Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul-ture, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,Hrvatska/CroatiaIzdavaki savjet: dr. Marin HRASTE - pred-sjednik, Dubravko MALVI - tajnik, BorkoBORANI, Stanislav GOVEDI, BrankoHRPKA, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZdenkoJUREA, Marelo MARI, eljko MEDVEEK,dr. Vladimir MULJEVIUrednitvo: Borko BORANI, dr. Marin HRA-STE, mr. Zvonimir JAKOBOVI, ZoranKUAN, Ivan LUI, Dubravko MALVI,eljko MEDVEEK, Miljenko OURA

Glavni urednik: Dubravko MALVIUrednik: Zoran KUAN, ing.Tehniki urednik: Hinko BOHRAdministrator: Sandra HAVLIEKBroj 7 (473), oujak 2004.kolska godina 2003./2004.Naslovna stranica: S Dravnog natjecanjamladih tehniara u Varadinu 2003. godineUrednitvo i administracija: Dalmatinska 12,P.p. 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia;telefon i telefaks (01) 48 48 762 i (01) 48 48641;www.hztk.hr; e-pota: abc-tehnike@hztk.hrAbc tehnike na adresi www.hztk.hrIzlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini(10 brojeva godinje)Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraajuNa pitanja odgovaramo posebno. Za odgovorpriloite potansku marku za pismo.Cijena pojedinanog primjerka je 7,50 kunaU cijenu je uraunano i 22% poreza na dodanuvrijednost

Godinja pretplata za 10 brojeva je 75 kuna zaHrvatsku, odnosno 150 kuna za inozemstvo

Pretplata za tuzemstvo i inozemstvo moese uplatiti u kunama u korist iro-rauna:Hrvatska zajednica tehnike kulture 2360000-1101559470 (za ABC tehnike, poziv na broj13 + JMBG). Pretplata za inozemstvo moe seuplatiti na devizni raun: Hrvatska zajednicatehnike kulture, Zagreb, Dalmatinska 12,Zagrebaka banka d.d. 2500-3222764 swift-code: ZABAHR2X

Pretiskivanje je doputeno samo uz naznakuizvora, a proizvodnja uz odobrenje urednitvaasopisa ABC tehnike

Upisan u evidenciju javnih glasila rjeenjemMinistarstva informiranja Republike Hrvatskebroj UP-22/2 od 2. lipnja 1982.

Potarina plaena u poti 10000 Zagreb

Tisak i otprema: KRATIS - 10431 Sv. Nedjelja,Ulica dr. Franje Tumana 14a

asopis se tiska uz novanu potporu Mini-starstva znanosti, obrazovanja i porta Repub-like Hrvatske

Ministarstvo obrazovanja odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

U OVOM BROJU

Robotii ABC tehnike (2) . . . . . . . . . . . . . 3

Trea ekspedicija na Mjesec. . . . . . . . . . . . 6

Milan Vilii. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Tehnika dokumentacija na obveznom

obrascu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Sastavljanje strujnog kruga. . . . . . . . . . . . 11

Model motocikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Programiranje u Qbasicu (6). . . . . . . . . . . 13

Aero 3 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Alpsko skijanje u dvorani . . . . . . . . . . . . . 17

Airbus A340-600 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Letee krilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Radioprijenos iz svemira . . . . . . . . . . . . . 22

Nikada vie pogreno zalee. . . . . . . . . . . 22

Kako pohraniti Sunevu energiju . . . . . . . . 23

Brod na solarni pogon . . . . . . . . . . . . . . . 24

Ruitelji rekorda - sudjeluje i prva ena . . . 25

Pad u bezdan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Izumi i otkria 1896. - 1900. godine. . . . . 29

Hommage robotu Sojourner . . . . . . . . . 33

Pokuajte i ovako . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

PRILOG

Aero 3

Letee krilo

NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

Najbolji se pripremajuU tijeku su pripreme za ovogodinja natjecanja mla-

dih tehniara. kolska natjecanja odrat e se 19. ouj-ka, a najbolji s njih susrest e se 2. travnja na opinskimodnosno gradskim natjecanjima te potom najuspjenijiod njih ogledat e se na upanijskim natjecanjima30. travnja.

Najbolji mladi tehniari sa upanijskih natjecanja bite pozvani da sudjeluju na 46. natjecanju mladih teh-niara Republike Hrvatske koje e se odrati u Kraljevi-ci od 25. do 29. svibnja 2004. godine.

I asopis ABC tehnike ukljuio se u te pripreme.Izdali smo II. proireno izdanje Zbirke zadataka zanatjecanja mladih tehniara, u kojoj mladi tehniari injihovi mentori mogu nai brojne zadatke za pripremesudjelovanja na natjecanjima mladih tehniara na svimrazinama.

Takoer smo u ovom broju ABC tehnike objaviliizgled i sadraj OBRASCA koji je obvezno priloiti uzsvaki izradak koji se prijavljuje na ovogodinja natjeca-nja te u prolom i ovom broju primjere praktinih za-dataka za prometnu tehniku, strojarstvo i elektrotehni-ku, a u iduem emo objaviti primjere zadataka zarobotiku i graditeljstvo.

Prole godine u 462. broju ABC tehnike objavilismo PRIMJERE PISANIH PRAKTINIH PROBLEMSKIHZADATAKA za svako od pet podruja natjecanja zaprovjeru posebnoga tehnikog znanja mladih tehniara- natjecatelja.

Podsjeamo sve mlade tehniare i njihove mentorekoji do sada nisu kupili ZBIRKU ZADATAKA ZA NATJE-CANJA MLADIH TEHNIARA da ju mogu nabaviti unaem urednitvu po cijeni od 35 kuna.

3Nakon to ste skinuli dva kotaa s vratila, od-vrnite dva vijka, kojima je reduktorska kutijaprivrena na donji dio autia. Pazite, vijke ne-mojte izgubiti. Njima emo ponovno privrstitireduktorsku kutiju na isto mjesto.

RobotiiABC tehnike (2)

SAMOGRADNJA ROBOTA

Sl. 11. Oslobodite reduktorsku kutiju s elektromotorom,zupanicima i kotaima tako da odvrnete dva vijka

14. Reduktoreete vijcimauvrstiti na is-to mjestoodakle ste ihskinuli, nakonto dva donjadijela autiaspojite u je-dan.

O k r e n i t esada donje di-jelove obaju

rastavljenih autia tako da prostori za reduktorena svakoj kutiji budu s vanjske strane, kao to se

Sl. 12. Klijetima za sjeenje ili kombiniranim klijeti-ma skratite vratila tako da vire oko 10 mm iz reduktor-ske kutije

Sl. 13. Reduktorska kutija sa skra-enim vratilima kako se vidi s do-nje strane

Sl. 14. Za va roboti ABC tehnike trebat ete dvijereduktorske kutije s pripadnim motorima i kotaima

Sl. 15. Donji dijelovi dvaju autia okrenuti i tako ih tre-ba spojiti

Reduktorska kutija, odvojena od donjeg dije-la autia vidi se na slici 12. Vratila s kojih ste ski-nuli kotae skratite tako da kombiniranim klije-tima ili klijetima za sjeenje jednostavno odsi-jeete viak. Vratila presijecite tako da njihovikrajevi vire oko 10 mm iz reduktorske kutije. Touinite i s drugim autiem, pa ete dobiti dvamotora, dva reduktora, kao to se vidi na slici

to vidi na 15. slici. Oba dijela spojite vijcima M3tako da ine cjelinu, kao to se vidi na 16. slici.Ne morate nita buiti. Iskoristite provrte za vra-tila. Dobro je pri spajanju vijcima upotrijebitipodlone ploice. Time e spoj biti pouzdaniji.Pri spajanju budite paljivi tako da vam gornjidio jedne i druge kutije, nakon to ih spojite,bude u istoj ravnini.

4Uvrstite jedan pa potom drugi reduktor namjesta gdje su bili uvreni. Za spajanje upotri-jebite one iste vijke kojima su reduktori biliuvreni u autiu.

Sl. 16. Donje dijelove autia treba spojiti vijcima M3kako se vidi na slici

Sl. 17. Pogonske dijelove automobilia treba uvrstitiopet na mjesto gdje su bili

Sl. 18. Donji postroj ili robotska kolica robotia ABCtehnike

Sl. 19. i 20. Aluminijski profili koji slue za privri-vanje mikrokontrolerskog modula i drugih dodatakana donji postroj robotia ABC tehnike

Na donji postroj ili robotska kolica u drugomemo koraku uvrstiti mikrokontrolerski modul.Osim toga na donji emo postroj uvrstiti razli-ita osjetila, na primjer osjetilo dodira, osjetilosvjetla. I sve druge dijelove uvrstit emo na do-nji postroj. To mogu biti razliite aruljice, malizvunik, robotska ruka s prihvatnicom itd.

Za privrivanje razliitih dijelova na donjipostroj izradite emo dva U-profila od aluminij-skog lima debljine oko 0,5 milimetara. Dimen-zije su profila priblino 10x10x10 milimetara.Duljinu profila odredite prema irini donjeg pos-troja svojega budueg robotia. Za na robotitaj je profil bio dugaak 96 mm (slike 19. i 20.).

Na svakoj plohi profila probuite rupe prom-jera 2 milimetra. S donje strane razmak rupamora odgovarati razmaku rupa na donjem pos-troju kroz koje su vijcima bili spojeni gornji i do-nji dio autia.

S gornje strane probuite dvije po dvije rupepromjera 2 mm koje su meusobno razmaknu-te 70 mm, a s prednje strane probuite vie ru-pa takoer promjera 2 milimetra. Te e nam ru-pe sluiti da s prednje ili sa stranje straneprivrstimo razliite druge dijelove naega robo-tia. Dobro je da razmak meu tim rupama bu-de 5 ili 10 ili 15 mm te da su simetrino raspo-reene od sredine profila.

Okrenite sada naopako donji postroj robotiai postavite ga na pripremljene aluminijske profi-le. Kroz rupe na donjem postroju provucite vij-ke za lim promjera 2,4 mm duljine 15 mm, od-vijaem uvrnite vijke u aluminijski profil. Svakie vijak uvrtanjem napraviti navoj u aluminij-skom limu, pa ete pri prvom uvrtanju osjetitiotpor (slike 21. i 22.).

Kad ste na donji postroj uvrstili oba aluminij-ska profila, postavite donji postroj na kotae i na

I, evo donji je postroj vaega robotia gotov.Trebao bi izgledati kako se vidi na slici 18.

5Sl. 23. ice od flat kabela zalemite na lemne uiceelektromotora i na prikljuke baterije

Sl. 24. U kutiji za baterije vidi se raspored prikljuakai poloaj u kojem moraju biti baterije

Sl. 25. Gotov donji postroj robotia ABC tehnike

Sl. 21. Sl. 22.

lemne uice elektromotora zalemite krajeve tan-ke mekane izolirane ice dugake oko 20 centi-metara.

Dobro je da su te ice u boji, pa je najboljerabiti ice od plosnatoga kabela, poznatog jopod nazivom flat kabel.

Od flat kabela odvojite dvije ice, jednu cr-venu i jednu smeu, duljine takoer oko 20centimetara. Te su ice obino jedna do druge.Krajeve tih ica zalemite na prikljuke baterije,kako se vidi na slici 23. Crvenu icu zalemite naplus-prikljuak baterije, a smeu na minus. Nanaoj slici plus-prikljuak je s lijeve, a minus sdesne strane.

Upozoravamo da je na autiima koji u kutijiimaju po tri baterije napon napajanja elektro-motora 4,5 V. Ako vai autii imaju u kutiji podvije baterije, dobro je crvenu icu zalemiti naplus-prikljuak u jednoj kutiji autia, a smeuna minus-prikljuak u drugoj. Minus-prikljuakiz prve kutije spojite na plus-prikljuak druge

komadiem ice duljine oko 10 cm. Time etedobiti napajanje motora naponom od 6 V. Uprotivnom va bi se roboti mogao kretati suviesporo, jer je zbrojeni napon dvije baterije samo3 V.

Raspored prikljuaka moete provjeriti takoda okrenete donji postroj i otvorite poklopackutije za baterije. U toj su kutiji oznaeni polo-vi baterija i nain kako se one postavljaju.

Time je na donji postroj gotov i trebao bi iz-gledati kao na slici 25. Sada nas eka neto tei,drugi korak: izrada mikrokontrolerskog modula.

