu dva popisa imali su gradovi i
opine gdje najvie i ive: Subotica (za
2537), Sombor (1 036), Apatin (751 ), Novi
Beograd (708), Zemun sa Surinom
(708) i Sremska Mitrovica (za 435). Broj
Hrvata smanjen je u 1 23 opine, ostao je
isti u 1 2 opina, a povean je u 23,
najvie u Sopotu (sa 22 na 34),
Dimitrovgradu (sa 6 na 1 6) i u Lapovu (sa
0 na 8).
Udio Hrvata u ukupnom broju
stanovnika je vei od jednog procenta u
1 7 opina, a najvei u Apatinu (1 0,42 %),
Subotici (1 0 %), Bau (8,4 %), Somboru
(8,23 %), Sremskim Karlovcima (6,6 %) i
idu (5,1 %).
Za rezultate popisa stanovnitva
najveu odgovornost snosi predsjednik
Izvrnog odbora i izvrni odbor HNV-a
kao i za upis u poseban biraki popis.
Izvrni odbor HNV-a je za popunu upisa
u poseban popis biraa za hrvatsku
nacionalnu manjinu imao etiri godine i
izbori za Hrvatsko nacionalno vijee bi se
odrali po neposrednom sustavu.
Zbog gore navedenih podataka novi
saziv Hrvatskog nacionalnog vijea bi
trebao imati vi jenike iz svih sredina na
proporcionalnoj osnovi, te bi i dunosnici
trebali biti izabrani na isti nain. Druina
okupljena oko najjae hrvatske stranke
koja upravl ja sada HNV-om, kao da im je
to ostavio dida, trebaju shvatiti da
hrvatskom narodu za opstojnost ni je
dovoljno da samo Zavod za kulturu
vojvoanskih Hrvata tiska knjige. Oni sa
strane su bil i svjesno iskl jueni da bi
subotika druina vladala, di jel i la novac,
privi legi je, . . . to vie ne ide. . .
Sve oblasti moraju imati odgovarajui
broj vi jenika: Subotica 8 vijenika,
Sombor 3, Sremska Mitrovica 3, Beograd
2, Novi sad 3, Apatin 2, Ba 2, abac 1 ,
Lazarevac 1 , Zajear , Surin 1 itd.
Pozivam sve iz hrvatske zajednice na
zajedniku promidbu radi upisa u
poseban popis biraa hrvatske
nacionalne manjine. Upis u poseban
popis biraa za hrvatsku nacionalnu
manjinu je preduvjet da bi se izbori za
Hrvatsko nacionalno vijee odrali po
neposrednom sustavu. Nadamo se da od
svih izbora koji e se odrati za izbore za
nacionalna vijea, da ono za izbor novog
saziva Hrvatskog nacionalnog vijee
nee biti jedino po elektorskom sustavu.
Svjedoimo da Hrvatsko nacionalno
vijee nije u ovom sazivu poduzelo nita
da bi se Hrvati upisival i u poseban popis.
Vjerojatno najjaoj hrvatskoj stranci
odgovaraju izbori po elektorskom sustavu
iz razloga to je jedino njima dostupan
poseban popis. Vremena do izbora za
novi saziv HNV-a ima, al i ne previe i
nadamo se da HNV i DSHV nee ii na
zatvaranje birakog popisa i da e se
pridruiti promidbi koju su poduzele
udruge.
Molimo one pripadnike hrvatske
zajednice koji se nisu upisal i u posebni
popis biraa hrvatske nacionalne manjine
da to uine jer na taj nain stjeu pravo
da na izborima za novi saziv Hrvatskog
nacionalnog vijea budu birani i da biraju.
Sa rjeenjem stjeete ispravu kojom
dokazujete osobno nacionalno
izjanjavanje u pravnom prometu koje
pri laete uz zahtjev za primitak u
hrvatsko dravljanstvo.
Tijek upisa u Poseban biraki popis
hrvatske nacionalne manjine
Pripadnici nacionalne manjine upisuju
se u Poseban biraki popis kada ispune
ope uvjete za stjecanje birakog prava
propisana zakonom.
Svaki graanin sa birakim pravom,
pripadnik nacionalne manjine, moe na
posebnom obrascu pismeno zatraiti da
bude upisan u Poseban biraki popis.
Organ zaduen za sprovoenje
Zahtjev za upis u Poseban biraki
popis bira podnosi organu uprave
jedinice lokalne samouprave prema
mjestu prebival ita, u pisanoj formi, na
posebnom obrascu koji vam je dostian
na portalu Kancelari je za l judska i
manjinska prava, u svim opinskim i
gradskim upravama i svojeruno ga
potpisuje.
Zahtjev je potrebno odtampati, itko
popuniti podacima iz osobne iskaznice i
dostaviti neposredno il i potom organu
uprave jedinice lokalne samouprave,
prema mjestu prebival ita.
Upisati se moete u svim opinskim i
gradskim uredima u Republici Srbij i . U
sluaju da vas ne ele upisati i l i vam dati
propisani obrazac trebate se aliti
Kancelari j i za l judska i manjinska prava.
Nakon upisa u poseban popis biraa
hrvatske nacionalne manjine ured vam je
duan poslati rjeenje o upisu u poseban
popis biraa hrvatske nacionalne
manjine.
Svaka ispravka i izmena u posebnom
birakom popisu moe se izvriti samo
na osobni zahtjev biraa.
Apeliram na udruge sa hrvatskom
nacionalnom odrednicom da se
angairaju oko upisa u poseban biraki
spisak hrvatske nacionalne manjine, da
aktivno sudjeluju u izborima za novi saziv
Hrvatskog nacionalnog vijea.
