02 upravljanje podacima 09062010dperko/nids_dperkovic/predavanja/...kartografijom, geografskim i...
Post on 06-Mar-2020
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Upravljanje podacima
Dario Perkovi ć 2010
O S N O V E G E O I N F O R M A T I K E
2Upravljanje podacima
PRIKUPLJANJE PODATAKA
3Upravljanje podacima
• Podaci koji se koriste u geoinformatici dolaze nam iz velikog
broja raznovrsnih izvora. Bez obzira na način prikupljanja, oblik
podataka, krajnju namjenu te njihovu završnu vizualizaciju, radi
se uvijek o geoprostornom podatku koji se uobičajeno
provjerava s već postojećim podacima.
• Točnost i preciznost, kvaliteta i količina podataka utjecat će na
informacije koje želimo znati o nekom dijelu našeg planeta.
Prikupljanje podataka
4Upravljanje podacima
Teodolit
Nivelir
Geometrijski nivelman
ZemljaSatelit
Senzori u daljinskim istraživanjima
Izvori podataka
5Upravljanje podacima
Izvori podataka
Satelit
Aerofotogrametrija
GPS
6Upravljanje podacima
Rasterski GIS
Vektorski GIS
Atlas svijeta
Ortofoto snimakKonturna karta
Rezultati obrade podataka
7Upravljanje podacima
GIS projekt
Baza podatakaDigitalni model reljefa (DMR)
Tematskomodeliranje
Rezultati obrade podataka
8Upravljanje podacima
• Radi lakšeg razumijevanja geoinformatike, potrebno je
ukratko pojasniti discipline koje su s njom usko povezane. To
su geodezija, fotogrametrija, kartografija, daljinska
istraživanja, obrada snimaka.
• Osim toga, potrebno je razumjeti na koji način su te discipline
povezane u procesu upravljanja podataka koji se sastoji od
prikupljanja podataka, njihove korekcije, analize podataka i
dobivanja izlaznih rezultata u obliku karte, GIS karte, GIS
projekta ili WEB GIS-a.
Srodne discipline
9Upravljanje podacima
GEODEZIJA* (engl. SURVEYING) – kod nas se pod tim pojmom
smatra zemljomjerstvo, (terenska) izmjera. Za ovu znanstvenu
disciplinu i struku postoji više definicija:
• znanost o dobivanju prostornih informacija o točkama na
površini Zemlje (danas i drugih planeta). Upravo su
koordinate taj ključ za dobivanje korisne prostorne
informacije jer se u geometriji preko njih lako odredi i površina
nekog područja.
*GEODESY (engl.) – pod ovim pojmom sve se više misli na višu geodeziju (zap. Europa). Pojam survey(ing) u Velikoj Britaniji i SAD-u podrazumijeva nižu geodeziju ili (samo) geodeziju.
• znanost o izmjeri Zemljine površine i njezinom prikazivanju na
planovima i kartama
Definicije geodezije
10Upravljanje podacima
Značaj geodezije u svakodnevnici
• Poznavanje granica pružanja neke pojave (poplava, odron,
epidemija i sl.) može nam pomoći u donošenju optimalnih
odluka; moraju se uvijek poznavati granične (rubne)
koordinate te pojave
• Upravo nam geodezija daje koordinate na terenu i tako igra
ključnu ulogu u točnom prostornom odreñivanju
geoinformacije
11Upravljanje podacima
Znanstvena podjela geodezije
• primijenjena geodezija
• pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
• kartografija
• fotogrametrija
Prema službenoj znanstvenoj klasifikaciji u Republici Hrvatskoj,
znanstveno polje geodezija dijeli se na sljedeće grane:
Može se reći da geodezija pripada prirodnim znanostima kada
istražuje oblik i dimenzije Zemlje. Kada se bavi izmjerom
zemljišta ona pripada tehničkim znanostima.
12Upravljanje podacima
Geoinformatiku danas najviše prisvajaju upravo geodeti,
često je nazivaju i geomatikom .
Brojne promjene u geodeziji u posljednjih 40 godina
(posebno u posljednjem desetljeću) uslijed razvoja
satelitske i računalne tehnologije utjecale su čak i na
promjenu naziva geodetskih društava, časopisa, geodetskih
učilišta, pa i čitave struke.
