admir mulaosmanović, bihaćka krajina 1971-1991

7/22/2019 Admir Mulaosmanovi, Bihaka Krajina 1971-1991

1/160

Admir Mulaosmanovi

BIHAKA KRAJINA1971. 1991.

BIHACKA KRAJINA.indd 1 11/12/10 5:21 AM


2/160

HISTORIJSKE MONOGRAFIJE

Knjiga 5

Izdava:Institut za istoriju, SarajevoAlipaina 9, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovinawww.iis.unsa.ba

Za izdavaa:Dr. Husnija Kamberovi

Recenzent:Dr. Vera Katz

CIP Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo94 (497.6 Biha) 1971/1991MULAOSMANOVI, Admir Bihaka Krajina : 1971.-1991. : (utjecajpolitike i politikih elita na privredni razvoj) /Admir Mulaosmanovi. - Sarajevo : Institut za

istoriju, 2010. - 159 str. : ilustr. ; 25 cm. -(Historijske monografije ; knj. 5)Bibliografija: str. 145-151 i biljeke uz tekst.ISBN 978-9958-649-05-9

COBISS.BH-ID 18394374



3/160

Admir Mulaosmanovi

BIHAKA KRAJINA1971. 1991.

(utjecaj politike i politikih elita na privredni razvoj)

INSTITUT ZA ISTORIJUSarajevo, 2010



4/160BIHACKA KRAJINA.indd 4 11/12/10 5:21 AM


5/160

5

SADRAJ

1. Predgovor ............................................................................ 7

2. Uvod ................................................................................... 9

Bihaka krajina geografske, historijske i kulturoloke odlike

u poslijeratnom razdoblju ............................................................... 9

3. Stanje istraenosti ............................................................. 14

Period 1971. 1991. (stanje istraenosti) .................................... 18

4. Demografska kretanja u svjetlu privrednih tokova ............... 20

Ope znaajke ............................................................................ 20

Biha i Bihaka krajina ................................................................ 24

5. Dravni i republiki kontekst .............................................. 28

Stanje u SFRJ ............................................................................. 28

Novi kurs bosanskohercegovake politike .................................. 33

6. Bihaka krajina u eri modernizacije (1971. 1991.) ........... 43

Stanje infrastrukture ................................................................... 43

Implementacija zvanine politike .................................................. 45

Samostalan razvoj i regionalno povezivanje ................................... 51



6/160

Sadraj

6

Radnici u inozemstvu .................................................................. 62

Porijeklo skupine ..............................................................................62

Zvanini kurs prema gastarbajterima ..................................................63

Mala privreda.............................................................................. 66

Kulturoloke transformacije ......................................................... 68

7. Agrokomerc. Politika, politika, politika ............................ 73

Razvoj tvornice............................................................................ 73

Utjecaji na razvoj ......................................................................... 84Afera Agrokomerc i velikosrpska politika ....................................... 96

8. Uloga Hakije i Hamdije Pozderca ...................................... 121

Hamdija, mlai brat ................................................................... 121

Ruenje i smrt Hamdije Pozderca ............................................... 127

Hakija, Tito u Krajini ............................................................... 136

9. ZAKLJUAK .................................................................... 139

10. IZVORI I LITERATURA .................................................... 145

11. REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA ............................... 153

12. REGISTAR LINIH IMENA ............................................... 157



7/160

7

1. PREDGOVOR

Ovo djelo je nastalo na osnovu magistarskog rada odbranjenog 17. sep-tembra 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Rezultati sudobiveni istraivanjima provedenim, izmeu ostalog, i u okviru odre-enih meunarodnih i domaih projekata. Naglaavam projekt NationBuilding Processes in Southeastern Europevoen od strane Frei Universi-tet iz Berlina, a treba spomenuti i projektNacionalni identitet Bonjaka

1945 2008.voen od strane Instituta za istoriju iz Sarajeva financijskipodranog od Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Utu svrhu sam radio na fondovima Arhiva Federacije BiH i Arhiva BiHu Sarajevu i Arhiva Jugoslavije u Beogradu. U ovom posljednjem na-alost nisam naao materijala korisnog za ovaj rad ali sam zato stekaodjelomian uvid u stanje arhivske grae u tom arhivu i mogunosti kojese otvaraju za istraivanje drugih tema znaajnih za historiju Bosne iHercegovine.

Tokom istraivanja i pisanja susreo sam se sa mnotvom problemametodoloke i tehnike naravi. Prevladavanje istih je bilo jednostavnozahvaljujui izuzetnoj podrci koju sam imao u mome mentoru doc. dr.Tvrtku Jakovini. Saradnja sa njim mi je otvorila prostor za drugaije,svakako pozitivno, gledanje na odnos mentor kandidat. Moju zahvaluna takvom pristupu elim izraziti i na ovome mjestu.

Takoer, smatram da je nuno spomenuti i moju matinu kuu kojaje i izdava ovoga djela. Od mog dolaska na Institut za istoriju pa do



8/160

1.Predgovor

8

odbrane rada protekle su dvije godine (septembar 2006. septembar

2008.). U itavom tom periodu nisam osjetio nikakav pritisak od stranerukovodstva ili kolega. Na tome sam im zahvalan. Posebnu zahvalnostdugujem direktoru doc. dr. Husniji Kamberoviu koji je imao volje ielje razgovarati o odreenim nedoumicama koje sam imao ali i zbogsvesrdne pomoi koju sam dobivao od Instituta i njega lino.

Na kraju, elim zahvaliti porodici, prijateljima i kolegama zbog str-pljenja koje su imali tokom izrade moga magistarskog rada i preoblia-vanja istog u knjigu. Nadam se da e u vremenima koja dolaze manje

sluati o zakoljicama i problemima, a vie o postignutim rezultatimatokom istraivanja.



9/160

9

2. UVOD

Bihaka krajina geografske, historijskei kulturoloke odlike u poslijeratnom razdoblju

Sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine, koji danas poznajemo podimenom Bihaka krajina, je kroz povijest bilo podruje pogodno za i-vot ime je, na odreeni nain, predstavljalo prostor predodreen za vrloive migracije. Iako se radi o nedovoljno arheoloki istraenom podrujuu Bihakoj krajini je otkriveno nekoliko paleolitskih nalazita. Pretenose radi o sjekirama-ekiima s lokaliteta koji su otkriveni u dananjimopinama Bosanska Krupa, Biha, Cazin, Velika Kladua i Buim.1Ne-olitskih nalazita kao i nalazita iz eljeznog doba ima, naravno, jo vieali su i ona neistraena i, kako se zna rei kada stvari ne funkcioniraju,ekaju bolja vremena. Meutim, brojnost arheolokih lokaliteta govorisama za sebe, barem u pogledu starosti naselja i ovjekovog djelovanjana prostoru Bihake krajine.

Teritorija koja gravitira prema rijeci Uni u prahistoriji i antici bila jenaseljena ilirskim plemenom Japoda, plemena koje je imalo relativno ra-

zvijenu materijalnu kulturu. Najznaajnije arheoloko nalazite, vezanoza Japode, je u dananjem bihakom prigradskom naselju Ripa i radise o sojenicama koje su se nalazile na obalama Une. Bitnim se ini istaii postojanje razvijenog kulta vodenog boanstva Bint. Historiografijanije dala odgovor radi li se o lokalnom boanstvu ili o lokalnoj predstavi

1Raunig, B. Neki manji i neobjavljeni nalazi bronzanog doba zapadne Bosne. U: Ar-heoloka problematika Zapadne Bosne. Zbornik, knjiga 1 (ur. Blagoje Govedarica), Sarajevo:Arheoloko drutvo BiH, 1983 (1): 71-78.



10/160

2.Uvod

10

nekog od prahistorijskih boanstava koja su postojala na prostoru jugo-

istone i srednje Evrope. Obzirom da je najsliniji rimskom Neptunuvjerovatno je postojao utjecaj rimskog boanstva na japodsku predstavuo Bintu.

Rimska osvajanja u drugom i prvom stoljeu pne. su ovaj prostoruvela u sastav Rimskog carstva a tako su i Japodi uli u taj kulturno-civilizacijski krug. Poslije Batonovog ustanka (7-9. god. ne.) postajalisu i vojnici Carstva ime su sa ostalim Ilirima bili potpuno ukljueniu sastav rimske drave.2Nakon propasti Zapadnog rimskog carstva i

velikih migracionih procesa koji nisu zaobili niti ovaj prostor podrujedananje Krajine naselili su Juni Slaveni. Sa njihovim dolaskom nestaloje spomena Japoda i nije poznato da se njihovo ime spominje poslijeantike i junoslavenskog upada. Moe se rei da ih je zadesila sudbinaveine ilirskih plemena koja su bila izloena prodorima junoslavenskihnaroda.

Bogatstvo rijekama i obradivim zemljitem je na ovu teritoriju do-vodilo stanovnike sa raznih strana. esto se istie injenica da je bihakikraj bio dobro nastanjen prije kao i za vrijeme Rimljana.3Da je ovo po-druje bilo skoro predodreeno da bude vojno krajite svjedoi i stalniboravak rimskih jedinica na prostoru Velike Kladue i Golubia kodBihaa.4Ovo se ini uistinu interesantnim iako se ovaj prostor nije na-lazio na granici Rimskog carstva, barem ne u prvim stoljeima nove ere,da bi imao obrambeni znaaj za Carstvo. Ipak, izuzetno bitan geostra-teki poloaj podruja, koje se nalazi na spoju dviju evropskih razvojnihosovina, du rijeke Save i du istonojadranske obale, prepoznat je i uantici.5

2Paali, E. Period rimske vladavine do kraja III vijeka nae ere. U: Kulturna historijaBosne i Hercegovine (gl. ur. Milosav Popadi),Sarajevo: Veselin Maslea, 1984: 190-308.3Paali, E. 1984: 205.4Paali, E. 1984: 219.5Strategija obnove i razvoja Unsko-sanskog kantona (prostorna komponenta), Biha: In-stitut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje u Sarajevu, 1999: 3.



11/160

2.Uvod

11

Na prostoru koji, u geografskom pogledu, od juga blago pada prema

sjeveru tj. prema panonskoj niziji razvila su se naselja i gradovi Bihakekrajine. U morfostrukturi ovoga podruja istiu se breuljci i niska po-bra od 300 do 600 m.n.v. koji su esto jedan od drugog odjeljeni toko-vima manjih rijeka. 6Obzirom da je nadmorska visina manja prema sje-veru, teritorija dananje opine Velika Kladua skoro da ne prelazi 300m.n.v. i ona se lagano sputa i stapa sa Banijom, odnosno dananjomSisako-moslovakom upanijom u Republici Hrvatskoj. Inae, zbogsastava tla i morfologije terena Bihaka krajina je dio vee geografskecjeline, Unsko-sanskog podruja, koje ukljuuje dananjih 16 opina (12iz Bosne i Hercegovine i 4 iz Republike Hrvatske) i ima povrinu od 11084 etvorna kilometra.7

Klima je vrlo znaajan inilac kada se govori o ivotu na odreenompodruju. Bihaku krajinu karakterie povoljna klima, sa umjerenomvlanou, umjerenom temperaturom i znatnim osunanjem (godinjiprosjek trajanja sijanja Sunca iznosi od 1772 do 1970 sati).8Interesan-tno je i to da je prosjena godinja koliina padavina relativno niskaali zbog neravnomjerne raspodijeljenosti postoji veliki broj padavinskih

dana.9Jednostavnije reeno, padavine su este ali kratkotrajne, a klimat-ski uvjeti doprinose ugodnom ivljenju. Takoer, ovakvi geo-klimatskiuvjeti definirali su podruje Bihake krajine kao izrazito ratarsko-vo-arski kraj.

Kulturna kretanja na podruju Bihake krajine u poslijeratnom pe-riodu su, naravno, bila pod utjecajem kulturne politike koju je provodilaPartija kao to je to, uostalom, bilo na itavom prostoru SFRJ. Objedi-njavanje informativnog pa samim time i kulturnog prostora desilo se

ubrzo poslije Drugog svjetskog rata, tanije 1946. godine, pokretanjemsedminih novina Krajina. Prvi urednik je bio historiar Enver Redi,dananji akademik ANUBiH.

