1

Dječji vrtić " POTOČNICA "

Ulica grada Vukovara 18

10 000 ZAGREB

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

o realizaciji godišnjeg plana i programa rada za

pedagošku godinu

2016./ 2017.

Zagreb, lipanj 2017.

2

Godišnje izvješće o realizaciji godišnjeg plana rada za radnu godinu 2016./ 2017. usvojeno je

na 141. sjednici Odgojiteljskog vijeća 28. 06. 2017. godine.

Ravnatelj

Borka Rumiha, prof.

Na temelju članka 43. Statuta Dječjeg vrtića Potočnica, Upravno vijeće Dječjeg vrtića

Potočnica na sjednici održanoj dana 28. 06. 2017. godine usvojilo je Godišnje izvješće o

realizaciji godišnjeg plana rada za radnu godinu 2016./ 2017.

Predsjednik upravnog vijeća

Gđa. Suzana Gojsević

……………………………………

KLASA: 601-02/16-01/03

URBROJ: 251-650-11-17-11-14

U Zagrebu, 28. 06. 2017.

3

SADRŽAJ

1. UVOD

2. USTROJSTVO RADA

3. MATERIJALNI UVJETI RADA

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Podaci o vrtiću

4.2. Tabelarni prikaz godišnjeg izvještaja pedagoga

4.3. Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

4.4. Organizacija rada s aspekta formiranja odgojnih skupina, Djeca s

posebnim potrebama & Tabelarni prikaz godišnjeg izvještaja psihologa

5. GODIŠNJI IZVJEŠTAJI O REALIZACIJI ODGOJNO-OBRAZOVNG

RADA VRTIĆA

Posebni program dramskog vrtića (skupina V5)

Posebni program dramskog vrtića (skupina V13)

Posebni program ranog učenja engleskog jezika (skupina V14)

Posebni program ranog učenja engleskog jezika (skupina V15)

Posebni dvojezični hrvatsko-mađarski program za djecu pripadnike

mađarske narodne zajednice (skupina V1)

Godišnje izvješće o radu u skupini Posebnog programa za djecu s

motoričkim teškoćama (skupina V2)

Godišnje izvješće edukacijskog rehabilitatora

Godišnje izvješće logopeda

6. PRILOZI

Prilog 1: Suradnja/ Partnerstvo s roditeljima

Prilog 2: Stručno usavršavanje & Projekti

Prilog 3: Interesne skupine

Prilog 4: Dodatni programi

4

Prilog 5: Društveni činitelji koji sudjeluju u ostvarivanju zadaća

godišnjeg plana

Prilog 6: Suradnja s institucijama

Prilog 7: Organizacija rada & Odgojno-obrazovni rad tijekom ljeta

Prilog 8: Inicijalne smjernice za iduću radnu godinu

Prilog 9: Tablice odgojno-obrazovnih ciljeva za djecu s teškoćama

Prilog 10: Pismo za roditelje

5

1. UVOD

Dječji vrtić Potočnica ove je godine proslavio svoj 52. rođendan.

Tijekom svih tih godina, izrastao je u ustanovu koja svakodnevno brine o cjelovitosti

rasta i razvoja gotovo 400 djece. U više je navrata nadograđivan, a njegov se unutarnji prostor

prostire na ukupno 2800 m2, dok vanjski dio - vrtićki park i igralište, broji 3400 m2.

U posljednjih se nekoliko godina, zbog građevinske dotrajalosti, ukazuje značajna

potreba za rekonstrukcijom objekta, odnosno adaptacijom dijelova postojećeg objekta, kao i

interijera vrtića, te proširivanjem smještajnih kapaciteta, kako zbog implementacije

suvremenih odgojno obrazovnih programa, osobito za rad s djecom s posebnim potrebama,

tako i zbog proširenja postojećih programa koji bilježe konstantni porast interesa roditelja za

upisom djece u njih. Poboljšanjem općih prostorno materijalnih uvjeta, odnosno cjelovitom

rekonstrukcijom i adaptacijom prostora, dodatno bi se poboljšala i kvaliteta odgojno

obrazovnog rada na razini cijele ustanove, zbog čega će vrtić, s obzirom na svoje relevantno

iskustvo u projektnom planiranju, a s ciljem privlačenja sredstava iz EU fondova, nastojati,

naravno, uz pomoć i podršku Grada Zagreba i Ministarstva znanosti i obrazovanja, aplicirati

na natječaje za projekte koji bi se financirali upravo na taj način. Međutim, kako se za sada

još uvijek oslanjamo na svoja vlastita sredstva, kao i ona koja nam osigurava osnivač i naše

nadležno Ministarstvo, u tom smo smislu u ovoj pedagoškoj godini značajno materijalno

unaprijedili kvalitetu rada u našoj ustanovi. Građevinski su i drugi zahvati, rekonstrukcije i

adaptacije interijera i eksterijera ustanove, detaljnije opisani u poglavlju Materijalni uvjeti, a

na istima planiramo raditi i u idućoj pedagoškoj godini.

Važno je reći kako globalni cilj dječjeg vrtića „Potočnica“ polazi od primarnog interesa

djeteta i njegovih osnovnih potreba, a to je zdravo i uspješno individualno funkcioniranje,

stvaranje pozitivnih socijalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića i cjelovit razvoj, odgoj i

učenje djeteta uz stvaranje uvjeta za maksimalan razvoj njegovih kompetencija.

Naša se misija sastoji u osiguravanju optimalnih uvjeta da se svako dijete i svaka odrasla

osoba (roditelji, zaposlenici, suradnici) u vrtiću osjeća sigurno, prihvaćeno i zadovoljno i da

se omoguće takvi socijalni uvjeti u kojima dijete, može zdravo, sretno i slobodno razvijati sve

svoje potencijale, a odrasla osoba svoje profesionalne i osobne kompetencije. Vizija iz koje

proizlazi naša misija sadržana je u ideji da vrtić treba biti mjesto sretnog življenja djece i

odraslih i da svatko tko ovdje dođe, tu zaista poželi i ostati.

6

Osnovna je uloga obitelji i cjelokupne okoline koja skrbi za dijete omogućiti mu usvajanje

životnih kompetencija važnih za izrastanje u odgovorne i zadovoljne ljude koji su: empatični,

tolerantni, samostalni, pravedni, ustrajni, spremni su na usvajanje novih znanja i vještina,

znaju se založiti za sebe, poštuju razlike i individualne slobode... Stoga je moto našeg vrtića

misao A. G. Matoša koja kaže: „Postati čovjek je ljepše nego postati kralj“. Shodno tome,

vrijednosti, koje nastojimo njegovati u ranom i predškolskom razvoju, odgoju i učenju djeteta

sljedeće su: Empatija, Tolerancija, Solidarnost, Altruizam, Čovječnost, Jednakost, Etičnost,

Humanost, Odgovornost, Iskrenost, Fleksibilnost, Kreativnost, Samostalnost, Suradnja,

Pomaganje, Nenasilje, Poštenje, Prijateljstvo, Snalažljivost, Poduzetnost, Pravednost,

Skromnost, Poniznost, Opraštanje, Povjerenje, Uvažavanje, Radni moral, Dosljednost,

Ustrajnost, Samokritičnost, Samokontrola, Samodisciplinia , Moć kritičkog rasuđivanja,

Sposobnost komuniciranja, Sposobnost slušanja, Poštivanje razlika, Zajedništvo, Individualne

slobode, Odlučnost

Modeli djelovanja, odnosno način na koji se nastoji realizirati ostvarenje ovih ciljeva, moguće

je vidjeti, osim u stalnom unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada ustanove u

cjelini, u zadaćama koje je ustanova postavila kao prioritetne za proteklu pedagošku

2016./2017. godinu, a osim njih, tu je i niz drugih zadaća koje su se odnosile na određene

segmente unapređivanja kvalitete odgojno-obrazovnog procesa ustanove, a provodili su ih,

ovisno o specifičnom području djelatnosti, ravnatelj, zdravstveni voditelj, svi članovi stručno-

razvojne službe i odgajatelji Potočnice.

U nastavku je popis dijela naših najvažnijih zadaća u pedagoškoj godini 2016./2017., a u kojoj

mjeri i na koji način se pristupalo ispunjenju istih detaljno je opisano u pojedinačnim

godišnjim izvještajima, ali općenito vidljivo i u svim ostalim poglavljima cjelokupnog

dokumenta Godišnjeg izvještaja o realizaciji plana i programa dječjeg vrtića „Potočnica“ za

pedagošku godinu 2016./2017.: Ljudski resursi (ravnatelj + članovi stručnog tima vrtića);

Potpomognuta komunikacija (ravnatelj, logoped i svi članovi stručnog tima vrtića); Timska

podrška obiteljima djece s teškoćama (defektolog, ravnatelj, svi članovi stručnog tima,

odgajatelji i osobni asistenti); Olakšavanje procesa adaptacije novoprimljene djece u vrtić

kroz jednu od metoda potpomognute komunikacije (logoped, pedagog i svi članovi stručnog

tima); PK u jaslicama - Pilot projekt (logoped, ravnatelj i svi članovi stručnog tima); Timsko

planiranje (pedagog + ravnatelj i svi članovi stručnog tima vrtića); Unapređivanje rada s

osobnim pomoćnicima (ravnatelj, defektolog + svi ostali članovi stručnog tima vrtića);

Interesne skupine (pedagog + odgajatelji i svi članovi stručnog tima vrtića); Dokumentiranje

(pedagog + svi članovi stručnog tima, odgajatelji, osobni pomoćnici, njegovatelji);

7

Unapređivanje Selekcijskih postupaka u ustanovi (ravnatelj, psiholog, pedagog + ostali

članovi stručnog tima vrtića); Intenziviranje rada s roditeljima s ciljem pružanja podrške i

pomoći u odgovornom roditeljstvu (psiholog + svi članovi stručnog tima vrtića); Promicanje

zdravog življenja djece i odraslih u vrtiću i izvan njega (zdravstveni voditelj + svi članovi

stručnog tima vrtića); Unapređivanje programa predškole (psiholog, pedagog i odgajatelji);

Tjelesna i zdravstvena kultura za djecu jasličkih skupina (zdravstveni voditelj)…

Što se tiče stručnog usavršavanja, u suradnji s AZOO, dječji vrtić „Potočnica“ ove je

godine organizirao vrijedan cjelodnevni seminar u vidu predavanja i radionica iz područja

rada s djecom s teškoćama, za sustručnjake iz područja ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja s područja Grada Zagreba, zagrebačke, krapinsko-zagorske i bjelovarsko-

bilogorske županije (02. ožujak 2017.). Osim toga, u listopadu 2016., opet u organizaciji

AZOO, održan je Stručni skup za odgajatelje pripravnike i mentore, u dječjem vrtiću

„Potočnica“: Stručno-metodička priprema za polaganje stručnih ispita, na kojem su

predavanja, uz višu savjetnicu mr. A. Silić i prof. dr.sc. M. Šagud, stručna predavanja održali

ravnateljica vrtića B. Rumiha, prof. i stručni suradnik pedagog D. Čuljak, a u realizaciji

radionica namijenjenih stručno-metodičkoj pripremi odgajatelja pripravnika iz područja

dramskog, likovnog i tjelesno-zdravstvenog odgoja sudjelovali su odgajatelji Nevenka Gorup-

Rožić, Slavica Trčak, Mirena E.Bošnjak, Lidija F.Lanz, Jasmina Ostojić, Maja Milinković,

Irena Cesarec & Jasminka Štefčić.

U sklopu zaštite zdravlja djece, u suradnji s Domom zdravlja Zapad, odražavana su

predavanja i radionice vezane uz stomatološku prevenciju. Cilj je ovih aktivnosti podizanje

svijesti o važnosti oralne higijene i vođenja brige o zdravlju zuba. Osim toga, u pogledu

zdravstvene zaštite djece predškolske dobi, u ovoj pedagoškoj 2016./2017. godini posebna se

pozornost usmjerila na unapređivanje kvalitete prehrane razvijanjem zdravih prehrambenih

navika kod djece, uz poticanje i provođenje tjelesne aktivnosti, kao prioriteta zdravstvene

zaštite djece, s osobitim fokusom na djecu jasličke dobi. Osim toga, velika novost u ovoj

pedagoškoj godini bilo je uvođenje novih jelovnika i standardizacija kvalitete prehrane na

nivou svih vrtića Grada Zagreba, u čemu smo uspješno sudjelovali i ponosni smo na rezultate

primjene istih i sveopće zadovoljstvo naših korisnika, kao i svih naših djelatnika.

Održane su i edukacije za djelatnike „Potočnice“ iz područja Zaštite na radu, kao i

edukacija iz pružanja Prve pomoći, u organizaciji zdravstvenog voditelja Š. Demo i dr.med. I.

Bičanića iz Doma zdravlja – Zapad.

8

Prema ponudi stručnog usavršavanja u 2016./2017. godini dječji vrtić „Potočnica“ se

redovito uključivao i u sve oblike usavršavanja izvan vrtića (AZOO, MZOS, GUOKS), a sva

ta, kao i ostala usavršavanja opisana su u prilogu ovog dokumenta.

Osim suradnje i uspostavljanja još kvalitetnije razmjene stručnih iskustava s dječjim

vrtićima grada Zagreba i okolice, u ovoj je godini organiziran studijski posjet naših odgojno-

obrazovnih djelatnika (zajedno s kolegama iz DV „Špansko“ i DV „Vrbik“) dječjem vrtiću

„Zelena jama“ iz Ljubljane. Nastavak je to suradnje od prošle pedagoške godine, kada su oni

posjetili nas, a mi smo im omogućili upoznavanje s načinom rada dječjeg vrtića „Potočnica“ i

pomogli u unapređivanju njihova pedagoškog rada.

Korisno je napomenuti kako je Dječji vrtić „Potočnica“ od 2001. godine sjedište

Povjerenstva za polaganje stručnih ispita odgojitelja i Povjerenstva za polaganje stručnih

ispita defektologa u predškolskim ustanovama, vježbaonica Učiteljskog i Rehabilitacijsko

edukacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te sudjeluje u propisanoj praksi i obrazovanju

studenata ovih fakulteta. Jedna od novosti jest ta da smo od kalendarske godine 2017.

polaganje stručnih ispita prepustili drugom dječjem vrtiću, po nalogu nadležnih institucija,

zbog modela rotacije tipičnog za školski sustav RH, koji se odsad primjenjuje i u ranom i

predškolskom odgoju i obrazovanju.

Prema programu Grada Zagreba za poticanje zapošljavanja odgojitelja pripravnika i

volontera, vrtić je i u ovoj pedagoškoj godini provodio stručno osposobljavanje uz rad za

pripravnike odgajatelje i stručne suradnike.

Isto tako, u ovoj pedagoškoj godini, kao i dosadašnjih godina, održavale su se vježbe

studenata iz Kineziološke metodike i Metodike hrvatskog jezika i književnosti, a organizirano

je i izvođenje stručno-pedagoške prakse za studente Učiteljskog fakulteta, Edukacijsko-

rehabilitacijskog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Što se tiče broja djece u pojedinim skupinama, on je ove godine bio na gornjem

Gradskom normativu, ali umanjen u onim skupinama gdje su integrirana djeca s teškoćama ili

se realiziraju posebni programi.

U svibanjskom natječajnom roku 2016. godine zaprimljen je velik broj zahtjeva za

upis djece u naš vrtić. Uz veći broj djece općenito, povećao se i broj djece s posebnim

potrebama. Sukladno tome, u svim se skupinama nastojalo ostvariti uvjeti koji bi omogućili

9

invidualizirani pristup za svako dijete, što je svakako zahtijevalo ulaganje dodatnih napora od

strane svih zaposlenika.

I dalje je evidentan nedostatak mjesta, osobito u jaslicama na području naše mjesne

samouprave Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug, jer s tog područja redovito imamo veliki

priljev zahtjeva za upis djece. U ostalim zahtjevima za upis ne radi se samo o zahtjevima

roditelja koji žive u blizini vrtića već i o sve većem broju roditelja koji su zaposleni u nekom

od većih poduzeća i državnih institucija u blizini vrtića te im je pogodnije da im djeca idu u

vrtić u blizini mjesta rada.

Isto tako, svake godine je prisutan sve veći priljev zahtjeva za upis djece roditelja koji

traže dodatne sadržaje za svoju djecu, od jezičnih, dramskih, umjetničkih, sportskih, pa do

pojačane pripreme djece za prijelaz u obvezno školovanje.

Po pitanju strukture skupina djece, potrebno je navesti kako su u dječjem vrtiću

„Potočnica“ u većoj mjeri prisutne dobno heterogene skupine, jer dugogodišnje praktično

iskustvo pokazuje kako, osim što su bliže prirodnim uvjetima odrastanja, dobno heterogene

skupine pružaju znatno veći prostor za individualizirani pristup. Manji dobni raspon prisutan

je samo u jasličkim skupinama, i to zbog velikih individualnih razlika u mogućnostima,

potrebama i interesima djece tako rane dobi. U tom kontekstu opet nam se pokazalo kako je

organiziranje inicijalnih intervjua za djecu mlađe jasličke dobi već tijekom mjeseca

svibnja/lipnja slabije učinkovito, s obzirom na činjenicu da podaci dobiveni u svibnju/lipnju

nerijetko bivaju neupotrebljivi u rujnu.

U pedagoškoj godini 2016./2017. objektivni razlozi unutar ustanove doveli su do

osnivanja još jedne starije jasličke skupine, dok se za 2017./2018. godinu predviđa potreba za

vraćanjem na staru organizaciju, odnosno jedna starija jaslička skupina manje, a mlađa

jaslička više, no o tome detaljnije u Godišnjem planu i programu dječjeg vrtića „Potočnica“ za

pedagošku godinu 2017./2018..

10

2. USTROJSTVO RADA

U vrtiću je zaposleno 69 stručnih i ostalih radnika na neodređeno vrijeme te 15 djelatnika

na određeno vrijeme (zamjene za bolovanja, rodiljne i roditeljske dopuste i dr.).

Organizacijska cjelina broj radnika

Ravnatelj 1

Razvojno pedagoška služba – neodređeno vrijeme 5

Razvojno pedagoška služba – određeno vrijeme 0

Pripravnici u razvojno pedagoškoj službi 3

Glavna medicinska sestra 1

Pisarničko financijska služba 3

Odgojitelji u jasličkim skupinama 16

Odgojitelji u vrtićkim skupinama 20

Treći odgojitelj radi povećanog opsega posla za rad s djecom s

teškoćama

7

Odgojitelji pripravnici 3

Posebni 10 satni program obogaćen sadržajem ranog učenja engleskog

jezika/ dvije skupine

4

Posebni 10 satni program obogaćen sadržajem dramskog vrtića/ dvije

skupine

4

Posebni program za djecu pripadnike mađarske narodne zajednice/

jedna skupina

2

Posebni program za djecu s t

eškoćama u razvoju/ jedna skupina/ odgojitelj defektolog, odgojitelj,

pomoćni zdravstveni djelatnik

3

11

Prošireni program integracije djece s teškoćama u razvoju u redovne

skupine, pomoćni zdravstveni djelatnik

3

Ekonom 1

Kuhinja 5

Domar 1

Praona 1

Spremačice 7

Ukupna prosječna dob radnika je 43,42 godina, a odgojitelja 40,31 godina.

Tijekom radne 2016./ 2017. godine vrtić je polazilo 370 djece razmještenih u 8

jasličkih i 10 vrtićkih skupina. Radno vrijeme prilagođeno je potrebama roditelja tako da za

djecu vrtić otvara vrata u 06.00 sati, a zatvara u 18.00 sati, s time da po potrebi roditelja

zatvara i kasnije, uključujući jutarnje i poslijepodnevno dežurstvo. Roditelji nisu iskazali

interes za rad vrtića subotom tako da nije bilo potrebno organizirati subotnji rad vrtića, kao nit

program predškole u odvojenim uvjetima za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić.

U protekloj radnoj godini redovni rad odgojno-obrazovnih djelatnika bio je

organiziran u dvije smjene, ovisno o uzrastu djece u skupinama.

Godišnje zaduženje radnog vremena po radniku iznosilo je 2024 sata u sklopu 40

satnog radnog tjedna. Privremena odsutnost radnika rješavala se preraspodjelom poslova i

radnih sati, a trajnija odsustva kao što su rodiljni i roditeljski dopusti i dulja bolovanja

zapošljavanjem radnika na određeno vrijeme. Realizacija individualne satnice odgojno-

obrazovnih djelatnika pratila se dnevno i mjesečno tako da radna 2016./2017. godina završava

s manjim ukupnim viškom sati rada nastalim zbog određenog broja duljih bolovanja.

Zahvaljujući zapošljavanju odgojitelja i stručnih suradnika pripravnika na stručnom

osposobljavanju za rad višak sati bio je značajno umanjen u odnosu na protekle godine.

Prosječna nazočnost djece u vrtiću tijekom ove pedagoške godine bila je 90%, a manja

nazočnost bilježi se u srpnju i kolovozu, zbog godišnjih odmora roditelja, u rujnu, zbog

postepenog dolaska djece u jaslice i vrtić te u prosincu, zbog blagdana.

12

3. MATERIJALNI UVJETI RADA

Uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i

sport, te vlastitih sredstava održan je potreban nivo standarda, kao i nivo tehničke i

građevinske sigurnosti boravka u vrtiću. Dječji vrtić Potočnica tako je ove godine raspoloživa

sredstva ulagao u didaktiku, stručno usavršavanje djelatnika, tehničku i drugu opremu,

namještaj i građevinsku adaptaciju dijela interijera ustanove.

Problem u ovoj pedagoškoj godini i dalje je predstavljalo vrlo loše stanje starog dijela

objekta građenog 1964. godine, gdje se nalaze 4 jasličke sobe, terase, i ured ravnatelja i

tajništvo, pa su u tom smislu poduzeti određeni koraci. Tako su na samom početku godine

djelomično adaptirani prostori tajništva i ureda ravnatelja, učinjeni su kompleksniji

građevinski zahvati (rušenje zidova, električarski i vodoinstalaterski radovi, rušenje manjih

pregradnih zidova, farbanje), a napravljeni su i zahvati na centralnom dojavnom sustavu, kao i

sustavu umrežavanja, kako bi se spomenuti prostori prilagodili standardima kvalitetnijeg rada,

a preostala je obnova kompletne stolarije tih prostora, kao i svih preostalih prostora vrtića.

Naime, sva vrtićka vanjska i unutarnja stolarija traži hitnu obnovu, osobito vanjska (prozori i

staklene površine koji su mjestimice imobilizirani zbog opasnosti od pada), a osim toga, bit će

potrebno zamijeniti i/ili popraviti i pripadajuće karniše/rolete/zavjese, što se nadamo učiniti u

godini koja slijedi.

Što se tiče jasličkih prostora i hodnika, koje su na inicijativu ustanove obojane još u

prethodnoj pedagoškoj godini, u ovoj su pedagoškoj godini uložena posebna sredstva od

strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, namijenjena renovaciji dijela jasličkih

sanitarija, pripadajućih odvoda i pločica (prostori J2 i J3), a u predstojećoj pedagoškoj godini

nadamo se uređenju i preostalih prostora jaslica i renovaciji prostora hodnika.

S obzirom da tom najstarijem dijelu objekta pripada i vrtićka kuhinja, koja je dobrim

dijelom obnovljena proteklih pedagoških godina, potrebno je spomenuti da se u idućoj i/ili

idućim godinama planira sanacija dotrajalog ventilacijskog sustava i promjena klima.

13

Potrebno je reći kako su po pitanju ventilacijskog sustava ustanove sve postojeće klime

servisirane, a u prostorima V6, V11, V12, V13, te sobi Defektolog/Logoped ugrađene klime,

koje ranije nisu postojale. Preostali prostori za ugradnju klima, što planiramo u predstojećoj

pedagoškoj godini, su prostor V8, Soba Logpeda za djecu s teškoćama, Soba zdravstvenog

voditelja i Soba pedagoga.

U ovoj je pedagoškoj godini, utjecajem promjene jelovnika na nivou cijelog Grada

Zagreba, za potrebe kvalitetnije pripreme hrane kupljen dio odgovarajućeg posuđe, te

nadopunjeno postojeće, a predviđamo da će se za tu svrhu sredstva ulagati i u predstojećoj

pedagoškoj i/ili financijskoj godini.

U posebno derutnom stanju bila je vrtićka dvorana za tjelesni odgoj. U više navrata tražena

su sredstva za novi parket i „harmonika“ vrata, koja su krajem ove pedagoške godine konačno

odobrena, pa je tako promijenjen parket u dvorani, a harmonika vrata pripadajućeg prostora

obnovit će se u novoj pedagoškoj godini, kao i potrebni zidarski radovi, sukladno količini

dostupnih sredstava.

Osim dvorane, nužno je bilo promijeniti parket i u sobi skupine V1 (mađarska nacionalna

manjina), što je učinjeno krajem ove pedagoške godine, dijelom iz donacije Mađarske

nacionalne manjine, a nivelirani su, brušeni i lakirani parketi i u prostorima (sobe i garderobe)

skupina redovitog vrtićkog programa V10, V11, V12. Svi spomenuti prostori ujedno su i

svježe obojani, čemu je prethodio nužan popravak zidova istih. Zidarski su radovi bili

potrebni i u prostoru V6, kao i u prostoru logopeda za djecu s teškoćama, a dovršeni su

krajem ove pedagoške godine.

Što se tiče uređenja prostora, ove je godine značajno uljepšan i praktičnije organiziran

vrtićki prostor za šivanje i pranje, koji je također zahtijevao i zidarske radove, a uložena su i

sredstva za kupnju dekora.

Osim opisanog uređenja interijera ustanove, dio sredstava uložen je i za potrebe održavanja

i uređenja vrtićkog eksterijera odnosno dvorišta. Napravljeni su radovi rekonstrukcije i

popravka sprava i igrala na dvorištu, a kao i prethodnih godina u tome nam je dijelom

pomogao i Mjesni odbor „Antun Mihanović“. Uređen je i cvjetnjak na ulazu u vrtić, kao i

ostale zelene površine oko njega (travnjak i hortikultura općenito).

Zahvaljujući Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Gradskom uredom za obrazovanje,

kulturu i sport u znatnoj je mjeri obnovljena vrtićka didaktika i sredstva za sigurnu i

kvalitetnu igru djece u vrtiću. Tako je u svih 18 skupina dječjeg vrtića „Potočnica“ nabavljeno

didaktike u vrijednosti od po pet i više tisuća kuna po skupini, a kupljen je i namještaj koji je

14

nedostajao (ormarići za pohranu didaktike i ostalih sredstava potrebnih za rad) za prostore

skupina J3, J4, V11, V12 i V15.

Osim didaktike i namještaja za sve skupine dječjeg vrtića, dio sredstava uložen je i za

obnovu i dopunu didaktike potrebne za rad s djecom s teškoćama (Soba V2, Soba Logoped za

djecu s teškoćama, Soba defektolog) i obnovu namještaja (ormari i police u sobama Logopeda

za djecu s teškoćama i Defektologa/Logopeda), te kupnju didaktike namijenjene radu s

Darovitima i Programu predškole dječjeg vrtića „Potočnica. Didaktika za rad s Darovitima i

ona za Program predškole pohranjena je u novokupljenom ormaru upravo za te svrhe,

smještenome u podrumskoj dvorani za sastanke djelatnika ustanove.

Potrebno je spomenuti kako smo u ovoj pedagoškoj godini dobili i vrijednu donaciju

namještaja, odnosno uredskih stolica i nekoliko malih stolića, koje smo iskoristili za obnovu

stolica za odgajatelje i druge zaposlenike vrtića, pa u to nismo morali ulagati vlastita sredstva.

Uz ranije spomenutu didaktiku, u ovoj je pedagoškoj godini nabavljeno i dosta naslova iz

dječje književnosti, kao i dio stručne literature vrtićke knjižnice, za potrebe svih odgojno-

obrazovnih i drugih djelatnika.

Po pitanju nabave sredstava potrebnih za rad, nužno je spomenuti kupnju dva

kompjutera odnosno jednog laptopa (za potrebe prezentacija i projekcija različite namjene i

karaktera – za djecu, roditelje, zaposlenike, vanjske suradnike) i jednog tableta (za rad s

djecom s teškoćama), dva rezača papira (za tajništvo i računovodstvo) te dva plastifikatora (za

potrebe odgojno-obrazovnog rada čitave ustanove).

Treba reći i kako su nabavljene nove plahte za potrebe dnevnog odmora djece svih 18

skupina „Potočnice“, jer su one stare bile potpuno dotrajale. Isto tako, kupljena je i jedna

pegla za rad vrtićke švelje/pralje, a stara je pegla popravljena.

U ovoj je pedagoškoj godini obnovljena i kupljena i radna odjeća i obuća za rad

tehničkog osoblja (kute i klompe za kuhinju i spremačice).

I za kraj, potrebno je spomenuti još jednu važnu inovaciju naše ustanove, a to je

poseban novi uređaj za registraciju radnog vremena (Raverus), prilikom dolaska na posao i

odlaska s istoga, koji svojom profinjenom tehnologijom očitava otisak prsta djelatnika, a

moguće se registrirati i osobnom šifrom, što će nam, sigurni smo, unaprijediti način

bilježenja, praćenja i dokumentiranja spomenutog procesa.