Geodezija i geoinformatika
13Upravljanje podacima
Geoinformatika znači integraciju matematičko-fizikalne
geodezije s fotogrametrijom, daljinskim istraživanjima,
kartografijom, geografskim i zemljišnim informacijskim
sustavima, te multimedijskom komunikacijom.
Razvojem informacijskih, prostornih i računalnih znanosti,
klasična geodezija mijenja se iz analogne u digitalnu, od
statičke u dinamičku i kinematičku, prelazi od naknadne
obrade podataka na obradu u stvarnom vremenu. Lokalni
pristup postaje sve više globalni, a geodetski inženjer danas
zbog korištenja svih tehnologija postaje geoinformatičar.
Geodezija i geoinformatika
14Upravljanje podacima
• Disciplina o dobivanju informacija o objektu ali bez fizičkog
kontakta mjernog instrumenta s objektom istraživanja.
• Obuhvaća tehnike dobivanja podataka iz daljine.
Udaljenost od objekta može iznositi nekoliko centimetara,
stotine metara, stotine pa i tisuće kilometara.
• Instrumenti su najčešće postavljeni u zračne i satelitske
letjelice.
Daljinska istraživanja – remote sensing
15Upravljanje podacima
• Tehnički gledano i geodezija je daljinsko istraživanje jer su
koordinata ili kut dobiveni korištenjem optičkog instrumenta
koji nije u kontaktu s objektom promatranja. Ipak, u
znanstvenim krugovima daljinska istraživanja ipak
predstavljaju znanost koja generira fotografske informacije sa
satelitske platforme ili aerosenzora.
• Ova tehnika je znatno brža od klasične izmjere jer se njome
dobiva cjelokupan izgled terena promatranjem fotografije
odnosno snimaka (engl. imagery ) područja, dok klasičnom
geodezijom geodet dobiva cjelokupnu predodžbu područja
tek nakon rekognosciranja terena koje je uvijek manje točno.
Daljinska istraživanja – remote sensing
16Upravljanje podacima
Objedinjavanje podataka
PITANJEPITANJE
Geodetska tehnika (terenska izmjera) daje nam koordinate a
daljinsko istraživanje fotografiju.
Kako promatrati i koristiti podatke iz dvije različite tehnike
prikupljanja podataka? Mogu li se ti podaci grupirati zajedno i
mogu li biti smješteni na istom mjerilu?
17Upravljanje podacima
Podaci iz obje tehnike prikupljanja mogu biti grupirani i smješteni na
karti istog mjerila budući da zajednički rezultat koji je kombinacija
obje vrste podataka može biti korišten za produciranje karata,
odnosno geoprostorne informacije.
Osim objedinjavanja raznovrsnih prostornih podataka na istoj
geolokaciji, češće je potrebno dobiti geoprostornu informaciju koja je
u biti kombinacija prostorne informacije i numeričkih (neprostornih)
podataka. To može biti npr. karta županija koja prikazuje prostorni
prikaz nekih dostupnih numeričkih podataka (vodoospkrba, broj
stanovnika, broj Internet korisnika,...).
Objedinjavanje podatakaODGOVORODGOVOR
18Upravljanje podacima
GIS projekt – objedinjuje različite izvore, tipove i formate podataka
19Upravljanje podacima
KOREKCIJE PODATAKA
20Upravljanje podacima
• Bilo koji podatak danas može biti zapisan s greškama.
• Podaci koji dolaze iz prirode nisu nikada bez grešaka jer mi još
uvijek ne možemo (do danas) mjeriti prirodne pojave željenom
točnošću. Promjenjivost prirode nam otežava izgraditi sustav koji
se sam prilagoñava prema promjenama u prirodi.
• Svi podaci koji su dobiveni iz prirode (što uključuje geodetski
izmjerene koordinate i snimke dobivene daljinskim istraživanjima)
uglavnom nisu pouzdani i konzistentni. Iz tog razloga mjereni
podaci trebaju biti korigirani da se dovedu u zajednički referentni
okvir. To će nam osigurati pouzdanu analizu tijekom duljeg
vremena.