6Strategija obnove i razvoja Unsko-sanskog kantona, 1999: 4.7Strategija obnove i razvoja Unsko-sanskog kantona, 1999: 3.8Strategija obnove i razvoja Unsko-sanskog kantona, 1999: 7.9Strategija obnove i razvoja Unsko-sanskog kantona, 1999: 7.



12/160

2.Uvod

12

Kroz male priloge i osvrte poelo je izvjetavanje o kulturnom i-

votu ovoga podruja kao i utjecanje na kulturna deavanja. Ipak veomanizak stupanj privrednog razvoja kao i injenica da je ovo podruje bilodaleko od centara u kojima su se kreirali drutveni tokovi su doprinijelistagniranju stanovnitva koje je zapravo bilo ravno zaostajanju u pore-enju sa drugim dijelovima BiH i SFRJ. Tek u sedamdesetim godinama20. stoljea poinju se nazirati i promjene u kulturnim navikama sta-novnika Bihake krajine to je, svakako, bilo povezano sa privrednomekspanzijom.

Jo je jedna znaajna karakteristika ovoga podruja kada je kultu-ra u pitanju. Gotovo apsolutni odmak od tradicije i predsocijalistikihvrijednosti i uzora na ovome prostoru bio je veoma snaan. Tradicijaje poinjala Bihakom republikom, a Republika je iznjedrila kulturu.Na neki udan nain svijest o vremenima prije socijalistikog je iezlo.Krajinik je, dakle, imao sve predispozicije da postane moderan ovjek.10

Demografska kretanja na podruju Bihake krajine, u historijskojperspektivi, imaju veoma znaajnu ulogu i posljedice za ukupna dru-tvena kretanja. Zapravo mogu rei da su migracioni procesi, a samimtim i demografski tokovi, jedna od znaajki razvoja ireg podruja Un-sko-sanske regije. Velika pomjeranja stanovnitva koja su se desila u 17.stoljeu, kao posljedica Kandijskog rata (1645-1669.) i Velikog bekograta (1683-1699.), dovela su do pomjeranja muslimanskog stanovnitvaLike koje se potom dobrim dijelom nastanjivalo na podruju Serhata.11To svjedoe, izmeu ostalog, i naselja koja su dobijala ista imena kao onaiz kojih su doseljenici izbjegli.12Isto tako nakon Dubikog rata (1788-1791.) odreeni broj izbjeglica nastanio je ove prostore. Meutim, taj

porast stanovnitva je pratio i veliki pogibelj iz prostog razloga to je ovaj10Mulaosmanovi, A. Nacionalni identitet u kontekstu izraenog regionalnog identitetai politikih potresa u Bihakoj krajini. Rasprave o nacionalnom identitetu Bonjaka (gl. ur.Husnija Kamberovi), 2009: 137 152.11Turcizam uobiajen i kod stanovnika Krajine koji oznaava granicu, u ovome sluajuOsmanskog carstva.12Kozlii, M. Stanovnitvo i naselja Unsko-sanskog podruja 1879 1921. godine, Mini-starstvo obrazovanja, nauke, vjere i sporta Unsko-sanskog kantona, Biha, 1999: 69.



13/160

2.Uvod

13

dio tadanjeg Bosanskog ejaleta bio izloen gotovo svakodnevnom rato-

vanju. Znaajnija pomjeranja su se dogodila za vrijeme Austro-ugarskeuprave (1878-1918.), ali i Kraljevine Jugoslavije (1918-1941.) kada jestanovnitvo Bihake krajine naputalo Bosnu i Hercegovinu i odlazilou dananju Tursku. Neki od njih su, uputivi se ka Osmanskom carstvu/Turskoj, zavrili svoju seobu u Makedoniji i tamo se trajno nastanjivali.



14/160


15/160

3.Stanjeistraenosti

15

bio meu najveim u Jugoslaviji. Na primjerima opina Cazin i Velika

Kladua je to najvidljivije i najupeatljivije.U socijalistikom periodu u Bihakoj krajini desili su se znaajni

dogaaji za ivot zemlje kao malo gdje u itavoj Jugoslaviji. Cazinskabuna iz 1950. godine je dogaaj koji je obiljeio stasavanje reima naunutarnjem planu i na kojem se pokazala snaga i mo novog poretka,dok je afera Agrokomercsimbol njegovog kraja kao i ustavno pravnogkraja zemlje. Iako je, dakle, Cazinska buna predstavljala bitan dogaajona je ostala tabu tema sve do druge polovine osamdesetih godina kada

se jedan istraiva posvetio ovom povijesnom problemu i ponudio je kaoknjigu.13S druge strane, afera Agrokomercdo danas nije privukla posebnupanju povjesniara iako to zasluuje. Tek nekoliko publicistikih djela,i to u posljednjih nekoliko godina, se djelomino bavilo ovim pitanjemi davalo odreene podatke i mogue odgovore na pitanje: Kako se do-godila i ta je zapravo bila afera Agrokomerc,i koje su njene posljedice?.

Iako sam u svome magistarskom radu kao temu imao Bihakukrajinu i njen privredni razvoj u vrijeme izrastanja i provedbe neovi-sne bosanskohercegovake politike uslijed nove ustavne pozicije jugo-slavenskih republika, kao i njenog utjecaja na privredne tokove, razvojAgrokomerca vrhuni nad svim problemima i pitanjima koja su se poja-vila, tako da je bavljenje ovim fenomenom predstavljalo sredite mojihistraivanja. Bihaka krajina je svoj, neto ubrzaniji, razvoj doivljavalazahvaljujui Agrokomerc-u, a politiki su utjecaji u ovoj tvornici bilinajizraeniji i najinteresantniji. Koliko su ti utjecaji oblikovali razvojniput Agrokomerc-a govori postojanje niza razliitih teorija koje nastojedati odgovore na pitanja u vezi velikokladukog giganta.

Pored, dakle, razvoja i napretka Agrokomerc-a kao tvornice i Bi-hake krajine kao regije, mojim radom je obuhvaen jo jedan znaajansegment. To je pitanje politikog utjecaja na privredni razvoj. Kolikogod to bila opepoznata injenica o kojoj je skoro nepotrebno raditiistraivanja, posebno za socijalistike drave, meni se nametnuo jedansasvim konkretan problem. Koliko je bio snaan zvanini utjecaj zva-

13Radi se o Veri Krinik Buki, tada uposleniku Instituta za istoriju Banja Luka.



16/160

3.Stanjeistraenosti

16

nine politike elite, a koliko nezvanini utjecaj najviih zvaninika? Jo

konkretnije, koliko su braa Pozderac, dugo godina vodea politikadinastija u Bosni i Hercegovini, pomagali ekonomski napredak svogarodnog kraja i na koji nain su, ako jesu, to inili? Ovo pitanje je otvoriloiroko polje moguih odgovora ali i problema koji su se nizali jedan zadrugim. Sva sloenost odnosa izmeu privrede i politike koja je posto-jala u Jugoslaviji na ovome primjeru se, u najmanju ruku, udvostruila ipokazali su se razliiti aspekti problema. Dodatno je problematiku uslo-ila uloga i sudbina Hamdije Pozderca i pridonijela mome osobnomrazumijevanju teine afere Agrokomerci njenog utjecaja na najznaajnijedrutvene i politike procese koji su bili otvoreni u Jugoslaviji u osam-desetim godinama 20. stoljea.

Zbog ve navedenih pitanja na koja je trebalo odgovoriti ili barempostaviti kao teze za budua i daljnja istraivanja, pojavile su se odre-ene nedoumice kojim nainima i kojim metodolokim obrascem topostii. Posebno je to do izraaja dolazilo tijekom istraivanja provo-enih u arhivima i bibliotekama. Naime, odreeni dokumenti i stavovinekih autora, novinski lanci ili drugi materijali su nastojali pokazati da

se puno vie podataka i injenica nalazi, metaforiki reeno, iza sjenei mimo zvaninih analiza i izvjetaja, i da se do povijesne istine tekomoe stii. Stoga je, pored klasinog povjesniarevog istraivakog pri-stupa za mene bilo znaajno ukljuiti i druge vrste izvora koji u povije-snoj znanosti, posebno bosanskohercegovakoj, tek dobivaju na znaaju.Radi se o etnografskom pristupu i raenju intervjua ili kako tu metoduzovemo, oral history.

Koritenje ovoga metoda pomoglo mi je do te mjere da sam usmje-

renja koja sam pronalazio presluavajui razgovore i ponovno itajuizabiljeke uspio potvrditi kao izuzetna. Zapravo je ono to je liilo nateoriju zavjere paljivim prouavanjem i nizanjem injenica postajalodaleko uvjerljivije. Mislim da bez ovakvog pristupa ne bih doao do re-zultata do kojih sam doao i koje sam spreman argumentirano branitiuvjeren u njihovu ispravnost. Vjerujem da bavljenje suvremenom povi-jeu mora apsolutno uvaiti oral historykao vaan alat na osnovu kojegse dolazi do najznaajnijih injenica pa se zbog toga treba tretirati kao



17/160

3.Stanjeistraenosti

17

prvorazredni izvor. Kombinacija historijske i antropoloke metodologije

je trenutno najbolji put bavljenja suvremenom prolou i daje izuzetnerezultate.

S druge strane, arhivska graa koja bi mi pomogla u istraivanju bilaje veoma oskudna. Zapravo, bez fonda Mikuli Branka koji se nalazi uArhivu Federacije BiH nisam siguran da bih bilo ta vrijedno naao usvim arhivima koje sam posjetio i u kojima sam radio. Na moju velikualost Arhiv Unsko sanskog kantona mi nije bio ni od kakve koristiiako sam velike nade polagao u njegove fondove. Da li zbog loe organi-

zacije dotinog arhiva ili do objektivnih problema sa kojima se susree,u njemu nisam nita naao. U dravnom arhivu (Arhiv BiH) sam radiona fondovima Izvrnog vijea SR BiH u kojima, takoer, nisam naaoznaajnije podatke koje bi konkretno iskoristio u izradi teme. Ipak, krozovaj fond sam dobio dobar uvid u dinamike procese koji su govorili onastojanju bosanskohercegovake vlasti da izgradi neovisnu i prepoznat-ljivu privrednu politiku koju je odlikovao pristup ujednaenog regional-nog razvoja. Jedan fond, CK SK BiH, je bio interesantan jer sadri petkutija novinskih lanaka iz jugoslavenske tampe o Agrokomerc-u iz

1987. i 1988. godine. Jo nesreeni materijal je veoma upotrebljiv. Inae,putem tampe sam doao do niza injenica koje sam znaajno iskoristio.Izdvojio bih feljton ivot i smrt Hamdije Pozderca (Dnevni avaz) kojije pisao autor pod pseudonimom, a kako sam obavijeten, bivi je visokidunosnik obavjetajnih slubi. To ga svrstava u red dobrih poznavateljadeavanja vezanih za Hamdiju Pozderca i Agrokomerc. Ipak, takvasvjedoenja se moraju dobro provjeriti i argumentirati iz drugih izvorajer sama za sebe nisu dovoljna.

Literatura koju sam koristio bila je veoma znaajna za zaokruivanjeistraivanja i dopunjavanje onoga to mi je nedostajalo. Posebno se toodnosi na dijelove o kojima je arhivska graa nedostupna, kao to susjednice Predsjednitva SR BiH. To sam nadoknadio najvie knjigamalanova tog Predsjednitva, Petra Dodika i Milana Uzelca. Slino je biloi sa vojnim fondovima gdje su mi knjige admirala Branka Mamule igenerala Martina pegelja veoma koristile. Naravno, jo je tu bilo dostahistoriografskih i memoarskih djela pomou kojih sam upotpunjavao



18/160

18

svoju argumentaciju ali ove izdvajam zbog njihovih autora koji su bili

dobri poznavaoci, a neki direktni uesnici, afere Agrokomerci razvoja ve-likokladukog kombinata.