(Nastavak u iduem broju)Borko Borani, prof.

6ASTRONAUTIKA (32)

Trea ekspedicijana Mjesec

Devet mjeseci nakon drame Apolla - 13,31. sijenja 1971. svemirskim brodom Apollo -14 poela je trea ekspedicija na Mjesec. Za-povjednik broda bio je Alan Shepard, prvi ame-riki astronaut koji je ostvario balistiki, suborbi-talni let, ali astronaut koji do ove ekspedicije ni-kad nije letio u orbiti oko Zemlje. To je ujednoi jedini astronaut iz programa Mercury koji jeletio na Mjesec. Bio je nevjerojatno uporan usvojoj elji da doe na Mjesec. Zbog jednogmalog problema u unutarnjem uhu, Shepardgodinama nije mogao biti ukljuen u ekipu ak-tivnih astronauta. Nakon to se podvrgnuo ope-raciji, rijeio je taj problem i ponovno postao ak-tivan. Iako nikad prije nije imao priliku da oba-vi orbitalni let, izabran je za zapovjednika ek-spedicije na na prirodni satelit Mjesec.

Pilot zapovjednog broda bio je Stuart Roosa,a pilot Mjeseeva broda bio je Edgar Mitchell.

Lansiranje Apolla - 14 ostvareno je sa za-kanjenjem od 40 minuta zbog nepovoljnih vre-menskih prilika. Nakon ulaska u putanju letaprema Mjesecu astronauti su doivjeli prvu po-tekou. Pet puta su uzaludno pokuali spojitisvoj brod s Mjeseevim brodom. Mehanikiureaj za spajanje nije mogao spojiti te dvije let-jelice. Na kraju, spajanje je uspjelo u estom po-kuaju. Uzrok nije bio otkriven, ali se vjeruje daje problem mogao nastati zbog komadia ledakoji je sprjeavao normalan rad elemenata zazabravljivanje.

U toj misiji zapovjedni brod imao je masu od29 231 kg, a masa Mjeseeva broda iznosila je15 277 kg. itava kompozicija imala je masu od44 508 kg nakon ulaska u putanju leta premaMjesecu.

Zbog poveanja sigurnosti (nakon dramati-noga leta Apolla - 13) ovaj svemirski brodimao je stanovite modifikacije. Dodan mu jetrei spremnik tekuega kisika u servisnom mo-dulu. U sluaju opasnosti, taj se spremnik moeiskljuiti iz sustava za punjenje gorivih elija temoe u nudi posluiti samo za potrebe astro-nauta. Servisnom modulu dodan je i akumulatorsrebro - cink kapaciteta 400 Ah, za sluaj otka-za gorivih elija. Njegova masa iznosila je 61 ki-logram. Bio je rekonstruiran ureaj za mijeanjekisika u spremnicima. Iz njihova sustava za grija-nje uklonjen je termostatski prekida. ice uspremniku, umjesto teflonskom izolacijom, sadasu bile obloene zatitnom elinom koulji-com.

Svemirski brod uao je u poetnu orbitu okoMjeseca na visini od 107 do 313 kilometara. Sa-mo 25 minuta kasnije trei stupanj rakete-nosa-a prema planu pao je na Mjesec s brzinom odoko 9 tisua kilometara na sat. Pao je 163 kmod seizmometra iz misije Apolla - 12. Seizmo-metar je registrirao udar i nastavio je mjeriti vib-racije koje su potrajale dva sata. Vjeruje se da jepad raketnog stupnja napravio krater promjeraoko 50 metara i dubine oko 10 metara.

Nakon ulaska u orbitu oko Mjeseca oba subroda imala zajedno masu od 32 500 kilogra-ma. Da bi se tedjelo gorivo Mjeseeva broda,kompozicija je ubaena u putanju visine od 115do samo 17 km iznad Mjeseeve povrine. Stua-rt Roosa odvojio je zapovjedni brod od Mjese-eva broda u kojem su se nalazili Alan Shepardi Edgar Mitchell. Prilikom sputanja motor Mje-seeva broda radio je 12 minuta i 44 sekunde.

7Spustili su se samo 26 metara dalje od predvie-nog mjesta!

Mjesto sputanja nalazilo se u podruju zva-nom Fra Mauro. Podruje je tako nazvano po is-toimenom krateru, krateru koji nosi ime sred-njovjekovnog kartografa fra Maura. To je pod-ruje od znanstvenog interesa za istraivanje i tuse trebao spustiti Apollo - 13. Mjesto sputa-nja nalazi se oko 4 stupnja juno od Mjeseevaekvatora, na 17 stupnjeva zapadne duine.

Prva kolica na MjesecuZa vrijeme svoje prve etnje na Mjesecu astro-

nauti su na 152 metra od broda postavili instru-mente znanstvene postaje ALSEP-a. Na oko 30metara od nje postavili su laserski reflektor zamjerenje udaljenosti Zemlja - Mjesec. Postavilisu i geofone za potrebe seizmikih eksperimena-ta. Na 13 mjesta astronauti su aktivirali piroteh-nike ureaje da bi mjerili brzinu irenja udarnihvalova, kako bi se prouavala priroda materijalaMjeseeva tla kroz koji se oni ire. Taj prvi izla-zak astronauta trajao je 4 sata i 48 minuta.

Naporno planinarenje po Mjesecu

U drugom izlasku astronauti su imali teak za-datak. Trebali su doi do ruba velikoga konus-noga kratera udaljenog oko 1100 metara. Nitkonije oekivao da e to biti naporno za astronau-te, no teren je bio mnogo tei nego to se oe-kivalo. Astronauti su morali zaobilaziti stijene vi-soke i do est metara. Nagib terena bilo je tekosvladavati u tijesnim skafandrima: temperaturau njima dosezala je 32 stupnja do 35 Celzijevihstupnjeva. Zamor astronauta bio je velik, otku-caji srca postali su veoma ubrzani. Bio je velikiproblem i u orijentaciji i u procjeni udaljenosti.Zbog velikoga kanjenja odlueno je da astro-nauti prekinu taj uspon prema rubu kratera ka-ko bi stigli obaviti jo neke poslove na Mjesee-voj povrini. Ni astronauti ni kontrola leta naZemlji nisu znali da su bili stigli na samo etrde-setak metara do ruba kratera, koji nisu mogli za-paziti.

Druga etnja po Mjesecu trajala je 4 sata i 34minute. Tako su astronauti u dvije etnje zajed-no proveli na Mjeseevoj povrini ukupno 9 sa-ti i 22 minute. Svojim su se brodom zadrali naMjesecu 33 sata i 28 minuta. Ukupno su priku-pili 43,5 kg uzoraka Mjeseeva tla i kamenja.Ponijeli su i rekordno veliki kamen, velik poputrukometne lopte, ija je masa iznosila oko 10 ki-lograma. Propjeaili su ukupno oko 3300 me-tara, kao nitko dotada.

Odlazak s Mjeseca protekao je u najboljemredu. Za razliku od prijanjih letova, ovaj put seMjeseev brod spojio sa zapovjednim brodom uMjeseevoj orbiti prije zavretka prvoga krugaoko Mjeseca, samo jedan sat i 46 minuta nakonpolijetanja.

Stupanj za uzlijetanje Mjeseeva broda posli-je je odbaen da padne na Mjesec. On je uda-rio u Mjeseevu povrinu pod kutom od 4 stup-nja, i to s brzinom od 1670 metara u sekundi.Pao je 70 km zapadno od seizmometra Apolla- 14 a 115 km istono od seizmometra Apol-la - 12. To je bilo prvi put da je takav udar naMjesecu registriran istovremeno sa dva seizmo-metra, postavljena na razliitim mjestima naMjeseevoj povrini.

Usprkos znaajnoj udaljenosti od instrumena-ta znanstvene postaje ALSEP, pedeset sekundi

Zbog lakeg obavljanja posla, astronauti su seu ovoj misiji sluili posebnim kolicima sa dva ko-taa za runi prijevoz opreme i uzoraka. Na ko-licima je bio i prijenosni magnetometar. Kolicasu bila dugaka 2 metra, iroka jedan metar i vi-soka 81 centimetar. Njihova masa iznosila je 12kg a na njima su se mogla prevoziti 63 kg tere-ta. Gume na kotaima imale su promjer od 40centimetara.

8poslije udara instrumenti na Mjesecu registriralisu prisutnost neke vrste vrlo razrijeenoga ob-laka. To je za znanstvenike bilo posebno zna-ajno. Zakljuili su da: kada mikrometeoriti pa-daju na Mjesec, oni ne djeluju na Mjeseevo tlosamo mehaniki, nego dio Mjeseeve materijepri tome isparava.

Nakon to je zapovjedni brod napravio ukup-no 34 kruga oko Mjeseca, upaljen je raketnimotor servisnog modula i poeo je povratak naZemlju. Za vrijeme leta prema Zemlji astronau-ti su u svojoj kabini obavljali razne tehnolokeeksperimente u uvjetima besteinskoga stanja.Nakon ukupno devet dana misije, zapovjednimodul spustio se na povrinu Pacifika 9. veljae1971. samo jedan kilometar dalje od predvie-nog mjesta sputanja a oko 8 kilometara od no-saa helikoptera New Orleans. Boravei u pri-jenosnoj karanteni, astronauti su 12. veljaedopremljeni u Houston a iz karantene su izali26. veljae.

Misija Apollo - 14 potvrdila je da se sputa-nje na odabrano mjesto na Mjesecu moe oba-viti, pa je time bilo omogueno planiranje bu-duih letova u neravnije predjele na Mjesecu.

Pripremanje zahtjevnijih misija

Nakon Apolla - 14 sve je bilo spremno za pr-vi Apollo iz serije J. Cilj je bio da se omoguidulje zadravanje na Mjesecu, i to s veom pok-

retljivosti na njegovoj povrini. Tako je u Mjeseevbrod dodan peti akumulator kapaciteta 2074 Ahu stupnju za sputanje. Spremnik za vodu u istomstupnju povean je tako da moe primiti 170 lita-ra vode. Spremnik za kisik povean je da moeprimiti 39 kg kisika kako bi astronauti mogli puni-ti svoje osobne sustave u ruksaku na leima i ka-ko bi tako mogli ostvariti tri izlaska na Mjeseevupovrinu. Povean je i kapacitet spremnika za urini za druge produkte organizma zbog produljenogboravka na Mjesecu. Postavljena je dodatna vanj-ska toplinska izolacija zbog dvostruko duljeg zad-ravanja na Mjesecu. Zbog dodatnog tereta, po-veana je i koliina goriva u Mjeseevu brodu.Nove rezerve goriva takoer omoguuju da Mje-seev brod moe u sluaju potrebe do 157 sekun-di lebdjeti iznad Mjeseca prije konanog dodi-ra, kako bi astronauti mogli dovesti svoju letjelicuna teren dovoljno ravan za sigurno sputanje. Udio prostora za teret stupnja za sputanje, smjete-no je i malo elektrino vozilo za posadu, u sklop-ljenom poloaju. Ostalo je i dovoljno mjesta zauobiajeni set znanstvenih instrumenata postajeALSEP-a. U jednu od praznih pregrada servisnogmodula zapovjednog broda ugraena je opremaza znanstvena istraivanja, koja e se obavljati uorbiti oko Mjeseca. Tu su bili: kamera za kartog-rafska snimanja Mjeseeve povrine, laserski visi-nomjer, panoramska kamera i drugi instrumenti.Tu je smjeten i mali znanstveni satelit koji se iz-bacuje u orbitu oko Mjeseca da bi samostalnoobavljao svoju misiju. Poklopac oplate na toj preg-radi napravljen je tako da se odbacuje na zapovi-jed iz kabine kako bi oprema ugraena u pregra-di mogla obavljati svoje zadae.

Poveana je i fleksibilnost skafandra u predjelustruka kako bi se astronauti lake saginjali pri raduna Mjeseevoj povrini. Poboljane su i sposob-nosti unutarnje odjee skafandra koja slui za odr-avanje toplinskog reima u odijelu. Poboljan jeu ruksaku sustav za odravanje ivotnih uvjeta iz-van broda i poveane su njegove zalihe kako bi seomoguile dulje etnje po Mjeseevoj povrini.

To e sve skupa omoguiti da tri posljednje ek-spedicije ostvare najopsenija istraivanja uopena povrini naega nebeskog susjeda.

