agencija za zaštitu tržišnog · pdf fileagencija za zaštitu...
TRANSCRIPT
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Prikaz stanja na tržištu distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom,
pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011.
Uvod
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je i za 2011. godinu provela istraživanje tržišta
distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za
domaćinstvo u Republici Hrvatskoj.
Istraživanje je obuhvaćalo mjerodavno tržište trgovine na malo i mjerodavno tržište trgovine na
veliko mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, a
temeljilo se na uzorku od 55 poduzetnika. Riječ je o poduzetnicima koji su, prema kriteriju
ostvarenog prihoda, najveći poduzetnici na tržištu trgovine na malo te tržištu trgovine na veliko
u Republici Hrvatskoj1. Pri tome, treba imati na umu da se podaci o ostvarenim prihodima u
maloprodaji i veleprodaji odnose isključivo na prihode od prodaje osnovnih prehrambenih i
neprehrambenih proizvoda, odnosno primarnih živežnih namirnica i higijenskih proizvoda za
kućanstvo, a ne i na ostale proizvode (odjeća, obuća, bijela tehnika itd.).
U odnosu na prethodnu godinu, u istraživanje je uvršten jedan novi poduzetnik (Mlin i pekare
d.o.o.)
Svi podaci korišteni u istraživanju dobiveni su izravno od poduzetnika. Agencija je analizirala
financijske i druge pokazatelje poduzetnika koji sudjeluju na tržištima trgovine na veliko i
trgovine na malo – prihode ostvarene iz mjerodavnih djelatnosti u ukupnom iznosu i po
pojedinom prodajnom mjestu, broj prodajnih mjesta pojedinog poduzetnika te veličinu prodajnog
prostora pojedinog prodajnog mjesta. Agencija u istraživanje ne uključuje poduzetnike u
maloprodaji koji su registrirani prema Zakonu o obrtu te određena maloprodajna mjesta, kao što
su primjerice benzinske postaje, kiosci i drogerije, diskonti itd.
Pored navedenog, Agencija je u ovom istraživanju utvrđivala i trendove na mjerodavnom tržištu.
U tom su smislu prikazani većinom četverogodišnji pokazatelji za razdoblje od 2008. do 2011.
godine.
1 Predmetnim istraživanjem nisu obuhvaćeni trgovci koji, sukladno Zakonu o obrtu, obavljaju djelatnost
trgovine na malo i mali poduzetnici-trgovci.
2
Sažetak
Usporedba ukupnih prihoda poduzetnika iz 2010. i 2011. pokazala je da je, unatoč nastavku
recesije, tržište maloprodaje u 2011. raslo ukupno za 5,3 posto u odnosu na godinu ranije te je
iznosilo 30,5 milijarde kuna. Za razliku od pada koji je zabilježen u 2010. u odnosu na prethodnu
godinu , tržište veleprodaje je u 2011. naraslo za dva posto u odnosu na 2010. Stoga se može
govoriti o trendu laganog oporavka i maloprodaje i veleprodaje. Istraživanje pokazuje da je u
prethodnoj godini s mjerodavnog tržišta u nestao samo jedan poduzetnik - trgovac (Idis, koji je
preuzet od Lonie).
Lagani rast koncentriranosti tržišta nastavljen je u 2011. godini. Tako je zajednički tržišni udjel
prvih deset trgovaca na tržištu iznosio 7,8 posto, što je za 0,6 postotnih poena više u odnosu na
2010. godinu
Međutim, višegodišnji trend smanjivanja dominacije Konzuma kao najvećeg poduzetnika u
maloprodaji u Hrvatskoj nastavljen je i u u 2011., uz kontinuirani rast tržišnih udjela njegovih
glavnih konkurenata, prije svega Lidla i Kauflanda koji su članice iste Schwarz Grupe.
Zahvaljujući tome, na tome se tržištu dodatno se smanjuje asimetrija koju je proteklih godina
obilježavao višestruko veći tržišni udio Konzuma u odnosu na njegovog prvog konkurenta. Iako
se razlika u tržišnom udjelu kontinuirano smanjuje, Konzum je još uvijek najznačajniji trgovac u
maloprodaji u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom nešto ispod 30 posto i liderskom pozicijom u
jedanaest županija u Hrvatskoj te Gradu Zagrebu. Ipak, iako je ostao lider na nacionalnoj razni,
Konzumov se tržišni udjel u jedanaest županija u smanjio odnosu na godinu ranije. Naime,
jedna od značajki tržišta maloprodaje u 2011. je i uspješnost regionalnih i lokalnih trgovaca koji
bilježe rast prometa i tržišnih udjela odnosno zadržavanje stečenih tržišnih pozicija. Među
najjačim lokalnim trgovcima su Biljemerkant, Brodokomerc Nova, Lonia, Metss te Boso.