Prilagodba podatakaPrilagodba podataka
Geotransformacije (proračuni, prilagodbe)
21Upravljanje podacima
U slučaju geodetske izmjere, postoji poseban postupak kojim se
korigiraju apsurdni, pogrešni ili pristrani podaci. Nakon analize
točnosti mjerenja prelazi se na korekcije i redukcije mjerenja i to
korištenjem brojnih statističkih i/ili stohastičkih tehnika.
Korekcije terenske izmjereKorekcije terenske izmjere
(a) precizno a netočno, (b) točno a neprecizno, (c) točno i precizno.
a) b) c)
Geotransformacije (proračuni, prilagodbe)
22Upravljanje podacima
• Postoji više tipova grešaka povezanih sa sirovim nizom
podataka dobivenih s daljinskog senzora a tipična greška
koja se javlja kod satelitskih snimaka jest radiometrijska
greška.
Digitalna obrada snimaka
• Kada daljinski senzor snima slike Zemlje, atmosferski šum
(naoblaka, buka u atmosferi i sl.) bi mogao izmijeniti ono što
bi senzor izmjerio u normalnim uvjetima. Zbog tog šuma
crni objekt može izgledati kao sivi i može doći do pogrešne
interpretacije.
23Upravljanje podacima
Umjesto proračuna prilagodbe kao kod terenske izmjere, u
daljinskim istraživanjima postoji posebna disciplina za primjenu
korekcija digitalnih snimaka – digitalna obrada (digitalno
procesiranje) snimaka (engl. digital image processing). U
konkretnom slučaju radiometrijske greške primjenjuje se
radiometrijska korekcija. Primjena korekcije nije jedini cilj
digitalne obrade slika, ona je puno više od toga. Postoje razni
algoritmi ugrañeni i softvere koji automatski mogu izvršiti
korekciju podataka.
Digitalna obrada snimaka
24Upravljanje podacima
ANALIZA PODATAKA
25Upravljanje podacima
Fotogrametrija
• S podacima dobivenih terenskom izmjerom kartu je lako
kreirati jer imamo sve potrebne koordinate. Kako dobiti kartu
iz satelitskih snimaka?
ŠŠto dalje s korigiranim podacima?to dalje s korigiranim podacima?
• Satelitski snimci su tehnički gledano, fotografije. Jedan
način dobivanja karte bio bi da nacrtamo direktno na
snimak konture područja koje želimo. Meñutim ako mjerimo
udaljenost meñu točkama A i B, ona iznosi x cm. Čak i da je
to prava udaljenost na Zemlji, moramo je točno izmjeriti –
fotogrametrijom .
26Upravljanje podacima
• Fotogrametrija – znanost ali i tehnika mjerenja pomoću koje
se iz fotografskih snimaka izvodi oblik, veličina i položaj
snimljenog predmeta (Braum, 1976). Postoje dvije grane
fotogrametrije: analogna i digitalna . Analogni sustav uključuje
mjerenja korištenjem optičkih i mehaničkih ureñaja, dok
digitalni sustav mjerenja vrši pomoću računala.
• Korištenjem fotogrametrije možemo iz satelitskih snimaka
producirati kartu koja je jednako dobra kao tradicionalna karta
dobivena terenskom geodetskom izmjerom.
• Ako se radi o snimcima iz aviona govorimo o
aerofotogrametriji, a ako su snimci s terena govorimo o
terestri čkoj fotogrametriji .
Fotogrametrija
27Upravljanje podacima
• Geografski informacijski sustav (GIS) je računalni sustav koji
je prostorni ekvivalent tradicionalnog sustava za upravljanje
bazom podataka. Jedina razlika je u tomu što on upravlja
prostornim podacima kao normalnim podacima ali sa “znanjem” o
njihovoj prostornoj dimenziji. Po najpoznatijoj i najkraćoj definiciji
to je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobina ma
pridruženih njima .
Geografski informacijski sustavi (GIS)
28Upravljanje podacima
• GIS se temelji na topologiji - grani matematike orijentiranoj
prostoru. Zbog te činjenice GIS se u osnovi bavi prostornim
odnosima izmeñu objekata u n-dimenzionalnom prostoru te
manipulacijom istih prema korisničkim potrebama. Upravo zbog
topologije GIS predstavlja "pametnu kartu" koja dopušta
korisnicima stvaranje interaktivnih upita (istraživanja koja na
vlastiti zahtjev stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija
i ureñivanje podataka.