Ova tema, zapravo, nije ni izbliza iscrpljena. Neka pitanja su tekdjelomino otvorena i zahtijevaju nastavak istraivanja. Po meni, izdva-jaju se problemi; veza afere Agrokomerc s Hamdijom Pozdercom i ulogai znaaj Hamdije Pozderca u jugoslavenskoj politici i raspad SFRJ. Po-vezanost ovih pitanja je oita ali bi bilo dobro da se dodatno i posebnoistrae te kao takvi prezentiraju znanstvenoj javnosti. Time bi bila upot-

punjena spoznaja razloga neuspjeha bive drave, a Bosna i Hercegovinabi dobila vrijedna saznanja o nainima na koje je slabljena i iz kojihrazloga. Moda bi bila blie i sintezi o kojoj sam govorio na poetku.

Period 1971. 1991. (stanje istraenosti)

U periodu bosanskohercegovakog uzdizanja, koje su mnogi protuma-ili i kao vladavina vrste ruke, nisu nastala znaajnija djela vezana za

prolost Bihake krajine, to je zbog kratke vremenske distance logino.Ipak, odreene monografije koje su izdavane i koje su imale promo-tivni karakter su donosile i lanke o socijalistikoj prolosti, malo viesadanjosti. To se, u prvom redu odnosi na monografije o Bihau (prvaje objavljena 1982. a druga 1984. godine koja je zapravo prijepis prve)i Cazinu (djelo Aleksandra Ace Ravlia o NK Krajini). Ogromni izda-vaki poduhvat predstavljalo je objavljivanje monografije Velika Kla-dua kroz stoljea, ve spomenutog autora A. Ravlia 1987. godine kojuje financirao Agrokomerc i koje je bilo apologetsko spram spomenutetvornice.

Nakon odreenog perioda, koji je obiljeen raspadom Jugoslavijei agresivnim ratovima koji su voeni od strane velikosrpskog reima(1991. 1999.) pojavile su se dvije znaajne knjige koje su tretirale di-rektno aferu Agrokomerckao i razvoj tvornice. To su Uspon i pad Agro-komerca (2003.) od Petra Dodika i Ono malo istine (2005.) MilanaUzelca, dvojice izuzetno znaajnih bosanskohercegovakih politiara



19/160

3.Stanjeistraenosti

19

koji su djelovali u itavom ovom, mome istraivanju zanimljivom, peri-

odu. Tokom rata (1992. 1995.) nastala je knjiga Abdiev put u izdaju(1993.) koju je napisao bihaki novinar i do Abdieve odluke da pravidravu korporaciju njegov dobar suradnik, Hasan Bievi. Posljednjedjelo, koje do zavretka moga pisanja jo nije bilo izalo iz tampe, jeAfera Agrokomerc i smrt Hamdije Pozderca autora akademika Muha-meda Filipovia. Ja sam ipak imao sreu da proitam taj rukopis i dakoristim odreena razmiljanja akademika koji je bio blizak suradnik iprijatelj Hamdije Pozderca.

Ovim je zatvoren krug istraivanja i prouavanja Bihake krajine uperiodu 1971. 1991. Kao to se moe vidjeti niti je postojao dovoljanbroj knjiga o ovoj regiji, niti je dovoljan broj tema bio predmetom in-teresiranja istraivaa. Tek, period od 1992. do 1995. godine i dogaajikoji su potresli ovaj kraj ratom, ali i formiranjem Autonomne pokrajineZapadna Bosna doprinio je produkciji i pojavi vie djela koja su se bavilaspomenutim fenomenom.



20/160

20

4. DEMOGRAFSKA KRETANJAU SVJETLU PRIVREDNIH TOKOVA

Ope znaajke

Industrijalizacija14 u Jugoslaviji poela je nakon Drugog svjetskog rata(1941.-1945.)15, dakle u epohi socijalistike drave u kojoj su ivjeli ju-noslavenski narodi do 1991. godine. Obzirom da je periodizacija ju-goslavenske povijesti, odnosno, definiranje kraja zajednike dravno pravne povijesti junoslavenskih naroda veoma sloen zadatak prihvatio

sam miljenje da puko priznanje samostalnosti drava od strane OUN-a(Organizacija Ujedinjenih naroda) ne mora nuno biti i poetak njiho-vog samostalnog ivota i funkcioniranja.

Mali broj regija i gradova je industrijaliziran u ranijem periodu ikada se o njima govori istiu se Maribor, Ljubljana, Zagreb i Beogradkao jedini koji su uspjeli dostii kakav takav nivo kojim su se svrstavaliu red evropskih industrijskih gradova. Donekle je ovo stanje razumljivouzmemo li historijske okolnosti u obzir i putove razvoja pojedinih ju-noslavenskih drava i naroda. Naslijee imperija koje su vladale ovimprostorima veoma jasno se oslikavalo i na privrednom razvoju pojedinihzemalja.

14O tome se zapravo radi kada govorimo o razvoju Bosne i Hercegovine, odnosno, Jugo-slavije (FNRJ/SFRJ) jer se razvoj mjerio rastom industrijske proizvodnje i rastom zapo-slenosti u industriji.15Drugi svjetski rat sam periodizirao prema jugoslavenskoj periodizaciji.



21/160

4.Demografskakretanjausvjetluprivrednihtokova

21

Bosna i Hercegovina je bila agrarna drava u kojoj seljatvo domini-

ra sve do 1945. godine, a i u narednih desetak godina ta situacija se nijeradikalnije promjenila iako je nova vlast uinila mnogo na tom planu.Prema veoma ambicioznom prvom Petogodinjem planu donesenom1947. godine Bosna i Hercegovina je dobila veoma velike zadatke uprocesu proizvodnje. Akcent je stavljen na elektrinu energiju, graevi-narstvo, umarstvo i, donekle, tekstilnu industriju. Najnerazvijeniji dioBosne i Hercegovine bila je, upravo, Cazinska krajina. Grad Biha kojiuz opine Cazin, Veliku Kladuu i Bosansku Krupu tvori Bihaku kraji-nu, koja kao cjelina postoji danas u geografskom i psiholokom smislu16(ne i administrativnom), neto je odskakao od spomenutih opina u ra-zvoju ali nije bio blizu razvijenijih u Bosni i Hercegovini, jo dalje odrazvijenijih u FNRJ.

Razlozi takvom stanju su bili razliiti. Bosna i Hercegovina je na-kon Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) bila razorena zemlja u koju nisustigla znaajnija sredstva za obnovu. Doda li se tome i viedecenijski pri-vredni nazadak koji je ovu zemlju doveo u poziciju siromatva i zaosta-losti situacija je neto jasnija. Takoer, financijski tokovi u novoj dravi

su zaobilazili Bosnu i Hercegovinu dok su ulaganja od strane te novedrave, Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije, bila gotovo bez znaa-ja tako da je, zapravo, privatna inicijativa nosila bosanskohercegovakuekonomiju. Obzirom na slabost spomenutog privatnog sektora jasno jezato je Bosna i Hercegovina zaostajala u razdoblju 1918. 1941. Dodali se i teka politika situacija kojoj su najvie doprinosili nerijeeni naci-onalni odnosi uslijed srpskih hegemonistikih tenji stanje i nije moglobiti bolje, naroito za Bosnu i Hercegovinu.

Vrlo je znaajan period poslije Drugog svjetskog rata kada je dolood poetka industrijalizacije na ovome podruju i kada su tradicional-ni drutveni odnosi bili podvrgnuti jakim promjenama. SocijalistikaJugoslavija je svojim nastojanjem da to prije izgradi radniku klasu u

16Bihaka krajina je u svijesti stanovnitva i danas prepoznata kao podruje ija je osnov-na karakteristika granica. Historijski kontekst i formiranje posebnog mentaliteta tijekompripadanja ovih prostora Osmanskom carstvu trajno su odredili identitet ove populacijekao i geografski okvir u kojem ivi i djeluje krajiko stanovnitvo.



22/160


22

dominantno seljakoj dravi seljatvo stavljala pod veliki pritisak. U Ca-

zinskoj krajini je to, ak, rezultiralo pobunom seljatva protiv drave idravne politike kada se radi o otkupnim cijenama njihovih proizvoda.17Treba ipak istai da i danas postoje razliita tumaenja onoga to sedogodilo 1950. godine na prostoru Cazinske krajine tako da neki odtadanjih sudionika i dananjih istraivaa nisu skloni tvrditi da su niskecijene otkupa pravi razlog pobune.18

Ipak, transformacija proizvodnih navika stanovnitva iz dominan-tno seljakog vida privreivanja u industrijski dogodila se i na ovome

dijelu Bosne i Hercegovine. Time je naruen agrarni karakter i poeli suse uvoditi industrijski oblici privreivanja tako da je dolo do vee po-jave poduzea i tvornica. Porast radnitva je bio znaajniji tek u Bihau.To je razumljivo jer se radilo o sreditu regije i njega je trebalo prvogpreoblikovati.

Grad Biha u razdoblju 1948. 1961. udvostruuje stanovnitvo.Od 8 344 stanovnika u 1948. godini do 15 763 u 1961. godini dolo serelativno brzo. Znai da je opina imala prirast stanovnitva u razdoblju1948. 1961. od 10 382 osobe od ega je grad Biha dobio 7 419 novihstanovnika ili 71, 46 %. Ovo je veoma dobar pokazatelj migracionih kre-tanja koji se manifestirao uslijed zvanine dravne politike o poveanjubroja radnitva, odnosno, smanjenju seljatva i to se naravno dogaalojednostavnim putom. Seljak bi poeo raditi u tvornici i na taj nain bipromijenio svoj socijalni poloaj.

17Krinik-Buki V. 1991: 10.18Prilikom istraivanja koja sam obavio u okviru projektaNation Building Processes in Sou-

theastern Europeprisustvovao sam manifestaciji Cazinska buna 1950. Neispriana pria.Ta je manifestacija pompezno najavljena radi promocije ve citirane knjige Vere Krinik Buki, a upriliena je i izloba navodno novootkrivene dokumentacije koja daje noveinjenice o Buni (Krinik Buki je o tome rekla da zapravo tu nema nikakvih novihdokumenata jer je sve do jednog ona koristila u obradi teme). U razgovoru sa nekolikostarijih osoba, tokom manifestacije, koji se dobro sjeaju tih prvih dana maja 1950. godinei iji su roaci uestvovali u Buni, kao i sa samim uesnicima, iskljuivi razlozi za pobunuobinih seljaka bile su otkupne cijene i nerodne godine, glad i neimatina. Ciljevi organi-zatora su, pak, neto drugo. (Sjeanje uesnika Bune Haima Beganovia, dato autoru uCazinu, 7. 5. 2007. u arhivi autora.)



23/160


23

Prema popisu iz 1971. godine u Bosni i Hercegovini je ivjelo 3 746

111 stanovnika.19Prema nacionalnoj pripadnosti najbrojniji su bili Mu-slimani (Bonjaci) koji su na ovom popisu mogli prvi put da se izjasnepo nacionalnom imenu Musliman. Ipak, brojniji su bili od Srba za tekpriblino sto tisua stanovnika a od Hrvata za polovinu. Jugoslavena jebilo oko 45 000.20

Na podruju Bihake krajine taj broj je iznosio 190 588 stanovni-ka.21Najbrojniji su bili Muslimani (odnosno Bonjaci) sa 145 157 sta-novnika, potom Srbi sa 34 367 stanovnika te Hrvati sa 8 027 stanovni-

ka.22

Inae je povrina ove etiri opine iznosila 2156 (km2

) to je netomanje od 4% teritorije Bosne i Hercegovine, a u ukupnom stanovnitvusu uestvovale sa tek neto vie od 5%. Kada je u pitanju porast stanov-nitva ovi odnosi izmeu Bosne i Hercegovine i Bihake krajine su seu ovome dvadesetogodinjem periodu (1971. 1991.) neznatno promi-jenili u korist regije, promatrajui postotke, zahvaljujui visokoj stopiprirodnog prirataja u opinama Cazin i Velika Kladua.23

Prema popisu iz 1981. godine u SFRJ je ivjelo 271 004 stanovnikaroenih u ove 4 opine, a 194 971 stanovnik je i dalje imao prebivaliteu opini roenja.24U drugim mjestima u Bosni i Hercegovini ivjeloje oko 25 000 Krajinika, a toliko ih je otprilike bilo i u Srbiji, dok je u

19Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po naseljima).Zagreb: Dravni za-vod za statistiku Republike Hrvatske, 1995: 9.20Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po naseljima), 1995: 9.21Stalno stanovnitvo prema narodnosti po opinama, popisi 1971, 1981, 1991. Stanov-

nitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po naseljima).Zagreb: Dravni zavod za sta-tistiku Republike Hrvatske, 1995: 16-23.22Stalno stanovnitvo prema narodnosti po opinama, popisi 1971, 1981, 1991. Stanov-nitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po naseljima), 1995: 16-23.23Prirodno kretanje stanovnitva, Statistiki godinjak Republike Bosne i Hercegovine 1992.Sarajevo: Dravni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, 1994, 311-320.24Stanovnitvo roeno u Bosni i Hercegovini prema opini roenja i podruju u kojemstalno stanuje, popis 1981. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po naselji-ma). Zagreb: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1995, 12.