Stanjem objekta i materijalnim uvjetima rada puno smo zadovoljniji nego ranije, ali

smo isto tako svjesni kako je potrebno još značajnih dodatnih ulaganja kako bi isti i u

budućnosti mogli biti na potrebnom tehničkom i sigurnosnom nivou.

15

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4. 1. PODACI O VRTIĆU

Broj objekata: 1

Ukupan broj djece: 370

Ukupan broj zaposlenika: 69

Ukupni broj odgojnih skupina: 18

JASLICE

4 mlađe jasličke skupine

4 starije jasličke skupine

VRTIĆ

4 dobno mješovite skupine u redovitom cjelodnevnom vrtićkom programu

2 dobno mješovite skupine programa ranog učenja engleskog jezika

1 dobno mješovita skupina za djecu s teškoćama

2 dobno mješovite skupine programa obogaćenog dramskim odgojem

1 dobno mješovita skupina programa na mađarskom jeziku

Broj odgajatelja i/ili osobnih asistenata: 36 odgajatelja + 9 osobnih pomoćnika za djecu s

teškoćama (7 trećih odgajatelja – zamjene i rad s djecom s teškoćama, 4 odgajatelja

pripravnika, 4 njegovatelja)

Stručno razvojna služba: 8 (pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator + 2 edukacijska

rehabilitatora pripravnik, 2 logopeda + 1 logoped pripravnik)

Zdravstveni voditelj: 1

Ravnatelj: 1

16

4. 2. TABELARNI PRIKAZ GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA PEDAGOGA

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI

PLANA I PROGRAMA RADA STRUČNOG

SURADNIKA PEDAGOGA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2016./2017.

1

Pripremila:

Dunja Čuljak, prof. pedagogije i talijanskog jezika i književnosti

Lipanj, 2017.

1 Slike izrađene u programu Boardmaker

17

Svi poslovi pedagoga tijekom godine opisani su u Tabelarnom prikazu Godišnjeg izvještaja o

radu stručnog suradnika pedagoga za pedagošku godinu 2016./2017., usklađeni s

Godišnjim planom i programom stručnog suradnika pedagoga za pedagošku godinu

2016./2017.

TABELARNI PRIKAZ IZVJEŠTAJA O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I

PROGRAMA RADA STRUČNOG SURADNIKA PEDAGOGA

RAD

U ODNOSU NA

DIJETE/DJECU

Praćenje i unapređivanje cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa

na nivou ustanove uz promišljanje ukupnog konteksta dječjeg

vrtića, pri čemu se nastoji osigurati ostvarivanje uvjeta za takav

odgojno-obrazovni rad u čijem su središtu interesi djeteta, njegova

prava i njegove specifične potrebe, mogućnosti, sposobnosti i

potencijali – zastupanje suvremenih ideja holističkog i

individualiziranog pristupa u svakodnevnom odgoju i obrazovanju u

kontekstu institucije i osiguravanje uvjeta za ostvarivanje globalnih

odgojno-obrazovnih ciljeva: osobne, emocionalne, tjelesne,

obrazovne i socijalne dobrobiti djeteta; cjelovitog razvoja, odgoja i

učenja i razvoja kompetencija djeteta

Sukladno tome, planiranje i ostvarivanje takvih programskih

aktivnosti tijekom čitavog razdoblja institucionaliziranog ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja, u kojima je na adekvatan način

artikulirano: poštivanje načela holističkog pristupa, otvorenosti i

fleksibilnosti u odgojno obrazovnom radu, promicanje ideje

partnerstva vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguravanje

kontinuiteta u odgoju i obrazovanju, te izražavanje spremnosti na

stalno unapređivanje odgojno obrazovne prakse

Interakcijom sa svim faktorima odgojno-obrazovnog procesa, kao i

u svakodnevnim neposrednim kontaktom s djecom nastojalo se

pravilno procijeniti njihove potrebe i interese, kao i razvojne

mogućnosti, kako bi se na iste odgovorilo na adekvatan način, pa se

u skladu s tim ostvarivalo obogaćivanja materijalno organizacijskih

uvjeta, kao i odabir primjerenih poticaja i aktivnosti, s posebnim

naglaskom na promišljanje o uvjetima razvoja djece s teškoćama i

ulozi pedagoga u istom

Aktivan rad na unapređivanju kvalitete odgojno obrazovnog

procesa u odnosu na integraciju djece s teškoćama (uključenost u

pripremu integracije djeteta s teškoćama, ali i pripremu sredine i

uvjeta za spomenuti proces)

Praćenje i evaluacija vođenja propisane pedagoške dokumentacije

odgajatelja

Praćenje i sudjelovanje u tematskom i projektnom planiranju i

dokumentiranju aktivnosti djece

Promišljanje ukupnog konteksta dječjeg vrtića i rad na

unapređivanju kulture ustanove

Na nivou ustanove, a zatim i svake pojedine skupine osiguravanje

uvjeta za upoznavanje individualnih potreba i potencijala djece, te

18

njihovih općih i specifičnih interesa

Osiguravanje uvjeta za ostvarivanje osnovnih ciljeva ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja - osobna, emocionalna, tjelesna,

obrazovna i socijalna dobrobit djeteta, odnosno cjelovit razvoj,

odgoj i učenje, te razvoj kompetencija djeteta

Promoviranje prava djeteta u svakodnevnom radu

Osiguravanje organizacijskih i materijalnih uvjeta koji jamče

holistički pristup, poticanje cjelovitosti razvoja djeteta, otvorenost i

fleksibilnost, te kontinuitet u razvoju, odgoju i učenju djece

Sudjelovanje u organiziraju i pedagoškom osmišljavanju prostorno

materijalnog konteksta, sadržaja i aktivnosti, pomoć u pripremi i

uređenju prostora, materijala i pomagala za rad, podrška u

oblikovanju poticajnog socijalnog okruženja na nivou cijelog vrtića,

a onda i svake pojedine skupine

Osiguravanje uvjeta za situacijsko učenje i istraživanje

Konstantno promoviranje važnosti dječje igre, kao osnovne

aktivnosti, sredstva i metode rada u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju djeteta

Unapređivanje metoda dokumentiranja i vrednovanja odgojno-

obrazovnog rada s djecom na nivou čitave ustanove

Organizacija i sudjelovanje u provedbi uključivanja vanjskih

faktora u odgojno-obrazovni proces (scensko-glazbeni programi,

sportski programi, programi vrtića u prirodi, izrada programa

zimovanja i ljetovanja, izrada Programa predškole, Izrada programa

rada za pripravnike)

Priprema pisanih materijala s uputama za pojedino događanje

Planiranje obilježavanja pojedinih datuma prema kalendaru

događanja: Tjedan mobilnosti, Svjetski dan školskog mlijeka

(likovno ostvarenje engleske skupine V14), Međunarodni dan

pješaka, Proslava Prvog dana Jeseni, Potraga za jesenskim blagom,

Obilježavanje Tjedna hrane - Dan kruha, Obilježavanje Dana

jabuka, Kestenijada & Bundevijada, Sv. Nikola, Božić

(Betlehemsko svjetlo), Božićna proslava i radionice, Božićne

predstave, 52. Rođendan Potočnice - Rođendanski ples za jaslice &

vrtić, Karneval – Ples pod maskama za jaslice & vrtić, Majčin dan,

Prvi dan proljeća (sportske igre & sadnja cvijeća), Uskrs, Uskršnja

događanja i Uskršnje/Proljetne radionice, Dan Planete Zemlje, Dan

voda, 21. Dani dječjih vrtića grada Zagreba, 8. Energetski tjedan,

Dan Grada Zagreba, Organizacija Posjet Knjižnici T. Ujević za svu

djecu školske obveznike vrtićkih skupina „Potočnice“, Organizacija

Susreta s policijom – Sigurni u prometu – Radionica odgojno-

obrazovnog karaktera za svu djecu školske obveznike, Završne

svečanosti.

Organizacija posjeta, izleta, sportskih događanja, gostovanja:

Jesenski izleti (Eko-kuća Bubamara, Maksimir - Zagrebački ZOO,

Etno farma „Mirnovec”– Zaprešić ), proljetni izleti (Jarun, Zaboky

selo), Božićni vlakić za djecu s teškoćama, Klizanje (Zagrebački

klizački savez), Priprema za sudjelovanje na 21. Danima dječjih

19

vrtića (Druženje za djecu, odgajatelje i roditelje & Sportske igre za

odgajatelje “Znam, hoću, mogu”), Grad mladih (veljača 2017. i

ožujak 2017.), Posjet O. Š. Julija Klovića (13. Lipnja 2017.), Posjet

Prirodoslovnom muzeju (Zvukovi kukaca), Posjet Koncertnoj

dvorani „V. Lisinski“, Piknik u Domu umirovljenika – Gagarinov

put, Posjet tržnici Trešnjevka, Posjet knjižnici „Tin Ujević“...

Organizacija predstava i koncerata, kako unutar, tako i izvan

ustanove: Izvedbe Božićnih i Završnih predstava naših vrtićkih i

specijalnih skupina; „Mačak u čizmama“ - Kazalište „Ivana Brlić

Mažuranić“ iz Slavonskog Broda, (05. listopada 2017.); „Pravi

prijatelj“ - lutkarski mjuzikl Produkcija Z iz Splita (28. listopada

2016.); Ansambl „Mali Mozart“ s koncertom gudačkog kvinteta

(08. studeni 2016.); „Zimogrrrozni“ - Maleni ciklus HGM-a,

koncert Zagrebačke filharmonije u koncertnoj dvorani „Vatroslav

Lisinski“ (28. studeni 2016.); „Ivica i Marica“ – iz opusa Teatra

Poco Loco „Priča mi se priča“, Koncertno pričanje bajki uz glazbu

& ilustracije uživo (02. prosinca 2016.); „Puž“ - Kazalište „Mala

scena“ (27. siječnja 2017.); Knjižnica „Tin Ujević” – veljača &

ožujak 2017.; „Priča koja drži vodu“ Kazališta „Artomobil“ (20.

ožujka 2017.); „Crvenkapica“ iz programa „Priča mi se priča“ -

Koncertno pričanje bajki uz glazbu & ilustracije uživo Teatar Poco

Loco - jaslice & pripremne (15. svibnja 2017.); „Zvukovi kukaca“

- edukativno-informativna izložba uz stručno vodstvo u Hrvatskom

prirodoslovnom muzeju (16. svibnja 2017.); Sigurnost u prometu –

predavanje/ radionica PU zagrebačke (24., 25., & 26. svibnja

2017.)

Sudjelovanje u pripremi i realizaciji Božićnih i Završnih svečanosti

i predstava u dječjem vrtiću „Potočnica“

Pomoć pri planiranju i nabavljanju materijala namijenjenih za

darivanje djece u vrijeme obilježavanja važnih događanja u vrtiću

(Sv. Nikola, Božić, 52. Rođendan Potočnice, Uskrs, Dječji

rođendani, Završne svečanosti)

Organizacija različitih susreta u vrtiću i izvan njega

Osiguravanje policijske pratnje prilikom odlaska djece iz vrtića – u

suradnji s PU zagrebačkom – Podružnica Trešnjevka-Sjever

Boravak u skupinama - praćenje i vrednovanje realizacije

dogovorenog na timskim planiranjima, praćenje i evaluacija

tromjesečnih, tjednih i dnevnih planova odgajatelja

Sudjelovanje u projektnim aktivnostima na nivou skupina

Praćenje realizacije kraćih programa: engleski jezik; ABC

igraonica, ritmika, karate

Organizacija vođenja i realizacije ABC igraonica – pedagog u

suradnji s odgajateljima M. Lukačević & P. Radić

Organizacija provođenja vremena za djecu školske obveznike i

„nespavače“

Realizacija, praćenje i vrednovanje „Programa predškole“

Organizacija i strukturiranje aktivnosti prilikom boravka na zraku

Strukturiranje ljetnog rada – u vidu planiranja, realizacije, praćenja i

evaluacije projektnih tema, sadržaja i aktivnosti na nivou cijelog

20

vrtića

U suradnji i uz financijsku podršku Mjesnog odbora „Antun

Mihanović“ i Vijeća gradske četvrti „Trešnjevka-Sjever“ –

intenzivan rad na mijenjanju i poboljšavanju vizualnog identiteta

vanjskog prostora vrtića i povećanju funkcionalnosti istog –

dogovori oko nastavka radova na uređenju dvorišta dječjeg vrtića

„Potočnica“

Suradnja s različitim humanitarnim organizacijama i udrugama

Dijelom su obnovljene zalihe slikovnica, a u najvećoj mjeri

didaktika, igračke I namještaj – organizacija nabave i preraspodjela

didaktike I pripadajućeg namještaja za svih 18 skupina dječjeg

vrtića “Potočnica” (pedagog u uskoj suradnji s odgajateljima –

praćenje, procjena stanja, planiranje promjena, realizacija,

evaluacija) + Didaktika za “Program predškole” (suradnja pedagoga

& psihologa) + Didaktika za rad s darovitima (suradnja pedagoga &

psihologa) + Didaktika za rad s djecom s teškoćama (suradnja

pedagoga, psihologa, logopeda, dva defektologa vrtića & skupine

V2) – suglasnošću ST nabavljen je I ormar za Didaktiku za program

predškole & Darovite u kojem će ista biti dostupna svim

odgajateljima, uz jednak način posudbe, kao što se to dosad činilo

sa književnom građom vrtića – Osmišljen Popis & Način vođenja, s

ciljem očuvanja materijalnog dobra vrtića s namjerom obrazovne

dobrobiti za svu djecu ustanove

Uređenje garderobe za odgajatelje skupina V13, V14 & V15 – u

suradnji pedagoga s logopedom za djecu s teškoćama

Nabava književne građe za rad s djecom u Programu ranog učenja

engleskog jezika – suradnja pedagoga s odgajateljima skupina V14

& V15

RAD

U ODNOSU NA

ODGAJATELJA/E

Prateći i unapređujući cjelokupan odgojno-obrazovni proces na

nivou ustanove pedagog se bavi promišljanjem ukupnog konteksta

dječjeg vrtića nastojeći osigurati ostvarivanje uvjeta za takav

odgojno-obrazovni rad u čijem su središtu interesi djeteta, njegova

prava i njegove specifične potrebe, imajući u vidu njegove

sposobnosti i potencijale, kao i snagu njegove istraživačke i

stvaralačke prirode, te na taj način u suradnji s odgajateljima planira

razradu i realizaciju programa, pri čemu uvijek zastupa i promovira

suvremene ideje holističkog i individualiziranog pristupa u

svakodnevnom odgoju i obrazovanju

U središtu svih zbivanja u kontekstu institucije uvijek se nastoje

postići uvjeti koji na adekvatan način osiguravaju ostvarivanje

globalnog odgojno-obrazovnog cilja, a primarno uključuju osobnu,

emocionalnu, tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta,

odnosno cjelovit razvoj, odgoj i učenje, te razvoj kompetencija

djeteta – kontinuirano promoviranje tih ciljeva

Uz holistički pristup djetetu, u radu s odgajateljima pedagog zastupa

načelo otvorenosti, kako sadržajne, tako i prostorne, zbog čega u

svom radu potiče odgajatelje na funkcionalno korištenje, pored soba

dnevnog boravka, i predprostora, hodnika, dvorane, dvorišta te svih

ostalih sigurnih i dostupnih prostora vrtića za slobodno kretanje,

igru i učenje djece.

21

Poticanje razvoja profesionalnih kompetencija odgajatelja, jačanje

profesionalne uloge odgajatelja i autonomije odgajatelja,

podržavajući njihovu samoinicijativu, motivira ih na aktivnosti i

promjene, kako bi u uvjetima prirodnog i situacijskog učenja

utjelovili ulogu suvremenog odgajatelja, refleksivnog praktičara

(motivator, pomagač, promatrač, organizator, pokazivač,

opskrbljivač) – pritom refleksivno djelovanje uključuje kvalitetno

promišljanje, planiranje i razradu ciljeva i metoda rada, konstantno

dokumentiranje, analizu učinjenog, planiranje daljnjih koraka,

sintezu i prezentiranje postignutih rezultata i ostvarenih ciljeva, kao

i procese evaluacije i samoevaluacije

Intenzivan rad na unapređivanju kvalitete kulture ustanove

poticanjem na oblikovanje poticajnog i podržavajućeg socijalnog

okruženja, kako za djecu, tako i za sve odrasle, što se direktno

očituje u postizanju uspostavljanja primjerenih socio-emocionalnih

veza i odnosa od najranije dobi djeteta, kako u odnosu na drugo

dijete/ djecu, njega samog i druge odgajatelje i odrasle osobe iz

vrtićkog, ali i šireg društvenog konteksta (Sigurna i podržavajuća,

kvalitetno pripremljena prostorno materijalna sredina u kojoj se

njeguju kvalitetni socijalni odnosi, okolina u kojoj se svakom

djetetu pruža prilika da se razvija u skladu s vlastitim

mogućnostima, interesima i potencijalima, temeljna je podloga za

provođenje bilo kojeg odgojno-obrazovnog programa, a uključuje

partnerske odnose svih sudionika procesa)

Stručna pomoć u vidu informiranja o teorijskim i praktičnim

dostignućima pedagogijskih znanosti s ciljem što boljeg

razumijevanja nužnosti fleksibilnosti i otvorenosti odgojno-

obrazovnog procesa, te holističkog pristupa za poticanje cjelovitog

razvoja djeteta, dajući prioritet igri kao osnovnoj aktivnosti,

metodi i sredstvu rada u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja

Suradnja i pomoć u organizaciji permanentnog stručnog

usavršavanja i rada na sebi i svojoj osobnoj pedagogiji

Pomoć u ostvarivanju pozitivne suradnje s roditeljima i stvaranju

partnerskih odnosa institucionalnog i obiteljskog konteksta

Pomoć u ostvarivanju suradnje sa širom društvenom zajednicom, s

ciljem što bolje i kvalitetnije artikulacije odgojno-obrazovnog rada

Suradnja s odgajateljima i dogovori oko nabave različitih

didaktičkih sredstava i pomagala namijenjenih cjelovitom rastu i

razvoju djeteta, kao i sredstava koja ciljano potiču razvoj na svim

područjima psihofizičkog razvoja djeteta2

U suradnji sa stručnim timom pomoć odgajateljima u realizaciji

plana i programa predškole integriranog u redoviti 10-satni program

Boravak u svakoj pojedinoj skupini – praćenje i dokumentiranje,

uvid u rad, individualni razgovori prema potrebi odgajatelja, te

prijedlozi aktivnosti

2 Vidi posljednje 3 natuknice u dijelu „Rad pedagoga u odnosu na dijete/ djecu“

22

Sudjelovanje u različitim oblicima rada timova odgajatelja,

pripremanje i strukturiranje timskih planiranja, radnih dogovora,

sastanaka, aktiva

Vođenje u planiranju i pripremanju odgojno-obrazovnog procesa –

Makro i mikro organizacija odgojno-obrazovnog procesa;

artikulacija na nivou ustanove/ skupine

Sudjelovanje na radnim dogovorima i sastancima vezanim uz

organizaciju rada interesnih skupina odgojitelja

Daljnji razvoj, praćenje i unapređivanje redovnih i specijaliziranih

programa: Jaslice, Redoviti 10-satni cjelodnevni program za djecu

vrtićke dobi, Dramski vrtić, Program ranog učenja stranog jezika,

Program za djecu mađarske nacionalne manjine, Programi inkluzije

i integracije

Timska planiranja (2xtjedno) – odgajatelji vrtićkih i jasličkih

skupina – definiranje cilja i strategije rada, međusobna razmjena

iskustava, analiza napravljenoga i dogovor za naredno razdoblje,

priprema materijala za odgajatelje kao pomoć u neposrednom radu s

djecom i stvaranju suradničkih i partnerskih odnosa s roditeljima

Pedagoško Dokumentiranje – relativno novi načini bilježenja

odgojno-obrazovnog rada odgajatelja i ustanove – primjena

započela 2016., u prošloj pedagoškoj godini, na inicijativu

pedagoga u suradnji sa Savjetnicom iz AZOO (Portfolio

odgajatelje, Ogledna mapa skupine, Tjedni plan za skupinu &

Tjedni rezime rada skupine)

Prilozi i materijali za rad, ali i stručno usavršavanje odgajatelja

Redovito praćenje pedagoške dokumentacije

Neposredan rad s djecom i odgajateljima prilikom projektnog

planiranja

Stalan uvid u stanje u skupinama, dogovori s odgajateljima o

mogućim rješenjima

Pomoć odgajateljima u obogaćivanju svakodnevnog rada s djecom:

Pisani materijali, radni dogovori, individualni razgovori –

cjelokupna organizacija, praćenje realizacije dogovorenog i

prijedlozi aktivnosti povodom obilježavanja pojedinih važnih

datuma, dogovaranje izleta i planiranje, organizacija i realizacija

svih važnih događanja u vrtiću: Tjedan mobilnosti, Prvi dan jeseni,

svjetski dan školskog mlijeka, Međunarodni dan pješaka, Dan

jabuka, Dani kruha, Kestenijada, Sv. Nikola, Betlehemsko svjetlo,

Božić, 52. rođendan Potočnice – Rođendanski ples za jaslice &

vrtić, Karneval - Ples pod maskama za jaslice & vrtić, Prvi dan

proljeća (sportske igre), Uskrs, Dan Planete Zemlje, 21. Dani

dječjih vrtića, 8. Energetski tjedan, Završne svečanosti i predstave,

Organizacija Posjeta Knjižnici T. Ujević, Organizacija odgojno-

obrazovnih radionica PU zagrebačke, za djecu školske obveznike…

Usklađivanje radnog zaduženja odgajatelja (Organizacija i

Realizacija satnice odgajatelja) – svake godine pedagog razrađeje i

vrši zaduženje satnice odgajatelja

23

Sudjelovanje u radu Povjerenstva za organizaciju satnice: Praćenje

satnice, Planiranje ljetnog rada & Praznika, organizacija zamjena

odgajatelja, kao i osobnih asistenata za djecu s teškoćama (po

potrebi, tijekom cijele pedagoške godine, a u suradnji sa satničarima

i članovima stručno-razvojne službe, osobito zdravstvenim

voditeljem & defektologom)

Organiziranje stručno pedagoške prakse studenata Učiteljskog

fakulteta u Zagrebu, Petrinji, Osijeku, Budimpešti – kontinuirano

tijekom godine (ove godine stručno-pedagošku praksu u našem je

vrtiću radilo 7 studentica)

Vođenje i koordinacija programa stručnog usavršavanja odgajatelja

i rad s pripravnicima vrtića (u suradnji s mentorima praćenje rada

pripravnika, pružanje stručne pomoći; održavanje individualnih

konzultacija s pripravnicima; omogućavanje sudjelovanja

pripravnika u planiranju i realizaciji pojedinih aktivnosti unutar

skupine; pomoć u pripremi oglednih aktivnosti, kao i stručno-

metodičkoj pripremi za polaganje stručnog ispita) & participacija u

Povjerenstvu odgovornom za pripravnički staž odgajatelja – u tu je

svrhu ove pedagoške godine pedagog usavršio i ponovno napisao

dokument Program stažiranja pripravnika, za potrebe dječjeg

vrtića „Potočnica“

Pedagog u Povjerenstvu za odgajateljice pripravnice Dianu Brtan i

Korinu Klakučer, koje su svoje stručne ispite položile 2016. i 2017.,

te Meritu Horvat, čiji pripravnički staž traje do travnja 2018.

Član Povjerenstva vrtića i za pripravnika logopeda – Doru

Knežević, čiji je pripravnički staž trajao do prosinca 2016.

Rad s trećim odgajateljima osobnim asistentima djece s teškoćama

– radni dogovori vezani uz specifičnost područja osobnog asistenta/

odgajatelja i načinima vođenja pedagoške dokumentacije unutar

skupine + sudjelovanje u mjesečnim sastancima logopeda Irene

Mlinarić i defektologa Danijele Gros Popović s osobnim asistentima

za djecu s teškoćama

Rad timu za stručnu podršku obiteljima djece s teškoćama, koji

čine odgajatelji, osobni asistent, svi članovi stručno-razvojne

službe, zdravstveni voditelj, ravnatelj i roditelji djeteta s teškoćama

Elektronska prijava za stručno usavršavanje odgajatelja i

pripravnika u organizaciji AZOO – kontinuirano tijekom godine za

većinu odgajatelja, ali i drugih djelatnika DV „Potočnica“

Nabava didaktike, namještaja, potrošnog materijala za skupine i

stručne literature – realizirano početkom kalendarske godine 2017.

u suradnji s odgajateljima, ravnateljem i članovima stručnog tima3

Priprema stručno-metodičkog materijala

Prostorna organizacija, prilagođavanje i mijenjanje materijalnog

konteksta vrtića

Preraspodjela stručnih časopisa (Zrno; Smib; Dijete, vrtić, obitelj;

Djeca u Europi; Priroda; National Geographic; Unikat; Radost; Moj

vrtić; Školske novine) i Nabava stručne literature za odgajatelje

3 Vidi posljednje 3 natuknice u dijelu „Rad pedagoga u odnosu na dijete/ djecu“

24

Revizija postojećih programa i rad na novima4

Izrada programa rada odgajatelja s djecom koja nisu dio

popodnevnog odmora/ spavanja („nespavači“)

Izrada Kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

dječjeg vrtića „Potočnica“

Revizija i pisanje novog Programa ranog učenja engleskog jezika

Revizija i pisanje novog Programa dramskog vrtića

Revizija i pisanje novog Programa za djecu mađarske nacionalne

manjine

Poseban rad na nivou interesnih skupina odgajatelja – preustroj

interesnih skupina5

Konzultacije i radni dogovori s interesnim skupinama – planiranje

obilježavanja različitih važnih događanja, proslava, koncerata,

izrada kreativnih uradaka, uređenje interijera, uređenje eksterijera,

uređenje web stranice – s obzirom da je u ovoj pedagoškoj godini

na inicijativu pedagoga došlo do rotacije dviju interesnih skupina,

one za planiranje, obilježavanje i organizaciju važnih događanja i

one za uređenje staklenih panoa, u našem su se vrtiću počeli

obilježavati i još neki važni datumi, kao što su: Dan tolerancije, Dan

smijeha, Dan knjižnica grada Zagreba

Sudjelovanje u organizaciji različitih proslava u vrtiću (Rođendan

vrtića, Ples pod maskama u dvorani vrtića, Proslava Prvog dana

Jeseni, Proslava Dana kruha, Božićna proslava, Prvi dan proljeća...)

Sudjelovanje u organizaciji posjeta i gostovanja

Organizacija predstava i koncerata6

Sudjelovanje u pripremi, organizaciji i realizaciji različitih projekata

na nivou pojedinih skupina – razrada plana projekta, dogovor oko

realizacije istog, pomoć u odabiru aktivnosti, nabava potrebnog

materijala i sredstava, izrada programa - s odgajateljima se

dogovara realizacija planiranih aktivnosti, provođenje praćenja i

dokumentiranja tijeka projekta u skupinama, zajednička analiza

postignuća, sinteza u vidu zaključnih razmatranja i evaluacije

rezultata, te sudjelovanje u planiranju i razradi daljnjih koraka

Pisanje i uređivanje tekstova za WEB stranicu vrtića

Pisanje i uređivanje svih obavijesti za vrtić

Tekstovi i fotografije za Ljetopis vrtića

Sudjelovanje u radu interesne skupine za AAC

Obavijesti i upute za odgajatelje

Tjedni plan vrtića

Sudjelovanje u izradi nalaza i mišljenja za djecu s teškoćama, djecu

pri upisu u školu ili odgodi iste

Pomoć odgajateljima pri planiranju i nabavljanju materijala

namijenjenih za darivanje djece u vrijeme obilježavanja važnih

4 Vidi Stručno usavršavanje pedagoga 5 Vidi Prilog 1: Interesne skupine 6 Vidi pod „Rad u odnosu na dijete/djecu“

25

događanja u vrtiću (Sv. Nikola, Božić, 52. Rođendan Potočnice,

Uskrs, Dječji rođendani, Završne svečanosti)

Sudjelovanje u organizaciji 21. Dana dječjih vrtića Grada Zagreba i

organizaciji obilježavanja, kao i Energetskog tjedna (svibanj, 2016.)

– planiranje i realizacija

Sudjelovanje u organizaciji proslave rođendana vrtića za male i

velike – siječanj 2017.