Zlatko Ifkovi
-
10HRVATSKE NOVINE
HRVATSKAI NJENA DIJASPORANegdje sedamdesetih godina prolog
stol jea tadanji hrvatski dugogodinj i
komunistiki elnik Dr. Vladimir Bakari
na jednom predavanju kazao je da
Hrvatska ima najgoru moguu dijasporu
na svijetu. To momentalno nisam
prihvatio, jer od njega se nije moglo
drugo ni oekivati , ve sam odmah u sebi
napravio inverzi ju da niti jedna
dijaspora u svijetu nema goru matinu il i
domovinsku vlast kao hrvatska dijaspora.
To je bilo u vri jeme socijal izma. A kako
danas stoj i stvar u odnosima Hrvatske i
njene dijaspore?! Zacijelo ne mnogo
bolje! Misl im da e se u tome mnogi sa
mnom sloiti .
Svi oni koj i su iz bi lo kojeg razloga
napusti l i svoju domovinu i otil i trajno
ivjeti u neke europske il i i prekoocenske
zemlje stekl i su novu domovinu, al i
negdje duboko u sebi, u svojoj dui
zadrali su i kori jenje i l jubav prema
staroj domovini.
Nova domovina je poput vinove loze,
koja te napoji la i opila. Al i ako je napusti
samo godinu dana, kad se vrati, na njoj
vie nee nai nikakva ploda. Stara
domovina je poput masline, i ako je
napusti i vrati joj se i nakon pedeset
godina doekat e te kronja puna
plodova.
Stara domovina u dui svakog
isel jenika ima posebno i sentimentalno
znaenje i veze s njom teko je potrgati , i
to si stari j i kao da su te veze, ti konopci
sve zategnuti j i . Nostalgi ja ini svoje. Ali
kakvu vezu zadrava stara domovina,
kao vlast, prema onima koji su najee
trbuhom za kruhom otil i u daleke
zemlje? Povijest je pokazala da tu nema
ba previe sentimenta i da je ta l jubav
jednostrana. Ljubav isel jenika prema
staroj domovini, al i ne i l jubav vlasti stare
domovine prema svojim isel jenicima,
osim u dijelu koji se odnosi na neki
materi jalni interes, pa se tu zna glumiti i
l jubav.
Ali to ni je pravilo kod svih naroda.
Postoje neki narodi u svijetu gdje je ta
l jubav i obostrana i gdje stara domovina
itekako brine o svojim isel jenicima bez
obzira u kojem kutku svijeta se nalaze.
Moda je za to najbol j i primjer odnos
izmeu drave Izrael i njegove dijaspore,
gdje itekako jedni o drugima vode rauna
i meusobno se pomau i tite. Misl im da
bismo od njih i mi trebali uiti .
Odnosi izmeu Hrvatske i njene
dijaspore od momenta stvaranja
samostalne drave imali su svoj nagl i
uspon i kontinuirani pad. U poetku kad
je Hrvatskoj trebala, zbog ratnih pri l ika i
obnove, svakoliku pomo hrvatske
dijaspore, iskovana je i sintagma
Jedinstvo domovinske i isel jene
Hrvatske, i sl . to je i pol itiki vrlo dobro
zvualo. A danas iz javnog ri jenika u
Hrvatskoj jedva da se moe i uti ri je
dijaspora. Istina, val ja i napomenuti da
veinu sredstava priopavanja u svojim
rukama u Hrvatskoj dre, kazano u
ideolokom a ne u nacionalnom smislu
-nehrvati i da ih ni je prevelika briga to
se dogaa s naim isel jenicima i kako
ive, kakve probleme imaju i sl . Jer ih ni je
mnogo briga ni za njihovu vlastitu
domovinu. Jedina trajna i vrsta
poveznica je crkva u Hrvata, koja nikada
nije zapusti la i brigu o isel jenitvu kao
nerazdvojivom dijelu jedinstvenog
nacionalnog i vjerskog korpusa.
Na tv programima gotovo da nema
nikakvih izvjetaja i l i vi jesti o kulturnim i
sl inim dogaajima koja se zbivaju u
brojnim svjetskim gradovima a vezani su
na nau dijasporu, kao to u domovini na
tv programima vie, posl i je podne i
uveer, nema nikakvih djei j ih emisi ja
kao da za televi jzi je, te dvije kategori je
(djeca i isel jenici) uope vie i ne
postoje. Pa se udimo kako to da imamo
slab natal itet i kako to da se iz
isel jenitva gotovo nitko i ne vraa u
staru domovinu.
Za dijasporu postoj i samo politiki
interes nekih politikih stranaka za
vri jeme izbora, jer ih upravo njihovi
glasovi mogu dovesti na vlast. A kad to
proe nastupa etverogodinja -
amnezija. Zaboravljaju se stara
dobroinstva. Zbil ja!
A moglo bi, i moralo bi, biti posve
drugaije. I to posve, posve drugaije! Ali
kao to vidimo nije!
Nikome vie kao da nije stalo do
jedinstva domovinske i isel jene
Hrvatske, kao da nikome nije stalo do
njihove dobrobiti i nj ihove mogue zatite
u dalekim i tuim zemljama. Kao da
nikome vie nije stalo ni do veza matine
drave sa svojim isel jenicima. Za mnoge
politiare u domovini oni kao da ne
postoje! Ali tako ne bi smjelo biti .
Sjetimo se samo da meu svojim
isel jenicima imamo i brojne znanstvenike
i nj ihove doprinose svjetskoj znanosti na
to trebamo biti itekako ponosni. Sjetimo
se samo da meu naim isel jenicima ima
i znatan broj vrlo uspjenih poslovnih l judi
koj i itekako mogu pomoi svojoj staroj
domovini i njenom gospodarstvu.