24/160


24

Hrvatskoj taj broj iznosio oko 15 000.25Kada se, pak, govori o Srbiji i

brojnosti Krajinika u toj republici treba naglasiti da je veina stanov-nitva pripadala srpskoj naciji koji su odmah poslije Drugog svjetskograta odlazili prema Vojvodini i dobivali naputena imanja Nijemaca iliMaara. Otuda i relativno veliki broj osoba sa podruja ove 4 opine uSrbiji. Zapravo, ogromna veina ovih migranta je dolazila sa podrujaopina Biha i Bosanska Krupa, preko 20 000.26

Da bih koliko toliko ilustrirao demografske tokove na podrujuBihake krajine dau prikaz tih kretanja na podruju grada Bihaa iz-

meu 1948. i 1961. godine kao model koji su manje vie slijedile ostale3 opine i to upravo u periodu poslije 1971. godine. Razlozi su sasvimjednostavni i logini. Kao najnerazvijeniji dio Bosne i Hercegovine re-gija je kasnila u razvoju za svojim centrom, Biem, i naini na koje jeproces industrijalizacije djelovao na Biha i njegovo stanovnitvo gotovoje identian i za opine Cazin, Bosanska Krupa i Velika Kladua u ka-snijem razdoblju, odnosno slii razvoju veine bosanskohercegovakihopina u ovome periodu.

Biha i Bihaka krajina

Dananja opina Biha je brojala 47 sela/naselja sa gradom Bihaem injegovim mjesnim zajednicama na irem podruju grada kao 48 jedini-com. Odreeni popisi donose podatke za 64 sela/naselja ali se razlikaodnosi na 16 etvrti koje su ve ezdesetih godina 20. stoljea integri-rane u gradsku cjelinu tako da ih kao takve treba i tretirati. Prema po-pisu iz 1948. godine podruje dananje opine Biha je imalo 35 502stanovnika dok je 1961. godine taj broj iznosio 45 884 stanovnika.27

25Stanovnitvo roeno u Bosni i Hercegovini prema opini roenja i podruju u kojemstalno stanuje, popis 1981: 12.26Stanovnitvo roeno u Bosni i Hercegovini prema opini roenja i podruju u kojemstalno stanuje, popis 1981: 12.27Stalno stanovnitvo Bosne i Hercegovine i stalno stanovnitvo Hrvatske rodom iz Bo-sne i Hercegovine po naseljima, Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (narodnosni sastav po



25/160


25

Postoji neto drugaija statistika kada su apsolutni brojevi u pitanju ali

obzirom da procentualno ne mijenjaju stanje nisam se upustio u pro-vjere tonosti. Sa 18 i vie godina na opini Biha 1961. godine bile su25 504 osobe a od toga 11 813 mukih.28Ovaj podatak je relevantanza ocjenu brojnosti aktivnog stanovnitva ali samo za ovaj period jerve sredinom ezdesetih godina 20. stoljea ensko aktivno stanovni-tvo poinje snanije da uestvuje u radu privrednih subjekata kao i uukupnom broju zaposlenih. To se naroito odnosi na tekstilnu tvornicuKombiteks koji e zapoljavati gotovo itave porodice. Prema govorujednog stanovnika, sa kojim sam obavio razgovor, 1967. godine je u tojtvornici zajedno sa njegovom majkom poelo raditi jo 5 njenih sestaraiz sela Spahii ime su trajno promijenile mjesto boravka.29Doselile suse preteno na podruje Bakaia, bihake mjesne zajednice. Ovakvihsluajeva je bilo puno i oni najzornije oslikavaju tokove industrijalizacijei promjene u socijalnoj strukturi, ne samo na bihakom podruju, negoi u itavoj Bosni i Hercegovini.

Nacionalna struktura sela i naselja za ovo razdoblje nije poznata.Detaljan prikaz uraen za bihaku opinu datira iz 1981. godine na

osnovu koje je mogue napraviti odreenu rekonstrukciju. Naime, selasu dominantno jednonacionalna dok je sa mjestima koja su prerastala unaselja ta situacija neto drugaija. Naselja su, takoer, veinom naselje-na jednim narodom ali sa odreenim brojem pripadnika drugih naro-da. Razlog tome je to su u takvim naseljima postojale javne i dravneslube koje su obnaali kvalificirani kadrovi kojih nije bilo na lokalnomnivou i koji su dolazili ak i iz drugih republika. Time je mijenjana na-cionalna struktura ali ne tako da bi ta promjena bila znaajnija.

Nacionalna struktura Bosne i Hercegovine se promatra kroz odnosetri najvea naroda: Bonjaka, Srba i Hrvata to je i ovdje uinjeno zapodruje dananje opine Biha i njene demografske tokove u periodu

naseljima). Zagreb: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1995: 44-45.28Ukupno i muko stanovnitvo do punoletstva prema pojedinim godinama starosti, Po-

pis stanovnitva 1961. (vitalna, etnika i migraciona obeleja), knjiga IV, rezulati za optine.Beograd: Savezni zavod za statistiku SFRJ, 1967: 31.29Sjeanje Envera Ramia, dato autoru u Sarajevu, 12.9.2006, u arhivi autora.



26/160


26

1948. 1961. Takoer je interesantan status stanovnitva koje se dose-

ljava to je prikazano posebno da bi se bolje razumjela migracija koja seodvijala. Ako se panja posveti procesu prelaska stanovnitva iz seljatvau radnitvo, odnosno, prelasku stanovnitva odreene narodnosne sku-pine u industriju, graevinarstvo ili ostanku pri poljoprivrednoj djelat-nosti dolazi se do interesantnih pokazatelja. Ovaj osvrt e biti samo napoljoprivrednoj, industrijskoj i graevinskoj djelatnosti kao dominan-tnim djelatnostima i onima koje najbolje oslikavaju procese kroz koje suprolazili seljaci odreenog naroda na ovome podruju.

Prema popisu stanovnitva za 1961. godinu vidljivo je da je bo-njako stanovnitvo ostalo dominantno poljoprivredno sa 3048 aktivnihpoljoprivrednih djelatnika. U industriji je bilo 119 radnika a u graevi-narstvu 815.30Kada se govori o srpskim selima tu je situacija drugaija ipoljoprivredno aktivno stanovnitvo je iznosilo 1604 osobe, u industrijije bilo 153 a u graevinarstvu 142 radnika.31Najinteresantniji su poka-zatelji za hrvatsko stanovnitvo. U poljoprivredi je bilo 365, u industrijisamo 3 a u graevinarstvu 77 osoba.32Sasvim je jasno da su Hrvati kojisu odlazili u industriju mijenjali i mjesto boravka, a ako se uzme u obzir

da su mnogi odlazili van ovoga podruja pa ak i van SR Bosne i Her-cegovine situacija je neto jasnija. Da je ova konstatacija tona govorei statistiki pokazatelji za bihake gradske etvrti veinski nastanjenehrvatskim ivljem (Kralje, Vedro Polje) u kojima je bilo relativno punoindustrijskih radnika.33to se, pak, tie graevinarstva potrebno je izreiodreeno pojanjenje. Naime, lako se postajalo graevinski radnik i nijebila potrebna neka znaajnija kvalifikacija da bi osoba bila graevinar.Takoer, ti graevinski radnici su zapravo bili seljaci koji su pored svojeosnovne djelatnosti bili i uesnici u izgradnji drave i kao takvi stati-stiki voeni kao djelatnici u graevinarstvu. Iznosim ovu konstataciju

30Stanovnitvo prema aktivnosti i delatnosti, po naseljima, Popis stanovnitva 1961. (ak-tivnost i delatnost), knjiga XIV, rezultati za naselja. Beograd: Savezni zavod za statistikuSFRJ, 1965: 259.31Popis stanovnitva 1961. (aktivnost i delatnost), knjiga XIV, rezultati za naselja, 1965: 259.32Popis stanovnitva 1961. (aktivnost i delatnost), knjiga XIV, rezultati za naselja, 1965: 259.33Popis stanovnitva 1961. (aktivnost i delatnost), knjiga XIV, rezultati za naselja, 1965: 259.



27/160


28/160

28

5. DRAVNI I REPUBLIKI KONTEKST

Stanje u SFRJ

Nekoliko je, za budunost SFRJ, kljunih drutveno politikih procesakoji su se odvijali krajem ezdesetih i poetkom sedamdesetih godina20. stoljea. Najznaajnije je bilo donoenje ustavnih reformi i ire li-beraliziranje drutva ime je snano protresena politika scena to semanifestiralo u veini republika SFRJ. U SR Hrvatskoj je 1971. godineslomljen maspokkojem su predvodili partijski prvaci Savka Dapevi-Kuar i Miko Tripalo. Godinu poslije s politike scene maknuti su isrpski liberali, takoer elnici Saveza komunista Srbije (SKS), MarkoNikezi i Latinka Perovi. Time je, po nekim autorima, zaustavljen pro-ces demokratizacije u SFRJ.36

Nekako u isto vrijeme zapoinje porast zaduenja Jugoslavije. Svese poklapa s poetkom mandata Demala Bijedia na elu Saveznogizvrnog vijea (SIV) 1971. godine.37Na ovu poziciju Bijedi je doao smjesta prvog ovjeka Bosne i Hercegovine, odnosno, predsjednika repu-blike Skuptine. Njegov prvi mandat nije bio obiljeen prekomjernim

zaduivanjima, to e postati sluaj u drugoj polovini sedamdesetih, vese nastojalo manjim financijskim injekcijama osigurati funkcioniranjeprivrede. Zapravo se nastojalo popraviti to je moglo biti popravljenouslijed potekoa u koje je jugoslavenska privreda dola zbog nekon-

36Bilandi D. Povijest izbliza (Memoarski zapisi 1945-2005.),Prometej, Zagreb, 2006:121.37Latifi I.Jugoslavija 1945 1990. Drutvo za istinu o NOB-u, Beograd, 2001: 32.