Ante Radoni

brodograev-nog fakulteta(SBF). est jegodina biostarjeina Stro-j a r s k o - k o n -s t r u k c i j s k o godjela toga fa-kulteta. Vie jegodina biolan SavjetaStrojarsko-bro-dograevnogfakulteta, za-tim Upravnog

odbora i mnogih komisija.Dugo je suraivao s prof. dr. ing. Franom Bo-

njakoviem (1902. - 1993.), kojega je naslijedio1953. godine na Tehnikom fakultetu u Zagre-bu.

Osim na matinom fakultetu predavao je naTehnikom fakultetu u Rijeci i na Arhitekton-skom fakultetu u Zagrebu.

M. Vilii izveo je vie od 300 projekata grija-nja, ventilacije i slinih instalacija, i to na veli-kim objektima kao to su Ekonomski fakultet uZagrebu, Vojna bolnica na alati u Zagrebu, Za-jednica elektroprivrednih poduzea u Zagrebu,Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski u Zagre-bu te mnogi drugi objekti i prostorije.

Za Pomorsku enciklopediju napisao je pog-lavlje Grijanje, ventilacija i klimatizacija brodo-va.

Bio je predsjednik saveza strojar-skih inenjera i tehniara Hrvatske ipotpredsjednik Drutva termiara Ju-goslavije.

Bio je i struni suradnik JAZU uZagrebu.

Objavio je niz strunih i znanstve-nih radova. Primio je vie nagrada, aSavjet Strojarsko-brodograevnog fa-kulteta dodijelio mu je 1974. godineVeliku medalju Fakulteta za osobitezasluge u razvitku tog fakulteta.

Umro je 27. veljae 1990. u Zagre-bu, a pokopan je na zagrebakomgroblju Mirogoju.

Dr. sc. Vladimir Muljevi

9

Milan Vilii(Viegrad (BiH), 1906. - Zagreb, 1990.)

HRVATSKA TEHNIKA POVIJEST

Rodio se 18. rujna. 1906. godine. Osnovnukolu zavrio je u Gorici, a gimnaziju u Subotici,gdje je i maturirao. Studirao je na Tehnikomfakultetu u Ljubljani, zatim na Tehnikoj visokojkoli u Pragu te na Tehnikom fakultetu Sveui-lita u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1940. godi-ne za inenjera strojarstva.

Od 1929. do 1940. godine bio je namjetenu tehnikom poduzeu Bai d. d. u Zagrebu,kao samostalni projektant i voditelj montanihradova za centralno grijanje, ventilaciju i klima-tizaciju.

Nakon diplomiranja 1940. godine pa do od-laska u mirovinu 1977. godine bio je najprijeasistent, a zatim je izabran za docenta, pa za iz-vanrednog te redovito profesora (1962. god.) napodruju termodinamike.

Predstojnikom Zavoda za toplinu i hlaenjeTehnikog fakulteta u Zagrebu postao je 1953.godine i s tim je Zavodom ostao vezan sve dokraja ivota.

Akademske godine 1956./57. bio je prode-kan, a 1964./66. i 1966./68. dekan Strojarsko-

10

U skladu s Pravilima za ovogodinja natjeca-nja mladih tehniara (koja su objavljena u Zbir-ci zadataka za natjecanja mladih tehniara, akoju moete nabaviti po cijeni od 35 kuna u na-em urednitvu), Hrvatski je savez pedagogatehnike kulture izradio obrazac koji je obveznopriloiti uz svaki izradak koji se prijavljuje na na-tjecanja mladih tehniara na svim razinama(kolska 19. oujka 2004., opinska - gradska 2.travnja 2004., upanijska 30. travnja 2004., Dr-avno 25. - 29. svibnja 2004. u Kraljevici).

Tehnika dokumentacija za svaki izradakmladih tehniara treba biti upisana u obrazackoji ima est stranica izmjera A4. Izgled i sadraj1. stranice obrasca objavljujemo uz ovaj tekst, ana 2. stranici upisuju se Opis, svrha i namjenaizratka, na 3. stranici Crtei i sheme, na 4.stranici Popis i specifikacija materijala, na 5.stranici Funkcionalni opis izratka, a na 6. stra-nici Upute za rukovanje.

NAJTECANJA MLADIH TEHNIARA

Tehnikadokumentacija naobveznom obrascu

Autori testova na dravnim natjecanjima mladih tehniara: StjepanANDROLI, Andrija GREGURI, Branko HRPKA, Drago LABA iMarelo MARI pripremili su u redakciji Borka BORANIA zbirku kojamladim tehniarima i njihovim mentorima slui u pripremi za kolska,gradska, upanijska i dravna natjecanja mladih tehniara.

U novom proirenom II. izdanju se nalaze brojni novi zadaci i kaodopuna test iz opetehnikih znanja.

Sve podrobnije obavijesti o ovogodinjim na-tjecanjima mogu mladi tehniari dobiti od svoguitelja tehnike kulture a uitelji ih mogu dobitiu Hrvatskoj zajednici tehnike kulture odnosnou Hrvatskom savezu pedagoga tehnike kulture(Zagreb, Dalmatinska 12) na telefon 01/48 48760.

Uiteljima-naruiteljima odobravamo rabat od 20 posto.

Cijena je 35 kuna.

11

NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

Sastavljanje strujnog kruga(Primjer praktinog zadatka)

1. zadatakSastavi strujni krug prema shemi tako da spa-

janjem vie otpornika moe mijenjati vrijednostotpora R. Napuni elektrolitski kondenzator takoda njegove krajeve spoji s polovima depne ba-terije.

Izmjeri koliko je vremena potrebno da se na-pon na krajevima elektrolitskoga kondenzatorasmanji na polovicu prvotne vrijednosti nakonto odspoji izvor napajanja.

R V

Vrijednost otpornika R 1000 2000 3000 4000 5000 Vrijeme pranjenja kondenzatora (s) Vrijeme pranjenja 2 kondenzatora (s)

Uini isto za vrijednosti otpora 1000 , 2000, 3000 , 4000 i 5000 .

Upii vrijednosti u tablicu.Nacrtaj dijagram ovisnosti vremena pranje-

nja ovoga kondenzatora o otporu otpornika uovom strujnom krugu.

Ponovi mjerenja i nacrtaj dijagram vremenapranjenja za dva paralelno spojena elektrolit-ska kondenzatora.

Pribor:1. Univerzalni mjerni instrument2. Univerzalna eksperimentalna ploica3. Zaporni sat4. Otpornici 1000 - 5 kom.5. Elektrolitski kondenzator 2200 F/10-25 V6. Depna baterija 4,5 V

100

Broj dioda 1 dioda 2 diode 3 diode 4 diode 5 dioda 6 dioda Jakost struje

2. zadatakSpoji serijski strujni krug s depnom baterijomotpornik od 100 i svijetlee diode (LED) takoda moe mijenjati broj dioda u strujnom krugu.

Odredi:1. Koliko svijetleih dioda (LED) moe serij-

ski spojiti s otpornikom od 100 i depnombaterijskom napona 4,5 V da bi diode svijetlile?

2. Izmjeri koliki je najmanji napon pri kojemsvijetlea dioda (LED) svijetli.

3. Izmjeri struju ako su u strujni krug s otpor-nikom od 100 spojene jedna, dvije, tri, etiri,pet ili est dioda. Izmjerene vrijednosti upii utablicu.

Pribor:1. Univerzalni mjerni instrument2. Univerzalna eksperimentalna ploica3. Depna baterija 4,5 V4. Otpornik 100 (6 kom)5. Svijetlee diode (LED) - 6 kom.

Marelo Mari

12

NATJECANJA MLADIH TEHNIARA

Model motocikla(Primjer praktinog zadatka)

Od priloenih elemenata inventivne slagaliceeitech sastavite prema tehnikoj dokumenta-

ciji model motocikla. Prema priloenoj uputirasporedite (sortirajte) elemente i pravilno orga-nizirajte svoje radno mjesto. Pazite na redoslijedsastavljanja pojedinih sklopova i na njihovumontau. Paljivo itajte tehniku dokumenta-ciju. Nakon to je lan prosudbenog povjeren-stva model vrednovao i odobrio, svoj model ras-tavite i dijelove pospremite.

Povjerenstvo e vrednovati:- pravilno razvrstavanje (sortiranje) elemenata- pravilnu organizaciju radnog mjesta- montau pojedinih pozicija- pravilnu demonstraciju gotova modela i ob-

razloenje pred povjerenstvom- pravilnu demontau i vraanje svih dijelova

u ispravnom stanju.Drago Laba, prof.

13

INFORMATIKA U KOLI

Programiranjeu Qbasicu (6)

U ovom estom nastavku nalazimo se predpravim izazovom - nauit emo primjenjivati ni-zove. Tonije, radi se o malim bazama podata-ka. Baza podataka u najjednostavnijem oblikumoe se donekle usporediti s policama kojeimaju odreen broj pretinaca. U svaki od preti-naca moe se pohraniti neki podatak, numeri-ki (brojevno) ili alfanumeriki (slovno). Mogueje premjetati podatke iz jednog pretinca u dru-gi, obavljati razliite matematike operacije iz-meu sadraja pojedinih pretinaca te mijenjatisadraj (puniti) pojedine pretince. Jedan od naj-eih zahtjeva koji se upuuje bazi podatakajest pretraivanje baze podataka i ureivanjebaze podataka. Danas postoji mnogo programakoji to ine, a jedan od najpopularnijih tabli-nog je izgleda - Microsoft Excel. Osim to obra-uje podatke iz baze podataka moe te podat-ke prikazati u obliku razliitih dijagrama. Ali tkokae da to neemo moi uiniti i mi u QBasicukad se nauimo sluiti nizovima.

NIZOVISmatram da je upravo razumijevanje NIZO-

VA bitno za dobro programiranje pa se tompodruju moramo posebno posvetiti kako ne bibilo nikakvih nejasnoa. Ako se ne izradi dovo-ljan broj primjera s nizovima, kasnijem ozbiljni-jem programiranju je kraj.

Odmah na poetku moramo se pozabavitinaredbom DIM Q(.) gdje je Q naziv niza, a DIMnjegova dimenzija. Nizovi mogu biti:

jednodimenzionalni (polica s pretincima),dvodimenzionalni (tablica - matrica),trodimenzionalni.

Jednodimenzionalni niz Formirajmo jedan jednodimenzionalni niz

a(n) sa n=5 pet pretinaca i napunimo pretincebrojevima kao u shemi:

7 -2 5 11 9

CLSINPUT unesi broj pretinaca u nizu ; nDIM a(n)

PRINT unos brojeva u pretincea(1),a(2),....

FOR x = 1 TO nINPUT a(x)

NEXTPRINT ispis unesenih brojeva!FOR x = 1 TO n

PRINT a(x);NEXT

ENDMoramo uoiti nain kako se pune pojedini

pretinci niza a(n). Za vjebu je dobro zadati vi-e razliitih naziva s razliitim duljinama te tra-iti ispis njihovih pretinaca i zbroj brojeva njiho-vih pretinaca ...

Traimo zbroj unesenih brojeva u nekomjednodimenzionalnom nizu a(n):CLSs = 0INPUT unesi broj pretinaca u nizu ; nDIM a(n)

PRINT unos pretinaca a(1),a(2),....FOR x = 1 TO n

INPUT a(x)NEXT CLSPRINT ispis i zbroj unesenih brojeva:FOR x = 1 TO n

PRINT a(x);NEXTPRINTFOR x = 1 TO n

s = s + a(x)NEXTPRINT zbroj unesenih brojeva (lanova)

niza je : ; sEND

14

Imamo formiran niz od tri pretinca u kojiunosimo tri razliita cijela broja. Trebamo ispisa-ti najvei broj: CLSDIM x(3)FOR i = 1 TO 3

PRINT "unesi broj ";INPUT x(i)

NEXT iIF x(1)

15

Trodimenzionalni niz

Formiraj trodimenzionalni niz, unesi brojeve iispii kojem stupcu, retku i debljini pripadaju.