Sudjelovanje u pripremi Završnih svečanosti i predstava

Organizacija rada ljeti

Sudjelovanje u planiranju, pripremi i realizaciji roditeljskih

sastanaka i individualnih sastanaka s roditeljima – plenarna

predavanja, komunikacijski i informativni roditeljski sastanci i

radionice

Organizacija stručnog usavršavanja odgajatelja

Planiranje, priprema, organizacija i realizacija Odgajateljskih

vijeća, Timskih planiranja, Aktiva i radnih dogovora

Rad na izradi Tjednih planova/ Rezimea svake pojedine skupine

(„Kutić za roditelje“) i intenzivan rad na dokumentiranju odgojno-

obrazovnog procesa i postignuća na nivou svake pojedine skupine,

kao i posebnom dokumentiranju rada odgajatelja (osobni portfolio)7

Kvalitativna i kvantitativna istraživanja odgojno-obrazovne prakse

– upitnici, ankete, evaluacijske liste i skale procjene koje pedagog

izrađuje za odgajatelje, s ciljem ispitivanja kvalitete rada vrtića u

cjelini

Kontinuirana suradnja u procesima vrednovanja programa i rada

ustanove u cjelini

Rad na projektima:

Ljetni rad – reorganizacija odgojno-obrazovnog rada ljeti i novi

način planiranja, realizacije, praćenja, dokumentiranja i evaluiranja

rada ljeti

PK/AAC za djecu redovnog razvoja rane i predškolske dobi (u

suradnji s logopedom)

Intenzivan rad na pripremi i izradi dokumentacije namijenjene

promoviranju odgajatelja u zvanje mentora, reviziji uloga mentora

dječjeg vrtića „Potočnica“, zadržavanju postojećeg statusa i

eventualnom promoviranju u zvanje savjetnika, te s tim u skladu

kontinuirana suradnja s AZOO (u pripremi za odgajatelje: Lidija

Ferin Lanz, Jasmina Ostojić, Maja Milinković, Slavica Trčak, Irena

Cesarec)

Primjena različitih oblika suradnje s roditeljima s ciljem izgradnje

poticajnog i podržavajućeg socijalnog okruženja, s ciljem

ostvarivanja uvjeta za njihovu kvalitetniju participacijsku ulogu u

procesima koji se događaju u kontekstu ustanove i osiguravanje

uvjeta za partnerstvo na relaciji institucija - obitelj

Sudjelovanje u pripremi i realizaciji roditeljskih sastanaka i

7 Vidi pod Bitne zadaće pedagoga: Dokumentiranje

26

RAD

U ODNOSU NA

RODITELJE

radionica za roditelje

Organizacija i realizacija roditeljskih sastanaka vezanih uz:

novoupisanu djecu u vrtić, Program vrtića u prirodi (Grad mladih),

Program ABC igraonice (kraći program u nadležnosti DV

„Potočnica“) i Učenje stranog jezika u ranoj dobi (skupine

specijaliziranog programa ranog učenja engleskog jezika), rad

specijaliziranog programa dramskog vrtića, rad redovitog vrtića, te

sudjelovanje na roditeljskim sastancima i radionicama svih skupina

tijekom godine (inicijalni, finalni, upisi u školu, Božićne i Uskršnje

radionice, Dan otvorenih vrata)

Individualni razgovori s roditeljima vezano uz njihovo uključivanje

u odgojno-obrazovni proces

Provođenje inicijalnih razgovora (intervjua) s roditeljima i djecom

prilikom njihova upisa u vrtić u novoj pedagoškoj godini (za

2017./2018.), obrada istih i prezentacija stručno-razvojnoj službi,

zdravstvenom voditelju i ravnatelju vrtića

Izrada različitih Izjava, Suglasnosti i Potpisnih lista za roditelje

Organizacija vođenja različitih vrsta dokumentacije za potrebe

roditeljskog informiranja o njihovoj djeci i radu ustanove

Aktivno sudjelovanje u različitim oblicima informiranja roditelja o

zbivanjima u vrtiću (u glavnom Info centru vrtića, kutićima za

roditelje, na oglasnim pločama, putem letaka, pisama za roditelje) i

pružanje podrške u procesu uključivanja roditelja u rad skupine u

vidu suradnje u procesima vrednovanja programa i rada ustanove u

cjelini (ankete, upitnici, evaluacijske liste, skale procjene,

individualni razgovori, roditeljski sastanci, putem web stranice

vrtića)

Intenzivan rad s odgajateljima kako bi se usustavio princip

korištenja Tjednih planova/ Rezimea kao jednog od redovnih oblika

komunikacije s roditeljima („Kutić za roditelje u svakoj pojedinoj

skupini)

Sudjelovanje u organizaciji Dana otvorenih vrata vrtića, Radionica s

roditeljima (Božićna & Uskršnja/Proljetna), Završnih svečanosti i

predstava, 21. Dana dječjih vrtića Grada Zagreba (Druženje za

djecu, roditelje i odgajatelje & Sportske igre za roditelje i

odgajatelje)

Plenarni roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece za

pedagošku god. 2017./2018.

Neposredan rad s roditeljima – u vidu individualnih razgovora i

konzultacija pedagoga s roditeljima, te ranije spomenutih

roditeljskih sastanaka (komunikacijski i informativni roditeljski

sastanci, plenarna predavanja)

Suradnja s roditeljima u Timu za stručnu podršku obiteljima djece s

teškoćama

Suradnja s roditeljima u organizaciji i sudjelovanju u različitim

humanitarnim akcijama

Suradnja i informiranje roditelja o redovitim i posebnim, te

diferenciranim programima u vrtiću, kao i kraćim programima u

vrtiću

27

RAD

U ODNOSU NA

RAVNATELJA I

ČLANOVE

STRUČNOG

TIMA

Timski rad, Radni dogovori, Sastanci stručnog tima, individualni

razgovori i konzultacije s pojedinim članovima, Aktivi, Stručna

usavršavanja, Vijeća

Individualna i grupna suradnja s ravnateljem

Podnošenje izvještaja o kvaliteti odgojno-obrazovnog rada na nivou

ustanove

Intenzivan rad na podizanju kvalitete Kulture ustanove

Promoviranje suvremenih teorijskih i praktičnih pedagoških

spoznaja i dostignuća

Definiranje (posebnih) potreba djece i načini njihovog

zadovoljavanja

Rad u Timu za stručnu podršku obiteljima djece s teškoćama -

pored zajedničkih i individualnih konzultacija, radnih dogovora i

sastanaka podrazumijeva opsežnu i sveobuhvatnu izradu tzv.

Kolaboracijskih ljestvica8 odnosno Tblice ciljeva i Gas skala za

djecu s posebnim potrebama.

Rad na unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovnog procesa

predškolske ustanove u cjelini, u suradnji s pojedinim članovima

stručno-razvojne službe, ovisno o području djelatnosti

Sudjelovanje u pisanju mišljenja stručno-razvojne službe za

novoupisanu djecu s teškoćama i djecu s opservacijskim ugovorima,

za djecu za upis u školu i/ili odgodu istog, te djecu s teškoćama

integriranu u redovne vrtićke skupine

Sudjelovanje u radu na inicijalnim intervjuima za upis djece u vrtić

Izvještavanje na sastancima tima o rezultatima uvida, provedbi

dogovorenih poslova i zajednička analiza

Izrada tjednog plana na nivou cijele ustanove

Izrada mjesečnog kalendara događanja i aktivnosti na nivou cijele

ustanove

Vođenje Ljetopisa dječjeg vrtića

Izrada tekstova za web stranicu vrtića

Izrada Obavijesti na nivou ustanove

Izvještavanje o radu Povjerenstva za organizaciju satnice:

Planiranje ljetnog rada & Praznika, Zamjenen(po potrebi, tijekom

čitave pedagoške godine)

Suradnja u različitim projektnim aktivnostima, kao nositelj zadaća

ili suradnik9

Organizacija i sudjelovanje u organizaciji stručnih usavršavanja u

ustanovi i izvan nje

Uvođenje novog načina bilježenja i dokumentiranja podataka i

pisanja zapisnika u radu s roditeljima i vanjskim suradnicima

Vođenje i pohrana za potrebe ustanove i nadležnih institucija

različitih vrsta zapisnika, a u ovoj pedagoškoj godini u najvećoj

8 Vidi Prilog 11: Kolaboracijske tablice 9 Vidi Bitne zadaće predviđene godišnjim planom stručnog suradnika za pedagošku godinu 2015./2016. & Bitne

zadaće ustanove za pedagošku godinu 2015./2016.

28

mjeri svih zapisnika sastanaka i dokumenata vezanih uz suradnju s

obitelji L., njihovo strukturiranje, gradacija prema važnosti i

vremenskom obilježju i numeriranje (sve predano na uvid i

upotrebu ravnatelju vrtića)

pisanje različitih vrsta dopisa ustanove usmjerenih nadležnim

institucijama, korisnicima i vanjskim suradnicima, po potrebi,

tijekom čitave pedagoške godine, a najčešće i u suradnji s drugim

članovima stručno-razvojne službe

RAD

U ODNOSU NA

VANJSKE

SURADNIKE

Suradnja s kazalištima Grada Zagreba, slobodnim umjetnicima

(mađioničar, glazbenici, klaunovi...), muzejima, turističkim

agencijama, sportskim klubovima

Organizacija gostovanja kazališnih skupina i slobodnih umjetnika u

vrtiću, kao i organizacija posjeta različitim kulturnim

manifestacijama izvan vrtića10

Nabava didaktičkih sredstava, didaktički neoblikovanog materijala,

potrošnih materijala i sredstava, igračaka, namještaja, literature

Suradnja s različitim kućama vezano uz nabavu didaktičkih

sredstava (Prometal; Škrinjica; Naj – Domus, Zora; Ida Didacta;

Chemaco; Muller) i različitim nakladama vezano uz nabavu stručne

literature, periodike, časopisa, slikovnica, enciklopedija, radnih

listova i drugih materijala (Školska Knjiga, Profil, Naša djeca,

A&G, Leo Commerce, Naklada Ljevak i sl.)

Suradnja s različitim auto-prijevoznicima vezano uz organizaciju

odlazaka djece na željena odredišta (kazališta, muzeji, izleti,

sportska događanja)

Suradnja s institucijama i drugim društvenim činiteljima (vanjski

suradnici, partneri, gosti) koji doprinose realizaciji godišnjeg plana i

programa ustanove: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija

za odgoj i obrazovanje, Gradski ured za kulturu, obrazovanje i

sport; Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom;

Pravobraniteljica za djecu s teškoćama, odvjetnik DV „Potočnica“)

Suradnja sa Zagrebačkim klizačkim savezom; Suradnja s Gradom

mladih; Suradnja s Hrvatskim pedagogijskim društvom; Suradnja s

HPKZ-om; Suradnja s društvom „Naša djeca“; suradnja sa

SUVAG-om; Suradnja s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu

(Metodika hrvatskog jezika i književnosti – M. Gabelica pod

mentorstvom V. Velički, Kineziološka metodika - V.Horvat,

M.Hraski), Suradnja s Filozofskim fakultetom u Zagrebu (M.Šagud,

V. Hrvatić); Suradnja s Društvom za cerebralnu i dječju paralizu;

Suradnja s PU zagrebačkom; Stručni ispiti (M. Šagud, A. Silić);

Suradnja s Centrom za socijalnu skrb “Trešnjevka”; Suradnja sa

Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i

motoričkim teškoćama “Goljak”; Suradnja s Domom za starije i

nemoćne “Trešnjevka”; Suradnja s osnovnom školom J. Klovića,

Kralja Tomislava, Tina Ujevića, Matije Gupca; Suradnja s

Kineziološkim fakultetom (M. Baić); Suradnja s DART Centar –

Gothenburg, Švedska; Suradnja s Akademijom za razvojnu

rehabilitaciju – Klaićeva bolnica, Zagreb; Suradnja s Dječjim

10 Vidi „Predstave za djecu“

29

vrtićem „Zelena jama“ – Ljubljana; Suradnja sa Savezom gluho-

slijepih osoba „Dodir“

Suradnje vezane za sudjelovanje djece, djelatnika i roditelja u

humanitarnim akcijama za pomoć osobama u nepovoljnom

položaju, Crveni križ, Udruga „Debra Croatia“, suradnja s

UNICEF-om, Caritasom i sl.

Nastavljena suradnja s Udrugom „Djeca susreću umjetnost“ -

Projekt „Sedmi kontinent“ – s ciljem promoviranja odgojno-

obrazovne vrijednosti koju u sebi sadrži filmska umjetnost, te

primjereno i svrhovito konzumiranje iste u ranoj i predškolskoj dobi

Suradnja s domom zdravlja – Zapad, Policijskom upravom –

Trešnjevka sjever, Zrinjevcem, Domom za kulturu Trešnjevka,

Udrugama s područja Trešnjevke, Mjesnim odborom A. Mihanović,

Vijećem gradske četvrti trešnjevka Sjever, Osnovnim školama s

područja Trešnjevke i sl.

STRUČNO

USAVRŠAVANJE

Sudjelovanje u različitim individualnim i grupnim oblicima

stručnog usavršavanja u Dječjem vrtiću „Potočnica“ (Timska

planiranja s odgojiteljima, Radni dogovori stručnog tima, Radni

dogovori s odgajateljima, Sastanci, Aktivi, Suradnja s interesnim

skupinama, sastanci i radionice, Odgajateljska vijeća), ali i

organizaciji stručnih usavršavanja za djelatnike i izvan vrtića

Redovito praćenje stručne pedagoške i psihološke literature,

periodike i časopisa, kao i proučavanje najnovijih materijala

vezanih uz suvremena dostignuća u području teorije i prakse

predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i znanosti uopće, s posebnim

naglaskom na humanističke znanosti

Promoviranje i diseminacija ideja suvremenog pedagoškog pristupa

u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, a sukladno razvoju

novih znanstvenih spoznaja iz istoimenog područja

Sudjelovanje na različitim stručno-znanstvenim skupovima unutar i

izvan ustanove, u ulozi sudionika ili predavača, u organizaciji

dječjeg vrtića „Potočnica“, Hrvatskog pedagogijskog društva,

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Agencije za odgoj i

obrazovanje, Društva „Naša djeca“, te različitih drugih organizacija

i udruga:

Odgajateljska vijeća DV Potočnica (Uvodno u rujnu 2016.,

Završno u lipnju 2017., te jednog plenarnog predavanja

savjetnice za rani i predškolski odgoj iz Ministarstva

znanosti i obrazovanja, gđe. M. Ivanković (09. studeni

2016.); treće Odgajateljsko vijeće u pedagoškoj godini

2016./2017, bilo je Vijeće organizirano na inicijativu

odgajatelja dječjeg vrtića „Potočnica“, s temama koje su oni

prezentirali ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima vrtića

(01. Veljače 2017.)

Sekcije pedagoga

Timska planiranja – Ciklus stručnih usavršavanja za

odgajatelje „Potočnice“, organiziranih i realiziranih od

strane pedagoga, na temu Dokumentiranja u ranom i

30

predškolskom odgoju i obrazovanju & Kurikuluma za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje

Sudjelovanje na Stručnom skupu za odgajatelje

pripravnike i njihove mentore u dječjem vrtiću „Potočnica“,

u organizaciji AZOO, 18. listopada 2015..– u ulozi

predavača: Stručno-metodička priprema za polaganje

stručnih ispita – Priprema i realizacija Predavanja i

radionice za sudionike skupa pod nazivom: 1. Proces

uvođenja pripravnika u samostalan odgojno-obrazovni rad;

2. Metodička priprema odgajatelja pripravnika za samostala

rad u skupini (Radionica u suradnji s odgajateljima

„Potočnice“)

Suradnja s AZOO – Predavanja i radionice za su/stručnjake;

Cjelodnevni seminar na temu „Transdisciplinarni pristup u

radu s djecom s teškoćama u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju“ – dječji vrtić „Potočnica“ u ulozi prezentera i

kreatora skupa, u organizaciji AZOO (02. ožujak 2017.)

Suradnja s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, Sudjelovanje

u izradi i prezentaciji predavanja i radionice na stručnom

skupu organiziranome od strane UF-a u Domu Crvenog

križa na Sljemenu, na temu „Unapređenje i povezivanje

spoznaja sveučilišnih nastavnika i metodičara praktičara“

(ožujak 2017., u suradnji s odgajateljem M. Milinković)

Aktivno sudjelovanje na Okruglom stolu u sklopu

obilježavanja 10.Dana dječjih vrtića Grada Zagreba u DV

„Sopot“, 16. svibnja 2017.

Prva pomoć – Predavanje i radionica za djelatnike dječjeg

vrtića „Potočnica“ (zdravstveni voditelj DV „Potočnica“

Štefanija Demo & vanjski suradnik doma zdravlja Zapad,

liječnik obiteljske medicine prof. dr. sc. I. Bičanić)

21. Dani dječ. vrtića u Koncertnoj dvorani V. Lisinskog

Rad na projektima & realizacija bitnih zadaća pedagoga11:

Dokumentiranje u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju – intenzivan rad na procesima dokumentiranja

u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju – Tjedni plan

& Tjedni rezime, te Ogledne mape skupina

Ljetni rad – reorganizacija odgojno-obrazovnog rada ljeti i

novi način planiranja, realizacije, praćenja, dokumentiranja i

evaluiranja rada ljeti

Interesne skupine

Potpomognuta komunikacija - AAC za djecu redovnog

razvoja rane i predškolske dobi, s naglaskom na period

adaptacije (u suradnji s logopedom) – intenzivniji rad na

tom području tijekom cijele protekle pedagoške godine

Tim za stručnu podršku obiteljima djece s teškoćama – u

suradnji s odgajateljima, osobnim asistentima, roditeljima,

11 Vidi Poglavlje 5 Godišnjieg plana i programa dječjeg vrtića „Potočnica“ za pedagošku godinu 2015./2016.:

Odgojno-obrazovni rad – Bitne zadaće ustanove; Bitne zadaće pedagoga

31

ravnateljem i svim članovima stručno-razvojne službe,

tijekom cijele godine

Rad na implementaciji Programa predškole

Rad na unapređivanju Plana i programa rada

odgajatelja pripravnika

Revizija postojećih programa dječjeg vrtića „Potočnica“,

starijih od 5 godina (navedeno pod „Izrada dokumenata“)

Izrada dokumenata:

izrada teksta o Projektima u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju za Školske novine (u suradnji s logopedom I.

Mlinarić)

Revizija i pisanje novog Programa ranog učenja engleskog

jezika

Revizija i pisanje novog Programa dramskog vrtića

Revizija i pisanje novog Programa za djecu mađarske

nacionalne manjine

Izrada Godišnjeg izvještaja dječjeg vrtića „Potočnica“

2016./2017.

Izrada Godišnjeg plana i programa dječjeg vrtića

„Potočnica“ 2017./2018.

Izrada Ljetopisa ustanove, kontinuirano tijekom godine

RAD

U ODNOSU NA

UPRAVU

VRTIĆA

Na početku pedagoške godine , priprema cjelokupnog Godišnjeg

izvještaja dječjeg vrtića „Potočnica“ 2016./2017. Upravnom vijeću

Na kraju svakog tromjesečja, prezentacija izvješća o radu vrtića

Upravnom vijeću

Na kraju pedagoške godine, priprema cjelokupnog Godišnjeg

izvještaja dječjeg vrtića „Potočnica“ 2016./2017., Upravnom vijeću

Bitne zadaće pedagoga

Izvještaj o realizaciji bitnih zadaća predviđenih godišnjim planom stručnog suradnika za

pedagošku godinu 2016./2017.

Pored redovnih zaduženja koja pedagog ima u planiranju, realizaciji, praćenju i

valorizaciji odnosno evaluaciji odgojno obrazovnog rada ustanove, ove je godine, u suradnji s

drugim članovima stručno razvojne službe, bio nositelj i/ili suradnik na sljedećim zadaćama:

1. Rad s odgajateljima & Timska planiranja

Organizacija Timskih planiranja jedna je od temeljnih pedagoških zadaća u kontekstu jedne

odgojno obrazovne pedagoške ustanove. Rad pedagoga uključuje planiranje i realizaciju istih

s ciljem podizanja kvalitete općeg odgojno obrazovnog djelovanja, kako u odnosu na djecu,

32

tako i na sve druge sudionike odgojno obrazovnog procesa. Jedan od načina da se spomenuti

cilj postigne jest podizanje razine kvalitete kompetencija odgajatelja kao refleksivnog

praktičara, koji promišljajući autonomno vlastitu odgojno obrazovnu praksu kreira nove

standarde djelovanja u kontekstu predškolske ustanove. Sukladno navedenome, u suradnji s

odgajateljima bilo je potrebno intenzivirati procese proučavanja zakonskih odrednica, stručne

literature i terminologije, kao i stručno-znanstvenih dosega odgojno-obrazovne teorije i

prakse, ne bi li se u konačnici podigla razina kvalitete našeg svakodnevnog rada s djecom.

Na sastancima timskog planiranja redovito se analizirala odgojno obrazovna praksa, vršile su

se refleksije na realizirane aktivnosti i planirali slijedeći koraci, i to na različite načine, a

najčešće prezentacijom aktivnosti skupina proteklog tjedna, kao i aktivnosti čija se provedba

planira za tjedan koji bi uslijedio. Pritom je bila nužna primjena različitih oblika

dokumentiranja, što je služilo za detaljnije analize osobnog i profesionalnog rada odgajatelja i

određivanje smjernica za daljnje djelovanje12. Uz to, nastojalo se unaprijediti metode

evaluacije i samoevaluacije individualnih prezentacija svakodnevnog odgojno-obrazovnog

rada, odnosno mogućnost refleksija i samorefleksija odgajatelja o svom i tuđem osobnom i

profesionalnom radu i napretku, a kvalitetan pedagoški kritički osvrt trebao je dovesti do bolje

sistematizacije ideja i kvalitetnije sinteze zaključaka o onome što zaista predstavlja primjere

dobre i kvalitetne pedagoške prakse.

Osim toga, zajednički se nastojalo planirati teme i projekte na nivou pojedine vrtićke cjeline,

ali i na nivou vrtića uopće, sukladno kalendaru važnih događanja, u čemu smo također uspjeli,

a sve spomenuto vidljivo je u ukupnom dokumentu Godišnji izvještaj dječjeg vrtića

„Potočnica“ za pedagošku godinu 2016./2017.. Ovaj cilj bio je usmjeren na dodatno

obogaćivanje neposrednog rada s djecom i uopće kvalitete rada ustanove u cjelini.

Nositelji programa: stručni suradnik pedagog, odgajatelji svih skupina DV „Potočnica“

Suradnici: svi drugi članovi stručnoga tima

Ciljana skupina: neposredno odgajatelji, posredno djeca i roditelji dječjeg vrtića

Vrijeme provođenja: jednom tjedno tijekom čitave pedagoške godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: zapisnici i kritički osvrti pedagoga i odgajatelja,

valorizacijske i evaluacijske liste, analize tijekom timskih planiranja, pismene razrade ideja i

tematskih jedinica, planiranje aktivnosti i analize dosadašnjeg rada, zapisi odgajatelja, foto i

12 Više u dijelu Dokumentiranje

33

video dokumentacija, pedagoška dokumentacija, dnevni/tjedni/mjesečni planovi, „Kutić za

roditelje“, Ogledne mape skupina, Osobni portfolio odgajatelja, izložbeni prostori i panoi

vrtića, godišnji izvještaji, predstave i mini produkcije…

2. Dokumentiranje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

Unapređivanje postupaka dokumentiranja i praćenja odnosno valorizacije i evaluacije

odgojno-obrazovnog rada ustanove jedna je od temeljnih pedagoških zadaća u kontekstu te

ustanove. Pritom rad pedagoga uključuje planiranje i realizaciju takvih oblika dokumentiranja

čiji je cilj podizanje kvalitete općeg odgojno obrazovnog djelovanja, kako u odnosu na djecu,

tako i na sve druge sudionike odgojno obrazovnog procesa.

Jedan od uvjeta za postizanja spomenutog cilja je podizanje razine kvalitete kompetencija

odgajatelja i dostizanje profesionalne autonomije odgajatelja kao refleksivnog praktičara, koji

promišljajući vlastitu odgojno obrazovnu praksu kreira nove standarde djelovanja u kontekstu

predškolske ustanove, pa samim time i nove oblike dokumentiranja koji će koristiti kako

njemu osobno i profesionalno, tako i čitavoj skupini, odnosno svakom djetetu, njegovim

roditeljima, su/stručnjacima, članovima razvojne službe, ravnatelju, vanjskim suradnicima i

široj društvenoj zajednici.

Rad pedagoga s odgajateljima u sklopu Timskih planiranja u najvećoj je mjeri strukturiran

tematski, vezano uz najnovija dostignuća odgojno obrazovne prakse, a pored redovitog

tematskog planiranja zajedničkog odgojno-obrazovnog rada na nivou ustanove i svake

skupine pojedinačno i/ili svake cjeline, uključuje konstantno informiranje odgajatelja i

prezentacije novih relevantnih dokumenata usko vezanih uz područje predškolske pedagogije,

te projektno planiranje, realizaciju, praćenje i evaluaciju kako na nivou cjelina, tako i u svakoj

pojedinoj skupini djece.

Ono po čemu se taj rad razlikovao već u drugoj polovini prethodne pedagoške godine

2015./2016. bilo je nastojanje da se svakom odgajatelju pruži mogućnost za kreiranje svog

osobnog profesionalnog portfolija, koji bi trebao služiti i njemu i svim njegovim

suradnicima, kako prilikom napredovanja, tako i u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu.

Osim osobnog portfolija odgajatelja, posebna pozornost posvećena je novom načinu

bilježenja i dokumentiranja rada odgojno-obrazovne skupine u cjelini, kao i svakog djeteta

ponaosob, u obliku Ogledne mape skupine, koja je trebala biti dostupna svim roditeljima i

unutarjim i vanjskim suradnicima, kao slikoviti prikaz rada te skupine. Ideja o izradi Ogledne

mape skupine logično se nadovezala na intenzivan raniji rad pedagoga s odgajateljima

ustanove, a bio je vezan uz potrebu za što kvalitetnijim, vjerodostojnijim i ažurnijim

34

informiranjem roditelja i prezentiranjem svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada skupine

roditeljima. Stručni suradnik pedagog u suradnji s odgajateljima prije tri godine (ped.god.

2014./2015.) intenzivno je radio na uspostavi modela Tjednih planova i/ili rezimea svake

vrtićke skupine pojedinačno, koji su bili transparentni i dostupni roditeljima i drugim

korisnicima u „Kutićima za roditelje“ i izložbenim prostorima vrtića, odnosno panoima

pojedinih skupina, a prezentirali su rezultate zajedničkog planiranja i realizacije aktivnosti s

djecom kroz čitavu pedagošku godinu. Na temelju tih planova/rezimea osmišljene su Ogledne

mape skupina, na čijem se unapređivanju i dodatnom usavršavanju intenzivno radilo u

protekloj 2016./2017. pedagoškoj godini i s kojima smo na kraju pedagoške godine postigli i

izniman uspjeh po pitanju podizanja razine kvalitete suradnje s roditeljima i njihove

involviranosti u svakodnevne odgojno-obrazovne aktivnosti ustanove. Takav rad nastavit će

se i u idućoj pedagoškoj godini 2017./2018., jer je polučio izvrsnim rezultatima.

Osim toga, u ovoj protekloj pedagoškoj godini 2016./2017. planirali smo se intenzivnije baviti

snimanjem odgojno-obrazovnih aktivnosti u skupinama, s konačnim ciljem što efikasnije

analize koja bi doprinijela podizanju razine kvalitete rada odgajatelja i svih stručnih djelatnika

u cjelini, no taj cilj nismo realizirali u potpunosti, pa ćemo se njime više pozabaviti u

pedagoškoj godini koja slijedi. To će osobito pomoći našim mentorima i pripravnicima u

promišljanju odgovarajućih oblika i metoda rada s djecom, ali i svim drugim odgojno-

obrazovnim djelatnicima.

Nositelji: stručni suradnik pedagog i odgajatelji

Suradnici: ravnatelj, zdravstveni voditelj i ostali članovi stručno-razvojne službe

Ciljana skupina: djeca, roditelji, vanjski suradnici

Vrijeme provođenja: tijekom cijele pedagoške godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje, bilješke i zapisi, tekstovi

informativnog i edukativnog karaktera, foto i video dokumentacija, radovi, plakati, brošure,

letci, stručno-znanstveni radovi i publikacije, adekvatno zabilježena i prezentirana različita

umjetnička, sportska i druga ostvarenja djece, protokoli praćenja i procjene, refleksije i

samo/refleksije odgajatelja, pedagoga i drugih članova razvojne službe, različiti upitnici,

ankete, skale procjene i evaluacijske liste za korisnike usluga i same sudionike procesa.

3. Otvoreni vrtić

Zbog novonastalih promjena u makro organizaciji dječjeg vrtića „Potočnica“ i

strukturi i dinamici rada u programu Otvorenog vrtića u pedagoškoj godini 2014./2015.

pokrenut je projekt Revitalizacije i Rekonstrukcije programa „Otvorenog vrtića“, s ciljem

35

prilagođavanja tog programa najsuvremenijim metodama ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja, što se nastavilo i u prvoj polovini 2015./2016. pedagoške godine, a još

intenzivniji rad, kao i finalizacija projekta očekivala se i u novoj odnosno protekloj

pedagoškoj 2016./2017. godini.