29/160

5.Dravniirepublikikontekst

29

kretno provedene privredne reforme pokrenute 1966. godine. Reforma

iz 1966. godine negativno je ocijenjena od strane odreenih ekonomistai ekonomskih historiara zbog njene, kako su govorili, loe strategije pasamim time i provedbe ime je jugoslavenska privreda zapala u stagna-ciju.38Ipak, obzirom da se dogaalo prestrukturiranje drave i drutva utemeljnim pitanjima potekoe su u tim procesima bile neizbjene.39Dastanje doista nije ilo ka napretku privrede govorio je i podatak o 47%veeg broja osoba koje trae zaposlenje u 1968. nego u 1964. godini.40Dodatni problem je predstavljalo poveanje socijalnih razlika izmeurazvijenih i manje razvijenih krajeva zemlje, a posebno je izraeno na-kon 1966. godine.41Kretanja koja su zabiljeena (stagnacija privrede,potekoe u zapoljavanju i relativno niski osobni dohoci) doprinijelasu velikom odlasku radnika u inostranstvo. Negativni trend od 1965.do 1979. godine je, zapravo, bio sasvim oit ali je konzumerizam, koji jeu Jugoslaviji bio u zamahu iskrivljivao realnost i stvarao privid dobrogstanja.42I zvanina politika je u svome konceptu razvoja i rjeavanja pri-vrednih problema imala u vidu odlazak radno sposobnog stanovnitvaka zemljama Zapadne Europe. Ova e drutvena skupina u vie dijelova

Jugoslavije, a osobito na prostoru Bihake krajine, imati velikog udjelau drutveno politikim kretanjima zbog njihove brojnosti ali i finan-cijskog potencijala. Boljitku je doprinijela preorijentacija, vezana i zaustavne promjene, koja je teite u odluivanju, programiranju i voenjeprivrede stavila na republike.43 Dogodila se decentralizacija koja je uprvoj polovini sedamdesetih poluila odreene rezultate. No, Zakon oudruenom radu (ZUR), proglaen 1976. godine, kao jedan od kljunih

38Bilandi, D. Historija SFRJ (glavni procesi 1918-1985),kolska knjiga, Zagreb, 1985:316.39 Jovi, D.Jugoslavija drava koja je odumrla (Uspon, kriza i pad etvrte Jugoslavije) ,Samizdat B92, Beograd, 2003: 150.40Bilandi, D. 1985, 318.41Jovi, D. 2003, 215. 216.42Jovi, D. 2003: 222.43Istorija Saveza komunista BiH, CK SK BiH, Sarajevo 1990: 228.



30/160


30

trenutaka prestrukturiranja drutva okrenuo je ekonomske tokove u ne-

gativnom smjeru.44

Svjetska privredna i ekonomska kretanja, u prvom redu naftna krizaiz 1973. godine, Bijedievu su stabilizaciju ograniavale pa je zaduiva-nje bilo neizbjeno. Najvie se SFRJ zaduivala u periodu 1976-1985.Do kraja 1987. godine zaduenje je doseglo 22 milijarde dolara to jepredstavljalo ogromno optereenje za zemlju koja se ionako nalazi u ve-likoj ekonomskoj krizi.45Kreditna sredstva koja su dolazila u Jugoslavijuu periodu 1971-1987 su najvie iskoritavana za uvoz nafte koji je bio

6,2 puta vei nego u periodu 1945-1970.46

Visoki jugoslavenski politi-ar i kasnije prvi predsjednik nezavisne Makedonije, Kiro Gligorov, jevrlo plastino pojasnio kako je dolo do enormnog i brzog zaduenja.Dug Jugoslavije od 1,5 milijardi dolara u 1972. godini skoio je na 18milijardi dolara u 1980. godini tako to je ministar financija Srbije PetarKosti uzeo zajam bez suglasnosti Federacije od 1 milijarde za eljezaruSmederevo. Kada su ostale republike to saznale poele su da rade isto.47

Poetkom sedamdesetih godina poljoprivreda se podcrtava kao bitanfaktor budueg razvoja. Kao i u veini socijalistikih zemalja poljopri-vredna proizvodnja je zaostajala i u Jugoslaviji. Putem velikih kombinatateilo se prodoru do privatnog zemljita.48Partija je vidjela viestrukukorist od kooperacije sa seljacima koja se ogledala kako u ekonomskomtako i u ideolokom aspektu te suradnje. Stav o potrebi integracije se-oskog stanovnitva i u partijske strukture putem poljoprivredne dje-latnosti iznio je Mikuli prilikom posjete Bihakoj krajini.49Strukturevlasti su konstatirale da bi stimuliranje rada vlastitim sredstvima bilopozitivno ime bi se smanjio odlazak na rad u inostranstvo i poboljali

bi se uvjeti u poljoprivredi. To je glasno izreeno 15.2.1973. godine u44Jovi, D. 2003, 214.45Latifi, I. 2001: 33.46Latifi, I. 2001: 33-34.47Bilandi D. 2006: 209.48Koroi M.Jugoslavenska kriza, Naprijed, Zagreb, 1989: 167.49AFBH, MB, (1974-1975), 250/74



31/160


31

Beogradu na sjednici Socijalistikog saveza radnog naroda Jugoslavije

(SSRNJ) i postavljeno kao jedan od primarnih politikih ciljeva.50Vrloje interesantno pratiti ove procese na primjeru Bihake krajine koji sesa kristalnom jasnoom pokazuju u vremenu od poetka sedamdesetihpa do poetka raspada socijalistike Jugoslavije sredinom osamdesetihgodina 20. stoljea.

Nakon potekoa reforme iz sredine ezdesetih, ali i laganog po-boljanja stanja proizalog iz osamostaljivanja republikih privreda po-etkom sedamdesetih godina, to je bio jedan od ciljeva reforme, jugo-

slavenska privreda je poela da tone ve 1979. godine.51

Ve su u ovomperiodu odreeni ekonomisti upozoravali na moguu katastrofu jugo-slavenske ekonomije i isticali potrebu preispitivanja pozicije ime bi sepronala druga i bolja rjeenja.52Relativno brzo je formirana tzv. Kra-igherova komisija koja je 1983. godine ponudila Skuptini JugoslavijeDugoroni program ekonomske stabilizacije (DPES) na usvajanje to jei uinjeno.53Program stabilizacije je podrazumijevao suavanje investi-cionih aktivnosti u itavoj dravi ime je, zapravo, indirektno pokazanadubina krize.54Nepostojanje obrtnih sredstava dokaz su siromatva, a

jugoslavenskoj privredi je upravo to nedostajalo. Rezultat Kraigherovekomisije55zapravo nije bio osobit jer je privreda i dalje ostala na istimonim pozicijama koje je imala u itavom razdoblju socijalistike Jugo-slavije. Promjene koje su se trebale desiti podrazumjevale su sutinskerezove to ova komisija nije predvidjela i ponudila kao rjeenje. Ne-demokratsko drutvo i netrina ekonomija u radu ove komisije nisutretirani kao koniari privrede to je, zapravo, temeljni nedostatak kojise morao ukloniti.

50Osloboenje, 16. 4. 1973. (Drugo proljee privredne reforme)51Koroi M. 1989, 55.52Horvat B.Ekonomika brzog razvoja 1, Foum Bosnae, Sarajevo 2001: 124.53Koroi M. 1989: 69.54Izbor iz dokumenata SK BiH, CK SK BiH NIRO Osloboenje, 1983: 13.55Komisija je nosila ime po slovenskom revolucionaru i visokom jugoslavenskom politia-ru, Sergeju Kraigheru, koji je poetkom osamdesetih godina bio lan Predsjednitva SFRJ.



32/160


32

Kad se radi o investicijama u Bosni i Hercegovini pokazatelji za pe-

riod 1947 - 1979. govore da je u industriju uloeno 65%, saobraajnice13,3%, trgovinu i ugostiteljstvo 8% i poljoprivredu 5% sredstava.56Ova-kav poloaj poljoprivrede u investicijama svjedoi o pogrenom koncep-tu koji je postojao u SFR Jugoslaviji (i Bosni i Hercegovini). Problem zanjen razvoj predstavljalo je i stanje u individualnom sektoru. Posebno jeto miljenje prevladavalo u Bosni i Hercegovini poetkom sedamdesetihkada su naglaavane mogunosti poljoprivrede za ukupni drutveni na-predak.57. Gotovo iskljuivo se radilo o sitnom zemljoposjedu koji nijemogao postati stratekim za dalji razvoj. Trebala su se traiti rjeenja zaprevladavanje tog problema ukoliko se eljelo razvijati poljoprivrednekapacitete. Takoer, ponovni oslonac na individualna gazdinstva nijemogao dati eljene rezultate jer je od 1953. do 1979. godine udio indi-vidualnog sektora smanjen sa 35% na 15%.58Ovaj podatak se odnosi naukupnu privredu, a stanje u poljoprivredi je bilo bolje za, tek, nekolikopostotaka.

U provoenje Programa stabilizacije krenula je Milka Planinc,predsjednica SIV- a koja je bila poznata kao elina ladyJugoslavije. Na

elu Savezne vlade je bila od 1982. do 1986. godine.59Milka Planincje bila revolucionar i pripadnik partizanskog pokreta u Jugoslaviji od1943. godine. Nakon Drugog svjetskog rata je obavljala niz politikihfunkcija u SR Hrvatskoj.60U Beograd odlazi s mjesta prve ene SKH-a.Njeni reformski napori su prekinuti 1985. godine kada je u SKJ pobije-dila struja koja je optuivala da se trinom orijentacijom u nepovoljan

56Drutveno ekonomski razvoj optina SFRJ I, Ekonomika, Beograd, 1982: 103 156.57Osloboenje, 6. 2. 1973. (Potsticaj razvoju poljoprivrede)58Drutveno ekonomski razvoj optina SFRJ I, 1982: 103 156.59Nedjeljna Dalmacija, 14. 12. 2001. (Nije Tito laka srca skidao ljude, pa Miku Tripala

volio je kao sina)60Milka Planinc nije bila voljna preuzeti vodeu ulogu u SIV-u ali je, kako je sama potvr-dila, popustila pred nagovorima Cvijetina Mijatovia, Borisa Kraighera i Petra Stamboliakoji su stigli u Zagreb i obavili razgovor sa njom. Obzirom da je sebe smatrala kadrom zakrizne situacije bila je dobar izbor jer je u SFRJ kriza 1982. godine bila izuzetno velika.Istakla je da u istom intervjuu u Nedjeljnoj Dalmaciji (14.12.2001.), ako nita drugo nijepostignuto u njenom mandatu, jeste utvren stvarni dug zemlje.



33/160


33

poloaj dovode nerazvijene republike.61 Nasljednik Milke Planinc na

mjestu predsjednika SIV-a postao je, bosanskohercegovaki politiar,Branko Mikuli. I on je, kako kae admiral Branko Mamula, u nastoja-nju da provede reforme u cilju poboljanja ekonomske situacije u zemlji,izgubio od beogradske arije.62Personifikacija ove arije u ovomeperiodu bio je Slobodan Miloevi i raznorodna grupa istomiljenikakoja se okupila oko njega (od novinara pa do generala). Mikuliu sunajvie zamjerili liberalizaciju cijena koja je ekonomiju Srbije stavljalau nezgodan poloaj pred ekonomijama razvijenijih dijelova SFRJ. Ku-riozitet vezan za Mikulia je i to da je on jedini predsjednik SIV-a kojije podnio ostavku. Kada se, pak, kontekstualizira ta njegova ostavka ipostavi u okvire odnosa prema Bosni i Hercegovini u ovom periodu taostavka nije nimalo udna.

U ovakvim kretanjima Jugoslavenska narodna armija ( JNA), napo-se od 1978. godine, ulazi u sve pore drutvenog ivota.63Utjecaj JNA naprivredu je bio izrazito velik zbog veoma velike suradnje sa republikimprivredama. Veoma esto su oni i diktirali i usmjeravali privredni razvojto ih je stavljalo u poziciju supremacije i u mirnodopskom periodu. To

je mogao biti dvosjekli ma podrujima na kojima se privreda razvijalau ovakvim okolnostima. Bihaka krajina bila je upravo takvo podruje.

Novi kurs bosanskohercegovake politike

Bosna i Hercegovina je poetkom sedamdesetih godina bila na raskr-snici. Razliiti politiki vjetrovi ponovo su dovodili njen status u pitanje.Naroito je to postalo znaajno neposredno pred priznanje Muslimanakao nacije i njihovog unoenja, po prvi put, kao posebne nacionalnegrupe u popis stanovnitva 1971. godine.64Upravo u ovom periodu uBosni i Hercegovini na politikom planu se zauzima kurs jaanja drav-

61Mamula B. Sluaj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000: 75.62Mamula, B. 2000: 76.63Bilandi D. 2006, 175.64Ibrahimagi, O. Srpsko osporavanje Bosne i Bonjaka, Magistrat, Sarajevo, 2001: 65.



