Sadraj:Sadraj:.............................................................................................................................................1 1.UVOD...........................................................................................................................................1 2. OPIS TIENOG OBJEKTA.....................................................................................................2 2.1.Broj zaposlenih..........................................................................................................................4 3. Mjere zatite.................................................................................................................................4 3.1. Organizacijske mjere................................................................................................................4 3.2. Mjere tehnike zatite...............................................................................................................5 4. Podsustav protuprovale i protuprepada..................................................................................12 5. LITERATURA.........................................................................................................................17

1.UVODTehnika zatita u dananje vrijeme podrazumijeva skup radnji kojima se neposredno ili posredno zatiuju ljudi i njihova imovina. Tehnika zatita je sastavni dio sve veeg broja kako gospodarskih tako i privatnih graevina. Jo od ranih poetaka organiziranog ivota ovjeka sigurnost je rijetka i dragocjena. Povijest ovjeanstva povijest je sukoba i nesigurnosti stoga je koritenje sustava zatite u stalnom porastu. Poveanjem rizika postoji vea potreba za sigurnou i zatitom. Stalan napredak tehnologije omoguuje iz dana u dan sve kvalitetnija, inovativnija i tehnoloki naprednija rjeenja.

Ovim seminarskim rad pokuat u prikazati sustave tehnike zatite Poslovnice Unicredit banke. Banke spadaju u skupinu vrijednijih objekata pa je cilj tehnike zatite stvaranje takvih tehnikih uvjeta da bi se sprijeile protuprovalne radnje.

2. OPIS TIENOG OBJEKTAPoslovnica UniCredit banke nalazi se u prizemlju i na katu poslovnog objekta. Na poslovnici postoji jedan ulaz-izlaz koji ine jednokrilna vrata. Poslovnica je veliine cca 200 m2 i sastoji se od sljedeih prostorija: - predprostor - prostora za klijente - prostora altera - tehnike sobe - prostora trezora - ureda - ajne kuhinje 2

- sanitarnog vora - garderobe

Sa sheme br. 1 i 2, moemo vidjeti detaljan prikaz sustava tehnike zatite poslovnice UniCredit banke. Sa vanjske strane poslovnice u lijevom gornjem kutu smjetena je nadzorna kamera koja pokriva povrinu ispred poslovnice banke, pored kamere nalazi se vanjska sirena. Lijevo od ulaza smjeten je bankomat koji omoguava stalni pristup klijentima. Bankomat pokriva jedna nadzorna kamera koje se nalazi na bankomatu. Kada klijenti ulaze u poslovnicu banke prolaze kroz jednokrilna vrata, zatim kroz predprostor, te druga sigurnosna vrata i susreu se sa zatitarom koji se nalazi unutar poslovnice u prostoru za klijente. Sve ostakljene povrine zatiene su senzorima loma stakla i magnetnim senzorima. U prostoru za klijente te sobe za kredite vri se direktan kontakt s klijentima i u njih je omoguen pristup klijentima. Unutarnji prostor poslovnice banke pokriva 8 nadzornih kamera od kojih su dvije smjetene u prostoru za klijente, po jedna iza svakog altera za stranke te po jedna u prostoru obrade kredita, centralnoj jedinici i arhiviranju, te u trezoru. Na stropu se nalaze vatrojavljai (detektori dima), senzori pokreta. Na bonim zidovima nalaze se runi javljai poara, protupoarni aparati, te unutarnja sirena. Prostor altera je prostor koji je ograen od prostora za klijente te se u njemu nalaze djelatnici banke. Na alterima i uredima ispod povrine stola nalaze se runi panik prekidai-tasteri. Desno od altera nalazi se prostor obrade kredita, prostor arhive, centralne jedinice, te trezora koji je najtienija prostorija banke. Pored trezora nalaze se stepenice koje vode na prvi kat na kojem se nalazi sanitarni vor, ajna kuhinja te dva ureda u kojima se nalaze slubenik i direktorica poslovnice banke.