Projekt je s vremenom prerastao u veliko akcijskim istraživanje, kojim se intenzivno

tragalo za novim, još kvalitetnijim rješenjima za što bolje funkcioniranje spomenutog

programa, a sve u suradnji s dr.sc. M. Šagud, sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zajedničkim

radom prof. dr. sc. Mirjane Šagud i stručnog suradnika pedagoga s odgajateljima programa

Otvorenog vrtića dječjeg vrtića „Potočnica“, koji je uključivao aktivno promišljanje odgojno

obrazovne prakse i upoznavanje odgajatelja s teorijskim i praktičnim dostignućima suvremene

pedagogije i novim paradigmama djeteta i djetinjstva. Program Otvorenog vrtića u primjeru

ovog istraživanja promatran je kroz prizmu interesa djeteta i dobrobiti za dijete, a potom s

aspekta prostorne, vremenske i sadržajne otvorenosti. U prvoj fazi istraživanja, 2014./2015.

pedagoške godine, krenulo se od prostora, odnosno materijalnog konteksta, kao dijela naših

implicitnih pedagogija i kulture ustanove. U idućoj fazi, koja je nastupila u pedagoškoj godini

2015./2016. prešlo se na strukturu aktivnosti i planiranje sadržaja, na čemu se posebno trebalo

raditi i ove 2016./2017., a po završetku tog dijela, trebalo se prijeći se na komunikaciju.

Naime, od strane samih praktičara primijećeno je kako postojeći koncept Otvorenog

vrtića u odgovarajućoj mjeri ne zagovara interese djeteta i ideju o cjelovitom razvoju u ranom

i predškolskom odgoju i obrazovanju, te kako je posve nedovoljna zastupljenost simboličke

igre, pa je stoga vrijeme za sustavne i sveobuhvatne promjene s ciljem optimiziranja uvjeta za

ostvarivanje zdravog i uspješnog individualnog funkcioniranja svakog djeteta, stvaranje

pozitivnih interpersonalnih odnosa u kvalitetnom okruženju vrtića i cjelovit razvoj, odgoj,

igru i učenje djeteta uz maksimalno poticanje njegovih potencijala i stjecanje kompetencija

potrebnih za zdrav i sretan život u društvenoj zajednici.

No, na veliku žalost većine odgojno-obrazovnih djelatnika, osobito onih koji su

sudjelovali u radu Otvorenog vrtića, dobili smo vrijedne informacije uvaženih predstavnika

Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje kako je taj program

početkom devedesetih godina bio registriran kao eksperimentalni i nikada kasnije nije bio

verificiran, što znači da za nadležne institucije on kao takav više ne može egzistirati, pa je

preimenovan u Redoviti cjelodnevni 10-satni program za djecu vrtićke dobi, kako su ga

nadležne institucije i percipirale do sada.

36

Neovisno o tome, rad na unapređivanju spomenutog programa nije obustavljen, on se

nastavlja dok god program postoji, nevažan je naziv, kao što to, uostalom, vrijedi i za sve

druge postojeće programe naše ustanove.

Nositelji programa: stručni suradnik pedagog Dunja Čuljak & odgajatelji programa

Otvorenog vrtića

Vanjski suradnik: dr. sc. Mirjana Šagud, Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za

pedagogiju

Suradnici: ravnatelj, zdravstveni voditelj i svi članovi stručno-razvojne službe

Ciljana skupina: djeca polaznici programa Otvorenog vrtića i posredno njihovi roditelji

Vrijeme provođenja: tijekom cijele pedagoške godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje tijeka akcijskog istraživanja,

bilješke i zapisi, foto i video dokumentacija, refleksije i samo/refleksije sudionika akcijskog

istraživanja, različiti upitnici, ankete, skale procjene i evaluacijske liste za korisnike usluga i

same istraživače procesa, radovi, plakati, brošure, letci, stručno-znanstveni radovi i skupovi

na kojima i struka procjenjuje i vrednuje rezultate ovog projekta

4. Ljetni rad – reorganizacija odgojno-obrazovnog rada ljeti i novi način planiranja,

realizacije, praćenja, dokumentiranja i evaluiranja rada ljeti

Poseban fokus pedagoga protekle dvije pedagoške godine bio je stavljen na odgojno-

obrazovni aspekt organizacije rada ljeti, što je rezultiralo zajedničkim planiranjem tema i

projektnih zadataka na nivou cijelog vrtića, a uključivalo je i zajednički rad na pedagoškoj

dokumentaciji odgajatelja u suradnji s pedagogom. Nastojalo se postići poboljšanje odgojno

obrazovne prakse i neposrednog rada s djecom u skupini tijekom ljetnog perioda, koji sam po

sebi nosi niz organizacijskih specifičnosti. Najprije je organizacija bila takva da je svaki

tjedan u srpnju i kolovozu bio nazvan određenom temom, prema kojoj su se organizirale sve

odgojno-obrazovne aktivnosti i svakodnevni rad. Ono što smo uvidjeli bila je potreba da se u

2015./2016. dogovori jedna jedinstvena tema za cijelo ljeto, što smo i učinili. Međutim, s

odmakom se činilo kako je potrebno pronaći još kvalitetniji model rada ljeti, a to se u ovoj

pedagoškoj godini 2016./2017. pokušalo učiniti sa zajedničkim odabirom glavne teme s više

podtema, naravno sukladnih interesima i afinitetima djeteta i pojedine skupine. Ono što je u

tom obliku rada trebalo unaprijediti jesu načini bilježenja i dokumentiranja rada ljeti i

37

partnerstvo s roditeljima u smislu uspostavljanja još kvalitetnije komunikacije i njihove što

jače participacije u radu ustanove u ljetnom periodu, u čemu smo, po svemu sudeći i uspjeli.

Nositelji: stručni suradnik pedagog i odgajatelji

Suradnici: ravnatelj, zdravstveni voditelj i ostali članovi stručno-razvojne službe

Ciljana skupina: djeca, roditelji, vanjski suradnici

Vrijeme provođenja: tijekom ljetnog perioda, odnosno od kraja svibnja do početka rujna

2017.

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje, bilješke i zapisi, foto i video

dokumentacija, radovi, plakati, brošure, letci, adekvatno zabilježena i prezentirana različita

umjetnička, sportska i druga ostvarenja djece, refleksije i samo/refleksije odgajtelja, različiti

upitnici, ankete, skale procjene i evaluacijske liste za korisnike usluga i same sudionike

procesa

5. Interesne skupine

Svake godine, u sklopu Timskih planiranja, na inicijativu pedagoga dolazi do restrukturiranja

Interesnih skupina odgajatelja13 s ciljem povećanja motivacije za kreativno izražavanje i

djelovanje, čime se nastoji podići razina kvalitete rada i ukupna efikasnost.

Ove godine planiralo se intenziviranje međusobne suradnje različitih interesnih skupina i

postizanje sinkronizacije u izvršavanju određenih projektnih zadaća vezanih uz obilježavanje

značajnih datuma, organizaciju proslava, svečanosti i igara na nivou ustanove. Primijećeno je

kako je potrebna bolja koordinacija, te intenzivnija kolaboracija i kooperacija pojedinih

interesnih skupina, zbog čega je na inicijativu pedagoga u 2016./2017. pedagoškoj godini

došlo do rotacije određenih interesnih skupina i transfera pojedinih članova određenih

interesnih skupina u druge interesne skupine.

Najveći je uspjeh u tom smislu postignut po pitanju uređenja materijalne sredine vrtića i

organizacije različitih događanja, svečanosti i proslava i obilježavanja važnih datuma, ali i

ukupne suradnje i umreženosti svih skupina.

Što se tiče Interesne skupine za uređenje materijalne sredine vrtića, ona je u potpunosti

ukinuta, jer su ju činila dva člana, na kojima je bio pregolem teret uređenja ukupnog

vizualnog identiteta ustanove, koji je uključivao redovite izmjene sukladno izmjenama

godišnjih doba i velikih i važnih događanja. Odlukom pedagoga taj je posao pripao svim

odgajateljima ustanove i to na način da se izmjenjuju po cjelinama, a svaka cjelina preuzima

13 Vidi Prilog 3: Interesne skupine, str.74.

38

pojedinu temu, te se po završetku jednog ciklusa rotiraju zadanim redoslijedom: Jesen –

odgajatelji skupina Redovitog vrtićkog programa V9, V10, V11 & V12; Zima, a potom

Božićni & Novogodišnji praznici – odgajatelji Dramskog programa, Ranog učenja engleskog

jezika, Mađarskog vrtića & Programa skupine za djecu s teškoćama V5, V13, V14, V15, V1

& V2; Proljeće & Uskrs – odgajatelji mlađih i starijih jasličkih skupina J1, J2, J3, V6, J4, V3,

V7 & V8; Ljeto – u skladu s redoslijedom opet odgajatelji Redovitog vrtićkog programa, i

tako redom dalje.

Što se tiče interesne skupine za organizaciju i planiranje, iz različitih opravdanih razloga

pokazalo se kako je potrebna promjena članova te skupine, s ciljem unapređivanja rada

vezanog uz djelovanje u području organizacije različitih događanja, proslava i svečanosti, kao

i obilježavanju važnih datuma u vrtiću, pa je odlukom stručnog suradnika pedagoga

dotadašnja skupina za uređivanje staklenih panoa vrtića preuzela ulogu skupine za

organizaciju proslava i svečanosti, a skupinu za staklene panoe kolegice nekadašnje skupine

za organizaciju. Promjena je već tijekom prvog mjeseca djelovanja novih skupina rezultirala

vrlo pozitivnim zbivanjima u našem vrtiću, a počeli smo i s obilježavanjem još nekih važnih

datuma koje smatramo relevantnima za dijete i zajednicu, pa smo tako, primjerice, proslavili

i/ili obilježili: Dan tolerancije, Dan smijeha, Dan knjižnica grada Zagreba, Dan glazbe, Dan

pozdrava Hello! – Zdravo! i mnoge druge.

Zamjenom dviju spomenutih skupina, ali i transferima članova ostalih interesnih skupina u

neke druge skupine, postigli smo bolju i kvalitetniju suradnju, a samim time unaprijedili i rad

ustanove u cjelini.

Nositelji: stručni suradnik pedagog i odgajatelji

Suradnici: ravnatelj, zdravstveni voditelj i ostali članovi stručno-razvojne službe

Ciljana skupina: djeca, roditelji, vanjski suradnici

Vrijeme provođenja: tijekom cijele pedagoške godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje, bilješke i zapisi, foto i video

dokumentacija, radovi, plakati, brošure, letci, stručno-znanstveni radovi i publikacije,

adekvatno zabilježena i prezentirana različita umjetnička, sportska i druga ostvarenja djece,

refleksije i samo/refleksije članova pojedinih Interesnih skupina, različiti upitnici, ankete,

skale procjene i evaluacijske liste za korisnike usluga i same sudionike procesa

6. Potpomognuta komunikacija

Implementacija potpomognute komunikacije u radu s djecom, kako onom s teškoćama

tako i onom redovnog razvoja, pomaže u razvijanju djelatnika kao stručnjaka i profesionalaca

39

kako bi bili što bolji i kompetentniji u svom radu. Najviše koristi, od svih, ipak imaju djeca.

Uz pomoć asistivne i tehnologije u komunikaciji, djeca s teškoćama imaju priliku izraziti

svoje želje, potrebe, osjećaje, a djeca redovnog razvoja uče kako pomoći svojim prijateljima u

svakodnevnoj igri i druženju. Također, djeca postaju suosjećajnija, smirenija i usmjerenija na

temu o kojoj se razgovara. Za njih je to prvenstveno igra, istraživanje nečeg novog. Kasnije,

asistivna tehnologija postaje sredstvo komunikacije.

U svakodnevnom radu ustanove, u svim skupinama dječjeg vrtića „Potočnica“ koriste

se materijali potpomognute komunikacije: sličice, fotografije, komunikacijske ploče, vizualni

rasporedi, ali i sva druga nama dostupna visokotehnološka pomagala.

Cilj je omogućiti razvijanje što boljih komunikacijskih vještina kod djece s teškoćama,

stvoriti uvjete za što kvalitetniju komunikaciju s drugom djecom i odraslima, ali i potaknuti

rani razvoj govora i jezika, i širenje vokabulara kod djece redovnog razvoja, osobito u

jasličkim skupinama i prilikom procesa adaptacije.

Veliki timski angažman ove pedagoške godine trebao je biti usmjeren prema daljnjem

unapređivanju korištenja potpomognute komunikacije u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju.

S obzirom na vrijedne edukacije iz područja potpomognute komunikacije - ComAlong i

ComPal Course (DART Centar Gothenburg), prvi namijenjen radu stručnjaka s roditeljima

djece s teškoćama, drugi namijenjen pružanju edukacije su/stručnjacima, koje su prošli

ravnatelj, svi članovi stručno-razvojne službe i velik broj odgajatelja, u ovoj pedagoškoj

godini planirao se intenzivirati rad u tom području i stvoriti uvjete za pružanje još bolje

podrške obiteljima djece s teškoćama i stručnjacima istih ili sličnih profila, pa su se sukladno

tome trebala organizirati stručna usavršavanja iz područja potpomognute komunikacije, od

strane stručnjaka dječjeg vrtića „Potočnica“, uz stalnu superviziju predstavnika DART Centra

iz Gothenburga, a sve u suradnji s Akademijom za razvojnu rehabilitaciju, Gradskim uredom

za kulturu, obrazovanje i sport i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, ali i vanjskim

suradnicima.

Dječji je vrtić „Potočnica“ tako ove godine u suradnji s AZOO i višom savjetnicom mr.sc. A.

Silić (ožujak 2017.) organizirao vrijedno stručno usavršavanje koje je uključivalo niz

predavanja i radionica za sve zainteresirane odgojno-obrazovne djelatnike Grada Zagreba,

Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Bjelovarsko-bilogorske županije na temu

„Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s teškoćama u ranom i predškolskom odgoju i

obrazovanju“, a naglasak je bio upravo na primjeni Potpomognute komunikacije u radu s

djecom ranog i predškolskog sustava.

40

Naši su odgojno-obrazovni djelatnici u svom radu tijekom čitave pedagoške godine, a osobito

onom usmjerenom na specifične potrebe, interese i mogućnosti djece s teškoćama , nastojali

primjenjivati u što većoj mjeri PK.

Nositelji programa: ravnatelj Borka Rumiha, prof.

Suradnici: svi članovi stručno-razvojne službe, s posebnim naglaskom na logopeda i

defektologa, odgajatelji

Ciljana skupina: djeca s teškoćama, ali i sva druga djeca i njihovi roditelji, i u procesu

ComPal edukacije, su/stručnjaci

Vrijeme provođenja: tijekom čitave pedagoške godine

Instrumenti praćenja: dokumentiranje i praćenje, analize, zaključci, godišnji izvještaj, foto i

video dokumentacija, upitnici za odgajatelje, roditelje, su/stručnjake, suradnike, vizualni

rasporedi, komunikacijske ploče, mape...

7. Olakšavanje procesa adaptacije novoprimljene djece u vrtić kroz jednu od

metoda potpomognute komunikacije (AAC)

Cilj je omogućiti novoprimljenoj djeci u vrtiću što jednostavniji proces adaptacije uz jednu od

metoda Potpomognute komunikacije, odnosno AAC-a. PK se, kako je ranije u ovom radu

objašnjeno, koristi u radu s djecom s teškoćama, ali može imati i značajan doprinos u

komunikacijskim vještinama djece redovnog razvoja. Naime, zorno učenje jedna je od

temeljnih metoda učenja i poimanja svijeta od najranije dobi, a ustanovljena je još u davnom

17.st. (Jan Amos Komensky) i zasigurno može poslužiti u utrci i sa suvremenim pedagoškim

izazovima. Uz pomoć sličica, komunikacijskih ploča i vizualnih rasporeda koji se rade uz

pomoć posebne tehnologije, a u suradnji odgajatelja, razvojne službe i roditelja, olakšava se

boravak djeteta u kontekstu predškolske ustanove. Ono uz pomoć posebnih „alata“ bolje

shvaća kronološki tijek svog boravka u vrtiću, do trenutka kada roditelji i/ili skrbnici dolaze

po njega i na taj način otklanja jedan od osnovnih strahova u procesu adaptacije, a radi se o

strahu od napuštanja i/ili ostavljanja. Dijete spomenute sličice, komunikacijske ploče i

vizualne rasporede koristi i u obiteljskom kontekstu, te na taj način prorađuje iskustvo vrtića,

koje mu onda u samom vrtićkom kontekstu biva poznato i daje osjećaj sigurnosti. Rad na ovoj

projektnoj zadaći nastavak je intenzivnog rada iz dviju prethodnih pedagoških godina, a osim

primjene u adaptacijskom periodu, u pedagoškoj godini 2016./2017. godini, nastojao se

primjenjivati i u različitim oblicima potencijalno kriznih situacija kroz koje može prolaziti

dijete tijekom svog ranog i predškolskog razvoja u institucionalnom kontekstu.

Analogno odrednicama ove zadaće, ona je uključivala sljedeće:

41

Radionice na temu PK u svakodnevnom odgojno obrazovnom radu

Priprema prostorno-materijalnih uvjeta za PK

Opremanje odgajatelja osnovnim alatima PK

Odabir sadržaja i razrada komunikacijskih ploča i vizualnih rasporeda u sklopu rada u

Interesnoj skupini za PK

Primjena komunikacijskih ploča i vizualnih rasporeda u svakodnevnom radu

Praćenje i Evaluacija rezultata

Nositelji programa: stručno-razvojna služba, s posebnim naglaskom na logopeda i pedagoga,

zdravstveni voditelj i ravnatelj vrtića

Suradnici: odgajatelji starijih i mlađih jasličkih skupina

Ciljana skupina: djeca i njihovi roditelji

Vrijeme provođenja: tijekom procesa adaptacije

8. Sastanci timske podrške obiteljima djece s teškoćama

Jedna od bitnih zadaća godišnjeg plana bilo je unapređivanje rada s roditeljima djece s

teškoćama uvođenjem tzv. sastanaka timske podrške obiteljima djece s teškoćama, kao novog

oblika suradnje s roditeljima i uspostavljanja još kvalitetnijih partnerskih odnosa obiteljskog

doma i ustanove, s čime smo započeli u prošloj pedagoškoj godini, a planiramo još

intenzivnije nastaviti i u ovoj koja dolazi.

Takav oblik rada u dječjem vrtiću „Potočnica“ proizašao je iz brojnih edukacija koje su

djelatnici vrtića prolazili u sklopu EU projekta LITTLE STEPS TO TRUE INTEGRATION, a

ponajviše iz edukacija renomiranih stručnjaka iz područja rada s djecom s komunikacijskim

teškoćama i njihovim roditeljima, DART Centra iz Gothenburga.

To je oblik rada u kojem usko surađuju sve osobe povezane s ranim i predškolskim razvojem

djeteta s teškoćama u uvjetima institucionaliziranog odgoja i obrazovanja, dakle, njegovi

roditelji, odgajatelji, osobni pomoćnici, ravnatelj, zdravstveni voditelj i svi članovi stručno-

razvojne službe.

Cilj je pružiti djetetu najkvalitetnije uvjete za cjelovit razvoj svih njegovih sposobnosti i

potencijala, uz poštivanje njegovih specifičnih potreba, interesa i mogućnosti, kao i njegovih

prava.

42

Za realizaciju ove zadaće izrađuju se posebne kolaboracijske liste i tablice i skale ciljeva

(GAS skale)14 za svako pojedino dijete, a one su produkt zajedničke suradnje svih ranije

spomenutih subjekata koji sudjeluju u procesu ranog i predškolskog razvoja, odgoja i učenja

djeteta s teškoćama. Prema tim tablicama i skalama organizira se svakodnevni odgojno-

obrazovni i re/habilitacijski rad s djecom s teškoćama u našoj ustanovi, a vrednovanje se vrši

tijekom procesa i po završetku istog. Uz planiranje, realizaciju i praćenje procesa i rezultata,

rad tima zahtijeva različite metode evaluacije, koje se izvršavaju na temelju dokumentiranih

materijala: bilješki, zapisa, foto, video i audio materijala, radova, plakata i drugih ostvarenja,

kvalitativno i kvantitativno uz zajedničke analize postignutog, sintezu najvažnijeg, te plan

daljnjih koraka…

Osim toga, koriste se i različiti upitnici, ankete, skale procjene i evaluacijske liste kojima se

određuje stupanj kvalitete rada kolaboracijskog tima.

Rad u spomenutom timu podrške podrazumijevao je i dva velika sastanka, inicijalni radni

dogovor na kojem se dogovaraju ciljevi i finalni radni dogovor na kojem su se rezimirala

postignuća postavljenih ciljeva. U međuvremenu su se, prema potrebama, dogovarali kraći

sastanci i konzultacije svih sudionika procesa.

Nositelji programa: ravnatelj Borka Rumiha, prof., Danijela Gros Popović, stručni suradnik

defektolog

Suradnici: svi članovi stručno-razvojne službe

Ciljana skupina: djeca i njihovi roditelji

Vrijeme provođenja: tijekom cijele godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje, zapisi, foto i video

dokumentacija, bilješke i zapisi zajedničke analize postignutog, sinteza najvažnijeg, plan

daljnjih koraka, različiti upitnici, ankete, skale procjene i evaluacijske liste.

9. Program predškole

Kontinuitet u odgoju i obrazovanju uz poticanje cjelovitog razvoja djeteta i usvajanje znanja,

vještina, navika i vrijednosti, trebao bi se osigurati sistematskim radom tijekom čitavog

predškolskog perioda, s posebnim naglaskom na godini i/ili dvije prije polaska u osnovnu

školu. Aktivnosti u vrtiću kojima se usmjerava djetetov razvoj još od najranije dobi

primjerene su i artikulirane sukladno razvojnim potrebama, osobnim interesima i

mogućnostima djeteta, uvažavajući njihove individualne razlike s obzirom na kronološku dob,

14 Vidi Prilog 4 na dnu ovog poglavlja: Kolaboracijske tablice

43

intelektualne snage i sposobnosti, kao i sve druge aspekte njihova razvoja. Primjerenost i

artikuliranost tih aktivnosti, kao i težnja za individualizacijom odgojno obrazovnog procesa u

predškolskoj ustanovi kasnije u značajnoj mjeri olakšava i proces prilagodbe na školu. Stoga

Program predškole integriran u 10-satni program vrtića treba shvatiti kao logičan slijed

kontinuiranog odgojno-obrazovnog djelovanja i najadekvatniji način pripreme kako za školu,

tako i za ono što danas nazivamo cjeloživotnim obrazovanjem i učenjem.

Stručni suradnik pedagog izradio je Program predškole dječjeg vrtića „Potočnica“ početkom

pedagoške godine 2014./2015., koji je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH

verificiran krajem te pedagoške godine.

U prethodnoj se pedagoškoj 2015./2016. intenzivirao rad na optimiziranju uvjeta za što

kvalitetniju implementaciju spomenutog programa u svakodnevnom radu ustanove. Postignuti

su dobri rezultati, ali ipak je bilo potrebno još dodatnog rada i truda, kako bi se spomenuti

program konstantno unapređivao.

Program predškole je samo dopuna postojećem redovnom programu, a njime su obuhvaćena

sva djeca predškolske dobi od 5 do 7 godina , odnosno u godini prije polaska u školu, upisana

u redoviti 10-satni program ili djeca koja nisu polaznici vrtića, a na opisani program u

odabranom vrtiću imaju pravo u godini prije polaska u školu.

Cilj programa predškole je priprema djeteta za školu. Sadržan je u poticanju cjelokupnog

razvoja djeteta (tjelesnog i psihomotornog razvoja, socio-emocionalnog razvoja i razvoja

ličnosti, kognitivnog razvoja i razvoja govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva), kao,

uostalom, i tijekom čitavog razdoblja institucionaliziranog predškolskog odgoja i

obrazovanja, ali ovoga puta s posebnim naglaskom na vještinama i znanjima neophodnima za

što kvalitetniju pripremu za polazak u školu. U ovoj je pedagoškoj godini Program predškole

u našem vrtiću prošlo otprilike 90-ero djece školskih obveznika, a sličan se broj očekuje i u

idućoj pedagoškoj godini.

Isto tako, Program predškole provodi se za djecu s teškoćama, sukladno specifičnim

individualnim potrebama, interesima, sposobnostima i mogućnostima tog djeteta, a u trajanju

dvije godine prije polaska u školu, pri čemu se za svako dijete s teškoćama provodi

individualizirani program predškole. Isti se organizira i za djecu koja nisu obuhvaćena niti

jednim programom vrtića, uključujući djecu romske nacionalne manjine. U ovoj smo

pedagoškoj godini imali dvoje djece koja nisu korisnici vrtića, jedno redovitog razvoja i drugo

s teškoćama, koji su uspješno ostvarili svoje pravo korištenja Programa predškole upravo u

našoj ustanovi. Realizacija Programa predškole za njih je organizirana prema rasporedu i

satnici Programa predškole, od početka listopada 2016. do kraja svibnja 2017. godine, 9,5 sati

44

tjedno, u terminu od 13 do 15h odnosno vremenu realizacije dnevnog odmora djece koja nisu

školski obveznici.

Voditelji programa su odgajatelji predškolske djece, koji se prema potrebama i mogućnostima

i dalje usavršavaju u području predškolskog odgoja i obrazovanja, s ciljem povećanja svojih

odgajateljskih kompetencija i što kvalitetnijeg planiranja i realizacije svakodnevnog odgojno-

obrazovnog rada, s posebnim naglaskom na pripremu djece za školu.

Realizacija Programa predškole pratila se tijekom cijele godine, a posebno tijekom studenog i

prosinca kada se intenzivnije radilo na procjeni razvojnog statusa, te su se u skladu s tim

dogovarali i daljnji postupci s ciljem individualizacije njegove primjene.

Program je praćen putem razvojnih listi, uvida u radove djece, foto i video zapise, bilješke,

rezultate psiholoških i logopedskih testiranja te međusobnih konzultacija odgajatelja, stručno-

razvojne službe i roditelja.

Osim svega dosad navedenog, potrebno je spomenuti i to da je u suradnji stručnih suradnika

pedagoga i psihologa, ali posredno i ostalih članova stručno-razvojne službe odabrana

odgovarajuća posebna didaktika za Program predškole dječjeg vrtića „Potočnica“, koja je

smještena u za to namijenjenom ormaru dostupnom svim odgajateljima vrtića, a način

korištenja, održavanja i čuvanja iste odgovara onom na koji se to čini sa svom vrijednom

književnom građom ustanove, a bit će detaljnije razrađen u idućoj 2017./2018. Pedagoškoj

godini.

Nositelji programa: cijela stručno-razvojna služba, s posebnim naglaskom na stručne

suradnike psihologa i pedagoga, odgajatelji

Suradnici: roditelji i vanjski suradnici (osnovne škole s područja Trešnjevka-Sjever)

Ciljana skupina: djeca i posredno njihovi roditelji

Vrijeme provođenja: tijekom cijele godine

Instrumenti praćenja i valorizacije: dokumentiranje i praćenje, zapisi, foto i video

dokumentacija, bilješke i zapisi, različiti upitnici, ankete, skale procjene i evaluacijske liste za

korisnike usluga

10. Revizija postojećih programa dječjeg vrtića „Potočnica“

Radi se o reviziji postojećih programa starijih od 5 godina i rad na novima – stručni

suradnik pedagog u okviru svoga stručnog područja u ovoj je pedagoškoj godini

trebao revidirati i/ili nanovo izraditi dokumente, koji bi potom bili dani na uvid

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Agenciji za odgoj i obrazovanje i

Gradskom uredu za kulturu, obrazovanje i sport, s ciljem njihova verificiranja.

45

Riječ je o sljedećim dokumentima:

Program ranog učenja engleskog jezika

Program dramskog vrtića

Program za djecu mađarske nacionalne manjine

Godišnji izvještaj dječjeg vrtića „Potočnica“ 2016./2017.

Godišnji plan i program dječjeg vrtića „Potočnica“ 2017./2018.

Redoviti rad na Ljetopisu ustanove

Nositelj zadaće: stručni suradnik pedagog

Suradnici: svi članovi stručno-razvojne službe, zdravstveni voditelj, ravnatelj i odgajatelji

Ciljana skupina: djeca i njihovi roditelji

Vrijeme provođenja: tijekom cijele godine

Praćenje i valorizacija: postupak verifikacije od strane MZO, AZOO, te uvid i refleksija/

osvrt GKOS

46

4.3. Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

Unaprjeđivanje kvalitete prehrane razvijanjem zdravih prehrambenih navika

Prehrana u najranijem djetinjstvu ima izravan utjecaj na cjelovit rast i razvoj,ali i na kvalitetu

života kasnije. Raznovrsna i zdrava prehrana i zadovoljavanje prehrambenih potreba djeteta

su temelj za osiguravanje pravilnog rasta djece.

Početkom 2017. godine na inicijativu Grada Zagreba, te pod pokroviteljstvom

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i suradnje Hrvatske udruge

medicinskih sestara – Podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića grada Zagreba, pokrenut

je projekt pod nazivom i geslom „Pravilna prehrana u dječjim vrtićima Grada Zagreba –

Imamo pravo rasti zdravo“. Cilj projekta bio je izrada jelovnika uravnotežene i pravilne

prehrane u svim dječjim vrtićima za sva četiri godišnja doba.

Kako bismo zadovoljili prehrambene potrebe djece u odnosu na dob djeteta i dužinu boravka

djeteta u vrtiću uveli smo voćni obrok nakon doručka (oko 10h) i pomaknuli smo podjelu

ručka za vrtić i starije jasličke skupine. Vodili smo brigu o individualnim potrebama u

prehrani svakog djeteta ponaosob, kao i posebnim zdravstvenim potrebama djece u prehrani. I

dalje smo primjenjivali programa Picto Selector za izradu slikovnog jelovnika, kako bismo

približili jelovnik djeci, ali i njihovim roditeljima, koji zajednički iščitavaju dnevni menu.