Zahvaljujući rastu prihoda od čak 12 posto, prvi Konzumov konkurent u 2011. postale su riječke
Plodine s tržišnim udjelom između pet i deset posto. Međutim, uvjerljivo najveći skok prihoda od
čak 36 posto je ostvario Lidl, čime je postao treći najjači trgovac u Hrvatskoj. Poduzetnik
Kaufland iz iste grupacije, također je imao visokih sedam posto rasta, a prema tržišnom udjelu
pozicionirao se na četvrtom mjesto. Tako je Schwarz Grupa, s oko (10-15) posto tržišnog udjela,
postala najjači Konzumov konkurent u hrvatskoj maloprodaji.
S druge strane, najveće nominalno smanjenje prihoda imao je Mercator-H kojemu su prihodi pali
za oko 10 posto.
Među deset najvećih trgovaca u 2011. je ušao Studenac iz Omiša, a izišao K.T.C. iz Križevaca.
U 2011. godini je 68 posto prihoda na tržištu maloprodaje ostvareno na prodajnim mjestima
velikog formata, odnosno u supermarketima i hipermarketima. Najveći rast prometa imali su
hipermarketi i, ono što je posebno zanimljivo, male prodavaonice.
Za razliku od tržišta maloprodaje, tržište trgovine na veliko je i u 2011. vrlo koncentrirano.
Štoviše, pokazatelj koncentriranosti u odnosu na godinu ranije dodatno se povećao. Tako dva
najveća takmaca - Konzum i Metro - na tom tržištu drže zajednički tržišni udjel od preko 70
posto. Pritom valja imati na umu da su ovim istraživanjem bili obuhvaćeni samo trgovci koji se
3
uz primarnu trgovinu mješovitom robom na malo bave i veleprodajom mješovite robe. Drugim
riječima, ovim istraživanjem nisu obuhvaćeni poduzetnici koji se bave isključivo distribucijom
mješovite robe, kao i poduzetnici koji su primarno proizvođači prehrambenih proizvoda, a koji
imaju vlastitu veleprodaju.
4
Prikaz stanja trgovine na malo u Republici Hrvatskoj Ukupno 55 analiziranih trgovaca na malo zajedno su ostvarili prihod od 30,5 milijardi kuna. To
je povećanje od 5,3 posto ili nominalno za 1,5 milijarde kuna u odnosu na 2010. kada je taj
prihod ukupno iznosio 29 milijardi kuna. Isključimo li iz analize prihod novouvrštenog trgovca
(Mlin i pekare d.o.o.), rast u odnosu na 2010. iznosi 4,9 posto.
Slika 1. Prikaz stanja na tržištu distributivne trgovine mještovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2011.
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2011. Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
18,219,9
22,5
26,228,6 28,3
29 30,5
0
10
20
30
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
u mlrd. HRK
5
Tržišni udjeli 10 najvećih trgovaca
Prvih deset najvećih trgovaca promatrani zajedno ostvarili su u 2011. prihod od 23,7 milijardi
kuna, što je povećanje od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. I njihov zajednički tržišni
udjel narastao je s 77,3 na 78 posto.
Devet poduzetnika bilježi prihod veći od jedne milijarde kuna, pet poduzetnika bilježe prihod veći
od dvije milijarde kuna (Konzum, Plodine, Lidl, Kaufland i Mercator-H), dok je u prethodnoj 2010.
bilo četiri poduzetnika s prihodom većim od dvije milijarde kuna. Naime, Lidl je u 2011. prvi puta
ostvario prihod veći od dvije milijarde kuna.
Kao i prethodnih godina najveći tržišni udio – između 25 i 30 posto - ostvario je Konzum.
Plodine, Lidl, Kaufland i Mercator-H imaju udjel između pet i deset posto, dok su tržišni udjeli
Spara Hrvatska, Bille, Tommyja, Dinove-Dione i Studenca manji od pet posto.
Poredak prvih deset trgovaca u 2011. pokazuje dinamične promjene u odnosu na 2010.