Ne moramo se ak ni toga sjetiti , al i se
moramo sjetiti da su to bil i i ostal i nai
l judi, l judi koj i nose Hrvatsku u srcu i
nakon nekoliko narataja, da su to l judi
koj i u staroj domovini imaju svoju
rodbinu, pri jatel je i sl . I ne samo da se ne
bi smjeo poruiti niti jedan most izmeu
Hrvatske i njene dijaspore, ve bi nove
mostove trebalo graditi na svakom
koraku od strane dravne
vlasti do pojedinaca i to i onih u domovini
i onih u dijaspori.
Hrvatska kao njihova matina drava
trebala bi i pomagati osnivanje nj ihovih
kulturnih drutava, klubova i sl . Gdje e
se i meu mlaima odravati hrvatski
nacionalni duh. Danas je to znatno lake
nego nekada. Kao prvo, danas imamo i
svoju vlastitu dravu, danas postoje i
snane telekomunikacijske veze, pa
isel jenici mogu kad to poele razgovarati
sa svojima u domovini na svom
preli jepom materinjem jeziku. Danas su
mogue, zbog razvijenog zranog
prometa, i ee meusobne posjete.
Kultura domovinske i isel jene Hrvatske
treba biti jedan duh, jedno ti jelo, jedan
korpus od koje e jednako meusobno
uiti djeca u domovinskoj i djeca u
isel jenoj Hrvatskoj i to jedni od drugih.
Nae isel jenike bi trebalo ukl juivati i u
nau diplomatsku slubu u zemljama
gdje imaju domici l , ukol iko za takvu
slubu ne postoje pravne zapreke
pravnog sustava zemlje u kojoj ive.
Trebalo bi uestalo vriti kulturne i
znanstvene, pa i sportske i druge
razmjene izmeu isel jene i domovinske
Hrvatske. Mi se meusobno moramo
bolje upoznati i vezati jaim vezama
nego ikada u naoj isel jenikoj povijesti .
Da doista budemo jedan duh u dva ti jela.
Hrvati u di jaspori i l i kako ih ja zovem u
rasapu, doista se ne bi smjel i rasuti po
svijetu, a da se za njih i ne zna ni gdje su
ni to su ni kol iko ih ima.
Njihova matina drava Hrvatska uz
samu ispomo dijaspore trebala bi
sainiti i nekakvu evidenciju naih
isel jenika u svijetu, barem onih kod kojih
se jo nije izgubio osjeaj duhovne
pripadnosti svom matinom narodu, pa
makar samo i u nekim segmentima.
Takva bi evidencija obostrano vrlo dobro
dola i misl im da ju ne bi bi lo teko
sainiti . Ovdje posebno treba spomenuti i
Hrvate u BiH, Hrvate u Vojvodini, hrvate
u Bokoi Kotorskoj, Hrvate na Kosovu
prema kojima je odnos matine drave
jo zaputenij i .
Postoje jo brojna druga podruja bilo
na gospodarskom, politikom,
drutvenom, kulturnom, povijesnom,
znanstvenom, informativnom, sportskom
i sl. planu gdje se domovinska i isel jena
Hrvatska trebaju zbliiti , da ne kaem i
spojiti . Svi oni hrvatski pol itiari koj i
svjesno il i nesvjesno, svojim inom il i
propustom, svojom rijeju i l i slovom
rade na nejedinstvu domovinske i
isel jene Hrvatske, i l i ne rade dovoljno na
njihovom zbliavanju, zasigurno da
njihova vlast, pa makar samo u
moralnom i domoljubnom smislu, ne
zadrava legimitet kod najveeg dijela
hrvatskog naroda u domovini, al i ni u
di jaspori. .
Pie: Mile Prpa
-
11
Dostojanstvo ovjeka
Statistike u svijetu kao i naem
okruenju pokazuju da vlada bijela
kuga. Tko je tome doprineo, upitajmo se.
Nekada, sjetimo se, nai preci imali su
brojne obitel j i s mnotvom djece i u
zajednici su ivjele i po tri generacije.
Tada se potovao starjeina, najstari ja
osoba u zajednici, dida. ivot im nije bio
nimalo lak. Ali po njihovom kazivanju
sretni j i i zadovoljni j i su bil i nego dananje
generacije. U tim protekl im vremenima u
zajednici je vladala sloga, druenje,
zajednika molitva. Od najmlae do
najstari je osobe znalo se koje su mu
obveze dakako i odgovornost za svoj
obavljen posao.
Upitajmo se kako bismo danas ivjel i
bez struje, automobila, kompjutora,
traktora. . . , sve mogue dananje
tehnike. Preci su nam pokazali na djelu
ivot u zajednici bez svega navedenog. U
sadanjem vremenu sve vrednote
ovjeka su pogaene, prekrivene crnim
prekrivaem ispod kojeg se svjetlo ne
vidi. Danas se u obitel j i ne cijeni, ne
potuje, ne uvaava starjeina obitel j i
nego se pogrdnim ri jeima ophodi prema
stari j im osobama. Nema vie pognutih
glava koje kradom, stidl j ivo gledaju u
vrhove cipela stari j ih. Stari je osobe se
smjetaju u domove za zbrinjavanje
starih i bolesnih - ast pojedincima. Mali
je broj obitel j i koj i ive u zajednici sretno.