47

Praćenjem prehrambenih vrijednosti konzumiranih namirnica i fotografiranjem dnevnog

obroka (istaknutima na glavnom vrtićkom panou) izvještavali smo roditelje o svakodnevnoj

prehrani djece. Prehrambeno zdravlje ili stanje uhranjenosti, znači zdravlje djetetovog

organizma uvjetovano prehranom, unosom i korištenjem prehrambenih tvari. Pozitivan

pristup i dobar primjer roditelja (u vrtiću odgajatelja) je presudan u poticanju djeteta pri

usvajanju navika zdrave prehrane, pri čemu je važna postupnost, ustrajnost, strpljivost i

fleksibilnost već u najranijoj dobi. Svaki poremećaj u unosu hrane koji postoji u određeno

vrijeme može utjecati na zdravstveno stanje djeteta.

Odrasli odnosno Odgajatelji imaju važnu ulogu primijeniti svoje znanje i umijeće kako

bi djetetu pomogli u usvajanju pravilnih prehrambenih navika kao i novih namirnica koje se

sada koriste u novim jelovnicima.

Pružanjem informacije o mogućim problemima kao i davanjem uputa u sve segmente skrbi

za dijete, senzibiliziramo roditelje za cijeli proces prehrane tijekom boravka u vrtiću.

Individualne potrebe

Odgajatelji, ali i svi ostali koji sudjeluju u procesu hranjenja, na temelju objektivne procjene i

analize potrebe svakog djeteta, ali i informacija dobivenih od roditelja upoznaju dijete i

njegove prijašnje i aktualne prehrambene potrebe, navike i rituale.

Identifikacija djece s posebnim potrebama napravljena je u suradnji sa stručnim timom i

roditeljima pri uvodnom razgovoru i s odgojiteljima skupina u kojima borave djeca. Uvidom

u zdravstvenu dokumentaciju i suradnjom s roditeljima dolazimo do podataka koji nam

pomažu pri određivanju mjera i postupaka u zadovoljavanju posebnih potreba djeteta:

Obavljanje dodatnih razgovora s roditeljima u cilju prikupljanja

dovoljno podataka

Informiranje odgojitelja i osoblja kuhinje i davanje adekvatnih uputa

Podsjećanje na redovitost kontrolnih pregleda

Uredno vođenje dokumentacije

48

Skrb za dijete s posebnim potrebama u prehrani

Uključivanjem djeteta s posebnim potreba u prehrani u predškolsku ustanovu važno je

zadovoljiti određene zahtjeve .Oni proizlaze iz potrebe zdravog i pravilnog razvoja djeteta,

institucionalnog konteksta odvijanja procesa nabave, pripreme i distribucije hrane te

socijalizacijskog momenta serviranja i konzumacije obroka u grupi vršnjaka. Kvalitetna skrb

za dijete s posebnim potrebama u prehrani, postiže se timskim pristupom, u kojem je ključan

dobar protok informacija u planiranju i provedbi prehrane.

Tijekom godine kod neke djece se javlja pretjerana reakcija na hranu. Javlja se

preosjetljivost u obliku netolerancije i / ili alergija na pojedine namjernice zbog čega se

ukazala potreba za dodatnom edukacijom našeg kuhara koji je prisustvovao savjetovanju i

tečaju kuhanja u Celiko centru još u protekloj pedagoškoj godini. Većina djece s

posebnostima u prehrani praćena je od strane specijalista. Za svako dijete čiji roditelj

prijavljuje posebnost u prehrani, individualnim pristupom planiramo prehranu na određen

vremenski period. Tijekom vremena, većina djece obavi specijalistički pregled pa je svako

ozbiljno zdravstveno stanje i kod nas uvijek redovito praćeno i pod kontrolom. U većini se

slučajeva netolerancije na hranu, s porastom dobi djeteta, značajno umanjuje ili u nekim

iznimnim slučajevima čak i nestaje.

Tabelarni prikaz - djeca sa alergijama

NA HRANU - Jaslice BEZ DOKUMENTACIJE

J3 K.S.alergija na jaja, raž i orašide

J4 K.B. al. na mlijeko i mliječne

proizvode, orašaste proizvode

V1 A.Z.K al.na proteine kravljeg

mlijeka

V1M.Z.K.al. na proteine kravljeg

mlijeka

V1A.Z.K.al. na proteine kravljeg

mlijeka

J1 P.LJ.- AL. na marelice

J4 N.K. AL. NA TUNU

V2 B.R.F. ne jede rižu, mrkvu, bananu i

čokoladu

V6 L.O ne jede svinjetinu

V7E.C. ne jede svinjetinu

V8 M.B. ne jede meso, ribu, tvrdi sir,

49

V1E. Đ. Ž. intolerancija na

mlijeko i mliječne proizvode,gluten

šećer

V3 P.J. al. na kravlje mlijeko i

mliječne proizvode, gluten

V3 V.Š. al. na mlijeko i mliječne

proizvode, jaja, rižu

V8 V.K. al. na kravlje mlijeko,

gluten, lješnjak i kikiriki

V5 I.P. al na jaja

V5 N.O.B. inolerancija na pšenično

brašno i šećer

V5 K.V. al. na mlijeko i mliječne

proizvode, jaja, jagode, grejp i

orašaste plodove

V10 B. K. alergija na jagode i

orašaste plodove

V11 K. L. prehrana bez glutena.

V11 A. O. alergija na mlijeko i

hranu koja sadrži proteine kravljeg

mlijeka

V13 N.K. al. na jaja, mlijeko i

mliječne proizvode, gluten .

V13 M. B. al. na jagode

V13 M. N. al. na orašide,jaja,

pšenično i kukuruzno brašno, soja,

tuna, oslić, pastrva

topljen

V14 N. I N.LJ.-alergija na orah

V12 A. L. ne pije mlijeko, za doručak čaj i

kruh

50

V14 V. P.J. alergija na orašaste

plodove

V15T.M..nepodnošljivos citrusnog

voća

OSTALO

V8 P. V. AL. NA UBOD

KOMARACA

V11 E. Č. AL. NA UBOD

KOMARACA

V13 F. E. P. AL. NA PELUD

ALERGIJE NA LIJEKOVE

V6 N. A. ALERGIJANA SUMAMED

V6 S. M. ALERGIJA NA KLAVOCIN

V2 L.P. al. na klavocin

51

Skrb za dijete s posebnim zdravstvenim potrebama

Identifikacija djece s posebnim potrebama napravljena je u suradnji sa stručnim timom i

roditeljima pri uvodnom razgovoru i s odgajateljima skupina u kojima borave djeca. Posebne

potrebe, prema medicinskoj dokumentaciji, nisu zapreka za uključivanje djeteta u kolektiv.

Febrilne

convulzie

Slabovidn

ost

Reflukx

bubrega

epilepsija Poremećaj

prehrane

Srčane

greške

Astma

jaslice 3 4 1 2 0 1

vrtić 1 6 2 2 1 2 2

Uvidom u zdravstvenu dokumentaciju i suradnjom s roditeljima dolazimo do podataka koji

nam pomažu pri određivanju mjera i postupaka u zadovoljavanju posebnih potreba djeteta:

Informiranje odgajatelja i davanje adekvatnih uputa –plan zdr. njege

Obavljanje dodatnih razgovora s roditeljima u cilju prikupljanje dovoljno podataka

ALERGIJE

AL. NA HRANU

BEZ DOKUMENTACIJE

OSTALO

AL.NA LIJEKOVE

52

Primjene terapija po preporuci specijalista kod posebnih stanja

Podsjećanje na redovitost kontrolnih pregleda

Uredno vođenje dokumentacije

Postignućima smatramo:

Pravovremeno prepoznavanje određenih odstupanja i poduzimanje unaprijed

dogovorenih koraka / Individualni plan zdravstvene njege

Primjena mjera posebne skrbi (režim prehrane)

Suradnja s roditeljima i stručnjacima u tretmanu djeteta

Stručno usavršavanje i primjena novih spoznaja

Prikaz rezultata praćenja stanja uhranjenosti djece

Antropometrijska ispitivanja su neophodna metoda ocjenjivanja stanja uhranjenost u dječjoj

dobi. Služe za utvrđivanje prehrambenih poremećaja, a promjene u prehrani odražavaju se na

antropometrijskim mjerama i daju nam uvid u kvalitetne nepravilnosti u prehrani, stoga su

temeljni korak u poduzimanju mjere za unapređenje prehrambenog stanja. Neosporna je

važnost uhranjenosti u ranoj dobi koja i usvajanje primjerenih prehrambenih navika u

stjecanju i očuvaju optimalnog zdravlja djeteta.

0

25

50

75

100

2015/2016 2016/2017

3,4 2,5

80,3

94,2

10,73,65,6 2

blaže pothranjeno

normalno uhranjeno

preuhranjeno

pretilo

53

Ove pedagoške godine imamo najveći postotak normalno uhranjene djece (94,2%) u odnosu

na protekle godine. Broj blaže pothranjenih, preuhranjenih i pretilih je smanjen u odnosu na

prošlu godinu

Prikaz praćenja uhranjenosti djece za dječake (120) i djevojčice (93) za pedagošku godinu

2016 /17.

Djecu koja pokazuju odstupanja od normalnog stanja uhranjenosti smo pratili i kroz

individualni pristup i razgovor s roditeljima, ukazali na negativnosti u prehrani. Za dijete koje

ima prekomjernu tjelesnu težinu nismo provodili mjere za smanjenje težine, osim preporuke

lagane restrikcije energetskog unosa, zamjenjujući slatkiše voćem i poticanjem tjelesne

aktivnosti. Za dijete koje ima premalu tjelesnu masu prema preporuci pedijatra

gastroenterologa radi povećanja kalorijskog unos uveden je energetski dodatak prehrani.

Nadamo se da je unaprjeđivanje kvalitete prehrane razvijanjem zdravih prehrambenih navika

dovelo do ovakvih pokazatelja stanja uhranjenosti, te će uz poticanje i provođenje tjelesne

aktivnosti biti i dalje jedan od prioriteta zdravstvene zaštite i slijedeće pedagoške godine.

Neposredan rad s djecom

Početkom pedagoške godine zdravstvena voditeljica je u šest vrtićkim skupinama

održala niz radionica za djecu s temom kako i zašto peremo zube. Zdravstvena voditeljica je

uz prikazivanje animirane priče ˝Gric i Grec˝ i praktične prezentacije na modelu (kako, zašto,

kada peremo zube?) potaknula djecu na stjecanje vještine pranja zuba i primjenu spomenute

tehnike u svakodnevnom životu.

0

25

50

75

100

djevojčice djevojčice2016/2017

dječaci2016/17 dječaci

4,6 5 2 2,2

68,273,2

83,4 86,3

13,5 9,3 11,5 8,23,2 6

0 3,3

blaže pothranjeno

normalno

preuhranjeno

pretilo

54

Praćenje pobola djece putem liječničkih potvrda

Prikaz skupina bolesti evidentiranih liječničkim potvrdama za jasličku i vrtićku djecu

Akutne respiratorne bolesti vodeći su uzrok oboljenja djece u dječjem vrtiću. U odnosu na

prošlu godinu incidencija zaraznih bolesti je u blagom porastu, posebno u odnosu na vodene

kozice kojih je prošle godine bilo 26% bolesti a ove godine svega 3 slučaja.

Prikaz incidencije zaraznih bolesti

Praćenjem pobola djece saznajemo da veći broj djece tokom godine obolijevao od virusnih

bolest. Tijekom pedagoške godine ukupno je 5-ero djece oboljelo od šarlah,8-ero od gripe,a

37 od vodenih kozica. Ove godine nismo imali potvrdu o BHS-a streptokoku. Pojavu zarazne

bolesti smo obavezno prijavili HE službi ZZJZ grada Zagreba, odjel Trešnjevka, a u vrtiću

smo postupali prema unaprijed određenim mjerama i postupcima u sprečavanju širenja

zaraznih bolest u dječjem vrtiću.

0

25

50

75

100

jaslice vrtić

22

4033

25

130

89

3946

zarazne bolesti

bolesti osjetilnih organa

respiratorne bolesti

ostale bolesti

0

10

20

30

40

50

jaslice vrtić

0 0

12

51

4

59 51

7

1

streptokok BHS-a

enteroviroze

šarlah

viroze

vodene kozice

55

Izostanci djece po mjesecima

Najveći broj izostanaka djece jasličkog uzrasta bio je u listopadu i studenom kad su bile

uobičajene virusne infekcije i akutne bolesti dišnih putova , te u siječnju kada je veći broj

djece oboljelo od vodenih kozica. Kod vrtićke djece tijekom listopada i studenog te veljači

zbog akutnih bolesti gornjih dišnih putova.

Evidencija ozljeda djece

Ozljede kao što su natučenost,modrice, ogrebotine, nagnječenja ili manje rane smo sanirali u

dječjem vrtiću postupajući prema protokolu postupanja u pružanju prve pomoći. Posjekotine

glave i prijelome ruke i noge su sanirali u bolnici(dvije obrade u Klaićevoj bolnici).

Promicanje mjera prevencije u zaštiti i očuvanju zdravlja i sigurnosti djece edukacijom

odraslih (odgajatelji, roditelji)

Prema godišnjem planu zdravstvene voditeljice u suradnji s liječnikom iz Crvenog

križa dr. Igorom Bičanićem organizirali smo kao i prošle godine predavanje i radionicu iz

0

10

20

30

40

50

60

9 10 11 12 1 2 3 4 5 6

jaslice

vrtić

0

1

2

3

4

5

9 10 11 12 1 2 3 4 5 6

jaslice

vrtić

56

programa obnove znanja iz prve pomoći sa temama:krvarenja, opekotine, prijelomi i

iščašenja, ugrizi otrovnih životinja,tupe ozljede unutarnjih organa. Predavanju su

prisustvovala ukupno 38-ero odgajatelja,2 njegovatelja i 3 člana stručne službe. Od izuzetne je

važnosti da svi djelatnici redovito obnavljaju i usavršavaju svoja znanja kako bi bili spremni

pravilno i pravodobno reagirati ukoliko se za to ukaže potreba.

U cilju poboljšanja skrbi za zdravlje djece pravilan tjelesni rast i razvoj nameće se potreba

stalne edukacije svih zaposlenika u vrtiću od odgajatelja, osoba zadužene za čistoću pa do

osoba u procesu pripreme, serviranja i distribucije hrane.

Na stručnim sastancima odgojitelji su redovito upućivani na promicanje mjera prevencije u

zaštiti i očuvanja zdravlja i sigurnosti djece.

Tijekom godine zdravstvena voditeljica sudjelovala je u organiziranju i provedbi većeg

broja zdravstveno – rekreativnih programa :

- Jednodnevni izlet – BubaMara

- Jednodnevni izlet – Zaboky

- Jednodnevni izlet – Veliko jezero na Jarunu

- ˝Djeca u prirodi˝ - Grad mladih

- Klizanje

- Olimpijada za vrtićku djecu

Zaključak

Analizom ostvarenosti bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa rada na njezi i skrbi za

tjelesni rast i zdravlje djece dobiveni su jasni pokazatelji i smjernice kako planirati aktivnosti i

postupke odnosno bitne zadaće za Godišnji plan i program rada na njezi i skrbi za tjelesni rast

i zdravlje djece za iduću pedagošku godinu.

57

4.4. Organizacija rada s aspekta formiranja odgojnih skupina

Vrste odgojnih skupina s prikazom dobnog raspona15 i brojem djece

JASLIČKE SKUPINE

mlađe jasličke skupine

Program Broj skupina Dobni raspon Prosječan broj djece po skupini

Redoviti program 3 1,0 - 2,5 18

Redoviti program 1 1,5– 2,5 14 (minimalni prostor)

starije jasličke skupine

Program Broj skupina Dobni raspon Prosječan broj djece po skupini

Redoviti program

4

2,5 - 3,5

18

VRTIĆKE SKUPINE

Program Broj skupina Dobni raspon Prosječan broj djece po

skupini

Redoviti programi 4 3,5 – 6,5 24

Posebni program za djecu s motoričkim

teškoćama

1

4,0 – 7,0

10

Posebni program ranog učenja engleskog

jezika

2

3,5– 6,5

25

15 dob djeteta u rujnu 2016. god.

58

Posebni program dramskog vrtića

2

3,5–6

24

Posebni dvojezični hrvatsko-mađarski

program za djecu mađarske narodne

zajednice

1

2,5 –6,5 18

Sveukupni broj djece u vrtiću se ove ped. godine kretao oko 370.

Obzirom na veliki broj zahtjeva za upis djece starije jasličke dobi, odlučili smo se za određene

organizacijske promjene. Jednu mlađu jasličku skupinu smo prenamijenili u stariju jasličku, što je

zahtijevalo određena materijalna sredstva i organizacijske prilagodbe. S obzirom na čak četiri skupine

za djecu starije jasličke dobi ostalo nam je prostora za integraciju većeg broja djece s teškoćama (6).

I u vrtićkim smo skupinama ove godine imali nešto manji broj djece (prosječno 24) što nam je

također omogućilo integriranje većeg broja djece s teškoćama (17)

U posebnim programima ranog učenja engleskog jezika i dramskog vrtića imamo upisano po

24-25 djece što je prevelik broj za kvalitetno provođenje razvojnih i odgojno-obrazovnih zadaća koje

ti programi pretpostavljaju.

Što se tiče organizacije upisa, prema našem iskustvu dobrom se pokazala odluka o unificiranju

inicijalnog intervjua koji roditelji prenose iz vrtića u vrtić. Time je izbjegnuto da roditelji u više vrtića

obavljaju razgovore, te postignuta racionalizacija poslovanja sustava.

Što se tiče samog sadržaja intervjua, tu još ima mjesta za poboljšanje, posebno vezano uz neka pitanja

koja su se pokazala nediskriminativna, roditeljima nerazumljiva ili nespretno formulirana.

I dalje su prisutni problemi:

problem istovremenog zaprimanja upisne dokumentacije, unošenje podataka u E-maticu i

obavljanja inicijalnih intervjua u kratkom roku

nemogućnost davanja roditeljima na intervjuu informacije o organizaciji vrtića (broja skupina,

broju djece u skupinama, raspona dobi…) jer je organizaciju moguće raditi tek nakon samih

upisa, a intervjui su morali biti napravljeni paralelno s predajom zahtjeva za upis

59

obavljanje intervjua s djecom mlađe jasličke dobi već u svibnju, budući da je to dob kad se

događaju velike razvojne promjene, podatci dobiveni u svibnju, u rujnu su samo djelomično

upotrebljivi

Analiza upisa

Tablica analize upisa

Broj slobodnih mjesta 109

Broj zahtjeva u ljetnom upisnom roku 100 (od toga 18 za djecu koja iza 31.8. pune

godinu dana, i 40 za djecu s pp)

Broj primljene djece 77 (od toga 22 s pp)

Broj djece primljene tijekom ped. god. 18 ( od toga 9 napunili 1 god. tijekom ped.god.;

2 s teškoćama/s rješenjem PTV-a)

Broj ispisane djece tijekom godine 18 (od toga je 8 majki steklo status „majka

odgojiteljica“, 4 djece školskih obveznika je

prešlo u program Predškole)

Sveukupni broj novoupisane djece u ped. god.

2016/17

118

Tablica analize upis djece s pp (djeca s rješenjem PTV-a, medicinskom dokumentacijom

ili mišljenjem vrtića nakon inicijalnog razgovora)

Broj novoupisane djece s pp u jasličke skupine 19

Broj novoupisane djece s pp u vrtićke skupine 20

suma 39

60

Formiranje skupina s obzirom na dob djece

Vodeći računa o karakteristikama dobi, uvažavajući razvojne potrebe djece, te specifičnosti

pojedinih programa, skupine formiramo tako da su neke s obzirom na dob djece homogene, a druge

mješovite. Većina skupina s djecom jasličke dobi je dobno homogena (mlađe jasličke skupine 1god.-

2,5god. i 1,5god – 2,5god, te starije jasličke 2,5god.-3,5god.). Karakteristika jasličke dobi je brz razvoj

te velike razlike u psihofizičkoj zrelosti, potrebama i interesima djece, pa su primjerenije grupe s

manjim dobnim rasponom.

Sve vrtićke skupine su heterogene, a raspon ovisi o programu pojedinih skupina i interesu roditelja za

upis u njih. Mišljenja smo da heterogene skupine pružaju veći prostor za individualizaciju pristupa, te

su bliže prirodnim uvjetima odrastanja.

Raspon dobi u Posebnom dvojezičnom hrvatsko-mađarskom programu za djecu mađarske

narodne zajednice je nešto veći (2,5god - 7god.), a uvjetovan je interesom roditelja za što ranije

uključivanje djece u ovaj dvojezični program.

S obzirom na višegodišnje iskustvo, čini nam se da pri uključivanju u jezično obogaćena

programe, uz dob treba voditi računa i o interesima i zrelosti djece (prije svega jezičnoj zrelosti i

zrelosti pažnje). I ove nam se godine nametnuo problem velikog broja upisane djece u jezičnim i

dramskim skupinama. Iskustvo nam je da kvaliteta, posebno jezičnih programa opada s brojem djece,

te smo to pokušali anulirati radom u podgrupama i prilagodbom radnog vremena odgojiteljica.

61

PRILAGODBA NA JASLICE/VRTIĆ

Unaprijeđivanje rada u periodu adaptacije nove djece na jaslice/vrtić tretiramo kao

permanentni zadatak ustanove. Vrijeme adaptacije je krizni period za dijete ali i za roditelje i

odgajatelje. Iskustvo i literatura govore o važnosti tog perioda kako u smislu smanjenja trenutačnog

stresa, tako i dugoročno (utjecaj na cjelokupni emocionalni i socijalni, a posredno i motorički, i

spoznajni razvoj; izgradnja povjerenja i partnerskih odnosa s roditeljima...). Stoga svake godine tom

zadatku prilazimo promišljajući o iskustvima prethodnih godina, te na osnovu toga uvodimo promjene

za koje pretpostavljamo da će doprinijeti senzibiliziranju odraslih za potrebe i prava djece, te

poboljšanju organizacije rada u tom periodu.

Prošle smo godine na sugestiju odgojiteljica, uz tradicionalni plenarni roditeljski sastanak u

lipnju, održali i jedan početkom pedagoške godine. Međutim, nakon analize benefita, a s obzirom na

velik broj poslova početkom ped.god. odlučili smo u lipnju roditelje upoznati s vrtićem te dati

informacije vezane uz prilagodbu djece na ustanovu, a u prvom tjednu rujna organizirati Dan

otvorenih vrata.

Od prošle godine s roditeljima dogovaramo da djeca krenu na adaptaciju u prvoj polovici rujna,

iznimno tijekom godine, te da prvi dan svi dođu u 9 sati, a dolazak ostalih dana dogovaraju

individualno s odgajateljicama.

Postupci čiji je cilj olakšavanje prilagodbe djeteta vrtiću

Priprema obitelji

Dobru pripremu obitelji smatramo izuzetno važnom za smanjenje stresa kod djeteta u prvim

danima prilagodbe. Naime iz literature je poznat pojam „suradnje djeteta s roditeljima“ koji se odnosi

na dječje projiciranje roditeljskih emocija, kako povjerenja, tako i strahova i tuge. Pripremu obitelji

doživljavano izuzetno važnom u građenju partnerskih odnosa.

62

Postupci:

organizacija roditeljskog sastanka u lipnju za roditelje novoprimljene djece u

organiziranje tzv. «Dana otvorenih vrata vrtića» (radi se o neformalnom

druženju roditelja, djece i odgojitelja, a cilj je međusobno upoznavanje

roditelja i odgojitelja, drugih roditelje i njihove djece, prostora u kome će

djeca boraviti, te ponavljanje nekih osnovnih informacije o adaptacijskom

periodu)

provođenje inicijalnih intervjua radi utvrđivanja razvojnih potreba djeteta, ali

i potreba i očekivanja cijele obitelji, te građenja partnerskih odnosa

intenziviranje suradnja s roditeljima u vidu informiranja i educiranja o

postupcima koji djeci i njima samima olakšavaju prilagodbu (u tu smo svrhu

tiskali brošuru „U vrtić s osmjehom“).

u prvim danima prilagodbe motiviramo roditelje na boravak u odgojnoj skupini

krajem rujna i početkom listopada u jasličkim skupinama organiziramo

roditeljske sastanke s temom izvještaja o adaptaciji

upoznavanje roditelja s brošuru Kućni red vrtića.

Priprema vrtića

Optimalna organizacija rada, te primjereni materijalni uvjeti uvelike doprinose prilagodbi djece,

njihovih obitelji, te smanjuje stres svih djelatnika ustanove.

Postupci:

osiguranje materijalnih uvjeta (ponuda materijala, promišljena priprema soba

za dolazak djece u rujnu)

osiguravanje uvjeta za postepen dolazak nove djece;

dužinu postepenog dolaska djeteta, te boravak roditelja u grupi prilagođavamo

individualnim potrebama

individualizirani pristup potrebama djeteta i njegove obitelji

davanje pismenih i usmenih uputa odgojno-zdravstvenim djelatnicima o

osobitostima djeteta, roditelja ili čitave obitelji

63

informiranje odgojitelja na OZV-u u lipnju i rujnu s rezultatima upisa,

eventualnim teškoćama, potrebi da se nekim aspektima rada i organizacije

posveti posebna pažnja...

svakodnevno praćenje adaptacije i fleksibilnost u prilagodbi organizacije

novonastaloj situaciji

pismeno informiranje djelatnika kuhinje o specifičnim potrebama djece

(zdravstvene tegobe, alergije, ostale prehrambene posebnosti)

Analiza adaptacijskog perioda

Tablica prikaza broja djece s duljom/težom adaptacijom, na osnovu Godišnjih izvještaja odgojitelja

pojedinih odgojnih skupina

PRODULJENA / TEŠKA ADAPTACIJA

mlađe jasličke skupine 8

starije jasličke skupine 2

vrtić 4

SUMA 14

Odgajatelji izvještavaju da najviše teškoća u prilagodbi imaju djeca koja dolaze u drugom dijelu ped.

god kad napune prvu godinu.

Mlađa djeca su probleme u adaptaciji najčešće manifestirala plačem kod odvajanja,

odbijanjem jela, poteškoćama u uspavljivanju ili pak kombinacijom tih ponašanja. Kad imaju

problema, djeca vrtićke dobi najčešće reagiraju poteškoćama u ponašanju i kontaktu s drugom djecom.

Djeca koja se duže i teže prilagođavaju su djeca za koju smo već na osnovu inicijalnog intervjua

pretpostavili da će teže prihvatiti vrtić. Najčešće su to djeca sa specifičnom porodičnom dinamikom

koja interferira s adaptabilnošću djeteta.

Uobičajene i kratkotrajne dječje reakcije u periodu adaptacije rješavamo zajedničkim

dogovorima odgajatelja, roditelja i razvojne službe. Kad dođe do poteškoća u adaptaciji dogovaramo

64

individualna savjetovanja roditelja od strane stručne službe. Ovisno o procijeni, ali sve češće timski

savjetujemo roditelja djeteta koje se teže prilagođava.

Iako smo planirali, ove godine nismo uspjeli realizirati zadatak sistematskog praćenja

korištenja sredstava PK u periodu prilagodbe djece na ustanovu.

Sve je veći broj roditelja koji se samoinicijativno ili na preporuku odgajatelja obraćaju

razvojnoj službi vrtića radi pomoći pri pojavi, ili čak radi prevencije poteškoća prilagodbe. Ove smo

godine u tom smislu savjetovali 14 roditelja.

Psihologinja i odgojiteljice su intenzivnije surađivale pri individualizaciji organizacije,

prilagodbi uvjeta i postupaka, te praćenju prilagodbe 17-oro djece.

Djeca s teškoćama koja su ove godine prvi put krenula u naš vrtić, uz zalaganje rehabilitatora,

odgojiteljica i osobnih asistenata, brzo su se adaptirala.

U jednoj su odgojnoj skupini djeca, na iznenadno dugotrajno bolovanje odgojiteljice, reagirala

ponašanjima koji ukazuju na poteškoće prilagodbe novoj situaciji. Naravno, dijelom je to rezultat

zrcaljenja reakcija odraslih, kako zaposlenika vrtića tako i roditelja.

Kako u vrtiću imamo dosta djece s različitim posebnim potrebama (zdravstvene poteškoće,

djeca iz jednoroditeljskih obitelji, djeca s emocionalnim poteškoćama, djeca iz obitelji sa specifičnom

dinamikom...), dodatnu pažnju posvećujemo individualnom radu s odgojiteljicama i roditeljima,

posebno pri kretanju u ustanovu ili mijenjanju odgojne skupine.

65

PRIPREMA DJECE ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU

Jedan od bitnih ovogodišnjih zadataka smo definirali kao - Implementiranje programa

Predškole u odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije kretanja u školu.

Program Predškole od 250 sati smo realizirali od 01.10.2016.-31.6.2017. u vrijeme dnevnog

odmora, od 13,00 – 14,30.00h. Dobna heterogenost skupina je razlog zbog koga smo se odlučili za

popodnevnom terminu. Naime dok su se mlađa djeca dvije odgojne skupine odmarala u jednom

prostoru, s drugom djecom se u slobodnom prostoru odvijao program pripreme za školu. ( Program je

u privitku).