CLS

INPUT "unesi broj stupaca "; s

INPUT "unesi broj redaka "; r

INPUT "unesi broj debljine "; d

DIM t(s, r, d)

CLS

FOR y = 1 TO s

FOR x = 1 TO r

FOR z = 1 TO d

PRINT "stupac "; y; " redak ";x; " debljina "; z; " = ";INPUT t(y, x, z)

NEXTNEXT

NEXTCLS

FOR y = 1 TO sFOR x = 1 TO r

FOR z = 1 TO dPRINT "stupac "; y; " redak ";x; " debljina "; z; " = "; t(y,x, z)

NEXTNEXT

NEXTEND

Ovaj niz brojeva popunjava tijelo u prostoru,npr. neku kocku s pretincima.

(Nastavak u iduem broju)Damir ovi, prof.

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Aero 3(Nacrt u prilogu)

Malo i povijesti u razvoju zrakoplovstva nanaem podruju. Obradit emo model avionaAERO 3.

Pamte ga generacije pilota po naim klubovi-ma jer je to uza sve nepoznanice i nepredvidi-vosti bio kolski zrakoplov. O njemu postojerazliite anegdote i poalice. Mnoge tajne u le-tu nikada se nee saznati ... Jedan od rijetko sa-uvanih primjeraka nalazi se u Tehnikom mu-zeju u Zagrebu na Savskoj cesti 18. U Mariborusu ga obnovili nai susjedi Slovenci uz dostamukotrpnog rada i traenja dijelova te detaljaprijanje konstrukcije. Poboljanja je uinio iMiha Mazovec. Ukupno je izraeno 130 koma-da u tvornici Utva od 1954. do 1958. godine.To je bio jednomotorni kolski zrakoplov, dvos-jed, koji se od 1961. pa do 1965. godine pos-

tupno darivan i aeroklubovima. Od 1980. godi-ne vie ne leti.

Na model pokretan je gumom. Ne zahtijevaneke posebnosti i bit e jedan u nizu poetni-kih radova. Za izradu treba nekoliko sati radauz skroman alat i materijal.

Crte je prikazan u naravnoj veliini kao po-lumodel jer ima plosnati trup nainjen od bal-ze (perploe ili daice). Kao dodatak prikaza-ne su projekcije u mjerilu 1 : 72 da lake uoi-te detalje.

Opisat emo samo djelomine smjernice a virad prilagodite svojim mogunostima.

Trup (1) ispiljen je iz balze debljine 3 milimet-ra. Rubove doradite brusnim papirom fine gra-dacije. Otvor za ulaz krila izreite skalpelom ol-fa ili pilicom. Na prednjem dijelu trupa zalijep-

16

ljen je nosa (5) propelera - vijka. Izraen je odbalzove letvice poprenog presjeka 10x10 mili-metara, u ijem je gornjem dijelu izbuen provrtpromjera 3 milimetra u koji ulazi vratilo propele-ra. Kut nagiba je - 3o s obzirom na os trupa. Odeline ice nainjena je kuka (10) na koju e sezakvaiti niti gumenog motora. Zalijepljena jeprema oznaci na nacrtu te spoj ojaan naljeplji-vanjem balzove ploice veliine 10x10 milime-tara.

Krilo (2) izraeno je od balze debljine 1 mili-metar. Paljivo reite skalpelom potujui smjervlakana! Obje polovice zajedno obrusite brus-nim papirom. Prednji i zadnji rub prikladnozaoblite. Rebra krila (6) i nosa podvozja (7) izra-dite od balze debljine 3 milimetra. Rebra zalije-pite na predviena mjesta kako je prikazano cr-teom. Srednja rebra izbrusite da se postigne V-lom krila nakon lijepljenja. Oznaeno na crteu!

Kotai su uobiajeni modelarski, koji su u pa-kiranju zajedno s gumenim motorom i ostalimpriborom. Aerodinamini pokrov podvozja (12)izradite od 3-milimetarske balze te ga obrusite uobliku kapljice. Za izradu zadnjeg podvozja ra-bite plastini podloak, koji je u kompletu, i ko-madi eline ice promjera 0,8 mm a savijenaje prema obliku prikazanom na crteu.

Visinski (3) i smjerni (4) stabilizator izradite od1 milimetar debele balze. Rubovi su zaobljeni.Propeler - vijak (14) promjera je 150 milimeta-ra i nalazi se u kompletu, kako je spomenuto.Vratilo propelera (8) s desne strane stavimo u le-aj (9) koji se zalijepi u nosa (5). Nataknemo slijeve strane perlu koja poprima zadau leaja i

potom propeler. Uvrstimo ga savijanjem icevratila pomou klijeta.

Za pogon slue tri niti gume 3x1 milimetar.Najbolji model je TAN 2. Ako se gumeni motornavija rukom, tada duina niti neka bude jedna-ka duini izmeu kuka. Ako rabite motalicu - pri-jenos 1:5, tada duina niti moe biti dua za tre-inu udaljenosti.

Dijelove premaite nitrolakom ute boje -dvaput.

Na trup prilijepite visinski stabilizator (3).Pazi-te na simetrinost. Kada se ljepilo osui, zalijepi-te noge podvozja (13). Kuku 10 i leaj 9 lijepiteepoksilnim ljepilom (5-minutno). Ostale spojevelijepite ljepilom UHU hart.

Kada je guma postavljena, prionite provjeri te-ita iji je poloaj prikazan na crteu. Balast -olovo dodajte-zalijepite na nosa (5).

Ugaanje izvedite na otvorenom, na livadikada nema vjetra. Za prvi let gumu-motor navij-te oko 100 okretaja i model pustite iz ruke. Letugodite i savijanjem, otklanjanjem krajeva stabi-lizatora i krilaca. Kada postignete smjer, sve up-ravljake dijelove koji su ugoeni uvrstite ljepi-lom.

S dobrim gumenim motorom i ako ste pazilina masu model AERO 3 lijepo leti. Pokuajte na-initi inaicu od stiropora!

Poetnicima preporuujemo knjigu UVOD UZRAKOPLOVNO I RAKETNO MODELARSTVO,koju moete naruiti u naem urednitvu po ci-jeni od 25 kuna.

Ilustracije: Tim, 311- 98Pripremio Miljenko Oura, prof.

17

NEOBINI PROJEKTI

Alpsko skijanje Alpsko skijanje u u dvoranidvorani

Projekt, o kojem je dugo sanjao roeni Aus-trijanac Marc Girardelli (40), prijatelji skijanja sasmijekom opisuju kao veleslalom u garai ili al-psko skijanje u hladioniku. Nekadanji profesio-nalac u spustu ipak se nije dao omesti takvimporugama i sa smijekom prihvaa njihovo nera-zumijevanje. Odvanim pokretima crta im napapiru obrise otmjene dvorane, koja se ve dru-gu zimu istie ispred tune kulise u Bottropu.

Dvorana je kotala 100 milijuna maraka, ula-ga je investicijska grupa iz Bremerhavena. Odgomile rudnike jalovine stvorena je skijaka sta-za - bez ikakve promjene ustroja podloge.

To skijako sastajalite u Bottropu nije jedino.Konkurenti su ve ostvarili ili rade na slinimprojektima u Neussu (na slici), Castrop-Rauxelu

i Oberhausenu, koji e biti spremni za skijanjeljeti i zimi.

U Neussu su otili najdalje. U skijakoj dvora-ni, sagraenoj na brdu nekadanjeg odlagalitasmea, rauna se sa 800 000 posjetitelja na go-dinu. Girardelli im je s godinjih planiranih 750 000 sati alpskih arolija za skijae ve za pe-tama. Jer Ruhr je najblie i zato najprivlanijepodruje Europe. Meu oekivane posjetiteljeubrajaju se i Nizozemci zaraeni skijanjem,kojima je skijaka dvorana u Bottropu ba naputu prema zimovalitima u Sauerlandu.

Skijaka staza u Bottropu sa svojih 508 meta-ra najdue je skijalite u dvorani. Dodue, to jouvijek nije vie nego to nudi omanji breuljakza skijae-poetnike, ali to ne obeshrabruje Gi-rardellija. On vjeruje da e se u dvorani pojavi-ti i natjecateljske ekipe s Alpa. Meteoroloki gle-dano ni gleeri vie nisu ono to su nekad bili. Au dvorani nema tue, nema leda i snijeg je uvi-jek 100 posto zajamen. Nedostaje samo sunce.

Najraskoniji projekt realiziran je u Castrop-Rauexelu. U njemu britanski ulagai i tvrtka Xca-pe kao voditelj privlae posjetitelje (ne samo ski-jae) jo dodatno s virtualnim golfskim igralitemi umjetnim valovima u bazenu za kupanje.

Budui da su u krugu od 60 kilometara smje-tena tri dvoranska skijalita, odgovorni u Ober-hausenu jo oklijevaju, iako ve raspolau idej-

nim projektom za park budu-nosti, u kojem je i dvorana zaskijanje.

O moguem uspjenom poslo-vanju sa skijakim dvoranamagovori i to da su se u Nizozem-skoj takve skijake staze veodavno potvrdile. Dakako, vodi-telju Skidome u Rucphenu neodgovara ovakvo oduevljenjeNijemaca. Osim toga, on tvrdi dasu ulaganja u te projekte previso-ka; tekui trokovi nee se moipokrivati prihodima. Prema nje-govoj ocjeni, za to bi bilo potreb-no 200 do 300 korisnika skijakestaze svakog sata, i to cijele godi-ne.

Izvornik: Der Spiegel 15/2000Pripremio eljko Medveek

Skijaka dvorana u Neussu povrine15 000 m2: potpuno drugi svijet na od-lagalitu smea

ZRAKOPLOVSTVO

Airbus A340-600

Novi model Airbusa ve je prebolio svojnadimak: u kui su mu se tijekom izrade ru-gali nazivajui ga nespretni dugonja.A340-600 je naime sa svojih 75 metara naj-dui od svih putnikih zrakoplova na svije-tu. Letjelica s etiri mlazna motora nadma-uje klasika Boeing, 747 Jumbo, za duinunosa od 4,2 metra.

Uz staroga kralja zraka, koji je u prometuod 1969., europski su konstruktori eljelinadvladati i dvomotorni Boeing B777, pa su1996. razvili svoju prvorazrednu letjelicu,koja se u drugoj polovici prole godine vinu-la u zrak (uz jedininu cijenu od 200 miliju-na eura).

Geslo projekta bilo je: nekoliko zranihputnika manje, ali zato vie udobnosti i ve-i doseg. Novi stroj moe prevesti 380 put-nika na udaljenost do 13 900 kilometara.Ne previe tedljivo oblikovanje 60 metaraduge putnike kabine, koja djeluje prostra-nije i ugodnije od prostora za putnike u dru-gim meukontinentalnim zrakoplovima is-tog obujma, trebalo bi uiniti duge letovepodnoljivijima.

Raspoloenje se moe razvedriti uz po-mo videosustava za prijenos podataka ka-belom (video-on-demand; zaslon na naslo-

nu prednjeg sjedala), slanjem elektronike pote iznad oblakai regulirajuim sustavom rasvjete. Sustav rasvjete moe naprimjer oponaati blago svjetlo svijee ili izlazak i zalazak sun-ca i tako ublaiti djelovanje vremenskih razlika na putu.

Putnici kao i pilosu oduevljeni nonjakom, Lothar Kflote A340, Luftha

SUSTAV SA TRI PUTNIKA RAZREDA

U putnikoj kabini nalazi se 12 putni-kih mjesta prvog razreda, 54 sjedalaposlovnog razreda i 314 mjesta za put-nike ekonomskog (najjeftinijeg) razre-da.

PRVI KUPCI

ETIRI MOTORA PREMA DVA MOTORA

najvea poletna masa

koliina gorivaduina

raspon krila

pogonski motori

dosegputnika sjedala

Za ovaj mlanjak postoji vie od 100 na-rudaba i opcija (pravo na kupnju po do-govorenim uvjetima u odreenom roku)

ELEGANTNI GOROSTASPogled u unutranjost diva: 2003.godine predani su kupcima prviA340-600

Sustavi u pilotskoj kabini nalikuju na one u drugim vrstamaAirbusa. To olakava kolovanje pilota za novu letjelicu.

19

Izvornik: Focus, 24/2002.Pripremio eljko Medveek

oti jednakoovim mla-Keller, (efnsa)

Videosustav za prijenos podataka i u ekonomskom razredu: djelatnici Lufthan-se ispituju novu letjelicu

NAIN LAGANE GRADNJEKako bi se smanjila masazrakoplova, Airbus je mno-ge nosive i upravljake sas-tavnice izradio od umjetnihmasa pojaanih ugljenimvlaknima.

