ALKOHOLIZAMPotpuno zanemarena prevencija

Liječnici smatraju da bi umjesto liječenja posljedica puno više pozornosti trebalo posvetiti samoj prevenciji. A na nju se u nas ne izdvaja gotovo ništa. S edukacijom bi se trebalo početi još u vrtićima, no ni starija djeca nisu često u prilici čuti nešto o alkoholizmu. Prema nekim istraživanjima čak 60 posto mladih ne zna za posljedice alkoholizma. Edukacija je posao koji traje godinama, no godine, čak i desetljeća bili su potrebni da bi se u nas uopće i počelo govoriti o alkoholizmu kao problemu.

Društvena zajednica mora pomoći ovisniku da se oslobodi ovisnosti koja se zove alkoholizam. Ali svaki ovisnik mora doći do odgovora na pitanje ”Zašto ja ne mogu piti” i ”Zašto ja želim prestati piti”. Tek kad ovisnik odgovori na ta pitanja, može mu se pomoći da ustraje u svojoj odluci da prestane biti ovisnik o alkoholu.

Alkoholom izazvani poremećaji

Dijagnostika alkoholom izazvanih poremećaja bila je predmet mnogih istraživanja u posljednje doba i postignuti su vidni rezultati iako još uvijek ne postoji opće prihvaćena definicija alkoholizma i jasni opis njegove dijagnostike. O alkoholizmu govore predstavnici različitih struka pa za njih dijagnostika ima različito značenje u skladu s gledanjem njihove struke. O alkoholizmu drugačije govore liječnik, pravnik, socijalni radnik, psiholog, sociolog, političar, član obitelji alkoholičara itd. Danas je sve češće prihvaćeno mišljenje kako je alkoholizam višeznačno uvjetovani psiho–mediko–socijalni fenomen koji se ne može svesti na jedinstveni uzrok. Njegovo dijagnosticiranje i suzbijanje na osnovi isključivo psihološkog, somatskog (medicinskog) ili socijalnog pristupa nije moguće.

U gotovo svakom slučaju alkoholizma etiološki djeluju sve tri skupine činitelja, tj. somatski, psihološki i socijalni, no treći je najvažniji. Postoji nekoliko skupina alkoholom izazvanih poremećaja, a svaki od njih izaziva teškoće u dijagnosticiranju. Svi ti poremećaji mogli bi se skupiti u nekoliko sljedećih skupina:

a) akutno pijanstvo,

b) problemsko pijenje i ovisnost o alkoholu ili jednostavno alkoholizam i

c) komplikacije u tijeku razvijanja alkoholizma.

Osim ovih, dijagnostičke teškoće mogu nastupiti kada je riječ o kompliciranim slučajevima, odnosno kada je alkoholom izazvani poremećaj kombiniran s drugim kroničnim poremećajem zdravlja, a osobito smetnjama ponašanja.

Dijagnostika je akutnog pijanstva relativno jednostavna, znatno je teža dijagnostika svega onoga što se shvaća pod nazivom alkoholizam i problemsko pijenje.

Većina dijagnostičkih postupaka bavi se medicinskim sindromima koji se pojavljuju kao posljedica dugotrajnog pijenja alkoholnih pića i koji su bliži i pristupačniji klasično obrazovanom liječniku opće medicine, specijalistu, socijalnom radniku i medicinskoj sestri, pa je te sindrome lako dijagnosticirati.

Zdravstvena služba, ali i sve druge službe i organizacije koje se bave alkoholom izazvanim poremećajima u svojem se radu na prevenciji, liječenju i rehabilitaciji susreću s nekoliko oblika ponašanja u odnosu na alkoholno piće. Sve službe i organizacije treba da djeluju prije svega preventivno a tek ako prevencija zakaže i dođe do bolesti, mora se prići specifičnim postupcima, uključujući liječenje i rehabilitaciju. Primarna bi zdravstvena zaštita prema suvremenom konceptu zdravstvene zaštite morala istodobno provoditi prevenciju alkoholom izazvanih poremećaja, postupak u što ranijoj fazi ako se poremećaj pojavi te rehabilitacija ako nastupi individualnost.