Proces industri jal izacije i urbanizacije
doveo je do naputanja starih ognjita,
naih zaboravljenih salaa. Sve to je
smil jeno napravljeno agrarnim
reformama, komunizmom, parti jskim
djel ima. Napredak tehnologije nam je
donio laki ivot, sa jedne strane, al i su
se mnogi nauil i ne raditi a l i jepo ivjeti .
i
i
v
v
o
o
t
t
j
j
e
e
i
i
s
s
k
k
r
r
i
i
v
v
l
l
j
j
e
e
n
n
s
s
v
v
j
j
e
e
t
t
s
s
k
k
i
i
m
m
p
p
o
o
r
r
e
e
t
t
k
k
o
o
m
m
Danas imamo mnogo vie nego to su
oni nekada imali i nikada nismo
zadovoljni . ivimo ivotom zombija.
Unapri jed moemo tono opisati kako e
proi jedan dan, mjesec il i godina. Nije ni
udo to se slave gay parade. Sva
pozornost medija uprta je na takva
dogaanja. Medijski je propraeno
donoenje zakona o ivotinjama koji je
doslono prepisan od nekih zemalja koje
nisu bile zanesene komunizmom. Vie
panje posveuje se kunim ljubimcima u
li jeenju suvremenim metodama dok se
bolestan ovjek odlaskom u zdravstvenu
ustanovu razboli jo vie u tom
okruenju.
Po ulicama se mogu vidjeti mnogi mladi
l judi koj i vode kune ljubimce umjesto
djece. Mlade osobe koriste raznovrsna
sredstva protiv zaea a udimo se zbog
ega vlada bijela kuga? Roditel j ima koji
ele brojni ju obitel j ne prua se
materi jalna potpora. Radna mjesta su im
upitna.
ivot je iskrivl jen svjetskim poretkom.
Monici koj i vode svijet, skriveni od oiju
obinog ovjeka, izokreu smisao ivota.
Djeca u kolama imaju vea prava
nego uitel j i pa nije udo to droga ulazi
u kole koje uvaju policajci.
Sotona je uao u sr ovjeka,
raspolae njegovim ivotom to preutno
ova generacija nosi na svojim leima.
Sve je vie siromanih osoba koji trae
hranu u kontejnerima za smee il i se
hrane u javnim kuhinjama. Mnoge osobe
se nisu snale u novom demokratskom
poretku. Doskoranja zagarantirana
radna mjesta u tvornicama u kojima su
radil i sada su upitna il i ugaena zbog
steaja i l i l ikvidacije tvornica. Medij i nam
stalno pune glavu fi lmovima il i seri jama u
kojima je prikazan nemoralan nain
ivota kao neto to je prihvatl j ivo pa ak
i poeljno kao nain ponaanja. Politika
namee tezu navijanja za politiare koji
nam nee pomoi. Narod je posvaan sa
svima u okruenju, a ne zna zbog ega.
Poneku humanu osobu koja eli neto
pomoi, i l i pomogne, medij i ni ne
primjeuju, po nekoj direktivi.
Dokle e ovjek ovog vremena moi da
izdri pogaeno dostojanstvo, nemoral,
iskrivl jene vri jednosti?
U nekim zemljama sijeku se prsti zbog
krae, kako bi lopova prepoznali . Kod
nas mogu da kradu do odreene
vri jednosti i nitko ih ne sankcionira jer
otuena vri jednost ni je preko dozvoljene
granice.
Nekada su drave mjeri le svoju jainu
koliinom zlata koju posjeduju, danas
jainom ekonomije. Znanstvenici
smatraju da e se u budunosti jaina
neke zemlje mjeriti bogastavom prirodnih
energenata. Izmil jaju se mnoge bolesti
za ije l i jeenje se izmil jaju l i jekovi koji ,
ustvari, slue za pranje novca. Sjetimo se
protekl ih godina kada je narod prepoznao
pri jevaru za cjepivo. Kau da
modifikovana hrana nije dobra. A zato
ste je izmisl i l i? Sjetimo se protekl ih
nekoliko desetl jea kada su nam punil i
glave da ne treba da jedemo domae
nego mesnate svinje, a sada se opet
pokazalo da su se nai stari hranil i
zdravijom hranom.
Ne tako davno su se djeca igrala na
ulicama, sada sjede za raunalima i truju
se svakojakim informacijama.
Sveenici i asne sestre su bil i uzor
svakom ovjeku. Potovao se upnik i
sluio je kao uzor narodu. A danas se
vie ne moe vidjeti cjel ivanje ruke
veleasnom u znak potovanja i
poniznosti . Djeca su nekada u velikom
broju dolazi la na nedjel jne svete mise,
danas je to mali broj. Napada se i sam
vrh Crkve zbog nemoralnog ponaanja
pojedinih sveenika. To se sve uvalo u
tajnosti , i daleko od uiju obinog
ovjeka, al i slabosti izlaze na povrinu.
Znanstvenici su izmisl i l i mnoga oruja.
Medij i iskrivl jenom politikom prave ratove
izmeu naroda koji kupuju suvremeno
oruje.
Nitko ne spominje u ovoj krizi rad i
zasluenu naplatu tog rada. To je
zabranjena tema.
Iz vel ikih urbanih sredina ispranjuju se
magacini punjeni radioaktivnim otpadom,
te famozne poplave, kie bez grmljavine.
Sjetimo se naih starih koji su rekl i da
iza loeg vremena dolazi bol je.
Podignimo glave! Stanimo uspravno!
Jedan ovozemaljski ivot ivimo.
Ivan Tumbas
-
12HRVATSKE NOVINE
Intervju
Trebamo iriti istinu o hrvatskoj
zajednici u Srbiji
Intervju : to Matari - osniva DSHV-a
Dvadest etiri godine je prolo od
osnutka Demokratskog saveza Hrvata u
Vojvodini. Kao osnivai i kao aktivni
sudionici tog vremana moram se malo
vratiti u ta vremena. Kako danas
ocjenjujete djelovanje DSHV-a od tog
perioda?