Mercator je s drugog pao na peto mjesto prema visini tržišnog udjela, a gledano prema
pojedinačnim udjelima, Plodine su postale prvi konkurent Konzumu. Lidl i Kaufland pozicionirali
su se na trećem odnosno četvrtom mjestu. Međutim, promatramo li Lidl i Kaufland kao članice
Schwarz Grupe, odnosno tretiramo li ih u skladu s propisima o tržišnom natjecanju kao jednog
poduzetnika, oni zauzimaju drugo mjesto s tržišnim udjelom između 15 i 20 posto. Spar je sa
šestog mjesta istisnuo Billu, dok se Tommy spustio na osmo mjesto. Umjesto križevačkog KTC-
a koji je izašao s liste 10 najvećih, tu listu zaključuje pridošlica – omiški Studenac.
Tablica 1. Tržišni udjeli deset najvećih poduzetnika prema ostvarenom prihodu na mjerodavnom
tržištu trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Naziv poduzetnika Tržišni udjel u 2011. (u %)
1. Konzum [25 - 30]
2. Plodine [5 - 10]
3. Lidl [5 - 10]
4. Kaufland [5 - 10]
5. Mercator [5 - 10]
6. Spar [< 5]
7. Billa [< 5]
8. Tommy [< 5]
9. Dinova - Diona [< 5]
10. Studenac [< 5]
Prvih 10 poduzetnika: 77,85
Ostali 22,15
6
Na slici 2. grafički se prikazuju tržišni udjeli deset najvećih trgovaca na malo u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Ukoliko se njihovi tržišni udjeli u 2011. usporede s udjelima koje su imali u 2010., proizlazi zaključak o neznatnom rastu tržišnog udjela Konzuma (0,2 posto), dok su tržišni udjeli njegovih izravnih takmaca rasli znatno brže odnosno (Lidla za 29 posto, Spara za 11 posto, Plodina za 6 posto, Kauflanda za 3 posto itd.). Slika 2. Grafički prikaz tržišnih udjela deset najvećih trgovaca na malo u Republici Hrvatskoj u
razdoblju 2008.-2011.
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2008., 2009., 2010. i 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Partnerstva i savezi
Dinamičnost tržišta maloprodaje se u 2011. očitovala kroz promjene i prilagodbe uvjetima na
tržištu koje su se događale u grupacijama odnosno savezima poduzetnika u koje su oni
prethodnih godina ulazili bilo kroz model kapitalne povezanosti bilo kroz sporazume o suradnji, s
ciljem povećanja tržišne snage odnosno pregovaračke pozicije prema dobavljačima i jačanja
prepoznatljivosti na tržištu. Dio grupacija je u 2011. nestao s tržišta, a dio ih je doživio značajne
promjene u odnosu na prvotne forme.
Tako je grupacija Narodni trgovački lanac (NTL) kojeg su činili poduzetnici Kerum, Dinova-
Diona, Tommy, Gavrilović-Trgovina i njihova povezana društva, još u 2010. preuzela svih
sedam članica nekadašnje CBA grupacije, te je ukupno trinaest trgovaca na malo i/ili veliko
hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo - osnovalo društvo NTL d.o.o., koje je
0
30
KONZUM
PLODIN
E LID
L
KAUFLAND
MER
CATOR-H
SPAR
BILLA
TOM
MY
DINOVA -
DIONA
STUDEN
AC
2008.
2009.
2010.
2011
7
primarno obavljalo zajedničku nabavu za svoje osnivače. Poduzetnik NTL d.o.o. je u 2011. imao
pet vlastitih prodavaonica mješovite robe u kojima je obavljao maloprodaju i time započeo
djelovati na istom mjerodavnom tržištu na kojem djeluju njegovi osnivači.
Budući da je takvim povezivanjem stvoren zajednički pothvat koji na trajnijoj osnovi djeluje kao
neovisni gospodarski subjekt (eng. full-function joint venture), Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja je u 2011. ocjenjivala i dopustila tu koncentraciju. Međutim, broj članica NTL
Grupacije je već krajem 2011. smanjen, jer su je napustili neki od najjačih trgovaca – Tommy,
Kerum (od travnja 2012.), te ranije Trgovina Krk., Trgostil Donja Stubica, Trgocentar Zabok,
Trgonom Novi Marof i Idis Sisak/Lonia Kutina.
Iz tih razloga su se u 2011. godini mijenjali tržišni udjeli NTL Grupacije na tržištu maloprodaje
Zajednički tržišni udjel svih članica NTL Grupacije u 2011. iznosio (15-20) posto i još uvijek je
bio veći od Schwarz grupe. No, s obzirom na „preslagivanja“ u NTL Grupaciji, za očekivati da
će u 2012. godini doći do značajnih promjena u tržišnim udjelima.