A340-600 moebez meuslijetanja

dospjeti do svih od-redita unutar svijet-

loplavo obojenepovrine

ISKORISTIVOST PROSTORA Trup zrakoplova dui od 70 m is-punjen je do posljednjeg kubinogcentimetra. Nekoliko nunikasmjeteno je na donjoj palubi.Zrakoplovna tvrtka moe naruitiugradnju spavaonica za putnike iza posadu kao i radne prostorijeza poslovne ljude na putu.

ETIRI POGONSKA SLOGASvaki od etiri pogonska motora Rolls-Royce sna-ge 40 112 kW guta gotovo 2000 l goriva na sat -usprkos tome smatraju ih vrlo tedljivima.

USTRAJNI MLANJAK

21

Letee krilo(Nacrt u prilogu)

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Jednostavni modeli uvijek su sluili za anima-ciju zrakoplovnog podmlatka i poetak bavlje-nja atraktivnim modelarstvom. U skromnim uv-jetima najee se izrauju, prouavaju, dogra-uju i stvaraju nove konstrukcije na popularnozvanim klizaima. To su jednostavne gradnjerazliitih oblika, povelikih povrina i prikladnogmaterijala. Najvanije im je odrediti teite ismjer leta. Putaju se najee iz ruke, no mo-e posluiti i elastika ... Rado se organizira nat-jecanje jer ne zahtijevaju poseban prostor. Dob-ro e posluiti portska dvorana ili igralite.

Na model - letee krilo nastalo je iz tko znakoje ideje i gdje. No i to je svojevrstan kliza...Ovakvim modelima rado su se natjecali i uZagrebu. Posebno ih je prilagodio na poznatimodelar Tomislav Prukner, kojemu je gotovosvaki materijal bio pogodan - od letvica, obi-nog papira, kartona, stiropora, plastelina, ava-la, spojnica ... pa do balzovih i drugih furnira odkojih su se izraivali kvalitetniji modeli. Alat jeskroman: skalpel, brusni papir, pribadae ... cr-tai pribor.

Konstrukcija je zahvalna i dovoljno vrsta. Cr-te je nacrtan u naravnoj veliini. Mjere moetesmanjiti, no tada e se mijenjati, odrediti i dru-ge ovisnosti. Pravi izazov za ispitivanje!

Za izradu pribavite dva komada balzova fur-nira debljine 2 milimetra te smrekove ili jeloveletvice poprenog presjeka 2x2 milimetra i 4x4milimetra, to je dovoljno za poetak rada.

Dvije ploe furnira unakrsno (smjer vlakana)meusobno zalijepite bijelim - vodenim ljepi-lom. Nemojte nanositi suvie ljepila. Za suenjelistove furnira stegnite izmeu dvije daske ili seposluite ljepljivom vrpcom i dovoljno irokomdaskom. Viak istisnutog ljepila obriite mokromkrpom. Skalpelom izreite krug (1) promjera

210 milimetara. Pazite na rez i mogue raeha-vanje materijala. Rubove zaoblite bruenjembrusnim papirom fine gradacije.

Olovkom to slabije oznaite mjesta - tri crte,meusobno usporedne, gdje e biti zalijepljeneuzdune letvice. Crte moraju biti okomite nasmjer vlakana. Tako ete postii dovoljnu kru-tost konstrukcije. Zalijepite letvice - takoer bi-jelim - vodenim ljepilom. Srednja letvica (3)ima popreni presjek 4x4 milimetra, to je ujed-no i svojevrsni trup modela. Bone letvice (4)imaju popreni presjek 2x2 milimetra. Predvidi-te da se pri kraju, barem 20 milimetara sredinjaletvica - trup ne zalijepi za krug jer tu e se pos-taviti klin (9) kojim e se reglirati - ugaati letmodela. Na gornjoj strani kruga zalijepite rep (2)koji izreite iz furnira prema veliinama sa crte-a. Bono ga uvrstite i osigurajte kutnim letvi-cama (6) poprenog presjeka 2x2 milimetra. Odperploe debljine 4 milimetra, prema crteu,oblikujte i izreite kuku (5) te je zalijepite. Takoje nadograen dio trupa a slui za kvaenje elas-tike pri izbacivanju i lansiranju.

Uglavnom model je zavren. Potrebno je ob-likovanje olovnog balasta ili gotovog odgovara-jueg eljeznog oblika (podlona ploica za vij-ke), koji e avliem (8) biti privren ili zalijep-ljen na model. Najbolje je balast zalijepiti ljeplji-vom vrpcom pa ga doraivati a nakon svega traj-no zalijepiti. I klinom (9) postignut e se elje-ni rezultat. Nakon svih provjera zalijepite ga ibono doradite. Bojenje preputamo vaem iz-boru.

Za ustrije lansiranje leteega krila posluit evam gumena vrpca (11) zavezana u ruku (10).Veliinu odredite prema elastinosti gumenevrpce.

Pazite da nekoga svojom nesmotrenou neozlijedite ili nainite tetu jer model je mogueputati i iz ruke. (o)

22

DIGITALNA ELEKTRONIKA

Radioprijenos Radioprijenos iz svemiraiz svemira

Svejedno, bio to lokalni odailja iz Kenije,odailja BBC-a ili Radio France: WorldSpace,satelitski radiosustav, ve godinama prenosiprograme u digitalnom obliku iz itavog svijeta.Sada ve postoje i odgovarajui prijamnici uzprihvatljivu cijenu od 100 eura ili vie.

Umjesto kratkog vala. Bilo da se radi o ure-aju Joy Ear korejske tvrtke JS Information &Communications ili njegovih konkurenata iz In-dije (proizvoa BPL) i Indonezije (Polytron) -svemirski radioureaji proizvode zvuk najboljekakvoe im se kupljenom ureaju priloenaplosnata antena usmjeri priblino prema doti-nom satelitu.

Sve dok graevine ili prozorska stakla s upa-renom kovinom ne ometaju slobodan pogledprema satelitima, sluatelj moe uivati u kristal-no jasnom primanju zvuka. Automatska trailicasamostalno pronalazi zaposjednute kanale - vieod 30 - i pokazuje na zaslonu njihovo ime.

Razvojni inenjer Eberlein (desno), radioprijamnikJoy-Ear (lijevo)

Tehnika iz Njemake. Osnova ovog digital-nog radioprijenosa razvijena je u InstitutuFraunhofer u Erlangenu. Vodei znanstveniktehnike za prijenos informacija Ernst Eberleinsastavio je za WorldSpace prijenosni strujni la-nac. Postupak saimanja MP3 je dodue jezgrasustava, ali za dobar prijam s pokretnim radiop-rijamnikom na udaljenostima od 36 000 km tre-balo je pronai i odgovarajui postupak prijeno-sa. Inenjera Eberleina poticalo je u radu prijesvega vienje Noaha Samara, voditelja Wor-ldSpacea, kako opskrbiti pet milijardi ljudi obra-zovnim sadrajima i informacijama u visokojkakvoi prijenosa.

Izvornik: Focus, 6/2002.

TEHNIKA U NOGOMETU

Nikada vieNikada viepogreno zaleepogreno zalee

Gol! - uzbuenje na nogometnom stadionu.Ali sudac daje znak: zalee. Takva odluka naj-ee je povod svai. Novi sustav osjetnika, raz-vijen u Institutu Fraunhofer za integrirane sklo-pove i u poduzeu Cairos, Karlsruhe, obeavavie pravednosti na igralitu. Prije dvije godine upogon je stavljen prototip tog sustava na Fran-ken-stadionu u Nrnbergu. Osjetnici integriraniu loptu i u titnike goljenica igraa dojavljuju in-formacije o svom poloaju.

Izvornik: Focus, 6/2002.Pripremila Hana Medveek

Vie prijamnika razmjeteno jeoko igralita. Oni primaju signa-le od osjetnika.

Od raunala sudacprima obraene infor-macije o igri preko po-sebnog runog sata

Mikroosjetnik utitnicima golje-nice izvjeuje opoloaju i kreta-nju igraa

Videozid na stadio-nu prikazuje odlukekoje je sudac donio

Veoma lagan mikroosjet-nik smjeten je u sredi-njoj toki lopte. On pri-kuplja informacije o po-loaju, ubrzanju, sili i za-mahu lopte.

23

Kako pohranitiSunevu energiju

ENERGETIKA

Sunce je najvei energetski izvor na naemplanetu. No kako pohraniti energiju kada nemasunca. Moderna tehnologija ima jednostavno ijeftino rjeenje - solarnu eliju. Ona Sunevuenergiju pretvara u elektrinu energiju, koja sepohranjuje u akumulator i trajno je na raspola-ganju. Sklop je jednostavan za ugradnju, neu-jan, pouzdan (vijek trajanja vie od 10 godina),ekoloki nekodljiv. Pogodan je za vikendice ikue koje nemaju prikljuak na elektrinu mre-u. Taj je sklop montiran 1990. godine na kuiu Vinitu i 1997. na kui u Janarici i do danasje u pogonu bez dodatnih trokova.

Predloeni sklop zadovoljit e upotrebu vieprikljunih mjesta: to su radioaparat, mali tele-vizijski prijamnik, crpka za vodu; s napajanjem12 V. Na priloenoj shemi prikazan je i elektri-ni agregat, koji nije nuan, ali je pogodan za ve-u potronju, za sigurnost napajanja i upotrebuureaja i alata koji se napajaju standardnim na-ponom od 220 V.

Opis dijelova sklopa:

Solarna elija: na domaem tritu proizvoaSLOTEH Zagreb, Fallerovo etalite 18, 12 W,12 V - cijena oko 700 kuna (za predloenisklop potrebna su 3 komada). Uvozna tvrtkaCONRAD Mnchen, Polykristaline SunlineMAP 500, 50 W, 2,9 A, 17,2 V - cijena oko260 eura (za predloeni sklop potreban je je-dan komad).

Dioda: za svaku eliju, izvedba niskoomskaShotky 2 A 60 V, cijena oko 8 kuna.

Rasvjetna tijela: na domaem tritu nema po-godnih, osim tapnog za automobile, ali sukratka vijeka i imaju malu svjetlosnu snagu.Uvoz tvrtka CONRAD Mnchen, Okolight Set12 V 10 W, sa savijenom standardnom fluores-centnom cijevi, trajnost 6000 sati, daje jakostsvjetla kao arna nit od 60 W, cijena oko 35eura, ili Dolin Combi 12 V DC Leuchtstofflam-pe, kuite s prekidaem, standardna isprue-na fluorescentna cijev, cijena oko 40 eura.

Akumulator: olovni, automobilski, najmanje100 Ah, cijena oko 800 kuna.

Ampermetar: 3 A; nije prijeko potreban, alipokazuje ispravnost punjenja.

Voltmetar: 15 V; nije nuan, ali pokazuje is-punjenost akumulatora.

Osigura i prekida: standardni 16 A. Montani pribor: ormari za insturmente, osi-

gura, prekida, redne stezaljke i diode, vodi-i 6 mm2 za spoj solarna ploa - akumulator,ostalo standardno.

Montaa:

Svaka se solarna elija postavlja u okvir od U-profila i stavlja na sunano mjesto, usmjerenaprema jugu i pod nagibom od 40o od horizonta-le. Odstupanje od toga ne smanjuje bitno uin-kovitost. Konektorske ploe treba zatititi od vla-ge silikonskim kitom, a vodi zalemiti na utika.Regulator punjenja nije potrebno ugraivati jerkada napon padne na 11 V, arulje se gase, akad prijee 14 V, mala struja ne teti akumula-toru. Uzemljenje: ako postoji dobro uzemljenje,valja uzemljiti negativnu stezaljku akumulatora iokvire elija, ako ne, bolje je ne uzemljiti.

Mio Dlouhy, dipl. ing.

Sunani paneli

DiodeRasvjeta 12 V Utinice 12 V

Utinice 220 VPunja za akumulator

Glavna sklopka

Osigura

A V

Akumulator 12 V Agregat 220 V ~

220 V~

24

Rije je o turistikom brodu, koji pokreeenergija dobivena iz solarnih elija. Brod imaneku vrst krova u koji su ugraene solarne eli-je, koje daju energiju za pogon dvaju brodskihmotora.