Dijete se od začeća priprema za život, a onda i za kretanje u školu koja je njegov sastavni dio.

Međutim, činjenica je da se u godini prije polaska u školu ubrzano razvijaju određene sposobnosti i

vještine važne za uspješno početno školovanje. To je razlog intenzivnijem bavljenju tzv. pripremom

djece za školu. Pri tom je prvi korak procjena psihofizičkog statusa pojedinog djeteta. Obično

govorimo o dva kriterija za polazak u školu. Jedan je kronološka dob, a drugi psihofizička zrelost

djeteta.

Zrelost za školu pretpostavlja primjereni stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih

funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa.

Pojam je to kojim obuhvaćamo fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost.

Kako se kronološka dob pokazala nepouzdanom u smislu procijene optimalnog kretanja

djeteta u školu, svake godine svu djecu obveznike, ali i onu za koju bi roditelji željeli da prijevremeno

krenu u školu dodatno pratimo i testiramo.

Ove godine imamo 86 djece obveznika osnovne škole.

1. PROGRAM PREDŠKOLE 2016/17

LOKACIJA

DJECA, ŠKOLSKI

OBVEZNICI U REDOVITIM I

POSEBNIM PROGRAMIMA

DJEČJEG VRTIĆA

DJECA, OBVEZNICI

PROGRAMA PREDŠKOLE

INTEGRIRANA U

REDOVITE I POSEBNE

PROGRAME DJEČJEG

VRTIĆA

DJECA, OBVEZNICI

PROGRAMA PREDŠKOLE

UKLJUČENA U SKUPINE

PREDŠKOLE

BROJ

SKUPINA BROJ DJECE

BROJ

SKUPINA BROJ DJECE

BROJ

SKUPINA BROJ DJECE

Ž M UKUPNO Ž M UKUPNO Ž M UKUPNO

Ulica

grada

Vukovara

18

10 39 43 82 3 0 4 4 0 0 0 0

66

Prijevremeni upis

Troje je roditelja podnijelo zahtjev za prijevremeni upis u prvi razred. Za djevojčicu P.B. je

on pozitivno riješen, a u slučaju dva druga djeteta je odbijen. Kod djevojčice E.G. se radilo o

proceduralnim razlozima, a kod dječaka A.D. zbog procijene da to s obzirom na socio-emocionalnu i

komunikacijsku ne/zrelost i pored evidentne darovitosti u matematičko-logičkom području, ne bi bilo

uputno.

Odgoda kretanja u školu

I ovo godine imamo dosta rješenja za odgodu kretanja u prvi razred (12), s tim da se najveći

broj zahtjeva odnosi na djecu s teškoćama (8). Ostale odgode su odobrene u dva slučaja zbog socio-

emocionalne (S.K. i A.I.) i u dva (B.K. i L.Š.) zbog jezično-govorne nezrelosti.

Mišljenje predškolske ustanove radi procjene psihofizičkog statusa djeteta, Stručna

povjerenstva škole su tražila za 16 djece. Posebno smo intenzivno surađivali s roditeljima i

Povjerenstvima škole vezano uz određivanje primjerenih oblika školovanja i potrebe za pomoćnicima

kod upisa djece s teškoćama.

Tablica brojčanog prikaza djece obveznika OŠ, te zahtjeva za prijevremenim upisom i

odgađanjem/privremenim oslobađanjem od upisima

ZAHTJEVI ZA

PRIJEVREMENIM

UPISOM

OBVEZNICI ZAHTJEVI ZA

ODGAĐANJEM/

FREKVENCIJA 3 86 12

Realizirane aktivnosti radi olakšavanja prelaska djece iz vrtića u školu

Ulogu vrtića u pripremi za školu vidimo od trenutka kad dijete krene u vrtić. Specifično za zadnju

godinu boravka u vrtiću je:

67

planiranje i realiziranje aktivnosti koje pomažu djeci pri stjecanju realne slike o školi i

školovanju te aktivnosti kojima je cilj upoznati i uvježbati samozaštitna ponašanja

(među ostalim i CAP)

posjeta djece obližnjoj školi s ciljem upoznavanje škole i doživljavanje škole kao

sigurnog, ugodnog i poticajnog mjesta

psihološko praćenje, testiranje i intenzivnija suradnja s odgojiteljima i roditeljima, radi

kompetentne procijene razvojnih potreba i specifičnosti djeteta

usmena i pismena razmjena informacija o djeci i eventualnoj specifičnoj obiteljskoj

dinamici sa Stručnim povjerenstvom škole i Stručnim povjerenstvom Ureda za

utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika

organiziranje roditeljskih sastanaka i radionica za roditelje

individualno savjetovanje roditelja

podjela brošura Idemo u školu s osmjehom

Planiranje i realiziranje aktivnosti koje pomažu djeci pri stjecanju realne slike o školi i

školovanju te aktivnosti kojima je cilj upoznati i uvježbati samozaštitna ponašanja

Kao i svake godine proveli smo aktivnosti koje se odnose na upoznavanje s pojmom škole,

učiteljice, učionice, školskog učenja, školskog pribora, odmora, zvona, domaćih zadaća, provjera

znanja...

Radili smo na samozaštitnim ponašanjima u smislu prometnog odgoja i sigurnog boravka kod

kuće te prevencije bullyinga i ostalih oblika zlostavljanja. Dio tog zadatka smo realizirali kroz CAP

program.

Posjeta djece obližnjoj školi s ciljem upoznavanje škole i doživljavanje škole kao

sigurnog, ugodnog i poticajnog mjesta

U lipnju su djeca, obveznici škole bili u posjeti OŠ J. Klovića. Djeca su obišla školu i u

manjim grupicama bila raspoređena u 1. razredima. Učiteljice i učenici su pripremili dobrodošlicu za

buduće učenike.

68

Vrtićka djeca su dobila „zadatke“, bila pohvaljena za učinjeno i ponosno otišla izmjenjujući

doživljaje i pričajući roditeljima o njima. U vrtiću smo idućih dana nastavili proširivati te aktivnosti i

razgovarati o školi.

I ove su godine u OŠ Julije Klovića organizirane radionice čiji je cilj olakšati djeci prilagodbu

školskom sustavu. U dogovoru s pedagoginjom škole Sandrom Rajković informirali smo i motivirali

naše roditelje da se odazovu i prisustvuju tim radionicama.

Psihološko testiranje i intenzivnija suradnja s odgojiteljima i roditeljima radi procijene

zrelosti svakog djeteta

Psihološka zrelost za školu je utvrđivana pomoću interne check liste i Bender-Santucci

trijažnog testa koji su s obzirom na funkciju probira, po potrebi dopunjavani i drugim testovima i

tehnikama (LB-R, crtež čovjeka, RTČ, Reynell i TSŠ). Na osnovu rezultata praćenja, testiranja, te

konzultacija s odgojiteljicama i roditeljima procjenjivali smo zrelost svakog pojedinog djeteta.

Razmjena informacija o djeci i eventualnoj specifičnoj obiteljskoj dinamici sa

Stručnim povjerenstvom škole i Stručnim povjerenstvom Ureda za utvrđivanje

psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika

Iako već niz godina surađujemo s OŠ J.Klovića, OŠ Kralja Tomislava, OŠ M. Gupca i s OŠ

Tina Ujevića, i dalje veliku pažnju pridajemo unapređivanju međusobne komunikacije.

Kako se na našem području često mijenjaju liječnice školske medicine, pokušavamo sa svakom

uspostaviti suradnju. Međutim ove godine s dr. Ljiljanom Đurić zbog njene prezauzetosti nismo

uspjeli realizirati zajednički roditeljski sastanak niti razmjenu informacija o djeci školskim

obveznicima. Pokušali smo to nadoknaditi intenzivnijom suradnjom sa pedagoginjom OŠ Julije

Klovića, Sandrom Rajković.

Međusobnom suradnjom u smisli razmjene informacija o postojećim programima i zahtjevima škole i

vrtića, te praćenjem prilagodbe i uspješnosti u usvajanju gradiva, trudimo se djeci i njihovim

obiteljima što više olakšati početak školovanja.

69

Organiziranje roditeljskih sastanaka

Zadnjih nam je godina praksa da organiziramo radionice za roditelje s temom pripreme djeteta

za OŠ, pod nazivom „Zrelost za školu – što je to?“. Ove smo godine s obzirom na veliki broj

obveznika i interes roditelja, održali 3 takve radionice.

Radionicama je prisustvovalo 48 roditelja, koji su je na kraju ispunjavajući evaluacijski listić i

i ocijenili. S obzirom na srednju ocjenu radionice (4,9), te procjene aktualnosti teme (4,9),

zanimljivosti sadržaja (5,0) primjenjivosti (4,8) i pripremljenosti voditeljica (5,0) možemo zaključiti

da su radionice zadovoljile očekivanja roditelja.

Na radionicama, u prvom dijele roditelje informiramo o samim procedurama procjene

psihofizičkog statusa i upisa u školu, a u radioničkom dijelu im pokušavamo približiti suvremeno

stajalište o školi i pripremi za nju. Savjetujemo im da u svakodnevnim aktivnostima kod djece

podržavaju i potiču znatiželju te im omoguće stjecanje raznovrsnih iskustava. Naglašavamo važnost

samopoštovanja, sigurnosti i samostalnosti djece. Upućujemo ih da primjerenim angažmanom mogu

puno doprinijeti školskom uspjehu svoje djece.

TEMA RODITELJSKOG SASTANKA VRIJEME

ODRŽAVANJA

REALIZATORI

„Zrelost za školu – što je to?“

4 radionice za

roditelje

veljača psihologinja, defektologinja i

odgojiteljice

CAP predavanje za roditelje travanj CAP-tim

I ove godine smo, osim redovitih sastanaka vezanih uz zrelost za školu, realizirali CAP

predavanje za roditelje.

Individualno savjetovanje roditelja

Vezano uz psihofizičku zrelost djece za školu, savjetovali smo 40 roditelja. Naše je iskustvo

da roditelji iz godine u godinu sve češće traže individualno savjetovanje vezano uz tu temu. Najveći

70

broj ih dolazi samoinicijativno, najčešće zbog nedoumica vezanih uz zahtjeve i promjene koje škola

nosi.

Podjela brošura „Idemo u školu“

Da bi na jednom mjestu objedinili informacije za koje smo na osnovu iskustva procijenili da

su roditeljima važne, osmislili smo i štampali brošuru „Idemo u školu“.

Ideja nam je bila da na neki način smanjimo zbunjenost roditelja zbog velikog broja različitih

ponekad i kontradiktornih informacija koje se šire što raznim sredstvima masovne komunikacije, što

razmjenom neprovjerenih informacija. Brošuru roditeljima dijelimo na roditeljskom sastanku vezanom

uz upis djece u školu, a dostupna im je u roditeljskim kutićima i na internetskoj stranici vrtića.

CAP program *

(realiziran od CAP tima: Ivana Cik, Tamara Hubeny-Lučev, Jasmina Ostojić i Vesna Širanović)

Ove smo godine nastavili s implementiranjme CAP programa u redoviti program rada s

djecom u godini prije kretanja u školu. CAP je program prevencije zlostavljanja, a djecu podučava

samozaštitnim ponašanjima.

Sastoji se od tri radionice za djecu u okviru kojih su tri igrokaza koji obrađuju:

vršnjačko nasilje

zlostavljanje djeteta od nepoznate odrasle osobe

zlostavljanje djeteta od poznate odrasle osobe

Radionicama je prisustvovalo 59 djece. Održan je i roditeljski sastanak na kojem su roditelji

upoznati sa CAP programom. Pozivu na predavanje se odazvalo 30 roditelja i 3 djelatnika vrtića

(odgojiteljice). S obzirom na prošlogodišnje iskustvo kada smo roditelja pozivali putem panoa pa ih

se odazvalo samo 15, ove smo godine odlučili razraditi učinkovitiji način animiranja. Svakom smo

roditelju uručili pisani poziv na sastanak koji je bio potpisan od vlastitog djeteta, što je rezultiralo

znatno boljim odzivom roditelja.

Ove godine zbog financijskih razloga nismo uspjeli poslati na edukaciju još jedan CAP tim, ali se

nadamo da ćemo u cilju kvalitetnije realizacije radionica to uspjeti iduće godine. Naime, zbog

specifičnosti organizacije, velikog broja posebnih programa, projekata i događanja u vrtiću, vrlo je

teško samo jednom timu terminski uskladiti realizaciju CAP-a.

71

*u prilogu je detaljno Izvješće o planiranim i provedenim aktivnostima Udruzi roditelja „Korak po

korak“.

72

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA

„Da bi svi imali ista prava, svi moraju imati pravo da ne budu isti“

Jedna od bitnih zadaća ovogodišnjeg Plana i programa je praćenje razvoja djece te

procjene razvojnog statusa; prepoznavanje djece sa specifičnim odgojno-obrazovnim potrebama

te promišljanje razvojnih zadaća za njihovo napredovanje, posebno potencijalno darovite djece.

Suvremeno demokratsko društvo počiva na ideji o različitosti ljudi kao posebnom bogatstvu.

Zadatak zajednice je omogućiti jednaka prava na samorealizaciju svim svojim članovima. To znači da

društvo ima odgovornost stvaranja optimalnih uvjeta za razvoj svakog svog člana, i onog kome je

potrebna posebna pomoć i podrška, i onog koji pokazuje natprosječne i/ili specifične sposobnosti. Dio

djece manifestira posebne potrebe koje su s obzirom na ozbiljnost, intenzitet i trajanje najčešće

potencijalne i prolazne, ali ima i onih s kompleksnijim i izraženijim posebnim potrebama. Djecu s

trajnijim posebnim potrebama dodatno opserviramo i pratimo, s roditeljima intenzivnije surađujemo,

uspostavljamo komunikaciju s ustanovama u kojima su u tretmanu te se trudimo nastaviti pratiti njihov

napredak i kada odu u školu.

Ove godine imamo evidentirano 162 djece s posebnim potrebama. Od tog broja kod 89 se radi

s izraženijim i kompleksnijim teškoćama (25 ima rješenje PTV-a 57 medicinsku dokumentaciju, 7

mišljenje stručnog tima vrtića), potencijalno darovitih je 28, a ostala su djeca s blažim, prolaznim ili

potencijalnim posebnim potrebama.

Za djecu s teškoćama koja su ove godine upisana u vrtić, izrađena su opservacijska mišljenja,

a za djecu s značajnijim posebnim potrebama tkz. stručna mišljenja. Za djecu s teškoćama,

potencijalno darovitu djecu kao i svu djecu kojoj je odgođena škola izrađeni su

individualiziraniodgojno-obrazovni programi (IOOP).

Kako već neko vrijeme u vrtiću imamo veliki broj pomagača za djecu s teškoćama (11),

usmjerili smo se prema boljem definiranju njihovih zadataka, razgraničenju poslova prema

odgajateljskim zaduženjima, valorizaciji rada, te smo izradili određene protokole koji nam pomažu u

tim nastojanjima.

1) Vezano uz osobne pomagače imali smo nekoliko situacija kada smo trebali uložiti

dodatne napore da se usklade očekivanja odgajatelja i pomagača, roditelja i pomagača,

odnosno pomogne pomagačima u svladavanju prijetećeg sindroma profesionalnog

sagorijevanja.

Tablica: prikaz broja djece s posebnim potrebama (prema tablici Gradskog ureda

„Analiza djece s teškoćama u pedagoškoj godini 2016./2017.“

73

RAZLOG POSEBNIH POTREBA Broj djece

Motoričke smetnje 9

Poremećaj govorno-jezične komunikacije 45

Neurološki poremećaji 8

Poremećaji u ponašanju, emocijama 8

Ponašanja i stanja djeteta i njegova okruženja kao faktor rizika 10

Zdravstvene teškoće 27

Autizam i PAS 2

Down sy. 3

Teškoće socijalne komunikacije 8

Višestruke teškoće 14

Potencijalna darovitost 28

SUMA 162

Djeca s teškoćama

U našem dječjem vrtiću već niz godina posebnu pažnju posvećujemo djeci s teškoćama.

Imamo tri verificirana programa za rad s njima, te razvijamo različite modele njihove

integracije/inkluzije. Kako bismo unaprijedili rad s djecom s teškoćama, od kolovoza 2013. do

prosinca 2014. smo provodili projekt iz područja razvoja ljudskih potencijala IPA-IV „Malim

koracima do prave integracije“. Nakon završetka provođenja samog projekta nastavili smo s

kontinuiranim aktivnostima čiji je cilj implementiranje stečenih znanja i vještine u svakodnevni rad,

ali i daljnje usavršavanje u području AAC-a i AT-a.

Ovog smo proljeća u organizaciji AZOO uz kolegice iz DV „Špansko“ bili predavači na

stručnom skupu Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s teškoćama u razvoju u ustanovama

74

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Edukacija je bila namijenjena odgajateljima i stručnim

suradnicima na području Krapinsko–Zagorske županije i Grada Zagreba.

Kako bi unaprijedili rad i razmijenili iskustva u radu s djecom s teškoćama surađivali smo s

kolegama iz Tuzle (Javne ustanove za predškolski odgoj „Naše dijete“) i stručnim timom i

odgajateljima iz DV Vladimir Nazor iz Zagreba.

Radi promoviranja našeg rada na području PK, pripremili smo poster prezentaciju za Konferenciju

ATAAC 2016.

U cilju individualizacije pristupa djeci s teškoćama povezali smo se s Volonterskim centrom

Zagreb, te kroz projekt „Volontiraj u vrtiću – Pomozi nama, iskušaj sebe osigurali dodatnu podršku

djeci s teškoćama. Na projektu su bile 4 volonterke od kojih su dvije bile uključene u rad djecom s

teškoćama.

Na zamolbu majke da djetetu omogućimo pratnju terapeutskog psa do odgojne skupine,

izradili smo i proveli anketu o stavovima ostalih roditelja vrtića. Anketa je pokazala da je većina

roditelja suglasna s ulaskom psa u vrtić, ali je bilo i onih koji su najčešće zbog zdravstvenih razloga

izrazili neslaganje. Kako od MZO nismo dobili dopuštenje za ulazak psa u vrtić prekinuli smo sve

aktivnosti vezane uz to.

Tijekom godine smo održali veći broj sastanaka razvojne službe vezanih uz planiranje

realizacije projekta Razvojnog centra.

Integriranje djece s većim i višestrukim teškoćama često nije moguće bez podrške pomoćnika,

ali kako njegov boravak u odgojnoj skupini mijenja dinamiku skupine, nije rijetko da dolazi do

nesporazuma i teškoća. Ove smo godine takve situacije imali u nekoliko odgojnih skupina. Svjesni da

prevencija toga zahtjeva bolje definiranje zadataka, ingerencija i područja rada pomoćnika,

organizirali smo timske sastanke edukacije i podrške tim djelatnicima.

Modeli integracije / inkluzije djece s tur u ped. god. 2016./17.

U ped. god. 2016./17. smo upisali 25 djece s teškoćama (u razvoju ili zdravstvenih). Troje od

njih smo uključili u grupu djece s motoričkim poteškoćama, a ostale u redovite programe. U jasličke

skupine smo integrirali 18 djece s teškoćama (10 u mlađim i 8 u starijim jasličkim skupinama). U

vrtić je integrirano 7 novoupisane djece s teškoćama.

75

Ove godine imamo 89 djece s teškoćama (25 ima rješenje PTV-a, 57 medicinsku

dokumentaciju, 7 mišljenje stručnog tima vrtića).

Tablica prikaza tipa integracije djece s teškoćama

TIP INTEGRACIJE BROJ DJECE

integracija u skupini djece s TUR (9)

integracija u program Predškole (1)

10

integracija u redovitim skupinama(76)

parcijalna integracija u kombinaciji s vanjskim institucijama (2)

integracija u program Predškole (1)

79

SUMA 89

Dvoje djece je parcijalno integrirano, što znači da neke dane u tjednu borave u vanjskim

specijaliziranim institucijama.

Na veliku žalost cijelog našeg vrtića, ovu je godinu posebno obilježio gubitak djevojčice

A.M. Djevojčica je bila integrirana u skupini djece s teškoćama i do nekoliko dana prije iznenadne

smrti je dolazila u vrtić. Tragični događaj je pogodio cijeli kolektiv, a posebno djelatnike i roditelje

skupine koji je djevojčica pohađala. Da bi djelatnicima i roditeljima pružili što bolju podršku pozvali

smo Tim za psihološke krizne intervencije Ministarstva znanosti i brazovanja. Zajednički smo

pripremili pisane materijale, te organizirali i proveli psihološke radionice za djelatnike, roditelje i

djecu jedne odgojne skupine.

76

Djeca s potencijalnim i prolaznim posebnim potrebama

Djecu s potencijalnim i prolaznim posebnim potrebama evidentiramo, pratimo te poduzima

mjere čiji je cilj stvoriti uvjete u kojima će dijete „izrasti iz te posebne potrebe“ te prevenirati da

postane trajna i teža. U tome posebnu ulogu ima savjetodavni rad s roditeljima.

Procijenivši da dio roditelja ima potrebu, te je motivirano za sustavniju edukaciju o odgoju,

tim od tri člana (odgojiteljica, defektologinja i psihologinja) je završio UNICEF-ovu edukaciju

„Rastimo zajedno“ te je osposobljen za provođenje ciklusa od 10 radionica. Nažalost ni ove godine

zbog neplaniranih događanja nismo krenuli u realizaciju tih radionica, ali smo s voditeljicama Centra

za podršku roditeljstva Rastimo zajedno, dogovorili suradnju vezanu uz osmišljavanje programa

radionica za obitelji s djecom s teškoćama, Rastimo zajedno+.

Vrtić, osim djece iz Mađarske odgojne skupine, pohađa i četvero djece čiji materinji jezik

nije hrvatski već su to goranski, albanski, njemački i engleski. Dok djeca mađarske nacionalne

manjine u pravilu školovanje nastavljaju u Mađarskoj školi, djeca ostalih nacionalnih manjina odlaze u

redoviti obrazovni sustav koji zahtjeva primjerenu pripremljenost za školu i razvijene govorno-jezične

vještine hrvatskog jezika.

Djeca iz grupe s prolaznim i potencijalnim posebnim potrebama zahtijevaju intenzivnije

praćenje, te diskretne intervencije. Najčešće se radi o blažim razvojnim teškoćama, blažim

poremećajima u ponašanju, adaptacijskim problemima te reakcijama djece uvjetovanih problemima u

obitelji. Kako bi osigurali što bolju podršku djeci i njihovim roditeljima u osam smo slučaja surađivali

sa CZSS Trešnjevka ( upis djeteta iz nedovoljno poticajne sredine (majka invalid) čiji roditelji nisu

imali riješen radni status; vezano uz razvoj djevojčice koja je svjedočila nasilju u obitelji; razvoj

adoptiranog dječaka; integraciju dvoje djece s teškoćama; informiranje o djevojčici sa zdravstvenim

teškoćama iz odgojno-obrazovno nedovoljno poticajne sredine; vezano uz konfliktni odnos roditelja i

žurni upis djeteta nakon majčine smrti).

U slučaju djevojčice kojoj je iznenada preminula mama, te joj je trebalo naći mjesto u

jaslicama, zahvaljujući suradnji s DV Mali princ, našlo se rješenje koje je obitelji najbolje odgovaralo.

Iako smo djecu i roditelje cijelog vrtića prema protokolu Tima za psihološke krizne

intervencije upoznati sa tragičnim gubitkom djevojčice A.M., te ponudili grupnu i individualnu

podršku Tima, u jednoj odgojnoj skupini smo nakon nekog vremena primijetili uznemirenost djece

starije dobi. To nas je ponukalo na organizaciju psihološke radionicu u kojoj smo kroz razgovor i

likovne aktivnosti proradili strah vezan uz gubitak najbližih.

77

Rad s potencijalno darovitom djecom

Zbog spleta okolnosti, realizacijom jednog od bitnih zadataka - unapređivanje suradnje s

odgojiteljima pri utvrđivanju i zadovoljavanju specifičnih odgojno-obrazovnih potreba djeteta,

posebno potencijalno darovite djece (opservacija djece u skupinama, individualni rad, izrada

IOOP-a, priprema materijala za stručno usavršavanje, nismo u potpunosti zadovoljni te ćemo na

njemu intenzivnije raditi iduće pedagoške godine.

Na osnovu inicijalnih intervjua, razgovora s odgojiteljima i roditeljima, praćenja u odgojnim

grupama i testiranja, identificirali smo 28 potencijalno darovite djece. Najčešća je verbalno-

lingvistička (18) te iza toga matematičko-logička darovitost (f=10).

Potencijalno darovitoj djeci omogućujemo individualizirani pristup u odgojnoj skupini u

smislu podrške i poticanja u području u kome iskazuju posebne interese, a roditelje savjetujemo o

primjerenom pristupu.

Jedanaestoro potencijalno darovite djece je manifestirala emocionalne ili teškoće u ponašanju

te su roditelji i odgojitelji savjetovani, a djeca dodatno praćena. Po potrebi, provođeni su i

intervencijski postupci. Posebno nam se važnim čini senzibiliziranje odraslih u sagledavanju nekih

specifičnih i ne uvijek poželjnih ponašanja kao mogućih simptoma darovitosti, a ne odgojne

zanemarenosti, neadekvatne obiteljske dinamike ili eventualnih neuroloških disfunkcija.

Ohrabrujuće u smislu vertikalne povezanosti u brizi za darovitu djecu čini nam suradnja s OŠ

Matije Gubec i OŠ Julije Klovića .

Ono što smo planirali a nismo realizirali se odnosi na sistematičniju edukaciju odgojitelja o

identifikaciji, podršci i poticanju potencijalno darovite djece, te sadržajima i aktivnostima kojima to

postižemo. Stoga u idućoj godini namjeravamo kroz timska planiranja obraditi te teme za koje

smatramo da će biti posebno korisne i zanimljive mlađim kolegicama.

Suradnja s roditeljima - savjetodavni rad

Smatramo da je jedna od naših važnijih zadaća populariziranje savjetodavnog rada. Naime u

našoj kulturi se još uvijek nedovoljno obraća “pomažućim strukama” (psiholozima, pedagozima,

defektolozima, socijalnim radnicima) ili se savjet traži kad je problem već toliki da ga je puno teže

riješiti. Zato svaku priliku, od roditeljskih sastanaka, individualnih savjetovanja, do potpuno

neformalnih razgovora koristimo za razbijanje barijera između “stručnjaka” i roditelja. te smo

unapređivanje suradnje s roditeljima pri utvrđivanju i zadovoljavanju specifičnih odgojno-

78

obrazovnih potreba djeteta s ciljem pružanja podrške i pomoći u odgovornom roditeljstvu

uvrstili među bitne zadaće godišnjeg Plana i programa ustanove.

U tom smo smislu uz plakat i letak Djeca i zdravi stilovi života obilježili ovogodišnji Tjedna

psihologije.

Tablica prikaza tema/problema i frekvencija s kojima se roditelji obraćaju psihologu

TEME/PROBLEMI SAVJETOVANJA RODITELJA FREKVENCIJA

adaptacija 14

problemi razvoja, navika i ponašanja 37

zrelost za školu 40

izbor odgojnih skupina/programa 36

narušeni bračni odnosi među roditeljima i problemi skrbništva 7

podrška potencijalno darovitom djetetu 10

ostalo (upisi i ispisi djece, prijedlozi, prigovori…) 58

SUMA 202

Ove su nam se godine roditelji najčešće obraćali s pitanjima vezanih uz zrelosti za školu, probleme

razvoja, navika i ponašanja, te radi savjetovanja u vezi izbora odgojno-obrazovnih programa. Kako je

psihologinja članica Povjerenstva za upise roditelji (47) koji su tražili neke dodatne informacije

vezane uz rad Povjerenstva često su usmjeravani na nju.

Većini roditelja je trebao dva do tri susreta, dok je njih 39 trebalo kontinuirano višekratno

savjetovanja, opservaciju djeteta, dijagnostičke postupke, individualni rad te ponekad i uključivanje

vanjskih institucija.

Kao što smo naveli ove godine smo putem pisanog materijala roditelje informirali o doživljaju

smrti i reakcijama na nju djece rane i predškolske dobi. Roditeljima je bilo ponuđeno i predavanje s

istom temom ali se na njega nisu odazvali.

Za pomoć su nam se obratili i roditelji djevojčice koja više nije polaznica našeg vrtića. Tražili

su savjet vezan uz probleme školske prilagodbe.

79

Kroz različite oblike suradnje s roditeljima, a posebno na Timskim sastancima podrške

obiteljima djece s teškoćama trudimo se promovirati i njegovati partnerski odnos u kojem dijelimo

informacije, te jedni od drugih učimo. Tako smo ove godine dogovorili prezentaciju za stručni tim,

odgojiteljice i pomoćnika, programa Sunrise (za rad s djecom s PSA ) od strane majke koja je u

Londonu bila na roditeljima namijenjenoj edukaciji.

Suradnja s vanjskim institucijama

Tradicionalno, vezano uz djecu s posebnim potrebama surađujemo s Ministarstvom znanosti i

obrazovanja. Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport, s pedijatrima s našeg područja,

Službom školske medicine, osnovnim školama, Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s

neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Centrom za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, ERF-

om, Centrom za odgoj i obrazovanje Slavom Raškaj, Malim domom, Centrima za socijalnu skrb,

posebno područnim uredom Trešnjevka.