Slika 1: Poslovnica UniCredit banke 3

2.1.BROJ ZAPOSLENIHPredvieni broj zaposlenih kroz radno vrijeme u poslovnom prostoru je osam osoba. Zaposlena su tri djelatnika na alteru, dva kreditna djelatnika, zatitar, istaica i direktorica banke. Zaposlenici na radnim mjestima zatitara i istaice dolaze iz vanjskih firmi s kojima banka ima ugovor o pruanju usluga.

3. MJERE ZATITEZbog svoje specifine djelatnosti sustav zatite u poslovnici banke mora biti na najvioj razini, zbog opasnosti od poara, eksplozija te neovlatenog ulaska u prostor poslovnice potrebno je svesti na najmanju moguu mjeru, stoga je potrebno poduzeti slijedee minimalne uvjete zatite: organizacijske mjere mjere tehnike zatite mjere tjelesne zatite

3.1. ORGANIZACIJSKE MJEREOrganizacijske mjere sigurnosti predstavljaju skupinu mjera organizacijske naravi, kojima se daju ovlatenja i odgovornosti zaposlenicima. U fazi pripreme i tijekom rada s gledita operativnog provoenja mjera sigurnosti i njihove kontrole te donoenja odluka, odnosno zapovijedi, to je posebice vano u sluaju pojave iznenadnih i neoekivanih opasnosti. Zaposlenici moraju biti upoznati sa planom evakuacije i spaavanja te ga uvjebavati svake dvije godine. Moraju biti upoznati sa postupkom u sluaju oruane pljake. Moraju prijaviti i pratiti svako zadravanje sumnjivih osoba u poslovnom prostoru ili njegovoj blizini te odlaganje sumnjivih predmeta. Potrebno je na ulazu istaknuti znakove zabrane unoenja oruja. Potrebno je odrediti odgovornu osobu koja je odgovorna za mijenjanje ifre protuprovalnog 4

sustava i obavjeivanje ostalih zaposlenika o promjenama te odgovornu osobu za knjigu odravanja sustava tehnike zatite.

3.2. MJERE TEHNIKE ZATITEMjere tehnike zatite obuhvaaju primjenu odgovarajuih tehnikih sredstava u svrhu zatite ljudi i imovine. U poslovnici banke u sklopu sustava zatite koristiti e se: podsustav protuprovale i protuprepada podsustav vatrodojave

- podsustav videonadzora - predgradnjom radnog prostora zaposlenika neprobojnom ogradom - protuprovalnim vratima Za potrebe tjelesne zatite u poslovnici dovoljno je angairati jednog zatitara zatitarske kue s kojom banka ima ugovor o pruanju usluga. Zatitar je prisutan tokom cijelog radnog vremena poslovnice, a po potrebi i due. Tjelesnu i tehniku zatitu osigurava i prua ovlateno zatitarsko drutvo Delta Security. Zatitar je duan pratiti i nadzirati ulazak i izlazak zaposlenika i stranaka. Objekat ima proveden, instaliran i u funkciju stavljen video nadzor. Drutvo u okviru svoje djelatnosti prua i cjeloviti spektar usluga tehnike zatite tienog objekta poslovnice Unicredit banke: izrade prosudbe ugroenosti izrada sigurnosnog elaborata projektiranje sustava tehnike zatite struni nadzor nad izvedbom radova tehniki pregled sustava tehnike zatite prikljuenje sustava tehnike zatite na CDS odravanje i servisiranje sustava tehnike zatite