Brod ima katamaranski trup (dvotrupac), goreje platforma s klupama za 20 turista, a ispod susloeni brojni snani akumulatori. Svaki motorsnage 3,84 kW smjeten je pokraj jednog odplovaka te pokree propeler na svom drugomkraju (izravno na osi). Motori promjenom po-lariteta struje voze naprijed - nazad te time olak-avaju manevar broda, koji inae obavljaju kor-mila na kraju svakog od plovaka pomou brod-skoga kormila na mostu. Brod plovi veoma tihoi postie brzinu od maksimalnih 13,5 km/h uodnosu na vodu. Prednost je ovog broda premadrugima u tome to on moe ploviti iskoritava-jui izravno energiju dobivenu od Sunca (i bezakumulatora), brzinom od 6 km/h. Meutim

OBNOVLJIVA ENERGIJA

Brod na solarniBrod na solarnipogonpogon

kad Sunce ne prodire dovoljno kroz atmosferu(oblano, kia itd.), tu su akumulatori koji se pu-ne dok je brod u luci. Znamo, dodue, iz naihiskustava (HMZ) da solarne elije daju energiju ikada je na nebu neto svjetlijih oblaka! Dakleenergije ne nedostaje, smjetaj putnika je udo-ban, sunca i zraka dovoljno, te je plovidba nabrodu pravi uitak a podsjea na jedrenje jerbuke NEMA!

Akumulatori omoguuju brodu plovidbu 100km ili oko 20 sati rada motora (kad nema sun-ca), a kad se upotrebljava i izravna energija izelija i akumulatora brod postie brzinu od 13,5km/h. Ploha preko koje se Suneva energija iz-ravno prima je plastina folija sa 21 elijom odpo 0,163 kW, a djeluje kao krov te titi putnikeod jakog sunca i od kie. Plovci su od aluminija,

to brod ini lakim, a i odravanje jeolakano te otpori kretanja kroz vodumanji. Sjedala za putnike su od drvato je opet lako a i ugodno i toplo. Sveje raeno promiljeno, jer je svrha po-pularizacija iskoritavanja Suneveenergije i u turistiko-komercijalnesvrhe! Podsjetimo itatelje da je Du-nav nizvodno od njemakoga gradaUlma pregraen branom za potrebehidroelektrane, te je tako taj dio kori-ta rijeke akumulacija s malom brzi-nom toka vode.

Naime, upotreba Suneve energijeza grijanje vode, proizvodnju struje i-td. rairena je i opepoznata, a pokre-tanje plovila veliine 9,4x2,7 m ba i

Turistiki brod - katamaran na pristanitu u Ulmu

Solarne elije na krovu broda

25

nije mala stvar! Grad Ulm prednjai u Njema-koj u iskoritavanju solarne energije, a od 1996.godine, postoji i Solarna zaklada, koja je zazatitu ekosustava te lijepe rijeke (pune labuda ipataka) pribavila ovo plovilo. Do sada je po Du-navu prevozio turiste samo brod Ulmski vra-bac klasine grae i vee nosivosti, ali na dizel-ski pogon. Novi je brod, dodue, konkurencijastarijem bratu, no zanimljivo je vidjeti da veinaputnika radije plovi starim dobrim brodom, agosti katamarana mlae su osobe portskog du-ha i znatieljni strani turisti. Kapetanica ovogSolarboota meutim zna dosta i o svom plovi-lu i o upotrebi solarne energije, to je pisac ovogpriloga iskoristio za nae itatelje a usput i testi-rao sam brod u radu. Naime, sjetimo se da seYacht club Zagreb jo prije podosta godina na Ja-runu sluio izvanbrodskim motorom napajanimiz akumulatora strujom za plovidbu po jezerupromiui tako ideju da se uklone benzinskimotori i radi vode i akvatinog ivota u jezeru.

Brod na solarni pogon moe biti u upotrebi,ovisno o godini i meteouvjetima, od Uskrsa pado listopada. Kod jakog vjetra se ne plovi, a nikod visokih vodostaja Dunava jer gabariti posto-jeih mostova ne nude dovoljno prostora zaprolaz broda ispod njih.

Poruka ovog napisa jest da u interesu zatiteakvatorija, zraka, a time i ljudi, treba to vie is-koritavati obnovljivu energiju, a to je i conditiosine qua non vremena u kojem ivimo. Stoga suaktivisti Solarne zaklade u Ulmu u suradnji sveslakim i kajakakim klubovima organiziralimogunost ugradbe sline opreme i u manjaplovila, stvorivi meu mlaom populacijom za-nimanje za to. Na Dunavu se ve odravaju me-unarodne utrke plovila, koja se uz savjete Zak-lade pregrauju i dotjeruju, to okuplja sve vieveslaa i drugih portaa. Mladi ljudi postajuinovatori uz zabavu, te tako usavravaju i sebe iopremu uz potporu drutva! Korisna inicijativakoja hvata maha mogla bi se prenijeti i na naeakvatorije: od jezera i rijeka do Jadrana. Modai ovaj prilog pomogne u tomu, to bi piscu ovihredaka bila najljepa nagrada za uloeni trud.asopis ABC tehnike u kojem prilog objav-ljujemo pravi je promotor novih i korisnih ideja.

Radoslav Karleua, dipl. ing.

Ruitelji rekorda -sudjeluje i prvaena

POVIJEST ZRAKOPLOVSTVA (25)

Grumman F11 F TigerPrvi je let obavljen 30. srpnja 1954. godine.

Lovac jednosjed imao je jedan turbomlazni mo-tor General Electric J79-GE-3A, 4990 - 6804 kgpotiska, raspon krila 9,64, duinu 14,97, visinu3,87 metra, povrinu krila 23,20 m2, najveumasu u polijetanju 10 718 kg, najveu horizon-talnu brzinu 2156 km/h, najveu brzinu penja-nja 7000 m/min te praktini vrhunac leta17 985 kilometara.

George C. Watkins je 18. travnja 1958. posti-gao apsolutni svjetski rekord visine 23 449 me-tara.

Lockhead F-104A i F-104C StrafighterPrvi let ovog lovca jednosjeda bio je 7. velja-

e 1954. godine. Podaci za inaicu F-104C: je-dan turbomlazni motor General Electric J79-GE-7 s 4536 do 7167 kg potiska, raspon krila 6,68,duina 16,69 i visina 4,11 metra, povrina krila

26

16,63 m2, masa u polijetanju 9298 kg, najveahorizontalna brzina 2333 km/h na visini 12 190m, praktian vrhunac leta 16 765 metara.

Dne 16. svibnja 1958. Walter W. Irwin s ina-icom YF-104a postigao je apsolutni rekord br-zine 2259,538 km/h, a 7. svibnja iste godine H.C. Johnson postigao je apsolutni rekord visine is-tom inaicom: 27 811 metara. Sljedee godine14. prosinca Joseph B. Jordan inaicom F-104Cdosegao je visinu 31 515 metara. Rekordi supostignuti u zrakoplovnoj bazi Edwardsu.

Starfighter bio je prvi borbeni zrakoplov kojije postizao u letu brzinu veu od dva maha. Timavionom izbila je na scenu prva rekorderkamlazne avijacije Jacqueline Cochran. Pilotirajuidvosjedom TF-104G, postigla je brzinu 2048,85km/h 12. travnja 1963. godine. Zatim je 1. svib-nja iste godine postigla brzinu 1937,14 km/h u

krunom letu opsega 100 km, na emu se nijezaustavila pa je postizala jo brojne svjetske re-korde za ene. Svojim rekordnim postignuimaobiljeila je jedno razdoblje mlaznoga zrako-plovstva.

Convair B-58 HustlerPrvi let ovog taktikog bombardera obavljen

je 11. studenoga 1956. sa etiri General ElectricJ79-GE-5B turbomlazna motora i to svaki s od4672 do 7076 kg potiska, a raspon krila bio muje 17,32, duina 29,49 i visina 9,58 metara,povrina krila 143,26 m2, masa praznog 25 200kg, a spremnog za polijetanje 75 935 kg. Posti-zao je najveu brzinu u horizontalnom letu2125 km/h, najveu brzinu penjanja 5182m/min, borbenu razinu iznad 19 200 m i dolet8247 kilometara.

Postigao je nekoliko svjetskih rekorda brzine ivisine: 14. sijenja 1961. Harold E. Confer pos-tigao je njime brzinu 2067,567 km/h u zatvore-nom krugu opsega tisuu kilometara, 10. svibnjaiste godine Elmer E. Murphy sa dva lana posa-de u bazi Edwardsu uspio je 30 minuta odratibrzinu 2095,476 km/h, 12. sijenja 1961. godi-ne H. Deutschendorf postigao je brzinu1708,820 km/h u zatvorenom krugu opsega2000 kilometara. F. Fulton je 18. rujna 1962.postigao dva svjetska rekorda u podizanju tere-ta dva i pet tisua kilograma na visinu 26 017,93metara.

Hustler je bio prvi ameriki nadzvuni bom-barder. Obiljeio je jedno razdoblje avijacije ibrojnim drugim uspjesima.

JUZ

27

PADOBRANSTVO

Pad u bezdan

Kakav je osjeaj kad ovjek bez pogonskogmotora probija zvuni zid? Avanturisti planirajuskokove s visine od oko 40 kilometara.

Sunce ari, a nebo je crno. Kapljice znojasvjetlucaju na elu Joea Kittingera, obuenog uastronautsko odijelo. Sat i pol dizao ga je balonveliine nebodera u visinu od 31 000 i vie me-tara. Amerikanac je uao u maloj gondoli, po-malo obuzet strahom.

Iznad mene je neprijateljski raspoloeno ne-bo, mucao je Kittinger u mikrofon. ovjek bimogao ivjeti u svemiru, ali ga nikad nee osvo-jiti. A onda je iz sredinjice stigla zapovijed zaskok. Pomozi mi, Gospode!, promrmljao jeavanturist i nagnut naprijed bacio se u bezdan.

etiri i pol minute jurio je dolje prema pok-rovu od oblaka, povremeno brzinom kao mlaz-ni zrakoplov. Onda ga je malo-pomalo uspora-vala sve gua atmosfera na brzinu kretanja au-tocestom. Padobran se otvorio i Kittinger je do-taknuo pustinjski pijesak u Novom Meksiku.

Nadzirani pad 16. kolovoza 1960. doveo jeKittingera na naslovnu stranicu asopisa Life idarovao Americi novog nacionalnog junaka me-unarodnog natjecanja u osvajanju svemira.

Jedino znanost nije dobila nita. To to se ta-da dogaalo, zna samo nebo. Je li Kittinger uis-tinu bio prvi ovjek koji je probio zvuni zid bezpogonskog motora, kao to je to sam kasnije tvr-dio? Mjerni podaci prije dokazuju da je on bioblizu brzine zvuka, koja je na toj visini priblino1100 km/h. Kako pri izvoenju toga vojnog pro-jekta nije bio prisutan neovisni promatra, re-kord ionako ne bi bio slubeno priznat.

to se zaista dogaa kad astronaut, zatiensamo svojim skafandrom, probije zvuni zid?Hoe li biti izudaran u toj turbulenciji? Kakoreagiraju srce i ivci na takvo optereenje?

Da bi se sve to otkrilo, treba premaiti samos-talni pokus Kittingera. Sada se u isto vrijemesprema etvero odvanih padobranaca na skoks dosad najvee visine na svijetu:

* Michel Fournier prvobitno se spremao ufrancuskoj vojsci za veliki skok s namjerom da serazvije sustav spaavanja astronauta. Kad jeprogram obustavljen, Fournier je prodao kuu isvoju zbirku oruja te nastavio na tome raditi sa-mostalno.

* Otra suparnica mu je Cheryl Stearns, pro-fesionalna pilotkinja i hobi-padobranka. Ameri-kanka ponosno istie svojih 14 000 skokova i 30svjetskih rekorda.

* Rodd Millner, australski strunjak za mine,uspjeno opisuje pokuaj osvajanja rekorda kaoSpace Jump. Svemirski skok trebala bi ovje-kovjeiti ekipa snimatelja iz jednog Learjeta, aplanirana je i raunalna igra.

* Najnoviji i moda natjecatelj koji najvieobeava jest panjolski portski padobranac Mi-guel Angel Garca. Najkasnije sljedee zime tajavanturist namjerava - a podupiru ga Institut zasvemirska istraivanja Inta i neovisno Sveuiliteiz Barcelone - odvaiti se na skok iz stratosfere.Ime njegova projekta Icaro podsjea na velikirizik pothvata: mitski leta sunovratio se kad sepribliio Suncu.