34/160


34

nosti Republike unutar Federacije koji je podravala i provodila vodea

garnitura bosanskohercegovakih politiara. O tome da je zauzet kurssamostalnog djelovanja Bosne i Hercegovine govori i niz feljtona koji suizlazili u sarajevskom dnevnom listu Osloboenje i mogu se razumjetikao poruke javnosti republikog rukovodstva.65Na sve naine ovaj kursje prikazivan ispravnim a najee se to inilo putem ekonomske anali-tike. Mnogi analitiari su tada, uistinu, i pokazali da je Bosna i Herce-govina kao republika bila pogoena dotadanjim privrednim sustavoma da se uslijed toga u periodu 1966 1970. iz nje odlijevalo 20 milijardidinara godinje vie nego to je putem Fonda za nerazvijene dolazilo.66Ovakve izraune su, zapravo, imale sve republike to govori da nije samoBosna i Hercegovina bila na gubitku. Mustafa Festi, ekonomski ana-litiar u Osloboenju, je takoer isticao da su se nerazvijena podrujapoveavala i da je razvijena ostala samo linija Ljubljana Zagreb Beo-grad - Ni sa jo ponekim razvijenim krajevima. U Bosni i Hercegoviniodreeni periferni centri (Foa, Zvornik, Biha, Bijeljina) su izgubilipoziciju centra i poeli nazadovati iako su bili gravitacioni dugo vreme-na i za podruja van matine republike.67

Vrlo znaajnu poziciju u razvojnoj politici Bosne i Hercegovineimala su nedovoljno razvijena podruja Republike. Projekcija njihovograzvoja se temeljila na tome koliko sredstava Bosna i Hercegovina moedobiti iz Fonda Federacije. Drutveni plan SFRJ za 1971. 1975. je na-pravio reviziju ovoga propisa i sredstva koja su se dobivala vie nisu bilabespovratna nego su postajala kredit. Shodno tome Izvrno vijee SRBiH je ulagalo izvanredne napore da dobije to bolju startnu poziciju

65Samo tokom 1971. i 1972. godine izali su feljtoni koje su potpisivali Atif Purivatra,Ilijas Bonjovi, Salim eri, Stojan Tomi, Mustafa Festi i dr. Pored nacionalnog pitanja(Purivatra, eri) tretirana je dravnost Bosne i Hercegovine (Tomi) i socijalno eko-nomski aspekti (Bonjovi, Festi). Pored ovih znanstvenika nerijetko su i politiari pisalia izdvaja se Hamdija Pozderac sa svojim lancima o ustavnim promjenama i funkcioni-ranju drave.66Osloboenje, 19. 5. 1971. (Mr. Mustafa Festi, Sporo otklanjanje osnovnih uzroka sta-gnacije nerazvijenih podruja)67Osloboenje, 19. 5. 1971. (Isto)



35/160


35

jer je imalo i velike planove.68S tim u vezi, ali i sa osvrtom na ugroava-

nje neovisnog djelovanja, tadanji predsjednik Izvrnog Vijea SR BiHDragutin Kosovac je izrazio neslaganje sa amandmanima o ekonom-skim funkcijama Federacije. Na sjednici Izvrnog vijea BiH u Sarajevu,6.1.1971. godine rekao je da se: Bosna i Hercegovina ne slae jer je topolitika jasno izraenih i razdvojenih 6 trita s jedne strane, a s drugestrane u Federaciji se odluuje bez suglasnosti republika i pokrajina iodluuje se majorizacijom.69Ovaj stav tadanjeg bosanskohercegova-kog premijera jedan je od pokazatelja novog kursa kojeg su odlikovalivrstina nastupa i nepopustljivost u branjenju pozicije Bosne i Hercego-vine unutar SFRJ.

Na slijedeim sjednicama IV BiH udareni su temelji novoj razvoj-noj politici. Na 128. sjednici 14.1.1971. godine prva toka dnevnog redaje bila bazirana na materijalu koji je nosio naziv Prijedlog republikogfonda za kreditiranje breg privrednog razvoja nedovoljno razvijenihpodruja.70O njemu se tada nije detaljno raspravljalo obzirom da seekalo rjeenje koje e definirati nadlenosti republika i Federacije poovom pitanju. Tokom 1971. godine i to je usuglaeno. Takoer je, kako

je istakao i potpredsjednik IV SR BiH Sreten Lopandi, ovo bila prelo-mna godina zbog toga to se trebalo definirati organizacija Republike sastanovita ukupne financijske pozicije (porezi, fondovi itd).71Ipak, ovajPrijedlog (zapravo studija) je bio jedan od vanijih dokumenata za bh.razvojnu politiku. Da e se nova orijentacija, ravnomjerni razvoj Repu-blike, dosljedno sprovoditi potvrdio je i tadanji predsjednik SkuptineSR BiH Hamdija Pozderac gostujui na Radio-Ljubljani, zajedno saostalih 5 republikih predsjednika, nakon doeka Nove 1972. godine.72Sutina nove orijentacije ili novog kursa se, prema historiarima koji supriredili Istoriju SK BiH, manifestirala kroz proces industrijalizacije i

68Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje ABH), Fond Izvrno vijee BiH (dalje IV BiH)(1971), 126. i 127. sjednica, 1/7169ABH, IV BiH (1971), 1/7170ABH, IV BiH (1971), 2/7171ABH, IV BiH (1971), 4/7172Osloboenje, 3.1.1972. (Proces industrijalizacije u BiH bie jo bri i svestraniji)



36/160


36

deagrarizacije uz sve oitije jaanje sekundarnog i tercijarnog sektora.73

Poljoprivreda je predstavljala jedan od oslonaca novog kursa pa je ne-jasno to se misli pod pojmom deagrarizacija. Vjerujem da su historiariproces koji se odigrao podveli pod politiki kurs, iako su projekcije poli-tikog vrha zapravo bile drugaije. Bosna i Hercegovina je zbog novogkursa prestajala biti republika samo sa sirovinskim resursima i uklju-ivala se u sloenije privredne i ekonomske odnose u Jugoslaviji. To jenajznaajniji doprinos politike koja je voena.

Ve spomenuti Fond za nerazvijene, koji je u Bosni i Hercegovini

predstavljao najznaajniju polugu razvojne politike, nakon sutinskihpromjena u njegovom radu i prelaska politike i financijske moi narepublike, poeo je da svoju funkciju obavlja putem tzv. nosilaca razvoja.Nosioci razvoja bio je jedinstven imenitelj za bosanskohercegovakevelike tvornice koje su imale mogunosti za premjetanje svojih kapa-citeta van matine opine u kojoj su djelovali. Novi kurs se osloniona snagu ovih tvornica (Energoinvest, RMK Zenica, ipad, Uni-oninvest, Krivaja i drugi) i putem njih provodio politiku dislokacijeproizvodnih kapaciteta na nedovoljno razvijena podruja ime su nera-

zvijena podruja i opine dobivali potrebna radna mjesta. Rezultati ovepolitike su veoma vidljiva i u Bihakoj krajini. To je glavna i najznaaj-nija odrednica napora bh. politike tokom sedamdesetih godina koja jei rad Fonda uvezala u jedinstveno financijsko djelovanje. U provoenjenovog kursa prvi je krenuo Upravni odbor Privredne komore Sarajevokoji je na sjednici poetkom marta 1971. godine razmatrao mogunostivreg povezivanja krupnih integriranih organizacija sa ovoga podrujasa privrednim organizacijama nerazvijenih podruja.74Time je repu-bliki centar ispunjavao svoje obaveze prema periferiji koja mu gravitira(itava republika) i postavljao se kao primjer regionalnim centrima (Tu-zla, Banja Luka, Mostar i dr).

Jedna od stvari koja je ponuena u Prijedlogu bila je mogunostangairanja sredstava radnika u inostranstvu u krajevima odakle su po-

73Istorija SK Bosne i Hercegovine, 1990: 213.74Osloboenje, 11. 3. 1971. (Prilog: Tribina privrede, 11.3.1971.)



37/160


37

rijeklom. Takoer je i ovo bilo jako izraeno u Bihakoj krajini obzirom

na njen karakter migracionog podruja i velikog broja radnih ljudi kojisu radili preteno u Austriji i SR Njemakoj. U poetku je provedbaovih inicijativa politikog vrha nailazila na probleme ideoloke prirode.Naime, ve na poetku 1971. godine uvidjelo se da predstavnici indu-strijskih poduzea na ulaze u poslove sa samostalnim zanatlijama da ihse ne bi optuilo za suradnju i pomo privatnicima.75

U materijalu Regionalni razvoj i sprovoenje politike prema nedovolj-no razvijenim podrujima koji je pripremio Republiki zavod za pla-

niranje i ekonomska istraivanja napravljen 1971. godine za potrebeRepublikog izvrnog vijea, istaknuto je da su istraivanja provedenau periodu 1966-1970. pokazala da je u Bosni i Hercegovini najsvrhovi-tija rejonizacija na 4 regije. To su Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka.Livno se pojavljuje kao subregija ali to, po njima, treba zanemariti jernema veliki znaaj za ono to se namjerava uiniti. Bihaka krajina bitako ula pod jurisdikciju Banja Luke odnosno bila bi dio vee regije,Bosanske krajine, kao to bi se desilo i sa ostalim podrujima koja su dotada bila uokvirena u 6 srezova (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Mostar,

Biha i Zenica).76Ova regionalizacija, zapravo, nije nikada administra-tivno provedena, ali je za gospodarstvo bila relevantna.77

Kada se govori o nerazvijenim podrujima u Bosni i Hercegovinibilo je nekoliko takvih geografskih kompleksa meu koje se ubrajala iBihaka krajina.78Utvreni su i faktori nerazvijenosti. Dr. Bonjovi, du-gogodinji direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, je izdvojio 3 fak-tora: Veina nerazvijenih se nalazi na nadmorskoj visini do 500mnv, bilisu prenaseljeni i saobraajno izolirani.79Neto drugaiju regionalizaciju,

u nastavku problematiziranja nerazvijenosti, dao je, opet, dr. Bonjovi inazvao ju je razvojno-funkcionalnom. Glavni cilj ovoga produbljivanja

75ABH, IV BiH (1971), 2/7176ABH, IV BiH (1971), 7/7177Sjeanje Omera uga, Biha, dato autoru u Bihau 20.12.2006., u arhivi autora78Osloboenje, 12. 1. 1971. (Dr. Ilijas Bonjovi, Geografska karta nerazvijenih)79Osloboenje, 10. 7. 1971. (Dr. Ilijas Bonjovi, anse za napredak)



38/160


38

rasprave o nerazvijenim podrujima Republike bio je dati prijedloge za

sustavno rjeavanje toga problema. Svojim osvrtom je formulirao kojisu to centri kojima gravitiraju odreena nerazvijena podruja na kojaoni trebaju vriti pozitivan utjecaj. Bihau kao centru su, po Bonjoviu,gravitirali Krupa, Cazin i Kladua a itavo podruje je definirao kao dje-limino nerazvijeno.80Zapravo je Biha pomogao da podruje ne budesmatrano nerazvijenim jer od spomenute 4 opine samo je on ubrajanu razvijene u Republici. Cazin i Velika Kladua su imali status izrazitonerazvijenih, a u Bosni i Hercegovini je takvih opina bilo 12.

Relativno brzo politika koju su provodile bh. vlasti dola je podudar. Iznenaujue ali ipak istinito taj udar je doao od strane domaihljudi. Avdo Humo i Osman Karabegovi, dugogodinji nosioci funkci-ja u Bosni i Hercegovini kao i u Federaciji optuili su politiki vrh zaetatizam. Vlast po njima nije sila na lokalni nivo nego je tek sa nivoaFederacije pala na nivo Republike kojom je vladalo nekoliko vrhun-skih politiara.81Vrlo unu aferu bh. vlasti, koje su predvodili BrankoMikuli i Hamdija Pozderac, su zavrile pobjedom nad ovim dvojcemkojem se od velikih politiara proisteklih iz Drugog svjetskog rata pri-

druio i Hajro Kapetanovi.82Od revolucionara podrku im je davaoi edo Kapor ali njegovi stavovi i akcije nisu doprinijele politikimturbulencijama tako da se u ovoj aferi ne spominje kao bitan faktor.Osman Karabegovi je problematizirao nastajanje raznih fondova kojisu po njemu: nicali kao gljive poslije kie a sve to je ekonomska snagaetatizma.83Stavovi ovih politiara nisu bili daleko od istine ali je velikopitanje to bi bilo sa Bosnom i Hercegovinom da se stvari tada nisu takopostavile. Provoenje zacrtane politike zahtijevalo je vrstu vladavinuzbog specifinog poloaja republike i niza problema sa kojima se suoa-vala. Zbog dotadanjeg poloaja Bosne i Hercegovine unutar Federaci-je osamostaljivanje koje se dogodilo poetkom sedamdesetih i koje je

80Osloboenje, 12. 1. 1971. (Isto)8144, 45, 46, 48. i 49. sjednica CK SK BiH, CK SK BiH NIRO Osloboenje, 1977:15-16.8244, 45, 46, 48. i 49. sjednica CK SK BiH, 1977: 15-16.8344, 45, 46, 48. i 49. sjednica CK SK BiH, 1977: 30.