5

3.2.1. Videonadzor Prema zakonu o minimalnim mjerama zatite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima (NN 173/03) poslovnica banke spada u I kategoriju. Stoga je uz protuprovalu i protuprepad potrebno ugraditi i videonadzor. Sustavi videonadzora koncipirani su na nain da su nadzorne video kamere razmjetene na kljunim mjestima unutar i oko objekta koji se titi videonadzorom. Sve videonadzorne kamere jednoga sustava videonadzora povezuju se u jednu cjelinu putem centralanog ureaja, te takva cjelina tvori jedinstven sustav videonadzora. Nekoliko cjelovitih sustava videonadzora se opet mogu vezati u jedinstvenu cjelinu te ponovo tvoriti jedinstven sustav videonadzora. Klasini video nadzor gradi se klasinim digitalnim kamerama ija je osnovna karakteristika klasini video izlaz te se pomou odgovarajuih koaksijalnih kabela povezuju na ureaje za digitalnu obradu slike ili direktno na monitor. Sustavi klasinog video nadzora vrlo su jednostavno primjenjivi a njihova jednostavnost i primjenjivost najbolje dolazi do izraaja kod primjene na manjim objektima i sustavima video nadzora sa manjim brojem kamera. Tipini sustavi klasinog video nadzora grade se oko digitalnog multiplexerskog ureaja sa tipinim kapacitetima od 4,8,9 ili 16 kamera po ureaju.

Slika 2 : Kamera

Slika 3 : Digitalni video snima

Izvor : metro-portal.hr/nadzorne-kamere

Izvor: www.coins-protekt.com

6

Vlasnik ili korisnik objekta u kojemu je ugraen video nadzor duan je osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u tieni objekt kao i u unutranjosti prostorija obznani posjetiteljima da se prostor nadzire sustavom tehnike zatite.1 Funkcije sustava videonadzora : odvraanje potencijalnog poinitelja kaznenog djela detekcija kretanja osobe ili objekta u tienom prostoru prepoznavanje poznate osobe u prostoru identificiranje poinitelja kaznenog djela

Svrha primjene videonadzora u poslovnici banke: Video nadzor primjenjuje se u svrhu nadzora u radu s gotovim novcem, s ciljem spreavanja razbojnitva. Svaka postavljena nadzorna kamera predstavlja izvjesno straarsko mjesto i to 24 sata na dan i omoguava uvid u dio terena kao da se ovjek tamo nalazi. Slika 4 : Tehnika sluba

Izvor : novine.novilist.hr

1

Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite (N. N. br. 198/2003) l.24

7

3.2.2. Vatrodojavni sustav Vatrodojavni sustav izuzetno je vaan segment u zatiti osoba i svih oblika imovine. Pravovremenom detekcijom poara sprjeavaju se ogromne financijske tete i umanjuje se mogunost stradavanja ljudi. Visoka pouzdanost rada u svim uvjetima, od industrijskih do stambenih aplikacija te pravilno i redovito odravanje i servisiranje osnovni su uvjet za punu funkcionalnost vatrodojavnih sustava. Ulaganjem u kvalitetan sustav vatrodojave moe se zatiti i nadzirani objekt a jo vanija je zatita zaposlenika tj. ljudstva openito. Sustav za dojavu poara je skup ureaja i opreme tako povezanih da omoguuju nadzor nad graevinom i postrojenjima, otkriva poetak poara i alarmira deurno osoblje. Sustav za dojavu sastoji se od : automatskih i runih adresabilnih javljaa poara centrale za dojavu ureaja svjetlosne i zvune signalizacije ureaja za napajanje elektrinom energijom (glavnog i pomonog) elektrine instalacije vodova

3.2.3. Centralni vatrodojavni ureaj Centralni vatrodojavni ureaj u sustavu automatske dojave poara, koji na jednom mjestu prima i obrauje informacije primljene od javljaa poara, postavljenih na vitalnim mjestima tienog objekta, a zatim ovisno od programa ukljuuje ureaje za uzbunjivanje, signalizaciju i daljinsku dojavu poara. Centrala za automatsku dojavu poara razlikuje pojavu smetnje napajanja, smetnje na liniji, zemni spoj te pojavu dima i vatre. Zvunom i svjetlosnom signalizacijom na samoj centrali upozorava deurnu osobu na promjene stanja u vatrodojavnom sustavu a u sluaju nastanka poara, nakon 10-30 sekundi kanjenja (ako je kanjenje programirano) ukljuuje uzbunjivanje sirenom, dodatnim zvunim i svjetlosnim signalizatorima te upuuje daljinsku dojavu poara u vatrogasnu postrojbu. 8

Centrala je provjeren i pouzdan ureaj koji na vrijeme dojavljuje svaki poetak poara pa i onda kada nestane napona u mrei, budui da postoji rezervni izvor napajanja. Prebacivanje s jednog izvora na drugi je automatski i trenutno, na to se deurna osoba diskretno upozorava zvunom i svjetlosnom signalizacijom.