Extreme science nazivaju avanturisti svojugranu istraivanja - graninu znanost u niijemprostoru izmeu istraivanja, ispita hrabrosti ipredstave. Kittingerovi sljedbenici sami se istov-remeno smatraju ovjekolikim lutkama za ispiti-vanja pri sudaru, koji ele dati svoj doprinos si-gurnosti ivota u svemiru.

Kittinger pri svojem rekordnom skoku s 31000 metara

28

Na visini od 40 kilometara, u blizini gornjegranice stratosfere, vladaju ve skoro uvjeti kaopri etnji u svemiru (iako se pod svemirom ra-zumijevaju visine iznad 100 km). Bez astronaut-skog odijela i skoro u uvjetima vakuuma udovibi bolno natekli. Bez termikog donjeg rubljasvaki bi se ovjek smrznuo, a bez maske za kisikbrzo bi ostao bez svijesti i umro bi.

Prema izraunima, nakon priblino jedne mi-nute slobodnog pada, skakai e probiti zvunizid. Njihova brzina moe dosei do 1800 km/h,to se jo oznaava kao 1,6 mah.

Neizvjesno je samo, hoe li ovjek uope os-jetiti probijanje zvunog zida. Zrak na 40 km vi-sine je naime toliko rijedak da bi se osobni nad-zvuni let mogao osjeati kao obian skok s br-zinom od 200 km/h, koju vrlo lako moe posti-i svaki padobranac.

Pa i do praska kakav se uje kod zrakoplovana mlazni pogon vrlo vjerojatno nee doi, jer jeovjekovo tijelo relativno malog obujma i nje-gov je tlani val u rijetkom zraku malen. Osimtoga nema buke turbina, koje uz silnu tutnjavupokreu letjelicu; padobranci iz stratosfere kre-u se ipak gotovo neujno, ne uzimajui u obzirpotiho aptanje Pomozi mi, Gospode!

Izvornik: Der Spiegel, 21/2002Pripremio eljko Medveek

Planirani skok kroz zvuni zid

letjelica Space Shuttlevisina 185 do 650 km

gornja granica stratosferei ozonske ovojnice

penjanje balonoms vruim zrakom

skok na visinioko 40 km

ubrzavanjena vie od 1100 km/h

proboj zvunog zidana visini oko 35 km

koenje uz pomo sve gue at-mosfere na 200 km/h

pijunski zrakoplovvisina 20 km

putniki zrakoplovvisina 12 km

poslije oko 6 minutaslobodnog padaotvara se padobranna visini od 2 km

1

2

3

4

5

6

100 km

29

LJETOPIS TEHNIKE (27)

Izumi i otkriaIzumi i otkria1896.- 1900.1896.- 1900.godinegodine

Edisonov kinetofon za tonski filmEdisonov kinetofon za tonski film1896. Thomas Alva Edison kombinira svoj ki-

netoskop za gledanje filmskih vrpci, koji je1891. razvio na poticaj britanskog fotografa Ea-dwearda Muybridgea, sa svojim fonografom uureaj za svjetlo i ton, koji je nazvao kinetofo-nom ili kinetofonografom.

Snimanje u atelijeru za Edisonov kinetoskop; izvorniton relativno velike pozornice sabirao se pomouzvunog lijevka; desno filmska kamera

Ureaj nije projicirao slike u pokretu, nego jeomoguavao samo jednoj osobi promatranje tihslika. U kratko vrijeme ta je naprava postalaprivlana kao uplatni aparat za gledanje, ali jeubrzo pala u sjenu kinematografa nijemog filmabrae Lumire iz Francuske i time u zaborav.

Sagraen je prvi dizelski motorSagraen je prvi dizelski motor1897. Inenjer Rudolf Diesel dogotovio je pr-

vi motor s unutarnjim izgaranjem prema naelu,koje je izumio 1892. godine. Taj se motor poka-

Prvi dizelski motor, sagraen 1897. bio je nepokretanmotor. Od 1912. godine takvi su se strojevi primjenji-vali i pokretno - u lokomotivama.

zao nadmonijim suparnikom parnom strojunego to je to bio Otto-motor.

Prema Otto-motoru imao je tri prednosti: bioje pouzdaniji, jer sadrava manje sastavnica; zaizgaranje troi teko ulje, koje je jeftinije od ben-zina; i ima bolju korisnost. Otto-motor je 1890.pretvarao samo 13 posto toplinske energije go-riva u mehaniki rad, dizelski motor ve u pr-vom pokuaju 26 posto. U to je vrijeme zadava-lo konstruktivne potekoe samo jo vrlo visokotlaenje u cilindru od 30 : 1 i ubrizgavanje gori-va.

Dieselov motor imao je zbog toga i veliki ut-jecaj na industrijsko ustrojstvo i na razvoj stroje-va te vrste, jer tako sloeni pogonski sustavi sazamanim statikim, dinamikim, termikim,pneumatskim i kemijskim problemima vie nisumogli biti optimirani u samogradnji ili u obi-nim pokusima, niti konstruirani samo na crta-em stolu. U strojogradnji sve su vanije mjestozauzimali istraivaki laboratoriji i ispitne napra-ve.

11. lipnja 1897. Precizni mehaniar RobertBosch dobio je patent na niskonaponsko mag-

30

netsko paljenje za motore s unutarnjim izgara-njem. Do tog vremena primjenjivao se sustavpaljenja sa arnom cijevi W. Maybacha i G.Daimlera. Sustav je radio dobro, ali nije bioneopasan.

Kod sustava koji je razvio Bosch, koljenastomosovinom pokretan rotirajui magnet indukci-jom u svitku proizvodi potreban visoki naponpaljenja.

Elektrina centrala na morske mijene uElektrina centrala na morske mijene usjevernoj Francuskojsjevernoj Francuskoj

1897. U francuskom Ploumanachu prvi putsu stavljeni u pogon strojevi pokretani plimom iosekom. isto mehaniko iskoritavanje snageplime i oseke ima vjerojatno svoje poetke u III.stoljeu, kad je u luci Doveru u Engleskoj biosagraen mlin na morske mijene. Sa sigurnostise pak moe govoriti o vodenom mlinu na uurijeke Ardoura u Francuskoj oko 1130. i jednostoljee kasnije o veem broju slinih objekata ublizini Venecije. Godine 1582. Peter Morice jerazvio crpku na plimu i oseku, koja je ubrzo pa-la u zaborav.

Da bi se pojaala snaga vode, zaljevi i ua ri-jeka zatvarali su se nasipima i samo jednim pro-pustom do otvorenog mora.

1898. Engleski fiziar Oliver Lodge izumio jeelektrodinamiki zvunik. Do tada se u tu svrhu

Elektrodinamikizvunik

lonastimagnet titrajni

svitak

gipkoovjeenje

upotrebljavao mikrofon s gramofonskim zvu-nim lijevkom. Lodge je izmeu polova posebnooblikovanoga trajnog magneta postavio svitak,koji se u ritmu kolebanja jaine struje pomie itako proizvodi zvune valove.

29. travnja 1899. Belgijski inenjer i vozana utrkama Camille Jenatzy postavio je svojimautomobilom La Jamais Contente (na slici)kod Achresa brzinski rekord od 105,876 km/h.Vozilo aerodinaminih linija oblikovao je LeonAuscher.

Prije toga bilo je jo 1898. govora o elektro-mobilu Francuza Gastona de Chasseloup-Lau-

bata, koji je 18. prosinca 1898. kod Achresa ublizini Pariza postigao slubeno priznat brzinskirekord za automobile od 63,149 km/h. Vozilo jekonstruirala tvrtka Jeantaud. etiri mjesecakasnije, 14. travnja 1899. grof Laubat je istimautomobilom postavio vlastiti rekord sa 92,696km/h. Samo 25 dana nakon toga Jenatzy juri br-e od 100 km/h, bez spomena vrijedne prui-vosti vozila i ... bez ikakvih konica!

Sve mogue ve je izumljenoSve mogue ve je izumljeno1899. Voditelj Amerikog patentnog ureda u

New Yorku obratio se pismom pretpostavljenojupravi i gradonaelniku s prijedlogom da zatvorisvoj ured, jer sve to se moglo izumiti, ve jeizumljeno. Dodao je da s novim izumima veevanosti vie ne treba raunati. Prema tome, us-tanova koju on vodi izgubila je svoj smisao.

Prijedlog nije bio prihvaen. Vjerojatno jenadleni organ ipak vjerovao da i XX. stoljeemoe donijeti tehnike novosti.

31

Zeppelin LZ 1 na svojem prvom letuZeppelin LZ 1 na svojem prvom letu2. srpnja 1900. Poslije dugog i tekog rada gro-

fa Ferdinanda von Zeppelina i njegova suradnikaTheodora Kobera u Friedrichshafenu je poletio nasvoj prvi let zrani brod LZ 1. Jo 1874. objavlje-no pismo tadanjega glavnog upravitelja Potan-skoga sjevernonjemakog saveza Heinricha Step-hana Svjetska pota i zrakoplovstvo potaknulo jenjemakoga konjanikog asnika Zeppelina narazvoj upravljivog zranog broda s vie nosivih ti-jela, poredanih jedno za drugim, za koji mu je31. kolovoza 1895. dodijeljena zatita Carskogpatentnog ureda.

Taj je zrani brod duine 128 m, promjera11,73 m i ukruen aluminijskim kosturom sadra-vao 11 327 m3 plina. Pokretala su ga dva Daimle-rova motora, svaki snage 16 KS (11,8 kW). Pri pr-voj vonji bilo je nekih potekoa s upravljanjem izrani se div umalo razbio pri slijetanju. etvrt go-dine kasnije, 17. listopada, tehniki poboljan LZ 1ponovno je poletio. Ovaj put spustio se sigurno,ali mu je dosegnuta brzina od 5 km/h bila ispodoekivane. Poslije treega, isto tako razoaravaju-eg leta Zeppelin je dao rastaviti LZ 1. Pet godinakasnije za start je bila spremna inaica LZ 2.

Turbina potiskuje parni strojTurbina potiskuje parni stroj1900. Francuski inenjer Auguste Rateau pri-

kazao je na parikoj Svjetskoj izlobi novu vies-

tupanjsku parnu turbinu,koju je patentirao jo 1896.godine i njome mu je uspiogospodarski prodor za tu vr-stu strojeva. Osim toga bri-tanska tvrtka Parson & Co.stavlja u pogon do tada naj-veu parnu turbinu - njezinaje snaga iznosila 1000 kW -u jednoj elektrani u njema-kom Elberfeldu. Istovreme-no Amerikanac Charles Gor-don Curtis, koji je 1895. do-bio patent na kombinacijuakcijske (Peltonove) turbines reakcijskom (pretlanom)turbinom, planira gradnjujedne Curtisove turbinesnage 5000 kW s okomitomosovinom. Sva tri smjera

razvoja opravdala su oekivanja, a posebno jepritom zanimljivo Rateauovo naelo. Francuski jeizumitelj podijelio napon pare u vie stupnjeva,izmeu kojih se tlak uvijek ravnomjerno oduzi-mao. Time je bio omoguen polaganiji rad turbi-ne, bez gubitka snage. Oko 1890. te su parne tur-bine poele natjecanje s parnim strojevima. Oko1910. godine turbine su ve praktino potisnuleu industriji parne strojeve kao pogonske slogove.

Njemaki dvojniki (tandem) parni stroj na parikojSvjetskoj izlobi 1900.; snaga stroja, izraenog u po-gonima MAN, Augsburg, bila je 2000 KS (1472 kW)

Ukrueni zrani brod Zeppelin LZ 1 iznad Friedrichshafena na Bodenskom jezeru

32

Spajanje istraivanja i tehnikeSpajanje istraivanja i tehnike

Krajem XIX. stoljea kre se putovi meu-sobnog oploivanja prirodnih znanosti i tehni-ke. Klice tog zbliavanja nisu se nalazile u indus-triji, koja svoje nastajanje ne treba zahvaliti fizi-arima i kemiarima, nego prije mehaniarima itehniarima. One su se pojavile na sveuiliti-ma, gdje je sve vie dolazilo do suradnje izme-u znanstvenika koji se bave istraivanjem i teh-nikih suradnika. Dok su eksperimentirajui fizi-ari i kemiari dotada sami gradili svoje jednos-tavne laboratorije, sada su se pojavljivali sve ve-i zahtjevi u svezi s preciznosti u praktinoj iz-vedbi pokusnih ureaja te pomonih i mjernihaparata.