Istodobno, zahvaljujući povratku nekih starih (Trgocentar, Trgonom) te ulasku u grupaciju nekih
novih članica (Lonia, Prehrana Trgovina, Union), grupacija Ultra Gros u 2011. znatno je
osnažena što je rezultiralo povećanjem zajedničkog ukupnog prihoda članica i zajedničkog
tržišnog udjela koji je u 2011. iznosio (5-10) posto.
Metro i Spar još uvijek imaju zajedničko društvo METSPA d.o.o., Zagreb (svaki od poduzetnika
drži po 50 posto udjela u temeljnom kapitalu) s ciljem zajedničke nabave odnosno dozvoljene
platforme za pregovore o određenim uvjetima nabave. Navedeno zajedničko društvo stvarno je
počelo s radom sredinom 2010. godine.
Slika 3. Grafički prikaz tržišnih udjela najznačajnijih trgovaca na malo u Republici Hrvatskoj u
2011. promatrano kroz povezanost pojedinih trgovaca
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Konzum
NTL Schwarz
Ultra gros
0
20
40
8
Prikaz stanja tržišta trgovine na malo po županijama i Gradu Zagrebu
Kao godinu ranije, dvije trećine ukupnog prihoda u maloprodaji u Hrvatskoj (66 posto) u 2011. je
ostvareno u Gradu Zagrebu (19,8 posto) i u šest županija:Splitsko-dalmatinskoj (12,8 posto),
Primorsko-goranskoj (9 posto), Istarskoj (6,7 posto), Zagrebačkoj (6,6 posto), Osječko-
baranjskoj (5,5 posto) i Zadarskoj županiji (5,5 posto), što je vidljivo iz slike 4.
U preostalih 14 županija ostvarena otprilike jedna trećina ukupnog prometa (34 posto).
Istodobno, u Gradu Zagrebu je po prvi puta zabilježen prihod od maloprodaje svih poduzetnika u
istraživanju u iznosu većem od šest milijardi kuna (u 2010. iznosio je 5,8 milijardi kuna) te je u
odnosu na godinu ranije veći za 4 posto.
Prihodi od maloprodaje svih trgovaca na malo u 2011. godini u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji
prvi puta bili veći od dvije milijarde kuna, za razliku od 2010. godine kada je prihod svih
poduzetnika - trgovaca na malo u obje navedene županije iznosio 1,9 milijardi kuna. Trgovci u
Šibensko-kninskoj i Sisačko-moslavačkoj po prvi puta su premašili ukupan prihod veći od 1
milijarde kuna u 2011. u odnosu na prethodnu 2010. godinu.
Slika 4. Grafički prikaz ukupnog prihoda svih trgovaca na malo ostvaren u 2011. godini po
pojedinim županijama i Gradu Zagrebu
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Grad Zagreb
19,8%
Splitsko-
dalmatinska
12,8%
Primorsko
-goranska
9%Istarska
6,7%
Zagrebačka
6,6%
Osječko
-baranjska 5,5%
Zadarska
5,5%
preostalih 14
županija
34,1%
9
Udjeli tri najznačajnija poduzetnika u županijama i Gradu Zagrebu
Već je naprijed naznačeno da rezultati predmetnog istraživanja pokazuju kako Konzum u
najvećem broju županija i Gradu Zagrebu drži lidersku poziciju. Međutim, dominacija Konzuma
na tržištu se kontinuirano smanjuje. Naime, u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu u sedam
županija gdje je lider njegov tržišni udio je smanjen ili stagnira.
Najveće tržišne udjele Konzum bilježi u Ličko-senjskoj županiji (50-60) posto, u Zagrebačkoj
županiji i Gradu Zagrebu (40-45) posto, a sa značajnijim tržišnim udjelom prisutan je u
Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Osječko-baranjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj,
Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj
županiji, u kojima se tržišni udjel ovog poduzetnika kreće od 20 do 40 posto. No, upravo u tim
županijama, s izuzetkom Grada Zagreba i Osječko-baranjske županije Konzum u 2011. bilježi
pad ili stagnaciju tržišnog udjela.
Istodobno, nekim su lokalnim trgovcima (Lonia, Sisačko-moslavačka županija) tržišni udjeli u
2011. rasli, a neki su (Metss, K.T.C.) unatoč padu udjela zadržali liderske pozicije.
Najdinamičnije promjene u maloprodaji posljednje tri godine događaju se u Karlovačkoj te
Koprivničko-križevačkoj županiji.