3.2.4. Akumulator 24 V U sluaju nestanka napona iz gradske mree (220 V) ulogu napajanja centralnog ureaja preuzima akumulator ije bi napajanje moralo trajati 48 sati. Akumulator se puni iz ispravljaa. Neispravnost akumulatora registrira se na utoj led diodi. U provjeri ispravnosti sustava preporua se redovita kontrola kiseline u akumulatoru te naponsko stanje pod optereenjem.

9

3.2.5. Jonizacijski i optiki detektori dima Jonizacijski i optiki detektori sastoje se od podnoja i glave jonizacijskog detektora. Na podnoju se nalazi svijetlei crveni indikator koji isprekidanim svijetlom pokazuje kada je javlja u alarmu. Detektor ostaje u alarmu sve dok se jonizacijska atmosfera ne provjetri ili dok se na zonskom panelu ne iskljui aktivna zona. Iskljuenjem zonskog panela javlja ostaje bez napajanja i prestaje svjetlosna indikacija. Zabranjeno je dirati glave jonizacijskih javljaa ili nestruno rukovanje njima, izuzev strunim i za to osposobljenim osobama - serviserima. Optiki detektori imaju na glavi svijetlosni indikator koji se pali u ujednaenim vremenskim intervalima, kada detektor testira stanje u svojoj komori. Ako doe do promjene stanja (dim) detektor ubrza ritam testiranja (svake tri sekunde) i nakon tri uzastopna ispitivanja stanja daje alarm na centralu.

s

Slika 5: Detektor dima

Izvor : www.sustavizastite.hrsS

3.2.6. Runi ili automatski javljai poara

10

Pouzdanost sustava za automatsku dojavu poara prije svega ovisi o tome da li e javljai na vrijeme osjetiti (detektirati) i dojaviti poetak poara, pri tome ne stvarajui lane uzbune. Zbog toga treba javljaima poara posvetiti posebnu panju. Javljai poara trebaju uvijek biti isti kako naslage neistoa na tijelu javljaa ne bi ometale ulazak dimnih estica u unutranjost javljaa. Zavisno od neistoe zraka u tienom prostoru, tijela javljaa treba jednom godinje izvaditi iz podnoja, oistiti od neistoe na nain i sredstvima da se ne oteti glava javljaa i da sredstvo za ienje ne ue u unutranjost javljaa. Budui da jonizacijski javljai sadre radioaktivni element, preporuuje se zbog osobne sigurnosti posao ienja i servisa prepustiti struno osposobljenim osobama odnosno servisnom poduzeu.

Slika 6: Runi javlja

Izvor : www.pitalarm.hr

11

4. PODSUSTAV PROTUPROVALE I PROTUPREPADAPodsustav protuprovale slui za spreavanje i evidentiranje svakog nedozvoljenog i nasilnog ulaska u prostore poslovnice banke. U tu svrhu u prostorima poslovnice banke potrebno je koristiti senzore pokreta, video nadzor, akustike detektore razbijanja ostakljenih ploha, rune javljae prepada, mehanike i magnetne detektore otvaranja vrata i prozora, unutarnja i vanjska sirena, protuprovalnu centralu. Protuprovalni i protuprepadni javljai spojeni su na centralni dojavni sustav zatitarske tvrtke ili ukoliko to tehnike mogunosti dozvoljavaju na operativi centar policije. Tim se osigurava nadzor alarma obzirom da operater na centralnom dojavnom sustavu 24 sata dnevno prati zbivanja i uoava dojavni signal, te potom upuuje interventnu ekipu na tieni objekt te izvjeuje policiju.

