Agresivnost i prevencija agresivnog ponašanja

OD PREDŠKOLSKE DOBI DO ADOLESCENCIJE

Anketa provedena u 5.aveljača 2010. na satu razrednog odjela

17 oblika ružnog ponašanja ili agresivnostiU posljednjih mjesec danaOcjene 1 do 51 = nikada2 = jednom3 = ponekad4 = često5 = svakodnevno

Anketa provedena u veljači 2010. 5.a

Agresivnost

Agresivno ponašanje je ono ponašanje kojemu je namjera nekome ili nečemu nanijeti štetu, neugodu, povredu ili pod svaku cijenu nametnuti vlastite ideje, rješenja ili aktivnosti

Namjerna vs. nenamjernaAutoagresijaPotisnuta agresivnost

Uzroci agresivnosti kod djece

BiološkiObiteljski životVršnjaciInstitucionalni kontekstSocijalno okruženjeSklonost agresivnom ponašanju počinje se

stabilizirati u ranom djetinjstvu (između 2. i 4. godine) i jedno je od najstabilnijih obilježja kroz život

Nedostaci agresivne djece

Nerazumijevanje vlastitih i tuđih emocijaNedostatak adekvatne percepcije socijalnih situacijaDoživljavanje okoline neprijateljskomBrzopleto donošenje zaključakaNemogućnost zauzimanja tuđe perspektiveNedostatak empatije (suosjećanja)Nedostatak vještina rješavanja problema

Postupanje s agresivnom djecom

Uvijek reagirati na agresivne ispade

Uvijek zadržati kontrolu nad sobom i situacijom

Postaviti pravila zajedno s djetetom

Signalizirati neprimjerena ponašanja

Odmjereno i nedvosmisleno zaustaviti ponašanje dodirom ili blizinom

Razgovor nakon normaliziranja emocija

Osigurati zadovoljenje osnovnih potreba

Održavati ritualeOmogućiti predvidljivost

situacije

Postupanje s agresivnom djecom

Omogućiti slobodu izbora kad je to mogućeDavati jasne upute i očekivanjaBiti dosljedan!Prepoznavanje i verbaliziranje vlastitih i tuđih

emocionalnih stanjaTime – outProcjena socijalnih situacijaVještine rješavanja problemaMaterijali koji dopuštaju izražavanje snažnih

emocija

Zapamtite!

Djeca su nesretna kad su agresivna; agresivnost nije usmjerena protiv roditelja i drugih osoba; to je signal da je djetetu teško i da se ne može nositi sa situacijom; djeca su često utučena i plačljiva nakon epizoda agresivnosti

Posramljivanje još dublje djecu tjera u krug nezadovoljstva jer oni žele biti uspješni u našim očima; naš zadatak je da im pomognemo!

Neizravni oblici agresije u djetinjstvu i adolescenciji

Neizravna agresija je alternativna strategija za izravnu agresiju

Pojavljuje se kada je cijena izravne agresije previsoka

Cilj neizravne agresije jest socijalno isključivanje ili ugrožavanje socijalnog statusa žrtve

Povećava se s dobi – razvojni put agresije kreće s fizičkom agresijom, koju kod neke djece kasnije zamijenjuju verbalni te potom neizravni oblici agresije

→kada dijete može uspješno analizirati socijalnu okolinu i njome manipulirati u svoju korist, ono je spremno koristiti indirektnu agresiju

Neizravni oblici agresije u predškolskoj dobi

Izjave poput “Nisam (više) tvoj prijatelj” djetetu koje odbija učiniti ono što drugo dijete zahtjeva od njega

Nepozivanje na zabave djeteta koje je trenutno “nepoželjno”

Prijetnje da će iz druženja isključiti drugo dijete ako se ono ne bude ponašalo u skladu sa zahtjevima

Pokrivanje ušiju dok neprihvaćeno dijete govori i slično

Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi

Širenje zlobnih glasina Izdaja povjerenjaKritiziranje žrtve iza njezinih leđaImitiranje žrtve iza njezinih leđaIgnoriranjeIsključivanje iz zajedničkih aktivnostiStavljanje žrtve u podređeni položaj tijekom

zajedničkih aktivnostiSakrivanje nekih informacija od žrtve kako bi se

ona osjećala isključenomOkretanje drugih protiv žrtve

Činjenje psina žrtviOštećivanje žrtvinih

predmetaUvredljive geste ili

“kolutanje očima” kao “reakcija” na žrtvine izjave ili ponašanje

Javno osramoćivanje žrtve

Slanje anonimnih poruka žrtvi ili anonimnih poruka o žrtvi po razredu

Uvredljivi telefonski pozivi

Elektronsko nasilje (širenje glasina putem sms-ova, facebooka…)

Neizravni oblici agresije u osnovnoškolskoj dobi

Neizravni oblici agresije u adolescenciji

Povrijeđujući komentari koji se mogu racionalno objasniti ako ih se dovede u pitanje

Onemogućavanje žrtvi da izrazi svoje mišljenjeOmalovažavanje mišljenja žrtveKreiranje situacija u kojima će žrtva pokazati

svoju “slabu stranu” Davanje dodatnih zadataka žrtvi kako bi ju se

dovelo u podređen položaj →npr. traženje usluga koje nikada ne budu

uzvraćene, posuđivanje predmeta ili novaca koji nikada ne budu vraćeni

Posljedice

Vršnjačko odbacivanje

UsamljenostNisko

samopoštovanjeDepresivnostRazvoj anksioznih

poremećaja, posebice socijalne anksioznosti

Problemi u ponašanju

Nepostojeći ili neadekvatni socijalni odnosi u kasnijem životu

Nemogućnost razvoja romantičnih veza

Povećana sklonost žrtava da i same započnu koristiti neizravne oblike agresije, primjerice elektronsko nasilje

Kod izravne agresije dijete prepoznaje da je ono žrtva, dok kod neizravne ono to često ne prepoznaje, već pripisuje uzroke tih događaja sebi “Smiju mi se jer sam glup.” “Nitko se ne želi sa mnom družiti jer sam dosadan.”