Od 2008. na liderskoj poziciji u Karlovačkoj županiji izmjenjuju se Mercator-H i Kaufland. Nakon
što je u 2010. najveći udjel (20-25) posto imao Mercator-H, u 2011. ga je zamijenio Kaufland s
udjelom od (15-20) posto. Istodobno, lidersku poziciju u Koprivničko-križevačkoj županiji s
udjelom od (30-35) posto preuzela je Sloga Podravska trgovina d.o.o. čime je nakon tri godine
dominacije s te pozicije istisnula križevački K.T.C.
Iako je u dvije županije ostao lider, K.T.C. bilježi značajniji pad udjela u odnosu na 2010. u
Koprivničko-Križevačkoj i Požeško-slavonskoj županiji. Visoke udjele u svojim županijama imaju
još Bosso (35-40 posto) u Vukovarsko-srijemskoj, Metss (30-35 posto) u Međimurskoj te Lonia
(20-25 posto) u Sisačko-moslavačkoj županiji.
10
Tablica 2. Pregled tri vodeća trgovca na malo po pojedinim županijama u razdoblju 2009.-2011.
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2009., 2010. i 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Gradovi Rijeka, Split i Osijek, nakon Zagreba, najveći su i najznačajniji centri maloprodaje u
Republici Hrvatskoj.
Promatrajući prihod ostvaren u maloprodaji u gradu Rijeci, u sva četiri formata prodajnih mjesta,
najveći su tržišni udjel imale Plodine (25-30) posto, Brodokomerc Nova (20-25) posto i Konzum
s tržišnim udjelom od (15-20) posto.
U Splitu Konzum ima neznatno veći udjel od Tommyja - oba trgovca imaju (20-25) udjela pa se
može govoriti kako dijele lidersku poziciju, dok ih slijedi Kerum s tržišnim udjelom od (15-20)
posto.
Konzum je najjači trgovac i u Osijeku, s tržišnim udjelom od (40-45) posto. Druga dva najveća
trgovca su Kaufland i Spar s tržišnim udjelima od (10-15) posto.
2009. 2010. 2011.
Grad Zagreb Konzum, Dinova-Diona, Getro Konzum, Mercator-H, Dinova-Diona Konzum, Mercator-H, Dinova-Diona
Zagrebačka Konzum, Mercator-H, Kaufland Konzum, Kaufland, Mercator-H Konzum, Kaufland, Mercator-H
Krapinsko-zagorska Konzum, Trgocentar Zabok, Trgostil Konzum, Trgocentar Zabok, Trgostil Konzum, Trgostil,Trgocentar Zabok
Varaždinska Konzum, Trgonom, TP Varaždin Konzum, Trgonom, TP Varaždin Konzum, Trgonom, TP Varaždin
Sisačko-moslavačka Lonia, Kaufland, Idis Lonia, Konzum, Kaufland Lonia, Kaufland, Konzum
Karlovačka Kaufland, Mercator-H, Gavranović Mercator-H, Kaufland, Konzum Kaufland, Gavranović, Mercator-H
Koprivničko-križevačka K.T.C., Sloga, Lidl K.T.C., Sloga, Lidl Sloga, K.T.C., Lidl
Bjelovarsko-bilogorska Billa, Kaufland, Konzum Billa, K.T.C., Kaufland Billa, Kaufland, Konzum
Primorsko-goranska Konzum, Plodine, Brodokomerc Nova Konzum, Plodine, Brodokomerc Nova Konzum, Plodine, Brodokomerc Nova
Ličko-senjska Konzum, Plodine, Kerum Konzum, Plodine, Lidl Konzum, Plodine, Lidl
Virovitičko-podravska Plodine, Konzum, Trgocentar Virovitica K.T.C., Plodine, Kaufland K.T.C., Plodine, Kaufland
Požeško-slavonska K.T.C., Mercator-H, Billa K.T.C., Mercator-H, Kaufland K.T.C., Kaufland,Mercator-H
Brodsko-posavska Kaufland, Konzum, Mercator-H Kaufland, Mercator-H, Konzum Kaufland, Mercator-H, Konzum
Zadarska Konzum, Sonik, Spar Konzum, Sonik, Plodine Konzum, Plodine, Sonik
Osječko-baranjska Konzum, Biljemerkant, Billa Konzum, Biljemerkant, Billa Konzum, Biljemerkant, Billa
Šibensko-kninska Konzum, Plodine, Djelo Konzum, Djelo, Plodine Konzum, Djelo, Plodine
Vukovarsko-srijemska Boso, Konzum, Lidl Boso, Konzum, Kaufland Boso, Konzum, Lidl
Splitsko-dalmatinska Tommy, Konzum, Kerum Konzum, Tommy, Kerum Konzum, Tommy, Studenac
Istarska Konzum, Plodine, Puljanka Konzum, Plodine, Mercator-H Konzum, Plodine, Lidl
Dubrovačko-neretvanska Konzum, Pemo, Studenac Konzum, Pemo, Tommy Konzum, Pemo, Tommy
Međimurska Metts, Mercator-H, Kaufland Metts, Mercator-H, Kaufland Metts, Mercator-H, Kaufland
11
Slika 5. Grafički prikaz tri vodeća trgovca u gradovima Zagrebu Rijeci, Splitu i Osijeku u 2011.