U zanosu nacionalnog preporoda
Hrvata i mi Hrvati u Vojvodini pa i u
Somboru osnovali smo Podrunicu
DSHV-a 4.11 .1 990. god. U ti jeku
Domovinskog rata radil i smo u polui legal i
jer smo veina bil i na kojekakvim
spiskovima Miloevieve mil ici je i
radikalnih stranaka. Sastajal i smo se po
kuama nas elnika podrunice i bori l i se
za opstanak naeg naroda na
pradjedovskim ognjitima. U studenom
1 991 . god. poinje kalvari ja moje obitel j i
raznim prozivkama u medij ima kao to su
Radio Sombor i Somborske novine, zatim
pri jetnjama telefonom, pismima i
direktno, da bi kulminiralo poetkom
1 992. god. kada mi je kua bombardirana
runim granatama u dva navrata. Nismo
podlegl i nevienim pritiscima i tek smo,
zbog sklanjana sina i njegove obitel j i
ispred regrutacije u JNA, 1 995. god.
odlui l i privremeno otii u Maarsku.
Vrati l i smo se 2007. god kada sam
ponovno preuzeo voenje Podrunice
DSHV-a Sombor. Zatekao sam desetak
aktivnih lanova da bi danas predao
Predsjednitvu i Vijeu DSHV-a sedam
mjesnih organizacija sa oko 420 lanova
i Podrunicu drugu po snazi u DSHV-u.
Kao takvi izbori l i smo se za lanstvo u
Predsjednitvu i Vijeu DSHV-a. Unato
aktivnom radu lanstva i razumnim
pri jedlozima vitalnim za rad Podrunice i
DSHV-a u cjel ini nismo nail i na
razumijevanje ostal ih lanova uglavnom
iz Podrunice Subotice.
Posljednja deavanja u DSHV-u govore
da su demokratski procesi na niskoj
razini. Iz kog razloga ste iskl jueni iz
DSHV-a? Je li se potovala demokratska
procedura i statut stranke?
Staro je pravilo da predsjednik politike
stranke ne treba jakog dopredsjednika jer
e se veito osjeati ugroenim, to je u
mom sluaju i dokazano. Od mog izbora
za poslanika 201 2. god. vol jom veine
vijenika, prestaje svaka komunikacija
izmeu predsjednika Kuntia i mene, koji
me je ignorirao na svakom sastanku.
Usput budi reeno nije ni glasovao za
moj izbor za poslanika u APV.
Iz kog razloga ste napustl i poslaniki
klub Demokratske stranke u Skupini
Vojvodine?
Odluka da preem u poslaniku grupu
Nove demokratske stranke, bez lanstva
u NDS je moj osobni in koji je
prouzrokovan velikim nezadovoljstvom
ponaanja DSHV-a u ovogodinj im
parlamentarnim izborima. Konani
rezultat, naroito u Subotici, gdje se nije
preao niti cenzus a predsjednik je
tumaio da nemamo alternativu osim DS
na ije oronulo stablo smo se ponovno
pri l i jepi l i kao imela. A au je prel i la kap
preglaavanje na predsjednitvu da je za
izborni poraz krivo lanstvo a ne
rukovodstvo. Istina je da sam na jednoj
od sjednica pred izbore zagovarao
samostalni izlazak, po emu posli je prvih
parlamentarnih izbora 1 990. god. kada je
na samostalnoj l isti DSHV-a izabran
pokojni gospodin Ante Skenderovi,
nikad nita nije uraeno da se otkaimo
od tutorstva beogradske stranke. Izgleda
da je jedini ci l j pol itikog djelovanja
elnika DSHV-a bio dobiti jedan mandat
u Narodnoj Skuptinie RS u liku Pere
Kuntia do njegove poslanike mirovine.
Godinama smo imali pomenutog
gospodina u klupama Skuptine RS ali
bol j itak za nau hrvatsku zajednicu nije
primeen jer, prema vlastitom iskazu
Kuntia, ni je bio u pri l ici da mu Poslaniki
klub odobri istupanje za govornicom.
Normalno bi bi lo da je do prvog mandata
rekao Srbij i da ovdje ive i Hrvati , da su
optereeni mnogim problemima i traio
rjeenje u dijalogu sa pozici je koju je
obnaao. A o mogunostima zastupnika
u Parlamentu Vojvodine sam se i sam
vrlo pozitivno uvjerio jer mi i stara i nova
Poslanika grupa odobravaju istupanja
naroito koja govore o poloaju i
branjenju interesa hrvatske nacionalne
zajednice.
Po mom sudu nakon katastrofalnih
rezultata na posljednj im izborima preti
realna opasnost da DSHV sa ovim
autokratskim nainom voenja stranke
nestane sa politike scene Srbije a time
bi potpuno izgubil i utjecaj na deavanja
koja mogu da poprave il i pogoraju
poloaj hrvatske nacionalne zajednice.
Nakon izbora na Predsjednitvu sam
predlagao nekoliko tema o kojima bi
trebalo da raspravl ja naa izvanredna
skutina. Po obiaju moj pri jedlog je
preglasan. Naime konkretan pri jedlog je
bio: da posle izgubljenih izbora odrimo
izbornu Skuptinu a pri je toga da svi
dunosnici podnesemo svoje mandate na
raspolaganje Skuptini , jedini je to nain
da se utvrdi odgovornost vodstva stranke
il i da glasai priznaju da su pogri jei l i . U
veini pol itikih stranaka to je statutarna
obveza i bez obzira na rezultate izbora a
naroito nakon poraza.