Geografski informacijski sustavi (GIS)
29Upravljanje podacima
TEMATSKO
MODELIRANJE
(preklapanje karata
za urbanističko
planiranje)
Geografski informacijski sustavi (GIS)
30Upravljanje podacima
Sloj i tema
• Karta dobivena fotogrametrijskim tehnikama koja sadrži
prostornu informaciju (koordinate i kutove) postaje naš ulaz u
GIS i ujedno u njemu postaje sloj (engl. layer). Karta gustoće
naseljenosti je jedan sloj u GIS-u. Budući da je u tradicionalnom
geografskom smislu to tematska karta u GIS-u predstavlja
temu . Obična (netematska) karta prikazuje samo geografsko
pružanje nekog područja (karta županija, slivova,...).
• Pojam sloj se često krivo poistovjećuje s pojmom tema. Sloj je
općenit pojam kojim se prikazuje set prostornih podataka, dok
tema predstavlja prikazivanje prostornih podataka u kojima se
izdvaja prikaz jednog predmeta interesa.
31Upravljanje podacima
• U GIS unosimo različite teme istog područja. Npr. za neko
područje možemo imati slojeve s gustoćom naseljenosti,
površinama pod šumama, tipovima tla, itd. Osim na
pojedinačnom sloju, GIS tehnologija omogućuje i to da operacije
(radnje) mogu biti izvršene na svim slojevima istovremeno u cilju
dobivanja novog mješovitog sloja. Taj sloj može biti analiziran i
učinkovit u proučavanju čitave prirode područja.
Prostorna analiza podataka u GIS-u
32Upravljanje podacima
• Svaka GIS tema je izdvojeni prikaz jednog predmeta interesa, tj.
prikazuje samo ono što je glavno žarište teme. Npr. pedološki
sloj se može podijeliti na više tema koje su po nekom kriteriju
(atributu) nastale izdvajanjem iz zajedničkog GIS sloja. Kasnije u
analizi te teme se mogu prostorno analizirati s drugim srodnim
temama ili potpuno različitim podacima iz GIS slojeva.
• S GIS-om, možemo kombinirati sve izdvojene podatke da bi
načinili prikaz prirode kao cjeline a bilo koje proučavanje
složenog sloja ima isti učinak kao izrada sveukupne terenske
studije.
Prostorna analiza podataka u GIS-u
33Upravljanje podacima
• Čemu sve to, koja je korist? Čitava ideja o usmjeravanju
pažnje na pojedinačne slojeve/teme te njihovo modeliranje
ima za cilj bolje prostorno identificiranje informacija koje
utječu na naše istraživanje i proučavanje.
• Konačno, cilj GIS-a je da djeluje kao alat (sredstvo) za
donošenje odluka za rješavanje problema podjednako
manjih i većih razmjera a koji k tomu imaju prostorni
kontekst.
Zaključak nakon GIS analize
34Upravljanje podacima
IZLAZNI PODACI
35Upravljanje podacima
Krajnji rezultat (izlazni podatak, output) može biti karta koja
upućuje na područja koja su pogodna za odreñenu aktivnost
na nekom prostoru kao što su primjerice plinifikacija,
pošumljavanje, poljoprivreda, rudarstvo, itd. Ovakva karta
može biti samostalno prikazana u GIS-u, a mogu se uz nju
generirati i izvještaji pa tako na lak i jednostavan način uz kartu
dobijemo i sve relevantne informacije u tabličnom obliku.
Tablični prikaz moguće je prilikom ispisa dobiti na zasebnim
listovima ili uz postojeću kartu ukoliko tabličnih podataka nema
previše.
Krajnji rezultat geoinformatičke obrade
36Upravljanje podacima
Primjer izlaznih podataka
Prostorno modeliranje u studijama utjecaja na okoliš
37Upravljanje podacima
Primjer izlaznih podataka
Buffer analiza plinskog cjevovoda
38Upravljanje podacima
Primjer izlaznih podataka
Izrada hidrogeološke karte
top related