godini
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011. godini
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Konzum
Mercator-H
Dinova-Diona
Brodokomerc Nova
Konzum
Tommy
KerumKaufland
Spar
0
45
Zagreb Rijeka Split Osijek
12
Pokazatelj koncentriranosti tržišta trgovine na malo u Republici Hrvatskoj
Prema pokazateljima koncentriranosti tržišta koji se koriste u pravu tržišnog natjecanja, a
izračunavaju se na osnovu ostvarenih tržišnih udjela poduzetnika na mjerodavnom tržištu, u
razdoblju od pet godina odnosno od 2007. do 2011., koncentriranost tržišta trgovine na malo u
Hrvatskoj narasla je za 7,3 postotnih bodova. Naime, kvantitativni pokazatelj koncentriranosti
(concentration ratio – CR) koji zbroj tržišnih udjela najvećih poduzetnika na mjerodavnom tržištu
u 2011. je za 10 najvećih poduzetnika iznosio 77,9, a godinu ranije je iznosio 77,3. U prvoj
promatranoj godini, 2007., taj pokazatelj iznosio je 70,6.
Ukoliko se promatraju pokazatelji koncentriranosti za pet vodećih trgovaca na malo, rezultati
istraživanja pokazuju kako je također došlo do većeg rasta koncentriranosti. Naime, u 2007.
godini pet najvećih poduzetnika ostvarilo je zajedno tržišni udjel od 51,3 posto, da bi u 2011.
imali tržišni udjel od 59,7 posto.
Slika 6. Grafički prikaz zajedničkog tržišnog udjela pet najvećih trgovaca na malo u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 2008-2011. godine
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2008., 2009., 2010. i 2011.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
U oba slučaja još uvijek je riječ o umjereno koncentriranom tržištu na kojem je uočljivo lagano
povećanje koncentriranosti koje, s obzirom na dinamičnost tržišta, još uvijek ne zabrinjava.
Najveću koncentriranost CR2 (tržišni udjeli dva najveća poduzetnika) u 2011. bilježe se u Ličko-
senjskoj (66 posto), Vukovarsko-srijemskoj (63 posto) i Zagrebačkoj županiji (57 posto), u Gradu
Zagrebu (56 posto), Šibensko-kninskoj (55 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (51 posto).
Međutim, u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zabilježen pad koncentriranosti tržišta u
usporedbi s 2010.
59,7%53,9%
52,4%58,3%
2008. 2009. 2010. 2011.
13
Prikaz stanja u maloprodaji prema tipu prodajnih mjesta
Navike kupnje s obzirom na tip prodajnog mjesta nisu se značajno mijenjale. Kao i u 2010.,
većina ukupne prodaje u maloprodaji u 2011. ostvarena je u prodavaonicama formata
supermarketi i hipermarketi – ukupno 68 posto. Od toga, u supermarketima 44 posto (jedan
postotni bod manje nego u 2010.), a u hipermarketima 24 posto ili jedan posto više nego u
2010. Ipak, i u 2011. najveći rast prihoda – 10 posto - te najveći rast broja prodajnih mjesta i
ukupne neto prodajne površine imale su male prodavaonice, te hipermarketi. Primjerice, u 2011.
je otvoreno 130 novih malih prodavaonica (1.743 prodajnih mjesta u 2011. u odnosu na 1.613
prodajnih mjesta u 2010.) što potvrđuje nastavak trenda registriranog već u 2010. kako
prodavaonice u susjedstvu postaju prvi izbor krajnjih potrošača. U 2011. je otvoreno 13 novih
samoposluga i supermarketa te osam novih hipermarketa. Prihod u samoposlugama je bio veći
pet posto, a u supermarketima tri posto.
Slika 7. Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tržištu trgovine na malo u
Republici Hrvatskoj u 2011. s obzirom na prihode
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
supermarketi
44%
hipermarketi
24%
male
prodavaonice
10%samoposluge
22%
14
Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tržištu trgovine na malo u
Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008.-2011. s obzirom na prihode prikazana je na slici 8.