Postoj i sporazum DS i DSHV-a o
zajednikom nastupu za Parlament
Vojvodine iz 201 2. god. u kome sam sa
pozici je 11 bio izabran za Poslanika a
mojim istupanjem iz poslanike grupe
DSa sam svjesno prekrio taj sporazum
to je i bi la osnova za moje iskl juenje iz
lanstva DSHV-a. Ali netko je morao rei
DOSTA, jer je u nekoliko navrata DSHV
Podrunica Subotica prekri la Statut
DSHV i predizborne koalici jske
sporazume uavi u neprincipi jelne
koalici je sa SNS, SPO, a nitko ih ni je
sankcionirao osim biraa koji su ih
adekvatno kaznil i na oujskim
parlamentarnim izborima u Srbij i .
Interesantno je da DS ne osporava
moje poslaniko pravo da biram
poslaniku grupu u kojoj u djelovati ako
je to u interesu biraa koje zastupam. Po
meni jedino preostal i elnici DSHV a
treniraju strogou na mom postupku ne
sagledavajui proirenje mogunosti
djelovanja u vie demokratskih opcija u
zakonodavnoj vlasti Republike i
Pokrajine.
U novoj poslanikoj grupi imamo stav
da e djelovati za dobro svih graana
Vojvodine a ja osobno za hrvatsku
nacionalnu zajednicu kojoj pripadam. Niti
jednog momenta nisam istupio iz
demokratske politike opcije niti pristupio
lanstvu jer e godinu dana vaenja
odluke o mom iskl juenju brzo proi i ja
u nastaviti djelovanje u reformiranoj,
ujedinjenoj opcij i , pol itikoj stranci svih
Hrvata u Srbij i .
U l ipnju mjesecu e aktualnom sazivu
HNV-a zavriti etverogodinj i mandat.
Kako bi ocijeni l i njegov rad?
Po zakonu o formiranju Nacionalnih
saveta 2002. god. oformljen je Savet
nacionalne manjinske zajednice (HNV).
Uloga je ovih savjeta da se brinu o etiri
podruja: kulturi , obrazovanju,
informiranju i uporabi jezika. Nepotrebno
je bilo pisati o obvezi ove krovne
instituci je da sve pripadnike svoje
nacionalne zajednice jednako tretiraju
bez obzira gdje ivjel i , u kom broju i kojoj
pol itikoj opcij i pripadaju. Po mom sudu
integrativna uloga Nacionalnih savjeta je
do sada nedovoljno iskazana i zato je
zakonodavac preduzeo zakonske mjere
-
13
da se djelovanje savjeta vrati izvornoj
idej i : vodea instituci ja svih lanova
manjinske zajednice.
U konkretnom sluaju HNV se u ovom
mandatu otrglo od nekih starih slabosti al i
se pretvori lo u duobrinika prema
podobnim Hrvatima, instituci jama u
kulturi , obrazovanju i informiranju. Tako
se mnoge vane odluke za iru zajednicu
donose bez prethodnih odluka izabranih
odbora a i bez konanog utjecaja na
eventualne promjene ve predloenih
odluka. esta je pojava da su kljune
odluke o mandatima pojedinih zastupnike
nae manjine u dravnim tjel ima R. Srbije
donete ishitreno telefonom bez
demokratske rasprave i kontrole istine o
rezultatima glasovanja. lanovi Vijea su
postal i glasaka maineri je
tehnobirokratskog ponaanja inovnika iz
ureda DSHV-a. Oigledno je da se u
novom Zakonu o Nacionalnim savjetima
mora sprovesti departizacija i
depolitizacija ovih instituci ja kako bi radile
u korist svih pripadnika manjinske
nacionalne zajednica bez obzira na
politiku opredijel jenost. Ovakvi odnosi
prema vijenicima u HNV-u doveli su do
nezainteresiranosti vi jenika koji su se u
veini pasiviziral i te se u zadnje vri jeme
jedva obezbijedi kvorum za validno
odluivanje. Iskreno elim da HNV u
buduem sazivu ima u vidu interese 50-
tak tisua Hrvata u Srbij i da se sjednice
odravaju sjedei a ne telefonski i da
uposlenici u uredu budu u slubi vi jenika
koji zastupaju interese sredina iz kojih su
izabrani. Po meni i tu su potrebni direktni
izbori za vijenike bez posrednika -
elektora.
Zanima nas koja je Vaa ocjena
trenutnog poloaja Hrvata u Srbij i?
to se tie poloaja hrvatske manjinske
zajednice u Srbij i mil jenja sam da se isti
nee znaajni je promjeniti niti pozitivno
niti negativno dok Srbija ne pristupi
pregovorima sa EU, koja u poglavl ju 23
to precizno regulira. Tada e se po si l i
zakona izjednaiti prava Hrvata u Srbij i
sa pravima Srba u Hrvatskoj i bit e
univerzalna kao to to Europska
zajednica od svih lanica trai. Do tada
moemo samo trpjeti postojee stanje i
pripremati se da blagovremeno stupimo u
razgovore sa nadlenima u toj
problematici. Pri je svih naih istupa
morali bismo objediniti na hrvatski
korpus u Srbij i i jedinstveno nastupati
prema sugovornicima s druge strane
stola. Ovako razjedinjeni jedni tumae da
smo neravnopravni i da su nam neka
prava i ugroena, drugi da nam je status
zadovoljavajui a trei ute jer su
zadovoljni osobnim poloajem pa dok
traje neka traje. A glasai su rekl i to
misle o ovako razjedinjenoj zajednici.
Nai elnici su trail i vie od godinu
dana da ih Predsjednik Srbije gospodin
Nikol i primi i svuda se ali l i da se on
ogluuje na njihove zahtjeve za pri jam.