4.1. Senzori pokreta Za potrebe poslovnice banke dovoljno je koristiti 13 senzora pokreta tipa: DD100 PI IC+MW senzor dvostruke tehnologije-pet immunity Precizni mikrovalovni senzor u kombinaciji sa PIR-om PIR okrenut ka preciznom ogledalu titi sa 5 zavjesa, nema mrtvog kuta domet ASIC chip razvijen specijalno za IC senzor "4D" procesiranje signala

10m / 90

DD100PI verzija neosjetljiv na kune ljubimce do 20 kg. Slika 7: DD100PI senzor pokreta

Izvor : http://www.elektroway.hr 12

4.2. Akustiki detektori razbijanja ostakljenih ploha Koriste se detektori za razbijanja ostakljenih prostora i to na ostakljenim plohama. Tip detektora loma stakla: 5815 NT Detektor loma stakla Visok imunitet na lane alarme 2 nivoa podeavanja osjetljivosti putem jumper-a (za prostore manje od 10m2 ili Odlino detektira lom stakla unutar ve namjetene prostorije, takoer ukoliko Pokriva radijus od min.0,9 - 7,6 Bijelo kuiste, zidna i stropna montaa Radna temperatura : 0 - 50 stupnjeva C Slika 8: R 5815 NT detektor loma stakla

vee) postoje lake zavjese ili roletne na prozorima.

Izvor : http://www.elektroway.hr

13

4.3. Runi javlja prepada Runi javljai smjeteni su u prostoru altera tako da ih se moe neprimjetno aktivirati stopalom noge. 4.4. Magnetski detektori otvaranja vrata Potrebno ih je postaviti na ulazna vrata, te vrata izmeu predprostora i prostora za klijente.

4.5. Vanjska sirena Sirenu je potrebno smjestiti na vanjski zid objekta. Tip sirene: AS612 Samonapajajua vanjska sirena - velike snage. Atraktivno i visokokvalitetno kuite od polikarbonata Jednostavna i brza montaa Velika snaga 120 dB / 1 m

Slika 9: Vanjska protuprovalna sirena

Izvor : www.sustavizastite.hr

14

4.6. Protuprovalna centrala Protuprovalnu centralu potrebno je smjestiti u prostor tehnike sobe. Tip protuprovalne centrale: CS 575 Alarmna centrala 8-48 zona do 4 particije sa digitalnim komunikatorom 4 particije 8 potpuno programabilnih zona iano i beino proiriva do 48 zona ugraen komunikator sa svim formatima ukljuujui CONTACT ID i privatni 20 tipova zona 99 korisnikih ifri 1 ifra prisile Slika 10: Protuprovalna centrala

poziv

Izvor: http://www.proakustik.hr

15

Svi ureaji koji se koriste u objektima visokog rizika moraju biti otporni na sabotau. To znai da detektori kretanja u prostorijama u kojima se kreu klijenti trebaju imati zatitu od maskiranja. Vanjska sirena mora imati protusabotanu zatitu na nain da se svaki prekid u zonama ili u komunikacijskoj liniji mora definirati kao sabotani signal. Neprekidan nadzor komunikacije osigurat e se mrenom komunikacijom izmeu tienog objekta i zatitarskog dojavnog centra. Bitna funkcija sustava protuprovale i protuprepada je dojava signala alarma zatitarskom dojavnom centru koji po potrebi organiziraju dolazak interventne zatitarske ekipe i obavjetavaju nadlene institucije. Za ispunjavanje te funkcije moraju biti opremljeni posebnim prijamnikom koji prima podatke o svim dogaajima s alarmnih sustava korisnika i softverom koji operateru omoguava trenutni uvid u status tienih prostora.

16

5. LITERATURA

1. Damir Stolnik: Banke kao mjesta poinitelja kaznenih djela razbojnitva 2. http://www.sokol-maric.hr/cro.html 3. http://www.alarmautomatika.com/ 4. http://www.zastita.hr/ 5. Palai, D.: Zatita osoba i imovine, Zagreb, IPROZ; 2009. 6. http://www.proakustik.hr

17