Slika 8. Struktura maloprodajnih mjesta svih promatranih sudionika na tržištu trgovine na malo u
Republici Hrvatskoj 2008.-2011. s obzirom na prihode
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2008., 2009., 2010. i 2011.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Nadalje, u tablici 3. prikazuje se broj prodajnih mjesta prema tipu prodajnog mjesta na tržištu
trgovine na malo u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2011.
Tablica 3. Broj prodajnih mjesta prema tipu prodajnog mjesta u razdoblju 2008.-2011.
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
8% 10% 10% 10%
25% 24% 22% 22%
43% 43% 45% 44%
24% 23% 23% 24%
2008. 2009. 2010. 2011.
hipermarketi
supermarketi
samoposluge
male prodavaonice
Tip prodajnog mjesta 2008. godina 2009. godina 2010. godina 2011. godina Indeks 2011./2010.
male prodavaonice 1.244 1.443 1.613 1.743 108
samoposluge 1.465 1.377 1.333 1.346 101
supermarketi 443 534 561 574 102
hipermarketi 103 116 105 113 108
Ukupno: 3.255 3.470 3.612 3.776 105
15
U tablici 4. prikazuje se neto prodajna površina prema tipu prodajnog mjesta na tržištu trgovine
na malo u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2011.
Tablica 4. Neto prodajna površina prema tipu prodajnog mjesta 2008. do 2011.
Izvor: Podaci poduzetnika iz istraživanja distributivne trgovine mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i
higijenskim proizvodima za domaćinstvo u Republici Hrvatskoj u 2011.
Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Neto prodajna površina u sva četiri tipa prodajnih mjesta u 2011. u usporedbi s 2010. godinom
bila veća za 3 posto. Neto prodajna površina najviše je – za nešto manje od 32.300 četvornih
metara ili za 8 posto - povećana u hipermarketima te u malim prodavaonicama (za 3.452
četvornih metara; rast od 4 posto), supermarketima (za nešto manje od 4.000 četvornih metara;
rast od 1 posto), dok je u samoposlugama zabilježeno smanjenje neto prodajne površine za
nešto manje od 5.000 četvornih metara, odnosno za 2 posto.
Kada se u odnos stavi prihod i neto prodajna površina, vidljivo je da je u malim prodavaonicama
prihod od neto angažirane prodajne površine rastao brže nego u drugim tipovima prodajnih
mjesta. Isto vrijedi i za samoposluge u kojima je prihod u 2011. rastao za pet posto u odnosu
na 2010., dok je, štoviše, angažirana neto prodajna površina u 2011. u odnosu na 2010.
smanjena za dva posto.
Kod hipermarketa zabilježen je isti postotni rast prihoda i neto prodajne površine od osam posto.
Tip prodajnog mjesta 2008. godina 2009. godina 2010. godina 2011. godina Indeks 2011./2010.
male prodavaonice 72.385 81.958 97.570 101.022 104
samoposluge 242.216 235.558 248.767 243.808 98
supermarketi 458.427 487.374 567.545 571.520 101
hipermarketi 301.895 381.727 429.864 462.137 108
Ukupno: 1.074.923 1.186.617 1.343.746 1.378.487 103
16
Tržište trgovine na veliko u Republici Hrvatskoj
Prilikom promatranja tržišta trgovine na veliko hranom, pićima i higijenskim proizvodima za
domaćinstvo, Agencija je istraživanjem obuhvatila samo one trgovce koji istovremeno imaju i
maloprodaju. U istraživanje nisu uključeni poduzetnici koji se bave isključivo distribucijom
mješovite robe poput Atlantic Grupe, Stanić Grupe, AWT-a, Alce, Orbica itd., kao i poduzetnici
koji su primarno proizvođači, a imaju i vlastitu veleprodaju poput Podravke, Lure, Kraša, Vindije,
Leda i ostalih.
Stoga Agencija naglašava kako su podaci o kretanjima prihoda kao i tržišnih udjela poduzetnika
u veleprodaji, iskazani u istraživanju, podložni korekciji.
Ukupan prihod ostvaren u trgovini na veliko u 2011. godini iznosio je 6,3 milijardi kuna i bio je
dva posto veći nego u 2010. čime je zaustavljen trend pada prihoda bilježen godinu ranije.
Najveći tržišni udjel u veleprodaji ima Konzum kojemu su narasli prihodi i, posljedično, tržišni
udjel. Kad se uključe prihodi (udjeli) Roto Dinamica, poduzetnika pod kontrolom Konzuma, udjel
lidera u veleprodaji povećava se na (55-60) posto.