39/160


39

sankcionirao Ustav iz 1974. godine moralo se pokazati uspjenim. Stoga

je izgledalo da nije postojala mogunost realizacije bilo ega bez vrsteruke, a posebno ne socijalnog prestrukturiranja bh. drutva to je bio je-dan od osnovnih ciljeva.84Zbog ovakve politike Bosna i Hercegovina jeod drugih ocjenjivana negativno i kao republika gdje vlada vrsta ruka.Vladimir Bakari, prvi ovjek SR Hrvatske i poslije Tita i Kardelja naj-znaajniji ideolog u Federaciji, je 1976. godine ocijenio da je za Bosnui Hercegovinu veliki zalogaj koji ne moe progutati to to je vlast takovrsta i to pametuju ostalima.85

Pravei analizu provedbe vlastite politike 1978. godine na 7. kon-gresu SK BiH bh. politiki vrh je novi kurs ocijenio pozitivno, a BrankoMikuli, tadanji predsjednik CK SK Bosne i Hercegovine, je s pono-som istakao da je Bosna i Hercegovina postala ravnopravna i samostal-na u voenju politike vlastitog razvoja.86Do toga se dolo zahvaljujuiustavnim amandmanima iz 1971. godine koji su omoguili samostalnupolitiku razvoja i bolje koritenje prirodnih resursa Republike.87Netoto se, ipak, nije postiglo, a bilo je dio programske orijentacije, je ravno-mjeran razvoj svih podruja Republike.88Mikuli meutim to ne istie

kao veliku negativnost te govori o tome da su politikom dislokacije iizgradnje proizvodnih kapaciteta u nerazvijenim podrujima postignutipoetni rezultati i steena pozitivna iskustva u razvoju nerazvijenih.89Reeno jednostavnim jezikom sada se spoznalo kako uspjenije djelova-ti u prevladavanju problema nerazvijenosti.

etiri godine kasnije (1982.), na Osmom kongresu SK Bosne i Her-cegovine, sline stavove je izrekao i Nikola Stojanovi, jedan od onihkoji su provodili novi kurs. Stojanovi je naslijedio Mikulia na pozi-

84Istorija SK BiH, 1990: 213.85Bilandi D. 2006: 166.86Sedmi kongres SK BiH, CK SK BiH NIRO Osloboenje,1978: 22.87Osloboenje, 19. 5. 1971. (Mr. Mustafa Festi, Sporo otklanjanje osnovnih uzroka sta-gnacije nerazvijenih podruja)88Sedmi kongres SK BiH, 1978 33.89Sedmi kongres SK BiH, 1978: 33.



40/160

40

ciji predsjednika republikog CK SK. Pored svih problema sa kojima se

Bosna i Hercegovina suoavala, rekao je, politika koja je provoena da-vala je odreene rezultate. Disperzijom proizvodnih kapaciteta velikihkompanija (RMK Zenica, Energoinvest, Unioninvest, ipad i drugi) unerazvijena podruja postignuti su pozitivni pomaci u pojedinim opi-nama, kako je istakao Stojanovi.90Da bi se zadrali pozitivni pomacipotrebno je bilo, po njemu, jo vie raditi na tome polju.

Jedan od vanijih sektora, kao to je ve naglaeno, na kojem setemeljio razvoj bila je poljoprivreda. Proizvodnja je u ovoj grani rasla

dva puta veom stopom (2,7%) za period 1976. 1980. nego u periodu1971. 1975. (1,2%).91Integracija prehrambeno-poljoprivrednog kom-pleksa u prvoj polovini sedamdesetih godina poela je davati rezultateu kasnijem periodu. Pored toga, od sredine sedamdesetih godina 20.stoljea politiki vrh Bosne i Hercegovine je pored rasta zaposlenostii ravnomjernog teritorijalnog razvoja prioritet dao unapreenju poljo-privrede i dizanju proizvodnje na vii nivo obrade tj. razvoju tercijarnihdjelatnosti.92Ekspanzija poljoprivrede i prehrambene industrije dea-vala se, dakle, putem formiranja velikih kombinata. Poelo je sa sara-

jevskim UPI jem (Ujedinjena poljoprivredna industrija) a nastavljenosa AIPK a (Agroindustrijski prehrambeni kombinat), HEPOK om(Hercegovaki poljoprivredni kombinat) i Agrokomerc-om. Znaajnomjesto u razvoju poljoprivrede, prema planu do 1985. godine, imalo jepovezivanje individualnog i drutvenog sektora kako je rekao republikisekretar za poljoprivredu Ratimir Fuks u intervjuu sarajevskom Oslobo-enju.93To povezivanje, kao to je ve spomenuto trebalo je ostvarivatikroz kooperaciju u emu je najdalje otiao velikokladuki Agrokomerc,nosilac privrednog razvoja Bihake krajine.

Relativan problem u provedbi planova politikog vrha je predstav-ljao odliv mladih sa sela tako da je u Bosni i Hercegovini poljoprivredno

90Osmi kongres SK BiH, CK SK BiH NIRO Osloboenje, 1982: 10.91Osmi kongres SK BiH, 1982: 14.92Sedmi kongres SK BiH, 1978: 37 38.93Osloboenje, 6. 2. 1973. (Podsticaj razvoju poljoprivrede)



41/160


41

stanovnitvo sa 50% u 1961. palo na 37% u 1971. godini.94Migracije su

bile veoma ive. Oko 500 000 ljudi u periodu 1961. - 1971. iz Bosne iHercegovine bilo je zahvaeno migracijama. Od toga je 150 000 bilo uinostranstvu.95Ovi podaci ine jasnijom sliku kada se govori o eljamapolitike da iskoriste sredstva radnika u inostranstvu za razvoj poljopri-vrede u krajevima odakle potjeu jer time bi osigurali dvostruku dobiti,novac i radnike.

Sredinom osamdesetih godina i u Bosni i Hercegovini su se otvori-li razgovori o problemima sa kojima se suoavala Jugoslavija. Program

stabilizacije i teko stanje u ekonomije je traio rtve. U Bihakoj kra-jini je, kao i u ostalim krajevima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, todovelo do bizarnih politikih akcija. Dogaalo se optuivanje ljudi zanezakonito djelovanje pa samim time i doprinoenje privrednom naza-dovanju zbog neplaanja stanarine!96Zbog ukupnih deavanja mnogi suzakljuili da e privatni sektor, zapravo, platiti cijenu stabilizacije kadaje u pitanju neodgovornost i neprincipijelno ponaanje prema dravi injenim institucijama, odnosno, potivanju zakona.97

aban Kevri, lan CK SK BiH, je progovorio o subjektivizmu istavljanju interesa vlastite sredine ispred opih interesa, lokalizmima ilokalnim monicima i opinskim strukturama koje su u sprezi sa teh-no-birokratskim strukturama.98Ovaj fenomen, koji je Kevri postaviokao problem, nije bio neto nepoznato politikom vrhu jer je detektiranjo krajem sedamdesetih godina, tanije na Sedmom kongresu SK BiH(9. 11. maj 1978.) ali tada nije uraeno nita da se to otkloni.99 Poredekonomskih opasnosti za Bosnu i Hercegovinu se deavalo neto joopasnije. Na 11. sjednici CK SK BiH od 25.12.1987. godine Branko

Mikuli je kazao da konstantno isticanje da je Bosna i Hercegovina94Osloboenje, 10. 2. 1973. (Dr. Vlaho Bubica, Agrarna politika i migracije)95Osloboenje, 10. 2. 1973. (Isto)96Krajina, 23. 9. 1983. (Odluan zaokret u djelovanju komunista)97Krajina, 4. 11. 1983. (U akciju odluno i odgovorno)98Izbor iz dokumenata SK BiH 1, CK SK BiH NIRO Osloboenje, 1986: 24 -25.99Istorija SK BiH, 1990: 211.



42/160


42

od 5. kongresa SK BiH (odran 1969.) postala staljinistika i nede-

mokratska govori o opasnosti za Republiku. Tom prilikom se pozvaona ono to je izrekao poslanik Muhamed Bei na Skuptini SR BiHo meunacionalnim odnosima.100Ve je tada bilo jasno da su problemidoveli meunacionalne odnose u Jugoslaviji do usijanja i da se veinapotekoa moe promatrati i promatra kroz tu prizmu.

100Arhiv Federacije BiH (dalje AFBH), Fond MB (dalje MB), 311/87



43/160


44/160

6.Bihakakrajinauerimodernizacije(1971.1991.)

44

ju koja se odvijala. Bihaka krajina je povezivana sa ostatkom Bosne i

Hercegovine, a i sama se unutar sebe sve vie povezivala. Ovi saobraajnipravci su stoga tretirani kao arterije kojima e potei vei standard takoda se od njih puno oekivalo.

Pored putne infrastrukture koja je bila neophodna Bihaka krajinaje nastojala ui u informativni sustav Bosne i Hercegovine. Medijskaizolacija Bihaa i nedostatak signala Radio televizije Sarajevo po-ela se prevladavati postavljanjem novog predajnika.104Do tada se naovom podruju mogao pratiti samo program RTV Zagreb. Predajnik

u bihakom prigradskom naselju Ruici je, pak, proradio skoro dvijegodine nakon poetka izgradnje 1971. godine i tako rijeio problemestanovnika Bihaa.105Uvezivanje sa Republikom je ilo sporo tako da jepolitiki vrh morao ubrzavati stvari. Veoma esto je to svojim djelova-njem inio i Hamdija Pozderac. Jedan obian primjer je posjeta IPC u(Informativno poslovni centar) Osloboenje Biha, dopisnitvu ovogadnevnog lista, kada je reeno da sarajevska tampa kasni na ovo podrujei da se neto treba poduzeti.106Istaknut je i nedostatak visokokolskihinstitucija. Najblii univerzitetski centar bio je udaljen 200 kilometara

(radi se o Zagrebakom sveuilitu) ime je Krajini oteano kolovanjepotrebnih kadrova. Hamdija Pozderac se zaloio za rjeavanje i ovogaproblema tako to bi se za poetak otvarala u Bihau isturena odjeljenjavisokih kola i fakulteta.107

Obzirom da se poetkom sedamdesetih podruje 4 opine Bihakekrajine jo nije bilo u potpunosti elektrificiralo tome se davala pred-nost. Planovi opine Cazin su bili da do 1975. godine svaka kua dobijestruju i da na taj nain izau iz nerazvijenosti.108Ovaj plan su ostvarili

i prije 1975. godine meutim njegova provedba nije puno doprinosilastatusu opine i njegovom poboljanju. Ako bi se uzela potronja elek-

104Osloboenje, 10. 12. 1971. (Najudaljenija vlastita republika)105Osloboenje, 27. 5. 1973. (Biha izvan sjene)106Osloboenje, 8. 11. 1972. (Pozderac u bihakom IPC Osloboenja)107Osloboenje, 5. 11. 1971. (ta ele Biani)108Osloboenje, 22. 5. 1972. (Na stazi razvijenih)



45/160


45

trine energije kao parametar kojim se odreuje stupanj razvoja onda bi

Bihaka krajina bila u veoma nezavidnom poloaju. U 1978. godini napodruju Osnovne privredne komore Biha potronja elektrine ener-gije po stanovniku je iznosila 844 KWh dok je za prostor SR Bosne iHercegovine to iznosilo 1 533 KWh, SFRJ 1 963 KWh a u SR Slove-niji ak 3890 KWh.109Ovi brojevi su, zapravo, poraavajui i svjedoe oizrazito sporom napretku.