Ove smo godine kroz projekt „Volontiraj u vrtiću – Pomozi nama, iskušaj sebe nastavili

suradnju s VCZ-om. Volontiralo je 5 djevojaka od kojih su 2 bile studentice, jedna srednjoškolka,

jedna apsolventica pedagogije i jedna profesorica pedagogije i španjolskog jezika. (detaljnije u

prilogu).

Vezano uz rad s darovitom djecom i edukaciju odgojitelja uspostavili smo kontakt s dr.

Jasnom Lay voditeljicom Udruge Bistrići i Ksenijom Benaković voditeljicom Udruge Vjetar u leđa.

Vezano uz osiguranje prevoditelja znakovnog jezika za gluho-slijepu djevojčicu, nastavili

smo suradnju s Udrugom Dodir i DV Mali princ, AZOO, Gradskim uredom i MZO.

S Udrugom Dar smo surađivali u okviru DARovitog tjedna. Informirali smo i motivirali 4

roditelja potencijalno darovite djece na odlazak na predavanje „Emocije i kako na njih reagirati“

S Udrugom za Autizam Zagreb smo surađivali u okviru obilježavanja Svjetskog

dana svjesnosti o autizmu ( informiranje roditelja, organiziranje prisustvovanja zainteresiranih

roditelja i djelatnika kino projekciji filma „Život kao crtić“.)

Na zamolbu ravnatelja DV Karlovac dogovorili smo susret stručnih timova, te tom

prilikom razmijenili iskustva o sudjelovanju na natječajima EU fondova i integraciji djece s

teškoćama.

Participirali smo u provedbi Školskih preventivnih programa sredstava ovisnosti i Prevencije

nasilja u obitelji o tome dostavili izvješća Gradskom uredu (u prilogu su).

Nako iznenadne smrti djevojčice A.M. zatražili smo i dobili pomoć Tima za psihološke krizne

intervencije Ministarstva znanosti i obrazovanja te smo prema protokolu proveli predviđene aktivnosti.

80

TABELARNI PRIKAZ GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA

PSIHOLOGINJE

1. Zadaće u odnosu na

dijete:

Praćenje prilagodbe novo upisane djece (95)

Uvidi u rad odgojnih skupina s ciljem procijene prilagodbe; soc-

emocionalne klime; i razvojnog statusa djeteta (57)

Identifikacija i praćenje djece s posebnim potrebama (162)

Sudjelovanje u izradi i koordiniranje objedinjavanja stručnih mišljenja (60)

i IOOP-a (47) za djecu s teškoćama, djecu s odgodama kretanja u OŠ i

potencijalno darovitu djecu te mišljenja na zahtjev Stručnih povjerenstava

škole i vanjskih institucija (SZSS...)

Praćenje realizacije programa s aspekta primjerenosti razvojnim potrebama

djece

Provođenje CAP programa (radionice u odgojnim skupinama (6)

Provođenje radionice za djecu jedne skupine vezana uz žalovanje

Procjena/testiranje zrelosti za školu (72)

Ostala psihološka obrada/testiranja (9)

Individualni rad/intervencije s djecom s posebnim potrebama (5)

2. Zadaće i aktivnosti u

odnosu na

odgojitelja/osobne

pomoćnike/volontere

Pismeno i usmeno upoznavanje s osobitostima novo upisane djece, posebno

djece s posebnim potrebama (43)

Suradnja u periodu prilagodbe djece (17)

Sudjelovanje u izrada individualiziranih planova i programa rada s djecom

s posebnim potrebama (47) (posebno potencijalno darovitom, i djecom

kojoj je odgođena škola)

Suradnja u odgojno-obrazovnom radu s djecom s posebnim potrebama (98)

(uvidi, savjeti, plan intervencije, plan suradnje s roditeljima)

Sudjelovanje u makro i mikro organizaciji odgojno–obrazovnog procesa

(posebno vezano uz organizaciju boravka „nespavača“)

Priprema odgojitelje za individualne konzultacije s roditeljima i zajedničko

savjetovanje roditelja (15)

Dogovori vezani uz pripremu Projekta poticanja potencijalno darovite

81

djece u 2 odgojne skupine

Opservacija i osvrti na odgojno-obrazovni rad u skupinama (39)

Sudjelovanje u pripremi i provođenje roditeljskih sastanka skupina (10)

(redoviti roditeljski sastanci, roditeljski sastanci pred upis u školu)

Provođenje individualnih konzultacije odgojitelja po područjima interesa

(5)

Suradnja pri odabiru i organizaciji edukacije odgojitelja (2) –

(Seminar AZOO i suradnja s dr. Jasnom Cvetković Lay).

Sudjelovanje u uvođenju u rad odgojitelja/osobnih pomoćnika (8)

Revidiranje sigurnosnog programa

Upućivanje u rad, organizacija radnog procesa i supervizija volonterki

VCZ-a (6)

Medijacija pri rješavanju konfliktnih situacija među djelatnicima ili s

roditeljima (8) – (rješavanje dugotrajnih problema u komunikaciji

djelatnice s kolegicama/kolegama)

Podrška djelatnicima vezana uz tragičan događaj smrti djevojčice A.M.

3. Zadaće i aktivnosti u

odnosu na roditelje

Provedba inicijalnih razgovora s roditeljima prije upisa djece u jaslice ili

vrtić (43)

Suradnja u procesu prilagodbe djeteta na jaslice i vrtić (14)

Provedba individualni razgovora/savjetovanja: prilagodba na vrtić,

psihomotorni razvoj, zrelost za školu, izazovi suvremenog roditeljstva,

odabir posebnih/obogaćenih i kraćih programa...(155)

konzultacije vezane uz upise i ispise djece (47)

Kontinuirana suradnja s roditeljima djece s posebnim potrebama (17)

Organiziranje i realizacija plenarnih roditeljskih sastanaka za roditelje

novoupisane djece – upoznavanje roditelja s procesom prilagodbe (2)

Vođenje radionica na temu „Zrelost djeteta za školu“ (4)

Predavanje o „CAP programu“

Izrada panoa vezanog uz dnevne aktivnosti (CAP radionice)

Obilježavanje „Tjedna psihologije“ (letak i pano)

82

Sudjelovanje u realizaciji Sastanaka timske podrške roditeljima djece s

teškoćama (14)

Medijacija pri rješavanju konfliktnih situacija s djelatnicima vrtića ili s

drugim roditeljima (5)

Izrada uputa za roditelje vezanih uz podršku predškolskom djetetu nakon

teškog događaja

4. Zadaće i aktivnosti u

odnosu na ravnatelja

Suradnja u izradi i provođenju Godišnjeg plana i programa rada vrtića

Suradnja u izradi Godišnjeg izvješća vrtića

Priprema i realizacija Odgojiteljskih vijeća

Suradnja u organizaciji rada vrtića i skupina (formiranje odgojnih skupina,

dogovaranje odgojiteljskih parova, organiziranje dnevnog odmora, nabavka

didaktike za potencijalno darovitu djecu...)

Suradnja u realizaciji post- projektnih aktivnosti IPA projekta „Malim

koracima do prave integracije“

Sudjelovanje na redovitim i izvanrednim sastancima stručnog tima vrtića

(46)

Sudjelovanje u provođenju selekcijskih postupaka (15)

Sudjelovanje u radu Povjerenstva za upis djece (10 sastanaka)

Sudjelovanje pri rješavanju problemskih situacija a roditeljima i među

djelatnicima (9)

Suradnju pri pripremi projekta Razvojnog centra

Zamjene

5. Zadaće i aktivnosti u

odnosu na stručni tim

Suradnja sa svih članova tima na planiranju i vrednovanju rada – na nivou

vrtića i tijekom godine u odnosu na odgojno-obrazovni proces (redovita i

kontinuirana dogovaranja, planiranja i razmjenu informacija o djeci i radu u

skupinama, te zajednički rad na stručnom usavršavanju odgojitelja) te na

unapređivanju komunikacije i timskog rada

Suradnja s pedagogom:

83

vezano uz razmjenu informacija nakon inicijalnih razgovora

suradnje s roditeljima

razmjene informacija o djeci s posebnim potrebama

pri izradi nalaza i mišljenja

vezano uz organizaciju rada ustanove

vezano uz evaluaciju rada u pojedinim odgojnim skupinama

vezano uz rješavanje problemskih situacija s roditeljima i među

djelatnicima

pri selekciji djelatnika

Suradnja sa zdravstvenim voditeljem:

vezano uz razmjenu informacija nakon inicijalnih razgovora

vezano uz razmjenu informacija o djeci s posebnim potrebama

pri izradi nalaza i mišljenja

pri organiziranju i provođenju plenarnog roditeljskog sastanka za

roditelje novoprimljene djece

pri organiziranju i provođenju prvih roditeljski sastanak u novim

skupinama

pri zajedničkom praćenju zadovoljavanja potreba djece sa

pri odabiru novih djelatnika (selekcijski postupci)

pri izradi tablica za GU i MZO

Suradnja s logopedom:

vezano uz razmjenu informacija nakon inicijalnih razgovora

u vezi dijagnostike i terapije djece s posebnim potrebama i

teškoćama - posebno govorno-jezičnih teškoća (procjena razvoja,

izrada stručnih mišljenja, savjetovanje roditelja i odgojitelja)

pri izradi nalaza i mišljenja

u realizaciji aktivnosti povezanih s pripremom djece za školu

(roditeljski sastanci, procjena zrelosti za školu, savjetovanje

roditelja i odgojitelja)

u realizaciji zajedničkih savjetovanja roditelja

vezano uz suradnju s vanjskim institucijama

pri izradi tablica za GU i MZO

Suradnja s defektologom:

vezano uz razmjenu informacija nakon inicijalnih razgovora

u vezi rada s djecom s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju

(procjena razvoja, izrada stručnih mišljenja, savjetovanje roditelja i

odgojitelja)

pri izradi nalaza i mišljenja

u realizaciji aktivnosti povezanih s pripremom djece za školu

(individualizirani rad s djecom kojoj je odgođeno kretanje u školu,

procjena zrelosti za školu, savjetovanje roditelja i odgojitelja,

roditeljski sastanci)

vezano uz suradnju s vanjskim institucijama

pri izradi tablica za GU i MZO

84

6. Zadaće i aktivnosti u

odnosu na vanjske

suradnike

Tijekom ove godine radi ostvarivanja što kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog

rada u vrtiću realizirala suradnju s:

Timom za psihološke krizne intervencije MZO

Agencijom za odgoj i obrazovanje (izlaganje na stručnom skupu

Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s teškoćama u razvoju u

ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja)

Hrvatskim psihološkim društvom (sudjelovala na Sekcijama

predškolskih psihologa),

Hrvatskom psihološkom komorom (sudjelovala u radu kao članica

Stručnog razreda predškolskih psihologa i ispitivač pri polaganju

stručnih ispita psihologa vježbenika);

Udrugom roditelja „Korak po korak“ (u vezi provođenja CAP-a )

Volonterskim centrom Zagreb (izrada programa volontiranja,

organiziranje volontiranja, praćenje i supervizija volonterki)

Centrom za socijalnu skrb Trešnjevka

Stručnim povjerenstvima škola (vezano uz upis djece u školu)

Službom za školsku medicinu (liječnica dr. Ljiljana Đurić i dr.

Branka Puškarić Saić)

Osnovnim školama: OŠ Julija Klovića, OŠ Tina Ujevića, OŠ

Kralja Tomislava i OŠ Matije Gupca

Klinikom za dječje bolesti Zagreb „Klaićeva“ (s M.Vukadin);

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba (edukacija o

problematičnom seksualnom ponašanju djece predškolske

dobi)

Poliklinika Fran Mihaljević (s prof.dr.sc. Josipom Begovcem,

dr.med.)

Udruga Dodir (vezano uz uključivanje prevoditeljice za

znakovni jezik),

FF – Odsjek za pedagogiju (izlaganje studentima kolegija

Interkulturalni kurikul )

DV Vjeverica (dogovori oko organiziranja edukacije

odgajatelja za vođenje sportskih programa i organiziranje

pripravničkog stažiranja psihologinje Victorije Rauch i

vezano uz razmjenu iskustava o radu s potencijalno darovitima )

DV Mali princ (vezano uz upis djevojčice sa specifičnom

obiteljskom situacijom i rad na Programu za gluho-slijepu

djevojčicu)

Ravnateljem i stručnim timom DV Karlovac (razmjena iskustva)

Suradnja s DV Duga (vezano uz dijete s posebnim potrebama F.M.)

Udrugom Vjetar u leđa (vezano uz rad s potencijalno darovitom

djecom)

Udrugom Dar u okviru DARovitog tjedna

Udrugom za Autizam Zagreb u okviru obilježavanja Svjetskog dana

svjesnosti o autizmu

Sindikatima SRPOOH-om i SOMK-om (vezano uz probleme

suradnje među djelatnicima vrtića i pismenog prigovora na rad

djelatnice)

85

MUP (vezano uz prijavu roditelja K.L.

7. Ostale zadaće i

aktivnosti

Zamjena ravnateljice

Priprema sastanaka, koordinacija i rad u Povjerenstvu za upis djece

(mjesečni sastanci Povjerenstva, „0“ krug; ljetni upisni rok)

Rad u Povjerenstvu za izbor djelatnika (selekcijski postupci)

Koordiniranje Tima za psihološke krizne intervencije MZO

Poslovi vođenja knjižnice

Izrada programa volontiranja Volontiraj u vrtiću – Pomozi nama, iskušaj

sebe, komunikacija s VCZ, organizacija volontiranja, koordiniranje i

praćenje volontera; izrada godišnjih izvješća

Obilježavanje Tjedna psihologije ( poster prezentacija, izrada letka Djeca i

zdravi stilovi života)

Sudjelovanje na Danima vrtića Grada Zagreba – fokus grupa

„Standardizacija kriterija kvalitete kao preduvjet razvoja kurikuluma

Vodenje dokumentacije:

psihološku dokumentaciju o djeci

- inicijalni intervjui,

- opservacija/praćenje u skupini,

- evidentiranje individualnog rada,

- inicijalna praćenja,

- mišljenja psihologa za djecu s pp,

- individualni planovi za djecu s teškoćama i

potencijalno darovitih,

- mišljenja vezana za zrelost za školu,

- mišljenja za specijalizirane institucije,

- dopisi - traženje obrade djeteta od strane

specijaliziranih institucija

- dopisi za CZSS

bilješke o individualnim konzultacijama i

savjetovanjima roditelja

bilješke o suradnji s odgojiteljima, pomoćnicima,

članovima ST i ravnateljem Koordinacija i izrada tablica i izvješća za GU

- mjesečna tablična evidencija slobodnih mjesta za GU

- evidencija broja djece nacionalnih manjina

- evidencija ispisa djece zbog uzimanja statusa roditelj

odgajatelj - evidencija jednoroditeljskih obitelji i samohranih

86

roditelja - popisi obveznika škole u tekućoj i za iduću ped god.

- plan upisa u novu pedagošku rodinu

- analiza upisa u novu pedagošku rodinu

- tablice zbirnih podataka o programima i djeci koji

se financiraju iz proračuna i uplata (2x godišnje) Koordinacija i izrada tablica i izvješća za MZO

- Izrada izvješća o realizaciji preventivnog programa

Prevencija nasilja u obitelji za MZO

- Izrada izvješća o realizaciji preventivnog programa

Prevencija ovisnosti za MZO

- Tablice vezane uz Predškolu

- Tablice javnih potreba (daroviti, Mađari, predškola)

- Tablica predškolski odgoj Roma zapisnici sa stručnog tima

planiranje rada, dnevne i tjedne zabilješke o realizaciji

plana psihologa

vođenje E-matice

Ove smo godine imali niz većinom nepredviđenih vrlo izazovnih situacija. Jedna od njih su

problemi u suradnji s obitelji djevojčice s teškoćama K.L. Druga je inkluziju dječaka s

teškoćama I. G. , a treća problemi u komunikaciji među djelatnicima. Nažalost suočili smo se

i s gubitkom djevojčice A.M.

Kako nam je njihovo rješavanje oduzelo puno vremena i energije , na nekim planiranim

zadatcima, posebice podrške potencijalno darovitoj djeci, planiramo sustavnije raditi u idućoj

pedagošku godinu.

87

5. GODIŠNJI IZVJEŠTAJI O REALIZACIJI ODGOJNO-

OBRAZOVNOG RADA VRTIĆA

88

DJEČJI VRTIĆ „POTOČNICA“

ZAGREB

VUKOVARSKA 18

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

O REALIZACIJI REDOVITOG PROGRAMA OBOGAĆENOG SADRŽAJEM

DRAMSKOG VRTIĆA

SKUPINA V5

2016./2017.

Voditelji-odgajatelji: Jasmina Ostojić

Ivana Fiolić

Korina Klakučer

89

1. UVOD

Ove pedagoške godine dramski program polazilo je 23 djece u dobi od 3 do 7 godina i to 10-

ero dječaka i 13-ero djevojčica, od toga su dvije djevojčice s teškoćama u razvoju u integraciji

(jedna je sa sindromom Down, a druga ima motoričke poteškoće). Osmero djece je

predškolske dobi, od kojih su svi upisani u školu. Za djevojčicu sa sindromom Down cijelu

pedagošku godinu imali smo asistenticu, prvo polugodište s njom je bila Korina Klakučer, a

drugo polugodište odgajateljica Bruna Benc.

Godinu smo započeli s 15-ero „stare“ djece i 8-ero novoupisane tj. šestero djece koja su nam

došla iz pripremnih grupa, jedno novoupisano dijete i jedno dijete koje je prešlo iz druge

vrtićke skupine.

Velika novost u ovoj godini je ta što nam je cijelu pedagošku godinu odgajateljica Tihana

Jazbec bila na bolovanju, na čijoj zamjeni je prvo radila odgajateljica Ivana Fiolić, ali je i ona

nakon prvog polugodišta otišla na bolovanje radi čuvanja trudnoće, nakon čega nam dolazi

nova odgajateljica Korina Klakučer i ostaje nam do kraja ove pedagoške godine.

1.a Adaptacija

Adaptacija je ove pedagoške godine trajala malo duže i bila jačeg intenziteta nego prijašnjih

godina. Nisu samo „nova“ djeca imala prilagodbu, nego smo je imali svi jer nije bilo naše tete

Tihane koja je svima jako, jako bitna. Svi su bili zabrinuti, od djece do roditelja tako da smo

svi bili u nekom čudnom, nejasnom raspoloženju. Djeca koja su već dvije godine s nama su

počela plakati pri odvajanju od roditelja pa je onda i razumljivo kako su „nova“ djeca još teže

prihvatila i novu sobu, nove odgajatelje i nove prijatelje. Postupno, počelo se ponovno stvarati

povjerenje u svim odnosima i stvarala se atmosfera koja je uvijek bila u našim „dramcima“-

topla, suradljiva i vesela. Nakon malo dužeg perioda prilagodbe djeca su svakodnevno

dolazila sretna i nasmijana u vrtić, radili smo i igrali se u toj prekrasnoj atmosferi.

90

2. MATERIJALNI UVJETI

Prostor našeg cjelodnevnog boravka kreiran je tako da njime dominira pozornica i veliki

„prazan“ prostor nužan za dramske igre i vježbe. Na početku školske godine prostor je

organiziran tako da je djeci sve logično, jasno i lagano za korištenje. Ne postoje formirani

kutići i strogo namijenjeni prostori za određene aktivnosti ali postoje police, ladice, razne

pregrade i paravani. Jako jasno je određeno gdje se što nalazi i čemu je gdje mjesto. Neke

stvari ostaju na svom mjestu kroz cijelu godinu kako ne bi zbunjivali djecu npr: polica s

likovnim materijalima, ladice sa sitnim igračkama i raznim konstruktorima, polica s

didaktičkim igračkama. Ostale stvari imaju svoje određeno umjesto, ali se sele po potrebi i

poticaju djece. Prostor garderobe pretvarao se u veliko „gradilište“ kada bi djeca iznosila

kutiju s kockama i razne druge elemente za građenje ili pak postajao malo kazalište lutaka,

„kamp“ i još svašta…. Prostor garderobe još je i izložbeni prostor u kojem izlažemo dječje

radove, slike, crteže, male skulpture ali i misli i asocijacije, te prostor u kojem izlažemo neke

važne informacije i obavijesti.

Prostor naše sobe također se često transformira. Ponekad su to jednodnevne transformacije, a

ponekad ostaju i par tjedana. Tako smo npr. imali preuređenje sobe za potrebe putovanja

svemirom, vlakom ili smo pak otvorili restoran. Tada se čitav prostor pretvara u nešto novo i

na kraju igre vraća u ono staro i to sve u jedno jutro. Ponekad se pak prostor preoblikuje i na

91

duži period i igra traje danima te se razvija i nudi bezbroj mogućnosti za dramske

intervencije, stvara se priča, mala predstava.

Kroz godinu smo stvarali i preoblikovali puno raznih kutića, ovisno o temi i interesu djece.

Posebno mjesto u našoj grupi imaju razne tkanine, raznih veličina, kvalitete i uzoraka.

Čuvamo ih u dvije ladice i ne prođe dan da se ne izvade. Ponekad služe samo kao dekice za

piknik u sobi, ponekad kao stolnjaci u restoranu, ponekad kao plaštevi vitezova ili haljine

princeza, pretvaraju se i u vodilice za pse, zavoje za ozlijeđene a često služe i kao razni

paravani ili pregrade, zidovi…Nude i još puno mogućnosti i ponovo nam govore kako su

pedagoški neoblikovani materijali poticajni i potrebni u svakodnevnom životu djece. Zbog

toga smo se često koristili i raznim kartonskim kutijama ili samo velikim komadima kartona,

stiropora, drvenim daskama, panjevima i sl. Pokazalo se ne samo da djeca rado koriste sve te

materijale nego da ih oni posebno motiviraju te da ih djeca koriste na bezbroj načina i u

bezbroj situacija i tako razvijaju maštovitost, domišljatost i kreativnost. Poticaj su i nama

odgajateljima te smo tako i ove godine ponudili djeci da crtaju i slikaju po neobrađenim

daskama i tako smo dobili predivne slike koje smo ili poklanjali djeci za rođendan ili

92

njima ukrašavali naš prostor.

Prostor naše sobe je i bogato opremljen strukturiranim materijalima kao što su razni materijali

za aktivnosti građenja i konstrukcije, razni rekviziti i kostimi za dramske igre, spektar

udaraljki za glazbenu improvizaciju, velika raznovrsnost likovnog materijala, razne scenske

lutke, društvene igre, didaktičke igračke, razne knjige, enciklopedije i slikovnice.

Sav materijal se nalazi na otvorenim, djeci dostupnim policama kao svakodnevni poticaj za

igru i stvaralaštvo.

93

3. REALIZACIJA DRAMSKOG PROGRAMA

Dramski odgoj objedinjuje sva područja predškolskog odgoja te smo kroz naš rad djelovali na

svim razvojnim zadaćama.

Naš cilj-projekt i ove godine bio je stvaranje predstave po dječjim idejama i interesima.

Planirali smo dvije predstave, zimsku i završnu. Svaka od njih je rezultat jednog projekta,

igre, istraživanja. Prva, zimska predstava je obično kraća i prati temu zime ili Božićnog

ozračja, utoliko je određena unaprijed. Postoje smjernice i ideje na početku godine i tada se

prate dječji interesi te se „uroni“ u temu kada se pojavi neki određeni interes.

Zimska predstava - PUT KA SREĆI

Ove godine,također, smo planirali napraviti predstavu vezanu za zimu, blagdanske ugođaje i

osjećaje. Prevagnuli su osjećaji pa smo nakon faze prilagodbe ušli različitim aktivnostima u

četiri osnovna osjećaja: TUGA, LJUTNJA, STRAH I SREĆA. Putem različitih dramskih

igara, pomoću glazbe koja prati osjećaje, putem pokreta uz glazbu, putem „Kutije osjećaja“,

putem likovnog izričaja i putem različitih priča i slikovnica s djecom smo se uživljavali u te

osjećaje i proživljavali ih kroz razne zamišljene, ali i stvarne situacije i svakodnevne

događaje. Njima je to bio poticaj za temu naše predstave, a nama odgajateljicama za cijeli

scenarij. Djeca su, tijekom svih proba i izvedbi bila u potpunosti predana svemu što su radila

i što je,naravno, rezultiralo zadovoljstvom i njih samih, ali i svih drugih. I u ovoj predstavi

djeca su,kao i uvijek, dala „sebe“ i svoju maštu i kreativnost. Iako tema nije bila ni zimska,

niti Božićna, ipak smo tijekom cijele predstave budili onaj osjećaj sreće koji nas ispunjava u

blagdanskome ozračju.

Predstavu su izveli dva puta, jednom za djecu i djelatnike vrtića te jednom za roditelje.

94

Ljetna predstava – SPREMNI ZA ŠKOLU (ALI NAM SE NE DA)

Uvijek duža, kompleksnija, zahtjevnija, ali i veselija, razigranija i uvijek kao rezultat

određenog projekta nastaje naša ljetna predstava.

Ovog puta predstava nije nastala kao rezultat nekog projekta. Prvenstveno smo se vodile

dječjim interesima pa su tako djeca u jednom trenutku za vrijeme pospremanja ormara u

dvorani za tjelesno vježbanje ugledali tanjure za žongliranje i tražili ih kako bi se s njima

poigrali. Uzeli smo ih u našu sobu dnevnog boravka i tako je krenula igra…uzeli smo i

obruče, posudili marame, dodali loptice za žongliranje…i u jednom trenutku je Vili rekao:

95

„Hoćemo li raditi predstavu o cirkusu?“ To je bio pravi trenutak i logičan izbor teme za našu

završnu predstavu. Razne dramske igre, razne priče i slikovnice potpuno su nas uvele u temu i

olakšale nam slaganje predstave. Djeca su s nama sudjelovala u podjeli uloga, u stvaranju

teksta…u osmišljavanju pokreta…u svemu…

Mi smo samo to malo posložile, dodale rimu u tekst i na kraju, najvažnije, naša teta Tihana je

dodala svoju veliku vrlinu-duhovitost. Naime, ona je s nama bila i ponekad na našim probama

pa su i djeca zbog toga bila još sretnija.

Ova predstava je sadržavala puno dramskih elemenata koje smo tijekom cijele godine igrali i

vježbali i u kojima su baš uživali i to se vidjelo u njihovim svakodnevnim izvedbama, a bilo

je i dosta teksta kojeg su lako zapamtili zbog ubačene rime … .sve su to djeca dočarala svojim

tekstom, svojim pokretom, izborom glazbe i prirodnim dječjim veseljem i znatiželjom...i kao

uvijek sve oduševila.

Dramski odgoj ponovo se pokazao u svom svojem sjaju. Objedinjuje sve zadaće i sva

područja predškolskog odgoja i to na kreativan, zanimljiv i jako poticajan način koji u djeci

budi znatiželju, interes, otvorenost , a samim tim i educira sve sudionike procesa.

Predstavu smo izveli dva puta, jednom za djecu i djelatnike našeg vrtića i jednom za roditelje.

Predstava je ujedno bila i završna svečanost i oproštaj od naših osmero školaraca. Za kraj

smo djeci pripremile i poklone koji će ih još dugo podsjećati na vrtić i sve prijatelje i

događaje u njemu. Svako dijete dobilo je loptice za žongliranje koje su sama izradila,

čudovište od filca koje smo mi sašile prema njihovim crtežima, dok su školarci još dobili

uokvirenu fotografiju sebe kao „snagatora“ i mapu njihovih likovnih radova.

Sretni,zadovoljni, ispunjeni i ipak malo tužni jer se rastajemo…

96

Kreativne aktivnosti

Kao i svake godine i ove su, kreativne aktivnosti zauzele bitno mjesto u našoj skupini,

svakodnevna su i nužna pojava. Kreativnost je naš način. S čime god bi se susreli u nama bi

budilo nove ideje i potrebu za kreativnim izražavanjem. Neka slike govore…

97

Koncentracija...

98

Drama...

99

Scenografija…

4. OSTALE AKTIVNOSTI I SURADNJE

Svečanosti

I ove pedagošku godinu začinili smo mnoštvom svečanosti, kako u prostoru vrtića, naše

grupe, tako i na vrtićkom dvorištu.

Godinu smo započeli veselom proslavom jeseni na našem dvorištu.

100

Zimski period obilježile su blagdanske aktivnosti: kićenje našeg vrtićkog, ali i sobnog bora,

ukrašavanje i dekoriranje prostora, svečanost u vrtićkoj dvorani (Betlehemsko svjetlo).

Fašnik je i ove godine izazvao opće veselje. Djeca su se kostimirala, i po nekoliko puta u danu

u razne likove, veselila se, plesala, pjevala… apsolutno veselje, a proljeće još jako daleko.

Proslava 52.rođendana našeg vrtića s događanjima u cijelom tom tjednu.

Prvi dan proljeća obilježili smo sportskim igrama.

Koncerti, posjeti i predstave

Ove godine bili smo na koncertu-predstavi Zimogrozni u koncertnoj dvorani Vatroslav

Lisinski. Posjetili smo knjižnicu Tina Ujevića i u vrtiću smo odgledali više predstava za više

prigoda.