Drugi najjači veletrgovac u Hrvatskoj je i dalje Metro Cash & Carry s tržišnim udjelom u
veleprodaji od (20-25) posto. Uz njih, samo su još dva poduzetnika u veleprodaji ostvarila
prihode veće od 100 milijuna kuna, a to su K.T.C. i NTL. d.o.o. Pritom je NTL u 2011. u odnosu
na godinu ranije ostvario zamjetan rast. Suprotno tome, K.T.C. je imao 80 milijuna kuna prihoda
manje. Sličan trend pada prihoda od veleprodaje u 2011. ima i Mercator-H.
17
Zaključna razmatranja
Pokazatelji poslovanja na mjerodavnim tržištima trgovine na malo u 2011. ukazuju na činjenicu
da su unatoč otežanim uvjetima poslovanja uslijed krize, prije svega zbog pada kupovne moći
stanovništva, poduzetnici uspjeli povećati prihode u maloprodaji mješovite robe, pretežno hrane,
pića i higijenskih proizvoda za domaćinstvo za gotovo šest posto u odnosu na godinu ranije.
Istodobno, iz istraživanja je vidljivo da je u odnosu na prethodne godine smanjena investicijska
aktivnost u otvaranju novih prodajnih kvadrata pa se može zaključiti da je došlo do prelijevanja
kapitala iz investicija u segment održavanja razine cijena te zadržavanja potrošača u trgovinama
(putem različitih akcijskih prodaja te drugih dodatnih stimulacija potrošnje). Naime, iz rezultata
istraživanja vidljivo je da je uslijed negativnih utjecaja gospodarske krize, unatoč ukupnom rastu
prometa u maloprodaji, u 2011. godini smanjen intenzitet investiranja u nove prodajne površine.
Za razliku od 2010. kada je zabilježen porast neto prodajne površine od 13 posto, u prošloj
godini je rast bio svega 3 posto.
Najveći broj poduzetnika obuhvaćenih istraživanjem, pogotovo u skupini 10 najvećih, imali su
rast prihoda, neki od njih, poput Lidla i Plodina, po dvoznamenkastim stopama. Višestruko
povećanje prihoda imali su i neki lokalni trgovci, poput Lonie iz Kutine, Pemo iz Dubrovnika, TP
Varaždin, ali su njihovi udjeli na nacionalnom tržištu ispod jedan posto.
Za razliku od 2010. kada je 26 poduzetnika imalo pad prihoda u odnosu na godinu ranije, u
2011. je smanjenje prihoda imalo 18 poduzetnika.
Nadalje, podaci obrađeni u istraživanju ukazuju na promjenu obrasca ponašanja potrošača u
krizi. Iako i dalje u maloprodaji izrazito dominira kupovina u hipermarketima i supermarketima i u
tom smislu je riječ o nastavku trenda koji traje već tri godine, očito je da su kupci, suočeni s
padom primanja, počeli racionalnije pristupati potrošnji. To se ogleda u trendu porasta prometa
u malim prodavaonicama u kojima je izbor artikala manji, a time je manja i mogućnost potrošnje.
Rast broja prodajnih mjesta malih prodavaonica, kao i ukupne prodajne neto površine i prihoda
ostvarenog u malim prodavaonicama, predstavlja pozitivan trend u maloprodaji jer se radi o
prodavaonicama «u susjedstvu», koje su prvi izbor potrošača – krajnjih kupaca. Isto ukazuje
kako i poduzetnici – trgovci, kroz otvaranje novih malih prodavaonica, odnosno trgovina malog
formata prate promjenu ponašanja potrošača.
Budući da Istraživanjem Agencije nisu obuhvaćeni mali trgovci i obrtnici sukladno Zakonu o
obrtu, izvjesno je da bi pokazatelj udjela malih poduzetnika u ukupnoj maloprodaji u 2011. bio i
veći od 10 posto.
Iako se pokazatelj koncentriranosti tržišta neznatno povećao u odnosu na godinu ranije, ključna
značajka tržišta maloprodaje u 2011. je dinamičnost. Taj zaključak podržava činjenica da se
smanjuje asimetrija na tržištu budući da udjel nacionalnog lidera u maloprodaji - Konzuma –
stagnira dok udjeli njegovih konkurenata rastu, a i lokalni trgovci uspješno zadržavaju stečene
pozicije.
18
S obzirom na vlasničke promjene kao i promjene i „preslagivanja“ koje su se tijekom 2012.
događale kod nekih trgovaca i grupacija trgovaca, za očekivati je da će se to imati utjecaja i na
obilježja tržišta maloprodaje u 2012.