Sada smo u situacij i konstatirati da su bil i
primljeni na inici jativu SNS Subotica jer
su netom prije toga pri jma, subotiki
odbornici preleti l i u koalicisku veinu sa
SNS. Oekival i smo unu raspravu oko
problema koji tite hrvatsku zajednicu,
napominjanu godinu dana, a okirala nas
je informacija objavl jena u dravnim pa i
od predstavnika EU (Doris Pak) da su
Hrvati u Srbij i zadovoljnim svojim
statusom. Ako je tako, pitam se zato su
uope dramatiziral i susret sa
predsjednikom ako su i sami zadovoljni i
iz tog zadovoljstva ubiru plodove za
sebe. Hrvati to kau: Martin u Zagreb,
Martin iz Zagreba.
Mi Hrvati u Srbij i pratimo i trpimo
ekonomsku i pol itiku situaciju sl ino kao
i ostale zajednice. Posli je nacionalne
krize, moralne krize, na redu je depna
kriza u kojoj se snalazimo svako na svoj
nain. Razlika je u tome to se najvie
manjinskih zajednica homogeniziralo i
objedini lo interese koje iznose prema
aktualnim vlastima dok se naa godina
rastae a samostalno nita ne moe
uiniti za bolj itak. DSHV je propusti la da
se bavi socijalno-ekonomskim
problemima i ni je izala pred svoje birae
sa valjanim i realnim
gospodarskosocijalnim programom.
teta je vea jer je za to bila pri l ika poto
smo u Odboru za poljoprivredu Skuptine
Srbije imali svog predstavnika, gospodina
Kuntia.
Hrvati di l jem svijeta imaju osjeaj da
Hrvatska ne ispunjava ustavnu obvezu
prema njima. Je l i uinkovit Zakon o
Hrvatima van Hrvatske?
to se tie reagiranja nadlenik
Republike Hrvatske na ukazane
probleme iz nae zajednice indikativno je
da se ponaaju onako kako im
sugovornici predoe situaciju a ona u
veini sluajeva nije ista za sva podruja
Srbije u kojoj ive Hrvati. Sticajem
okolnosti da je Subotica intelektualno i
kulturno sjedite Hrvata u Srbij i te da su
sve hrvatske instituci je stacionirane u
tom gradu utisak je da hrvatska smatra
da Hrvati ive samo u Subotici dok je
istina da u Subotici ivi 1 4 500 Hrvata, u
Vojvodini 3 puta vie i u Beogradu i
junoj Srbij i 1 0 000. Pitamo se tko vodi
brigu o poloaju i pravima Hrvata izvan
Subotice i eventualno Vojvodine?
Potrebno je transparentno troenje novca
poreznih obveznika RH u cil ju bol j itka
ivota svih Hrvata u Srbij i . Nadam se da
e hvalevri jedni donatori uskoro shvatiti
da su Hrvati prisutni i u drugim
podrujima Srbije i da su im donacije
moda i potrebnije nego dosadanjim
primatel j ima.
Od 1 971 . godine do danas moemo
sustavno pratiti kontinuitet pada broja
autohtone hrvatske zajednice u Srbij i .
Podvojenost izmeu bunjevakih Hrvata i
Bunjevaca plod je stalne manipulacije
ovdanjim hrvatskim ivl jem od strana
svih reima. Kakav je Va stav po ovom
Pitanju?
Pitanje podvojenosti Hrvata, Bunjevaca
je po meni, izdramatizirano i to do
konfl iktne situacije i to je nerazumnjivo
obinom ovjeku i ne moe da shvati tko
je tko i o emu se zapravo radi. Umjesto
da se meusobno ponaamo kao to se
jedni i drugi odnosimo prema drugim
priznatim manjinama koje ive u
multietnikoj Vojvodini, kao na primjer sa
Slovacima, Rusinima, MaarimaM, neki
l ideri naih manjinskih zajednica grade
svoju za sada uspjenu politiku i
gospodarsku strategiju ne pitajui svoj
narod to o tome misle. Oduvijek smo na
ovim prostorima ivjel i skupa i duim
periodima sloni a tek na mig iz centara
moi smo se podijel i l i i posvadil i . Ne mali
broj se osjea pripadnikom obje narodne
skupine samo ne zna koji dio jednog
ti jela pripada Hrvatima a koji Bunjevcima.
Situacija je smijena ali i tuna. Hrvatska
zajednica nije posluala ni predsjednika
matine nam domovine gospodina
Josipovia da hrvatska zajednica kao
vea i organiziranija preuzme ulogu
mirotvorca u izmanipul iranom sukobu
pri je svega antagonizma elnika obje
nacionalne manjine. Ul i smo u dijalog sa
predsjednikom i objasnil i da je to na
problem i da se ne moe rjeavati iz
Zagreba. Do sada osobno nisam vidjeo
rjeenje tog problema.
Kakav poloaj treba da ima Vojvodina
unutar Srbije? I kako doi do njega?
Kao poslanik u Skuptini Vojvodine
zalaem se za promjenu Ustava RS jer u
ovom vaeem Autonomija Vojvodina je
vrlo ograniena. To se jo vie pogoralo
usvajanjem novog Statuta gdje su i
tragovi autonomije ukinuti odlukom
Ustavnog suda RS.
Bez jasnih nadlenosti pokrajinskih
instituci ja, stalnih prihoda i neophodnih
proraunskih sredstava daljne
funkcioniranje autonomije je dovedeno
samo po sebi u pitanje. Sve drave u
regij i su blagovremeno uradile
decentral izaciju a republike vlasti se
ponaaju suprotno.