Implementacija zvanine politike

Bosanskohercegovaki koncept razvoja, koji se poeo primjenjivati po-etkom sedamdesetih godina, primijenjen je i na Bihau krajinu. No-sioci razvoja koji su dolazili na ovo podruje, kako je isticao bihakigradonaelnik Luka Relji, davali su sigurnost. Naveo je primjer da jeTvornica za preradu ice iz sastava Rudarsko-metalurkog kombinata(RMK) Zenica u posljednje dvije godine (1969. - 1971.) otkupila viestanova nego itava bihaka trgovina u posljednje dvije decenije.110Time

se istakla vanost dolaska velikih tvornica u Bihaku krajinu za ukupandrutveni razvoj, posebno urbanizaciju ovoga dijela Bosne i Hercegovi-ne. Upravo je Relji u svome mandatu gradonaelnika (1971. 1974.)napravio prve znaajnije korake u smjeru urbanizacije Bihaa nakonDrugog svjetskog rata tako to je u kratkom periodu asfaltirao grad-sko sredite.111Inae je bihaki pogon RMK Zenica prilikom poetkanjegove izgradnje nazvan politikim i nije se smatrao onim koji e bitiznaajniji za privredu bihake regije. Pet godina poslije otvaranja on jepostao najuspjenija fabrika zapadne Bosne.112RMK Zenica je pokre-

nuo svoje kapacitete i u Cazinu. Ono to je 1971. godine bila inicijativa

109Privrednipregled, Juni 1979. (Prilog: Drutveno ekonomski razvoj podruja Osnovneprivredne komore Biha)110Osloboenje, 18. 3. 1971. (Mala tvornica za velike dokaze)111Radi, N. Bihaki gradonaelnici 1878-2000, Vlastita naklada, Biha, 2002: 118.112Osloboenje, 14. 12. 1973. (Zlatna ica iz Bihaa)



46/160


46

u narednoj se provelo postavljanjem kamena temeljca.113 Luka Relji

je, zapravo, pozitivno ocijenio zvanini kurs i ilustrirao koliki je utjecajte politike na ukupna drutvena kretanja. Naglasio je da: SK po prviput zadnjih godina ima podlogu da na konkretnoj politici usmjeravaprivredni i drutveni razvoj Bihake krajine.114Ovaj stav je zapravo biozakljuak koji je donio MOK SK Biha na svojoj sjednici a trebao je bitiizreen kao podrka zvaninoj politici a protiv optubi koje su uputiliKarabegovi i Humo.

Investicije koje su dolazile iz drugih republika SFRJ nisu bile velike

ali niti zanemarive. Razlozi nepostojanja znaajnijih tvornica iz drugihrepublika su se nalazili u ustavom definiranim posebnim republikimtritima ali i bh. politici oslonca na vlastite snage i mogunosti. Ipak,Zagrebaka mljekara je pokrenula pogon koji je svakodnevno vrio ot-kup od 5 000 litara mlijeka iz 40 sela.115Iz SR Hrvatske je stigla i gra-evinska firma Radnik (Zagreb) koja se povezala sa velikokladukomgraevinskom firmom Grupeks.116 Grupeks je davao radnu snagu zaprojekte koje je Radnik dobivao. Najznaajnija investicija je bila onakoja je stigla iz SR Slovenije a vezana je za otvaranje tvornice Gorenje

u Bihau.117Takoer, o mogunostima suradnje interesirali su se i u kra-gujevakoj Zastavi. Zbog toga je u drutvu sa potpredsjednikom SIV a, Gojkom Ubiparipom, boravio u Bihau Milenko Bojani, predsjednikPoslovodnog odbora ove tvornice.118Konkretnih poslovnih poduhvatanije bilo iako je zainteresiranost bila obostrana. Gojko Ubiparip je, ina-e, bio poznat po tome to se zalagao za razvoj metalske industrije takoda ovo njegovo posredovanje nije neoekivano.

Svoj koncept bh. vrhunski politiari su nadgledali estim borav-

kom na terenu i obilaskom fabrika. Najee su posjeivali upravo po-113Osloboenje, 7. 11. 1972. ( Jo jedan embrion razvoja)11444, 45, 46, 48. i 49. sjednica CK SK BiH, 1977, 86.115Osloboenje, 15. 2. 1972. (Potekao mlijeni dinar)116Krajina, 27. 7. 1979. (Putokazi za dinamian razvoj)117Krajina, 29. 5. 1981. (Nova tvornica hladnjaka)118Krajina, 22. 8. 1980. (Ubiparip i Bojani u bihakim radnim kolektivima)



47/160


47

gone koji su bili iz sastava nosilaca razvoja da bi tako stekli sliku va-

lidnosti novog kursa koji su zauzeli.119Nadgledale su se i investicije uprehrambenoj industriji koje su trebale donijeti prosperitet pa je estihposjeta bilo i u Agromerkantiliji (Agrokomerc).120Inae je veoma uo-ljivo da su komunisti bihakog kraja poeli glasnije da govore o svojimproblemima sa dolaskom Hamdije Pozderca na elo Skuptine SR BiHoekujui od njega veu pomo. Tako su sa jednog od sastanaka poruilida se bihakom kraju u Drutvenom planu 1971. 1975. nije posveti-lo dovoljno panje i da to treba ispraviti.121Da bi poboljali privrednetokove opina Biha je oslobodila nosioce razvoja plaanja doprinosaopinskom budetu i davanjem besplatne lokacije za izgradnju.122Ovoje do tada bio jedinstven primjer. Ubrzo ga je poela slijediti BosanskaKrupa. Vlasti regije su najvie panje posveivali izgradnji infrastruktu-re koja bi mogla podrati razvojne planove ali i podii kvalitetu ivotalokalnog stanovnitva. Stoga je 7% linog dohotka graana putem sa-modoprinosa koriteno i ulagano u razvoj regije.123

Od 1971. do 1975. godine u Cazinu je investirano peterostruko vienego u periodu 1945 1970. meutim niti to nije doprinijelo da ova

opina stupi u red razvijenih u Bosni i Hercegovini.124Sreten Lopandi,potpredsjednik IV BiH, naglasio je da je u ovome kraju od 1971. do1975. godine modernizirano i podignuto 230 privrednih objekata topotvruje dosljednost bosanskohercegovakog rukovodstva u provoe-nju vlastite politike. Drutvenim planom Bosne i Hercegovine za period1976. - 1980. kao strateko opredjeljenje, koje je i ranije provoeno, ista-knut je razvoj nerazvijenih. Ovu poruku Krajinicima uputio je upravo

119Osloboenje, 26. 7. 1971. (Branko Mikuli u Bihau)120Osloboenje, 26. 8. 1971. (Hamdija Pozderac u Cazinu i Velikoj Kladui)121Osloboenje, 22. 11. 1971. (Regionalni parametri)122Osloboenje, 20. 2. 1972. (Olakice za gigante)123Osloboenje, 19. 11. 1972. (Prilog: Aktivnost komunista bihakog regiona)124Krajina, 2. 9. 1977. (Dinamian privredni razvoj-bijeg iz nerazvijenosti)



48/160


48

Sreten Lopandi prilikom radne posjete Cazinu i njegovim politikim i

privrednim subjektima.125Grad Biha, sredite regije, zaostajao je u razvoju za nekim dijelovi-

ma svoje periferije. Razlog tome, po tadanjem direktoru opinskog za-voda za planiranje Bogdanu Cvjetianinu, bili su nedostatak investicija iopinski odnos prema funkciji programiranja i planiranja.126Od ukupnopravljenih investicionih programa kod Privredne banke Sarajevo (PBS)Osnovne banke Biha za opine Biha, Bosanska Krupa, Cazin i VelikaKladua na Biha otpada 12,2% (42 milijarde dinara od 342,4 milijarde

dinara).127

Slina situacija sa investicijama bila je i 1979. godine takoda je najvie sredstava ilo za Bosansku Krupu, Cazin i Veliku Kladuu.Samo na Cazin je otpadalo 43,5% investicija za itavo podruje Osnoveprivredne komore (OPK) Biha.128

Inae, Bihaka banka je u 1978. godini snano doprinosila razvojuregije, bio je zakljuak Skuptine Meuoptinske regionalne zajednice(MORZ) Biha.129Razlozi su, prema izvjetaju banke, poveanje ted-nje graana ali i poveanje koritenja avaliranih mjenica koje su, upra-vo poetkom sedamdesetih godina, postale legalni papir od vrijednostiu Jugoslaviji.130Prema vlastitim proraunima, u periodu 1981. 1985.ukupni potencijal Bihake banke trebao bi porasti za 68% i to bez fon-dova za razvoj i sredstava u komisionu.131Koliko je ova projekcija bilanerealna i zasnovana na vlastitim eljama pokazalo je vrijeme. Nelikvid-nost je bila veoma izraena u privredi bihakog kraja jo 1971. godinea osnovni uzrok je bila nemogunost naplate potraivanja.132itav ovaj

125Krajina, 15. 7. 1977. (Bri rast nerazvijenih-strateki cilj razvoja)126Krajina, 13. 1. 1978. (Konsolidacijom subjektivnih faktora do breg razvoja)127Krajina, 13. 1. 1978 (Isto)128 Privrednipregled, juni 1979.129 Krajina, 23. 3. 1979. (Kreditni potencijali sve vie u slubi privrednog razvoja)130Krajina, 6. 4. 1979. (Dinamian rast sredstava)131Smjernice o razvojnim mogunostima i pravcima razvoja PBS Osnovne banke Biha za

period 1981-1985 (nacrt),PBS Osnovna banka Biha, Biha, 1980: 5.132Osloboenje, 4. 1. 1971. (Lake prodati nego naplatiti)



49/160


49

period bio je obojen problemima nelikvidnosti i nemogunosti napla-

te, kako u privrednim organizacijama tako i u Bihakoj banci.133Da suprorauni banke bili totalni promaaj potvreno je 1984. godine kada jeMeuoptinska regionalna zajednica Biha morala raspravljati o sanaci-ji banke zbog potekoa u koje je upala.134Treba naglasiti da su poteko-e Bihake banke bile u direktnoj vezi sa poslovanjem Agrokomerc-ai da je velikokladuki kombinat umnogome doprinosio posrtanju ovefinancijske institucije.

Period velike krize u SFRJ koji je nastupio oko godinu dana prije

Titove smrti postao je uoljiv tek kada je Maral preminuo. Kriza je uz-drmala Jugoslaviju, a 1981. godine nakon pobune Albanaca na Kosovusituacija je postala naelektrizirana. Pad standarda i financijska nemopostali su problemi drave ali i pojedinaca koji su sve loije ivjeli. UBihakoj krajini je zaustavljen ionako skroman razvoj a stabilizacijskemjere nisu donosile nikakvih mogunosti za napredak. Mnoge investi-cije su trebale biti zaustavljene i ekati bolja vremena.135Na proirenojsjednici MOK SK Biha, poetkom septembra 1983. godine, prisutanje bio i Hamdija Pozderac. Ponovio je da se investicije trebaju suavati.

Komunisti su se esto, kako je rekao Hamdija, pogreno mijeali u teh-noloki proces i pitanje investicija ime je elio naglasiti kako se krivciza stanje u privredi nalaze u Partiji.136Kao izrazit primjer takvog odnosabila je Pivovara Biha koja je trebala izrasti iz kombinata PPPK Kraji-na. Otvoreno, kao o promaaju, o njoj je govorio Gojko Ubiparip i akzahtijevao odgovornost zbog dovoenja opine Biha i PPPK Krajine uteak poloaj.137Dvadesetak godina poslije Milan Uzelac je ustvrdio daje Pivovara propala jer je Agrokomerc-ov klan, uslijed elje za domi-nacijom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, elio da propadne.138

133Krajina, 6. 5. 1983. (Dalji pad industrijske proizvodnje)134Krajina, 8. 3. 1985. (Zavidni proizvodni rezultati)135Krajina, 17. 6. 1983.136Krajina, 9

admir mulaosmanović, bihaćka krajina 1971-1991

Documents