NAČINI SPRJEČAVANJAIznimno je važno primijetiti

patnju te djece i reagirati na nju te im dati jasnu poruku da je to što im se događa agresija

Potrebno je raditi sa žrtvama na prepoznavanju agresije koju doživljavaju, na samozastupanju i općenito na osnaživanju

S počiniteljima agresije je potrebno raditi na povećanju empatije te na prepoznavanju gubitaka koje oni sami imaju zbog takvog ponašanja

Posljedice su ozbiljne su za sve sudionike: žrtvu, nasilnika i promatrače. U Hrvatskoj oko 100.000 djece izloženo zlostavljanju od drugih učenika u školi.Kod nas još nema sustavnog programa protiv vršnjačkog nasilja.

BULLYING = 3 osnovna elementa (Olweus, 1998):

Negativni postupci - namjerno nanošenje ozljeda ili boli drugoj osobi.

Opetovano i trajno - da bi bilo bullying, mora se ponavljati i biti trajno. To isključuje povremene beznačajne sukobe između učenika, poput zadirkivanja, a koji su dio igre kao i ozbiljne jednokratne sukobe.

Asimetričan odnos snaga - Između učenika postoji stvarni ili percipirani nerazmjer moći

udaraju ih, guraju, vuku, potežu,

rugaju im se, ismijavaju ih, tlače ih, omalovažavaju, zastrašuju, ponižavaju, vrijeđaju, zapovijedaju im,

uzimaju im, oštećuju ili razbacuju stvari ili novac,

uvučeni su u sukobe u kojima su bespomoćni i iz kojih se nastoje izvući,

imaju ogrebotine, modrice i sl.,

odmor provode sami, a druge iz razreda to ne dira,

zadnje ih biraju za grupne aktivnosti,

pod odmorom ostaju u blizini učitelja ili drugih odraslih,

nesigurni su i uznemireni kad izlaze pred ploču,

izgledaju utučeno, nesretno, potišteno, plačljivo, razdražljivo,

počnu markirati,postupno ili iznenadno slabe

im ocjene i gube interes za školu.

Kako prepoznati žrtve vršnjačkog nasilja?

Obilježja učenika koji zlostavlja druge:

agresivan (i prema odraslima)naglih reakcija ima želju za vladanjem, moći i

kontrolom tuđih ponašanjapokazuje neprijateljstvo prema

okolini ima manjak suosjećanja-empatije ima potrebu za dobivanjem koristi ima pozitivno mišljenje o sebisamosvjesan i arogantanhvalisavi pobjednik i loš gubitnik prosječno ili malo

ispod prosječno omiljeno fizički jači (dječaci)najčešće malo slabiji šk. uspjeh

Počinju jer:ne znaju da je takvo

ponašanje lošeoponašaju roditelje,

stariju braću i sestre ili ljude kojima se dive

ne znaju bolje načine komuniciranja s vršnjacima

prijatelji ih nagovaraju na nasilje

prolaze kroz teško razdoblje i to pokazuju kroz agresivnost

Ako ih se ne evidentira na vrijeme i pruži pomoć, 60% će ih do 24. godine biti bar jedanput osuđeno za neko nedjelo, a 40% čak i više puta!

Utjecaj grupe vršnjaka:slabi kočnice u

ponašanjusmanjuje osobnu

odgovornostnudi određene modele

ponašanja, pa i nasilničkog.

Obiteljsko okruženje:emocionalni odnos

roditelja u ranom razvoju bez topline i pravog suosjećanja za dijete i njegove potrebe

popustljivi roditelji, ne postavljaju granice

roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne daju adekvatno vodstvo

roditelji koji toleriraju agresivno ponašanje

roditelji koji tjelesno kažnjavaju

Utjecaj medija:često i dugotrajno gledanje nasilja (TV, filmovi, video) potiče agresiju, smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja i empatiju.

Što je bitno u školi za zaustavljanje bullyinga?

osiguravanje mogućnosti učenja i razvijanja dobrih “životnih vještina” za svu djecu

prihvaćanje pogrešaka, poticanje RESTITUCIJE

stvaranje suradničke i dobronamjerne atmosfere među djecom u kojoj se nasilje ne tolerira

Učitelj kao primjer

osiguravanje nadzora djece stvaranje razrednih /

školskih pravila i njihovo isticanje u prostorijama škole

osiguravanje djelotvornih posljedica za svaki čin zlostavljanja

suradnja roditelja,nastavnika, stručnjaka

Prihvatite problem, ne očekujte da se sam riješi

Ojačajte djetetovo samopoštovanje!

Ohrabrite dijete da vam kaže što se događa, ne pitajte samo za ocjene.

Saslušajte i prihvatite osjećaje.

Pitajte dijete što je već poduzelo i može li samo – potičite razmišljanje o mogućnostima.

Zajedno smislite rješenja

Ne tjerajte da primijeni vaša rješenja.

Potičite dijete da traži pomoć od učitelja u školi

Učite dijete samoobraniDopustite da se vama

nekad suporotstaviUčite ga korištenju humoraRazvijajte djetetove soc.

vještine – stručna pomoć

Što mogu roditelji?