U razgovorima o pristupanju EU i ta
tema e biti stavl jena na sto pa e se na
taj nain ri jeiti i poloaj APV u Rep.
Srbij i al i tada kao europske regije jer je
regionalizacija drava lanica EU prije
svega pokazala gospodarsku
opravdanost.
Hoe li doi do pri jevremenih izbora za
pokrajinsku skuptinu?
Uskoro se oekuje rekonstrukcija
Pokrajinske Vlade pa ukoliko ona ostvari
bol je rezultate od sadanje Vlade, ne
vidim ni jedan razlog za promjenu
skuptinske veine a niti opravdanje za
izlazak na izvanredne pokrajinske izbore.
Naa poslanika NDS e aktivno
uestvovati u razgovorima o izmjenama
kadrova u pokrajinskoj Vladi a ukoliko se
raspiu novi izbori spremno emo ih
doekati.
to bi poruil i naim itatel j ima?
itatel j ima Hrvatskih novina bih poruio
da ire istinu o naoj zajednici a do koje
se moe doi u neovisnim medij ima kao
to su i Hrvatske novine.
Zlatko Ifkovi
-
14HRVATSKE NOVINE
OGLEDI IZ EKOHISTORIJESREDNJEGA PODUNAVLJASkrb o ivotinjama uvijek je bila prva zadaa stanovnitva koje se bavi agrarnimzanimanjima i odnosi se, prije svega, na zdravstvenu brigu o ivotinjama kroz
racionalnu prehranu i iskoritavanja ivotinja po njihovom bioritmu
Svinje i svinjokolje
Sve do tridesetih godina 20.
stol jea dominirale su naim
podrujima lasaste mongolice (neki
kau mangulice), dugake, bi jele
svinje koje su imale guste ekinje
(ekinje bi nakon klanja otkuplj ival i
Cigani), i domae, poludivl je ike.
Tih godina stiu bijele mongolice te
plemeniti je pasmine jorkir i berkir
(neki kau jokir i bekir) i od tada
se, uz slavonske pfajferice, crne
svinje (koje je krianjem stvorio
osjeki poduzetnik po kojem pasmina
nosi ime), u srednjem Podunavlju
uzgajaju se brojni krianci
komunistika vlast nabavljala je
kvalitetne krmae pfajferice i kako bi
podigl i kval itetu uzgoja svinja di jel i la
ih nekim seljacima, najee
pouzdanicima reima.
irovanje
Otkada se pamti
svinje su tjeral i na pau
ira i bukvice u oblinje
ume. Naime, u
umama i danas
postoje prosjeci koje su
odravale pojedine
brojni je obitel j i . O
napasivanju stoke
brinul i su se svinjari .
Sel jaci su u umama
za njih izgradil i kol ibe,
a pojedini sel jaci su u
njima proveli vei dio
ivota. U tim kolibama
bila je jedna prostori ja
u kojoj se uz ognjite i malu policu
za hranu, zaine i osnovne
potreptine nalazio jednostavan
leaj. U umama su za svinje
izgradil i vel ike obore, svinjce-okolce,
u koje je dio svinja utjeran nakon
cjelodnevne pae. Kako su svinje
vei dio godine bez nadzora svinjara
lutale umama, kriale su se s divl j im
svinjama, pa su pojedini primjerci
svinja dosezali divovske razmjere,
to je pri l ikom klanja, u kasnu jesen
il i poetkom zime, stvaralo brojne
tekoe.
M U podne su svi za jelo dobil i , ne
znam kako, usoljenog mesa malko
ugri janog iznad vatre, i kruha. Kad su
pojel i , nitko nije imao sa sobom ni
aicu vode. Otac nije mogao drugo
uiniti da ugasi e, nego je uzimao
snijeg, koj im je bila prekirvena
ravnica. Siao je s kola i nakupio
snijeg i utaivao e usti ju i grla
stavl jajui tri i l i etiri puta snijeg u
usta gutajui ga. Time je neto
ublaio onu slanou. (Bartol Kai,
1 607.)
Svinjokolje
Posttursko Podunavlje poznaje dva
sustava svinjokolja. U prvom
sustavu, koji je trajao od stol jea
sedmoga do druge polovice 1 8.
stol jea, dakle oko tisuu godina, bi lo
je, zapravo, malo koristi od
svinjokolje. U tom razdoblju nisu
pravil i kobasice, krvavice, kulene,
vargle i ine preraevine po kojima
su danas poznati di l jem
gurmanskoga svijeta, ve su po
duini izrezane komade mesa suil i
na dimu i vjetru. Ni Barol Kai
poetkom 1 7. stol jea, a ni pisci ni
putopisci 1 8. stol jea ne navode da
su u Slavonij i i Sri jemu jel i
suhomesnate proizvode. Naime,
Slavonci su tek za vri jeme
prosvijeenoga apsolutizma tek
kada su Nijemci u znatni jem broju
pristigl i u slavonska sela poeli
koristiti svinju (al i i goveda, konje i
ptice) u veem postotku od
pridol ica nauil i oprati cri jeva i u nj ih
utisnuti sitno sjeckano meso i zaine.
U rano jutro u kui domaina
okupljal i su se pri jatel j i , rodbina i
kumovi koji bi donijel i naotrene
noeve i ostale potrebne alatke.
Domain bi pripremio dosta slame,
tople i hladne vode, ene bi narezale
enjak i crveni luk, a pri je poetka
posla domain je nudio kuhanu
rakiju. U brojni j ih obitel j i ni je bi lo
potrebe za pomoi pri svinjokoljama
jer su zadrugari meu sobom
podijel i l i obveze; najstari j i kazivai
sjeaju se pria svojih pred
top related