Sedam šarana hranu dobiva kroz vratašca

Sve je počelo u bakinom vrtu na selu

ZEMLJA U MALOM Danijel Kovačević iz Zagreba na svom je balkonu uspostavio pravi mali ekosustav - uzgaja povrće i začine zajedno sa šaranima koji im osiguravaju hranjive tvari, dok biljke pročišćavaju vodu

Šarani i biljke na balkonu

Šaran je najbolja riba za ovaj način uzgoja jer voli toplu vodu, no podnosi i hladnu.

Šarani u ovom akvapon-skom sustavu gotovo su nevidljivi - njihov ‘akvarij’ nalazi se ispod dijela za uzgoj biljaka, a hranu dobivaju kroz postranična vratašca. Ima ih sedam, optimalno bi bilo 15, a u 300 litara vode teoretski bi ih se dalo ‘stisnuti’ čak 30 jer je za uzgoj jedne ribe potrebno 10 litara vode.

Na ideju za izradu akva-ponskog sustava Danijel je došao posve slučajno. Želio je u bakinom vrtu na selu napraviti stakle-nik u obliku geodezijske kupole. Tražeći upute za njegovu izradu, naišao je na spominjanje akvapo-nije i nastavio istraživa-ti. Njegov akvaponski sustav zainteresirao je i ljude koji se bave per-makulturom (ekološkim dizajnom koji oponaša prirodne procese).

Nekoliko kvadratnih metara bal-kona dovoljno je za uzgoj zdrave hrane, a da pritom ostane mjesta za opuštanje i pijuckanja koktela u ljetnim večerimaTo je dokazao Danijel Kovačević koji je u garaži vlastoručno izradio akvaponij-ski sustav za uzgoj ribe i biljaka, prema nacrtima koje je pronašao na interne-tu. Danijel je aktivni član svjetskog foruma o akvaponiji (aquaponics.net.au) gdje je isprva tražio nacrte za izra-du sustava, a sada i sam dijeli savjete onima koji se žele okušati u alternativ-nom uzgoju hrane.- Akvaponski uzgoj povrća troši deset puta manje vode od konvencionalnog jer voda potrebna biljkama ne odlazi u zemlju i isparavanje je minimalno. Moguća je gušća sadnja bilja, nema okopavanja ni borbe s biljnim namet-nicaima. Prinos po četvornom mjetru može biti i do 7-10 puta veći nego u konvencionalnom uzgoju, a riba je bonus - objašnjava Danijel. Salata mu najbolje uspijeva zimi pod lampom, prošle je godine uzgajao rajčice, a ove su na red došli krastavci i začinsko bilje poput metvice i peršina. - Ovo je pravi ekosustav, kao zemlja u

malom - napominje Danijel i objašnja-va da je akvaponski uzgoj još uspješ-niji na većim površinama. Princip je jednostavan. Ribe disanjem stvaraju amonijak, pa voda postaje povoljni okoliš za bakterije koje od njega žive i pretvaraju ga u nitrite. Tada nastupa druga vrsta bakterija koja nitrite pre-tvara u nitrate, odnosno u dušik koji je prijekom potreban biljkama. Voda se iz donjeg rezervoara ispumpava u gornji dio gdje ju biljke pročišćavaju, a potom se vraća dolje ribama. Velika prednost akvaponskih sustava jest i to da se mogu smjestiti gotovo svugdje.- U SAD-u građani akvaponske susta-ve postavljaju na parkingu napuštenih trgovačkih centara, a u Velikoj Britaniji u uredske prostore koji su zbog recesi-je ostali prazni, pa ih je grad ustupio na korištenje. Ondje je situacija drugačija nego kod nas jer je zajednica jača, a i više se cijeni volonterski rad - objaš-njava Danijel koji jednog dana planira napraviti akvaponsku farmu i sagraditi kuću od slame gdje bi se povukao u ranu mirovinu. U međuvremenu širi znanje drugim “urbanim farmerima”:- U Zagrebu ima još 3-4 akvaponska sustava. Kada su čuli za ovaj moj, ljudi su ga došli pogledati i načinili sličan za sebe - kaže Danijel.

Piše: ida borovac

akvaponija

Vodu treba kontrolirati indikatorima PH-vrijednosti

sve Što uzmete trebate Što prije nadomjestiti

Najmanji akvaponski sustav može se izraditi za 1000 kn

Uzgoj ribe vrlo je isplativ i ne zahtijeva velika ulaganja

Tom

islav m

ileTić/PiXsell

Tom

islav m

ileTić/PiXsell

Tom

islav m

ileTić/PiXsell

NAjVećI IZAZOV KOD AKVA-PONIje je ODRŽAVANje eKO-lOŠKe RAVNOTeŽe SUSTAVA. DA BI Se ONA USPOSTAVIlA POTReBNO je OKO 8 MjeSecI. IZVAđeNU RIBU I UBRANe BIljKe TReBA NADOMjeSTITI KAKO Se USPOSTAVljeNA RAVNOTeŽA Ne BI NARUŠIlA

Svoj prvi akvaponijski sustav Danijel je napravio u garaži, za dva dana. Nabavio je sifon za protok vode i gotovi kanistar, jedan od onih koji se obično koriste kao cisterna za vodu ili kemikalije. Ipak, ističe kako nekome može trebati više ili manje vremena, ovisno o tome koliko je spretan u majstorskim radovima i kakav mu je alat na raspolaganju. Ukupan trošak procjenjuje na otprilike 1000 kuna. To je najmanji mogući akvaponski sustav - zapremine 300 litara i uzgojne površine 1 x 1,5 metara.

Prema Danijelovim riječima, riba je najisplativija ži-votinja za uzgoj - da bi narasla do 1 kilograma, za što mu je treba pojesti 2 kilograma hrane, a riblja hrana može se nabaviti već po cijeni od 1 kune za kilogram. Da bi šaran dostigao svoju punu veličinu potrebno mu je oko dvije godine, no svi ne rastu jednakom brzi-nom. jedna riba je uvijek dominantna, najviše jede i najbrže raste, a kada ju se izvadi druga preuzima nje-zino mjesto i tako redom. Danijel šarane hrani tri puta na dan, osim kada je na putu - tada ribe mogu izdržati tjedan dana bez dodavanja nove hrane.

Dio sustava su i gujavice koje žive među kuglicama

U AkvApoNSki SUStAv trebA poSADiti SADNice iSprANe oD ze-mlje (DA bi Se Spriječile boleSti). bilje je mogUće UzgAjAti i iz SjemeNA koje Se Sije U komADiće NAvlAžeNe SpUžve