Na sveuilitima su se pojavili znanstveni gra-ditelji naprava i ureaja, zajedno sa svojim ra-dionicama. Koristei se njihovim praktinim is-kustvom, znanstvenici su dobivali prave upute otehniki moguem.

Meusobno oploivanje prirodnih znanosti,tehnike i industrije neobino se povealo u pr-vim desetljeima XX. stoljea. To se dobro mo-e vidjeti na primjeru specijalizacije. esto jevladalo uvjerenje da je u to vrijeme rastua spe-cijalizacija bila posljedica raznolikosti prirodnihznanosti i da je industrija bila veliki ujediniteljsvih tih iskljuivih i pri tome sve uih podrujaznanosti. Bilo je zapravo suprotno. Industrijskaproizvodnja, dakle praksa, zahtijevala je specija-lizaciju puno vie nego teoretska znanost. U XIX.stoljeu bilo je jo drugaije, prirodne znanostidijelile su se u sve vie i vie strunih podruja.Osnovna istraivanja bila su openita. Industrijaje pak za svoja proizvodna postrojenja zahtije-vala jedva vie od temeljnog znanja svestranihkonstruktora. Rastue mnotvo znanstvenih de-taljnih znanja omoguilo je teoretskim znanstve-nicima sve vee istraivanje ope povezanosti,osobito kad se to nagovjetavalo u nekim sveop-im prirodnim zakonima - kao u zakonu o neu-nitivosti energije - ili na primjer u Maxwellovimjednadbama za povezivanje promjenjivih elek-trinih i magnetskih polja.

Dok se u prirodnim znanostima poveala pot-raga za proirenim teorijama, to je ve u prvaetiri desetljea XX. stoljea dovelo do noveznanosti o atomima, kvantne teorije ili kvantne

mehanike, tehnika se sad naglo specijalizira.Budui da je to opet vodilo k osnivanju brojnihnovih grana primijenjenih znanosti, koje su dotada bile samo u tragovima, jo jednom je in-dustrijska proizvodnja imala znaajan utjecajna znanstvenu specijalizaciju. Razvija se tipi-na inenjerska znanost, koja se nalazi izvanklasine kule od bjelokosti temeljnih istraiva-nja: visokofrekventna i komunikacijska tehni-ka, aerodinamika, znanost o materijalima, va-kuumska tehnika, strojogradnja s podvrstamakao elementi strojeva, elektrini strojevi, stro-jevi s unutarnjim izgaranjem i dr., tehnika nis-kih i visokih temperatura, prometna tehnika imnoga druga podruja. Slino vrijedi za kemi-ju. Ta su primjenski usmjerena podruja zna-nosti nastala djelomino najprije u industrij-skim laboratorijima. Brza specijalizacija u ine-njerskim znanostima ubrzo je djelovala povrat-no na iste znanosti, jer je omoguila gradnjusve usavrenijih mjernih i analitikih ureaja ivelikih istraivakih postrojenja, u kojima suteoretski istraivai mogli pokusno obraivatisvoje probleme. To je pak dovelo do specijali-zacije i u klasinim znanostima. Optiari, elek-trotehniari, atomski fiziari, analitiki kemia-ri i sl. vie nisu mogli sami izvoditi pojedine, vr-lo sloene pokuse. Dakle znanost se opet spe-cijalizirala.

Izvornik: Paturi, Felix, R., Chronik der Technik(1988.)

Pripremio eljko Medveek

33

Hommage robotuSojourner

POVIJEST ROBOTIKE

Sojourner - prvi mobilni autonomni robotza istraivanje planeta, postao je dio povijestionog trenutka kad je NASA objavila da je izgu-bila svaki kontakt s planetarnom stanicom CarlSagan i da nakon 83 sola (sol je naziv Marsovadana) vie ne moe obavljati nikakve aktivnostiu okviru misije Pathfinder. Tako je 26. rujna1997. zavrila jedna od uzbudljivijih svemirskihepizoda istraivanja bliih planeta Suneva sus-tava. S njom je meutim okrenuta i vrlo vanastranica u povijesti robotike jer je sa Sojourne-

KOTANI ROBOTI

TROSEGMENTNI ROCKER-BOGIE

OVJES 4-KOTANI AKTIVNI

OVJES LETNA VERZIJA Godina

HODAJUI ROBOTI

Teleop. Autonomni Teleop. Autonomni Teleop. Autonomni Autonomni

1987. Dedhalus Blue

Rover

1988. Ambler

1989. Genghis Attila Hannibal

Tooth

1990.

Robby

Pantograf Rocky

Rocky 3

1991.

1992. 8-Wheeler Rocky 4 Go-for

1993. Dante I Rocky 4.1

Rocky 4.2 1994. Rocky 4.3 1995. Rocky 4.4

1996. Rocky 4.5

Rocky 4.6

1997. Rocky 3.2

Rocky 7 Nano

Rover Rocky 4.7 SOJOURNER

Kronoloki prikaz razvoja razliitih tipova robota za Mars. Sojourner je bio rezultat duge i uzbudljive potrage zapravim rjeenjem u kojemu je ispitano mnotvo verzija robota.

rom poeo proces oivljavanja zanimanja zarobotiku. Tonije bi bilo rei da je od tada, s gle-dita praktine primjene, mobilna robotika pos-tala ozbiljan konkurent dominirajuoj industrij-skoj robotici. Komentatori stanja u robotici iz-meu 1985. i 1995. godine najee uoavajuda je tada industrijska robotiku bila u zenitusvoje afirmacije, ali da je - paradoksalno - zani-manje ire javnosti za robotiku bilo manje negoikad. Razlog tome je podruje primjene indus-trijskih robotikih ruku kao ekskluzivnih strojevaindustrijskog okolia. Unato fascinirajuim sli-kama s automobilskih proizvodnih vrpci na koji-ma je sve vrvjelo od robota, javnost je sve viebila zaokupljena injenicom da roboti slabo iz-laze u svakodnevni ivot. Ukratko, u irem poj-movnom smislu stvorenom u umjetnikim vizi-jama robot je bio neto drugo. Stoga je pojavaautonomnih robota koji su mogli samostalnoobavljati aktivnosti u neureenom okoliu doe-kana s oduevljenjem saetim u optimistinoj iz-javi: robotika nije mrtva.

Misija Sojournera bila je jedan od dogaa-ja koji je pokrenuo do tada nezabiljeeno zani-

34

manje za prouavanje naela mobilne roboti-ke i posebice za masovnu izgradnju malih mo-bilnih robota. Prevratnika uloga Sojourneraproizlazi iz mnogih njegovih iznenaujuihsvojstava, a to su minijaturna dimenzija, masaod samo 11 kg, lucidna konstrukcija mehani-kog tzv. rocker-bogie ovjesa kojim je postig-nuta zauujua sinteza pokretanja kotaima iudovima, upravljaki sustav temeljen na kombi-naciji daljinskog programibilnog upravljanja iautonomnog reaktivnog ponaanja itd. Sojour-ner je radio sa sporim procesorima, troio je ma-lo energije, a k tome je bio izgraen uz najveumoguu upotrebu obinih standardnih of theshelf (s police) komponenata koje su preurei-vane za teke marsovske uvjete. Na robotu ne-ma opruga, njegovi kuglini leajevi imali suplastine kuglice. Budio se poput gutera s pr-vim jutarnjim zrakama Sunca i zapoinjao svojukomunikaciju s desetak metara udaljenim len-derom. Izdrao je marsovske uvjete dvostrukodulje od predvienog roka, goleme razlike tem-perature na svojoj osunanoj i neosunanoj stra-

ni, temperature koje su se nou sputale i do-100 Celzijevih stupnjeva.

Sojourner je bio toliko iv ili autonomanda je na kraju misije i njegova sudbina ostalaobavijena tajnom. Nakon prekida veze s lende-rom pokualo se rekonstruirati to se to moglodogaati s robotom nakon toga. Zna se da se utzv. modusu kontingencije mogao pokuati vra-titi lenderu i uspostaviti vezu s njim. Mogla ga jeprivui svjetlost Sunca. Mogao se zagubiti u la-birintu stijena i pokuavati izii iz njega. Da jekojim udom postojao promatra slian ovjekutih Sojournerovih aktivnosti, vjerojatno bi seosjeao slino kao zemaljski motritelj kukacakoji pokuava otkriti svrhu njihova na izgledbesciljnoga gibanja. Milijuni internetskih pratite-lja te robotike misije Pathfinder bili su fasci-nirani Sojournerom pa se, slijedom te poticaj-ne masovne razdraganosti, ni osam godina kas-nije ini posve opravdanim zakljuiti da je utje-caj Sojournera za razvoj robotike zapravonemjerljiv.

Igor Ratkovi

O veliini Sojournera govori njegova usporedba s vozilom astronauta na Mjesecu. Uzreica da je rije o malim ro-botima za velike svemirske misije bila je toan opis prvoga autonomnog robota za istraivanje planeta.

35

Radom se stjeu znanje i vjetine, a uz tuupomo to e biti bre i lake. Iz broja u broj -ve godinama - nastojimo vas upoznati sa to vi-e novih ideja, zahvata i tehnikih rjeenja,upoznati vas s pomagalima i dati vam savjete ka-ko biste radili praktinije. Nadamo se da to us-pijevamo i uz pomo itatelja ABC tehnike ilisuradnika raznih drugih tehnikih asopisa.

Nedavno smo objavili anketu. Nadamo se dae suradnja biti bolja i da emo zajedniki prire-diti to zanimljivije sadraje. Stoga se javljajte.

RADIONICA ... KUA ...

Pokuajte i ovakoPokuajte i ovako

Magnet uvijek dobro poslui - bilo kao hvata elinih di-jelova, bilo kao pomagalo za traenje rasutoga kovinskogpribora ili za skupljanje metalnih strugotina. Nastojteodabrati nain spremanja i privrivanja tijekom rada.Dobro e doi vrpca s ikom ili iak zalijepljen nadrak odnosno na kutijicu. A do magneta najlake ete do-i ako se posluite isluenom bravicom s namjetaja ili sdinama ...

Zato se stalno prigibati kad neto stavljate u hladionikili iz njega vadite? Nema potrebe. Podignite ga na prik-ladan kuhinjski dio u eljenoj visini i potekoa je rije-ena.

Stare putne torbe uz malo prilagodbe i u kombinaciji s privrenim vrpcama, elastikama, kutijicama, kotaima ... pos-tat e pravo pomagalo i prostor za odlaganje kunog alata. Svakako rad prilagodite prema raspoloivom alatu i nai-nu odlaganja. Pripazite na otrice i iljke. Zatitite ih letvicama i nabadanjem plutenih epova.

Mi emo se pobrinuti da pripremimo vae idejei zanimljivosti za objavljivanje. Dakako, to emonagraditi - honorirati. Moete nam se javiti uo-biajeno potom na nau adresu: ABC tehni-ke, Dalmatinska 12, P. p. 149, 10002 Zagreb,ili elektronskom potom: abc-tehnike@hztk.hrAko ste zainteresirani za neki poseban savjet, ja-vite se i za to. Za odgovor priloite u pismu po-tansku marku. Rado emo odgovoriti.

Prije vonje provjerite ispravnost osvjetljenja bicikla.Sprijeda je bijelo svjetlo koje osvjetljava put od 10 do50 metara a straga je crveno svjetlo. Pazite na jakostaruljica. Sprijeda je ona jaa od 5 W a straga od 1,5W i manja po obujmu.

A dok je u kui zanimacije za mlae lanove, bit e imira. Neobinu udicu (nalik na onu, davnu Mendinu,ega e se stariji sjeati) izreite od drva. Figure su ne-to masivnije zato da lake stoje. Obojite ih razliitimbojama ili na njih po veliini otvora napiite bodove.Pravila igre odredite sami.

Za ovaj prilog prolistali smo: Tim, Leger kata-log, Selbst, Selber machen, Ezermester, Udlej sisam, Modelist konstruktor ...

Pripremio Miljenko Oura, prof.