Posjet školi

Kako svake tako i ove godine ostvarili smo lijepu suradnju s nama najbližom osnovnom

školom J. Klovića. Svi naši školarci otišli su na druženje, upoznavanje u školicu. Tamo su

boravili u jednom razredu, razgovarali s učenicima i njihovom učiteljicom, malo pjevali,

počastili se i vratili. Morat će ponoviti i to već na jesen.

Rođendani

To su veseli dani, svima. Veseli se slavljenik ali se vesele i svi drugi. Već nekako po tradiciji

veliku pažnju poklanjamo rođendanima. Pripreme traju i par dana prije, kada započinjemo

raditi poklon za slavljenika. Slavljenik se pak pravi da ništa ne primjećuje i doživi apsolutno

iznenađenje kada ga na dan rođendana svi dočekamo negdje skriveni i onda „izletimo“ uz

pjesmu. I tako 23 puta u godini…

101

Pokloooon…

102

Svjetlost na torti…

103

Suradnja s Učiteljskim fakultetom

Kao i svake godine pa tako i ove naš vrtić je vježbaonica za studente Učiteljskog fakulteta iz

kolegija Kineziološka metodika tako da je odgojiteljica Jasmina Ostojić već dugi niz godina

mentor tim studentima.

Dodatni programi

Djeca naše skupine ove su godine pohađala i dodatne programe organizirane u našem vrtiću.

Tako su neke djevojčice pohađale ritmiku, neki program učenja engleskog jezika i program

Malih sportaša. Sa svim voditeljima smo ostvarili lijepu suradnju.

Grad mladih

Svake pedagoške godine… jedno veliko veselje. Idemoooo u Grad mladih. Svi školarci i teta

Jasmina idu na pet dana u prirodu. Grad mladih je i dalje prekrasno mjesto, neka djeca ga

navode kao „najljepše mjesto na kojem su ikad bili“. Priroda, sloboda, sadržaji, lijepo

vrijeme, ugodan smještaj… Što još dodati. Uživali smo svi.

Izleti Eko kuća Bubamara i Jarunsko jezero

U 10. mjesecu otišli smo na izlet. Bili smo u Eko kući Bubamara. Tamo smo radili pitu od

jabuka i uživali.

U 5. mjesecu smo otišli na još jedan izlet i to na Jarun. Tamo smo, jednostavno, uživali…

104

Eko kuća Bubamara

105

Jarun

5. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA

Dramski odgoj djeluje se na svim razvojnim zadaćama i pokriva sva područja razvoja.

Vježbe i igre koje se provode u dramskom odgoju objedinjuju više razvojnih područja. Jedna

tema, ili samo jedna riječ, u dramskom pristupu nudi bezbroj aktivnosti i mogućnosti

djelovanja.

Tjelesni i psihomotorni razvoj

Na razvoju pokretljivosti i tjelesnog držanja radili smo i kroz dramske vježbe (improvizacija,

pantomima, uživljavanje) ali i kroz vođene satove tjelesne kulture. Posebnu pažnju posvetili

smo razvoju baratanja s predmetima (dramski-improvizacije,dramatizacije sa stvarnim ali i

nevidljivim predmetima / svakodnevne životne aktivnosti – šivanje, nizanje, hvatanje,

ciljanje, bacanje…)te tako poticali senzomotorni razvoj, okulomotornu koordinaciju i

grafomotoriku. Usvajali smo nove igre (gumi-gumi, frizbi, školica) sportove (nogomet,

badminton, graničar, košarka)i motoričke vještine (kolut naprijed, nazad, skok u vis i dalj,

most…)te tako razvijali posebne motoričke sposobnosti.

106

Socio-emocionalni i razvoj ličnosti

Socijalne interakcije, socijalne vještine, iskazivanje i reguliranje emocija, samopouzdanje,

samostalnost te stvaranje vrijednosnog sustava glavni su ciljevi i zadaci dramskog odgoja.

Svaka dramska aktivnost osmišljena je tako da se dijete u njoj osjeća ugodno te smo

procjenjuje svoje mogućnosti i želje ali istovremeno uvažava sve različitosti ostalih sudionika.

Rezultat rada jasno je vidljiv jer su djeca vrlo samostalna, puna samopouzdanja, otvorena i

tolerantna.

Spoznajni razvoj

Ove godine bavili smo se i raznim istraživanjima. Naša teme bile su: Planet Zemlja, Boje,

čudovišta, Nikola Tesla... Bilo je tu još puno tema koje smo istraživali, promatrali,

upoznavali te kroz njih usvajali nova iskustva i znanja te razvijali osjete i percepciju, stvarali

pojmove, uočavali veze i odnose te razvijali pažnju i koncentraciju. Ciljanim dramskim

igrama i situacijama razvijali smo mišljenje i sposobnost rješavanja problema.

Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

Govor ali i komunikacijski sustav (neverbalni, verbalni, simbolički) te različiti oblici

izražavanja (likovno, glazbeno, tjelesno) sredstva su dramskog odgoja. Svakodnevno smo

poticali i realizirali njihov razvoj.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Kroz čitavu godinu imali smo izuzetnu suradnju i komunikaciju s roditeljima što se očitovalo

kroz roditeljske sastanke i česte individualne razgovore. Roditelji često spominju svoje

zadovoljstvo našim radom, odnosom prema djeci, kreativnom pristupu i toplom odnosu djece

međusobno. Svi roditelji su bili otvoreni, komunikativni i dobronamjerni. Nudili su svoju

pomoć posebno oko pripremanja predstava.

Dosta materijala koje smo koristili (vunu, razne kutije i kartone, papire , knjige, slikovnice,

enciklopedije) donosili su roditelji i djeca te tako indirektno sudjelovali u našem radu i pratili

interese djece.

107

Ostvarili smo i šest sastanaka- druženja s roditeljima.

-uvodni , informativni roditeljski sastanak

-zimsko druženje uz predstavu

-odlazak u Grad mladih

-ljetno druženje uz predstavu i oproštaj od školaraca

Svi sastanci i druženja prošli su u jako ugodnom ozračju, odaziv roditelja je bio velik, aktivno

su sudjelovali.

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

U suradnji sa stručnim timom i odgajateljima u našem su vrtiću realizirani mnogi radni

dogovori, interni stručni aktivi i odgojiteljsko-zdravstvena vijeća. Već šestu godinu u našem

vrtiću djeluju i interesne skupine. Svaki odgajatelj po svojim je sklonostima birao tim u kojem

će uže surađivati na određenom području.

Prisustvovale smo i brojnim stručnim usavršavanjima u obliku odgojiteljskih vijeća ili

posebno organiziranih predavanja, radionica i stručnih skupova.

Sudjelovale smo i u ovogodišnjim Danima dječjih vrtića…

I za kraj; lijepa, ugodna, kreativna, inspirativna i poučna godina je iza nas. Veliko je

zadovoljstvo na kraju takvog živog procesa biti ispunjen i sretan postignutim. Sretna, sigurna,

znatiželjna djeca …zahvalni roditelji…I…

Zadovoljni, ispunjeni odgojitelji…

108

DJEČJI VRTIĆ „POTOČNICA“

ZAGREB

VUKOVARSKA 18

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

O REALIZACIJI REDOVITOG PROGRAMA OBOGAĆENOG SADRŽAJEM

DRAMSKOG VRTIĆA

SKUPINA V13

2016./2017.

Voditelji-odgajatelji: Lidija Ferin Lanz

Maja Milinković

109

1. UVOD

Ove pedagoške godine dramski program polazilo je 24 djece u dobi od 3 do 6 godina i to 10-

ero djevojčica i 14-ero dječaka. Tijekom godine su se dvije djevojčice ispisale tako da je broj

bio 22 djece i od toga 8-ero djevojčica i 14-ero dječaka, 14-ero djece je predškolske dobi te

jedno dijete s poteškoćama u razvoju uz pomoć osobnih asistenata. Trenutno imamo još jedno

dijete s poteškoćama u razvoju bez osobnog asistenta. Roditelji su tek pred kraj godine dobili

sve potrebne potvrde tako da će dječak stupiti u novu pedagošku godinu s osobnim

sasistentom.

Godinu smo započeli sa skoro cijelom grupom iz predhodne godine uz šestero nove djece

koja su prešla iz pripremnih grupa.

1.a Adaptacija

Adaptacije ove godine nije bilo. Sva su djeca već bila adaptirana na boravak u vrtiću i

odvajanje od roditelja a šestero novih dječaka su se uključila u grupu bez problema. Ove

godine je grupna atmosfera porasla u velika prijateljstva i jaku povezanost između djece

međusobno i zajedno s odgajateljima. Novi dječaci koji su došli iz pripremnih grupa su se

jako zbližili s ostalom grupom posebno s predškolarcima koji su im bili veliki uzori. Uvijek

nastojimo održavati atmosferu uzajamnog uvažavanja i međusobnog pomaganja što djeci

stvara sigurnost te stvara jake prijateljske odnose u skupini.

2. MATERIJALNI UVJETI

Prostor našeg cjelodnevnog boravka kreiran je tako da njime dominira pozornica i veliki

„prazan“ prostor nužan za dramske igre i vježbe. Na početku školske godine prostor je

organiziran tako da je djeci sve logično, jasno i lagano za korištenje. Ne postoje formirani

kutići i strogo namijenjeni prostori za određene aktivnosti ali postoje police, ladice, razne

pregrade i paravani. Jako jasno je određeno gdje se što nalazi i čemu je gdje mjesto. Poneke

110

stvari imaju svoje određeno mjesto ali se sele po potrebi i poticaju djece. Ove godine smo

formirali dva nova kutića u sobi dnevnog boravka – MIRAN KUTIĆ i KUTIĆ MAJSTORA.

Prostor naše sobe također se često transformira. Ponekad su to jednodnevne transformacije a

ponekad ostaju i par tjedana. To su bile dvije veće transformacije vezane uz veće projekte

SVEMIR i MAJSTORI. Sobu smo često ukrašavali i nadopunjavali usmjerenim i planiranim

dječjim radovima radi stvaranja ugode i obiteljskog okruženja.

Posebno mjesto u našoj grupi imaju razne tkanine, raznih veličina, kvalitete i uzoraka.

Čuvamo ih u dvije ladice i ne prođe dan da se ne izvade. Ponekad služe samo kao dekice za

piknik u sobi, ponekad kao stolnjaci u restoranu, ponekad kao plaštevi vitezova ili haljine

princeza, pretvaraju se i u vodilice za pse, zavoje za ozlijeđene a često služe i kao razni

paravani ili pregrade, zidovi…Nude i još puno mogućnosti i ponovo nam govore kako su

pedagoški neoblikovani materijali poticajni i potrebni u svakodnevnom životu djece. Pokazalo

se ne samo da djeca rado koriste sve te materijale nego da ih oni posebno motiviraju te da ih

djeca koriste na bezbroj načina i u bezbroj situacija i tako razvijaju maštovitost, domišljatost

i kreativnost.

Prostor naše sobe je i bogato opremljen strukturiranim materijalima kao što su razni materijali

za aktivnosti građenja i konstrukcije, razni rekviziti, društvene igre, didaktičke igračke, razne

knjige, enciklopedije i slikovnice.

Sav materijal se nalazi na otvorenim, djeci dostupnim policama kao svakodnevni poticaj za

igru i stvaralaštvo.

Prostor garderobe nam služi kao komunikacija s roditeljima i to putem oglasnog panoa i

izložbenog prostora s dječjim radovima vezanim uz trenutačnu temu projekta ili interes djece.

3. REALIZACIJA DRAMSKOG PROGRAMA

Dramski odgoj objedinjuje sva područja predškolskog odgoja te smo kroz naš rad djelovali na

svim razvojnim zadaćama.

Naš cilj-projekt i ove godine bio je stvaranje predstave po dječjim idejama i interesima.

Planirali smo dvije predstave, zimsku i završnu. Svaka od njih je rezultat jednog projekta,

111

igre, istraživanja. Prva, zimska predstava je obično kraća i prati temu zime, utoliko je

određena unaprijed. Postoje smjernice i ideje na početku godine i tada se prate dječji interesi

te se „uroni“ u temu kada se pojavi neki određeni interes.

Zimska predstava - U BESKRAJNOM MRAKU

Još na početku pedagoške godine smo razmišljali o projektu odnosno temi koja bi se

neprestano protezala u narednim mjesecima a da pobudi interes djece a u nama odgajateljima

tako i temu zimske predstave. Tako je rođena ideja SVEMIR. Interes djece je bio odmah

velik. Započeli smo s raznim malim aktivnostima vezanim uz SVEMIR koje su tvorile

cijelinu i izrodile projekt SVEMIR.

Koristili smo se raznim slikovnim knjigama i enciklopedijama o svemiru i planetama. Djeca

su sma od kuće donosila knjige, slikovnice, časopise, male enciklopedije. Interes je bio velik

da su nam roditelji davali informacije kako kod kuće djeca traže informacije o planetima i u to

uključuju cijelu obitelj.

Kako bi ponudili još poticaja napravili smo mala kviz pitanja i organizirali pravi mali kviz o

svemiru.

Zatim smo izradili velike plakate sa izgledom svakog planeta našeg sunčevog sustava i

njegovim osnovnim karakteristikama. Zajedno smo čitali i bilježili i to prenosili na plakate.

A kako planeti izgledaju? Pokusali smo dočarati izgled i veličinu pomoću tehnike kaširanja

balona različitih veličina. Bio je to veliki i zabavni pothvat. Ti kaširani planeti su nam krasili

sobu cijelu godinu.

Sakupili smo veliku količinu podataka o planetima, rađanju zvijezda...

Sva djeca su izgovarala svoj tekst odnosno iznosila svoja iskustva vezana za zvuk. Predstavu

su izveli dva puta, jednom za djecu i djelatnike vrtića te jednom za roditelje, bake, djedove i

druge goste.

Predstavu su pratili i prigodni pokloni nastali u suradnji djece i nas odgajatelja- izradili smo

mobil sunčev sustav. Svako je dijete oslikavalo svoje planete a mi odgajatelji smo ih

povezivali špagom u mobil.

112

113

114

Ljetna predstava – ŠKRIP-ŠKRIP

Duža, kompleksnija, zahtjevnija ali i veselija, razigranija i uvijek kao rezultat

određenog projekta nastaje naša ljetna predstava.

Počelo je sve projektom MAJSTORI . Taj projekt je započeo odmah nakon karnevala i održao

se cijelo vrijeme zbog izrazitog interesa i veselja djece. Za tu priliku smo formirali novi kutić-

KUTIĆ GRAĐENJA. Roditelji su pozvani na suradnju da zajedno obogatimo taj kutić. Bilo je

tu svakakvog materijala- kartonskih kutija, kartonskih tuljaca, vune, malih drvenih sprava za

tkanje.

115

Bili smo pravi mali arhitekti i građevinari. Izgradili smo od kartonskih kutija i drvenih tuljaca

pravu malu garažu i dvorac.

Tkali smo i pleli šalove, male deke, ogrlice... Ta aktivnost je najviše zainteresirala naše

predškolarce i to dječake.

Rezultat je bila predstava Škrip-Škrip. Predstava o majstorskoj radioni u kojoj su majstori

morali pronaći međusobnu suradnju da bi proizveli stroj.

Dramski odgoj ponovo se pokazao u svom svojem sjaju. Objedinjuje sve zadaće i sva

područja predškolskog odgoja i to na kreativan, zanimljiv i jako poticajan način koji u djeci

budi znatiželju, interes, otvorenost , a samim tim i educira sve sudionike procesa. Odgajatelji

su isto tako u tom procesu naučili mnogo novoga o graditeljstvu, zanatima i vrstama majstora

stručnjaka.

Predstavu smo izveli dva puta, jednom za djecu i djelatnike našeg vrtića i jednom za roditelje.

Predstava je ujedno bila i završna svečanost i oproštaj od naših sedam školaraca. Za kraj smo

djeci pripremile i poklone koji će ih još dugo podsjećati na vrtić i sve prijatelje i događaje u

njemu. Svako dijete je dobilo majstorsku pregaču sa svojim imenom uz koje je stajala

majstorska titula a predškolarci su dobili i mapu s crtežima te knjigu uspomena u kojoj su

crteži prijatelja ali i njihovi, misli i želje prijatelja, misli i planovi njih samih, osvrt na njihov

život u vrtiću.

116

117

Kreativne aktivnosti

Kao i svake godine i ove su, kreativne aktivnosti zauzele bitno mjesto u našoj skupini. Bilo je

tu raznih stvari, od plastelina do dramskih igri i vježbi. Koncept takvih vježbi je da dijete

spozna sebe, svoj glas, pokret, sklopi suradnju s drugima i slobodno bez srama stane pred

grupu i nešto izvede ili kaže. Sklopovi takvih aktivnosti su mnogobrojni a našioj su djeci u

grupi bile najdraže MARIONETE i OGLEDALO. Jako su ih veselile i grupne aktivnosti gdje

su zajedno trebali nešto stvoriti ili zajedno odigrati zadanu scensku situaciju. Neke od još

omiljenih igara su KOKICE, KOD KOGA JE KLJUČ?, STAKLENA ZMIJA.

Na početku godine kao svaki put smo crtali svoje portrete i napravili malu izložbu. Tu se

mogao vidjeti veliki napredak u likovnim mogućnostima djece u usporedbi s prošlom

godinom.

4. OSTALE AKTIVNOSTI I SURADNJE

Svečanosti

MAJČIN DAN

Kao i svake godine obilježavamo majčin dan uz prigodne poklone koje izrađujemo zajedno s

djecom. Svako dijete ima prigodu razveseliti svoju mamu poklonom koji je sam izradio.

118

OČEV DAN

Nismo zaboravili niti na naše tate. Svako dijete je nacrtalo portret svojeg tate i sve smo

izložili na naš izložbeni zid u prostoru garderobe.

JESEN

Dozvali smo jesim našim malim likovnim radovima- Gljive.

DANI KRUHA

Veliko veselje svake godine zbog male preobrazbe u kuhare. Pripreme su velike i u suradnji s

roditeljima osiguravaju se sva potrebna materijalna sredstva- pregače, valjci, modlice,

sjemenke a naša kuhinja nam osigurava sve sastojke potrebne za izradu finog kruha. Svako

dijete samo zamjesi i ukrasi svoj kruh.

GRAD MLADIH

Prekrasno i veliko iskustvo za svako dijete koje sudjeluje u ovom programu. Dokaz tome je

odgovor školaraca na pitanje što im je najvažniji i najljepši događaj u vrtiću- "Grad Mladih!"

Orijentaciski tjedni plan rada u Gradu Mladih:

PONEDJELJAK, 27.03.2017.

dolazak i razgledavanje kućice

razgovaramo: pravila u kući su...

odlazak na ručak

u kućici nakon ručka: društvene igre, kratki crtići, raspakiravanje kofera (individualno

sa svakim djetetom)

119

odlazak u šetnju (upoznajemo šumu)

večera

noćno istraživanje (lampice)

priprema za spavanje

UTORAK, 28.03.2017.

nakon doručka: šetnja šumom, posjet kućici Ivice i Marice, odlazak u kabinet (po

rasporedu)

ručak

popodnevni odmor

užina i male igre u sobi

šetnja šumom i posjeta kućici za kukce

večera

noćno istraživanje (lampice)

igre u sobi i priprema za spavanje

SRIJEDA, 29.03.2017.

doručak

šetnja šumom

posjet meteorološkoj stanici

odlazak u kabinet (po rapsoredu)

ručak

popodnevni odmor

120

užina

šetnja šumom

posjet jezeru

večera

noćno istraživanje (lampice)

igre u sobi i priprema za spavanje

ČETVRTAK, 30.03.2017.

doručak

šetnja šumom

odlazak u kabinet (po rasporedu)

panj pričalica

ručak

popodnevni odmor

užina

u šumi smo... nadamo se kozama

večera

noćno istraživanje (lampice)

pidžama party

spavanje

PETAK, 31.03.2017.

121

doručak

potraga za patuljkom

ručak

priprema za polazak

vraćanje u vrtić

NAPOMENA:

Sudjelujemo na predavanju Hrvatske Gorske Službe Spašavanja po dogovoru sa

organizatorima.

Djeca sa posebnim potrebama sudjeluju u svim navedenim akivnostima.

KONCERTNA DVORANA VATROSLAV LISINSKI

U organizaciji Hrvatske glazbene mladeži gledali smo predstavu ZIMOGROZNI.

IZLETI

Izleti uvijek izazivaju veliko veselje i uzbuđenje. Mnogoj djeci je to bio prvi izlet u vrtiću jer

su ove godine navršili dovoljno godina da sudjeluju u izletu. Takav je bio i izlet u EKO

KUĆU BUBA MARA! Brali smo jabuke, grožđe, radili pekmez i igrali se na svježem zraku.

Naš drugi i zadnji izlet u ovoj pedagoškoj godini je bio na Jarunu. Naše vrijedne tete kuharice

su nam pripremile pravi izletnički ručak- Pizzu. Uživali smo u starim igrama- gumi gumi,

vrtnja koluta oko struka. Mnogi su pokazači i gimnastičke sposobnosti- zvijezda, špaga, stoj

na rukama...

122

KARNEVAL

Ove godine su u našoj grupi veliku popularnost imali kineski zmajevi i priče o njima. Tako

smo mi veliki-odgajatelji i naši asistenti na kratko postale kineskinje a zajedno s dijecom smo

izradili dva velika kineska zmaja unutar kojih je mogla stati cijela skupina djece. Maske djece

nisu bile ništa manje maštovite i zanimljive.

Posjet školi

Kako svake tako i ove godine ostvarili smo lijepu suradnju s nama najbližom osnovnom

školom J. Klovića. Svi naši školarci otišli su na druženje, upoznavanje u školicu. Tamo su

boravili u jednom razredu, razgovarali s učenicima i njihovom učiteljicom, malo pjevali,

počastili se i vratili.

Rođendani

To su veseli dani, svima. Veseli se slavljenik ali se vesele i svi drugi. Veliku pažnju

poklanjamo rođendanima. Pripreme traju i par dana prije, kada započinjemo raditi poklon za

slavljenika. Na dan rođendana ga svi dočekamo negdje skriveni i onda „izletimo“ uz pjesmu. I

tako 24 puta u godini i još 2 puta kad se iznenade tete… ponavljat ćemo.

Izrada poklona za slavljenika nam je vrlo važna tako da dobro promišljamo svaki detalj. Djeca

crtaju želju slavljenika a mi odgajatelji bojamo akrilnim bojama.

Dodatni programi

Djeca naše skupine ove su godine pohađala i dodatne programe organizirane u našem vrtiću.

Tako su 8 djevojčica pohađale ritmiku, četvero djece program učenja engleskog jezika i

petero djece program Malih sportaša. Sa svim voditeljima smo ostvarili lijepu suradnju.

5. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA

Dramski odgoj djeluje se na svim razvojnim zadaćama i pokriva sva područja razvoja.

Vježbe i igre koje se provode u dramskom odgoju objedinjuju više razvojnih područja. Jedna

123

tema, ili samo jedna riječ, u dramskom pristupu nudi bezbroj aktivnosti i mogućnosti

djelovanja.

Tjelesni i psihomotorni razvoj

Na razvoju pokretljivosti i tjelesnog držanja radili smo i kroz dramske vježbe (improvizacija,

pantomima, uživljavanje) ali i kroz vođene satove tjelesne kulture. Posebnu pažnju posvetili

smo razvoju baratanja s predmetima (dramski-improvizacije,dramatizacije sa stvarnim ali i

nevidljivim predmetima / svakodnevne životne aktivnosti – šivanje, nizanje, hvatanje,

ciljanje, bacanje…)te tako poticali senzomotorni razvoj, okulomotornu koordinaciju i

grafomotoriku. Usvajali smo nove igre (gumi-gumi, frizbi, školica) sportove (nogomet,

badminton, graničar, košarka)i motoričke vještine (kolut naprijed, nazad, skok u vis i dalj,

most…)te tako razvijali posebne motoričke sposobnosti.

Socio-emocionalni i razvoj ličnosti

Socijalne interakcije, socijalne vještine, iskazivanje i reguliranje emocija, samopouzdanje,

samostalnost te stvaranje vrijednosnog sustava glavni su ciljevi i zadaci dramskog odgoja.

Svaka dramska aktivnost osmišljena je tako da se dijete u njoj osjeća ugodno te smo

procjenjuje svoje mogućnosti i želje ali istovremeno uvažava sve različitosti ostalih sudionika.

Rezultat rada jasno je vidljiv jer su djeca vrlo samostalna, puna samopouzdanja, otvorena i

tolerantna.

Spoznajni razvoj

Ove godine bavili smo se i raznim istraživanjima. Naša teme bile su: drvo, voda, sapunica,

životinje i posebno kukci. Tema koja se ponavlja skoro svake godine na poticaj djece i uvijek

je jednako inspirativna je svemir, tako je bilo i ove godine. To je najviše došlo do izražaja kod

želja za poklone za rođendane. Bilo je tu još puno tema koje smo istraživali, promatrali,

upoznavali te kroz njih usvajali nova iskustva i znanja te razvijali osjete i percepciju, stvarali

pojmove, uočavali veze i odnose te razvijali pažnju i koncentraciju. Kroz ciljane dramske igre

i situacije razvijali smo mišljenje i sposobnost rješavanja problema.

Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

Govor ali i komunikacijski sustav (neverbalni, verbalni, simbolički) te različiti oblici

izražavanja (likovno, glazbeno, tjelesno) sredstva su dramskog odgoja. Svakodnevno smo

poticali i realizirali njihov razvoj.

124

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Kroz čitavu godinu imali smo izuzetnu suradnju i komunikaciju s roditeljima. Roditelji često

spominju svoje zadovoljstvo našim radom, odnosom prema djeci, kreativnom pristupu i

toplom odnosu djece međusobno. Svi roditelji su bili otvoreni, komunikativni i

dobronamjerni. Nudili su svoju pomoć posebno oko pripremanja predstave no mi smo ipak

sve obavili sami bez problema.

Dosta materijala koje smo koristili (vunu, razne kutije i kartone, papire , knjige, slikovnice,

enciklopedije) donosili su roditelji i djeca te tako indirektno sudjelovali u našem radu i pratili

interese djece.

Ostvarili smo i tri sastanka- druženja s roditeljima.

-uvodni , informativni roditeljski sastanak

-zimsko druženje uz predstavu „U beskrajnom mraku"

-ljetno druženje uz predstavu „Škrip-Škrip“ i oproštaj od školaraca

Svi sastanci i druženja prošli su u jako ugodnom ozračju, odaziv roditelja je bio velik, aktivno

su sudjelovali.

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

U suradnji sa stručnim timom i odgajateljima u našem su vrtiću realizirani mnogi radni

dogovori, interni stručni aktivi i odgojiteljsko-zdravstvena vijeća. Već petu godinu u našem

vrtiću djeluju i interesne skupine. Svaki odgajatelj po svojim je sklonostima birao tim u kojem

će uže surađivati na određenom području. Tako smo mi odabrale područja kreativnog

karaktera i djelovale svaka u jednoj od interesnih grupa.

Prisustvovale smo i brojnim stručnim usavršavanjima u obliku odgojiteljskih vijeća ili

posebno organiziranih predavanja, radionica.

-Skupovi u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje,4, 5 i 6 modula na područje

stjecanja plesnih kompentencija i njihove primjene u radu s djecom. Maja Milinković

kao polaznik modula i Lidija Ferin Lanz kao voditelj modula.

125

-Maja Milinković (voditelj radionice)-Stručni skup „Stručno- metodička priprema za

polaganje stučnoga ispita“.

-Maja Milinković(voditelj radionice/izlagač)-Stručni skup „Unapređenje i povezivanje

spoznaja sveučilišnih nastavnika i metodičara praktičara“.

126

DJEČJI VRTIĆ "POTOČNICA"

Zagreb, Vukovarska 18

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI ODGOJNO OBRAZOVNOG

PLANA I PROGRAMA SKUPINE RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

u pedagoškoj godini 2016./2017.

ENGLESKA SKUPINA V14

Voditelji (odgajatelji):

Petra Radić

Olja Baričak

U Zagrebu, lipanj 2017.

127

SADRŽAJ

I Organizacija rada

II Materijalni uvjeti

III Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

IV Odgojno - obrazovni rad

V Stručno usavršavanje

VI Suradnja s obitelji

VII Suradnja s vanjskim čimbenicima

128

I ORGANIZACIJA RADA

Redoviti program ranog učenja engleskog jezika ostvaruje se u vremenu od 8 do 16 sati.

Voditelji programa su Petra Radić i Olja Baričak. Rad odgojitelja je organiziran u dvije

smjene izmjenično. Program se odvijao neprekinuto kroz cijelu godinu bez otežavajućih

okolnosti.

U skupinu V14 upisano je 24 djece od kojih je jedno dijete s posebnom potrebom. Dječak

Ante koji se odlično uklopio u suživot skupine. Dolazio je dva dana u tjednu a od slijedeće

godine dolazit će svih pet dana u tjednu po 4 sata.

Što se tiče adaptacije nije bilo većih problema djeca su se brzo prilagodila a tu su pomogla

starija djeca koja su ih prihvatila i upućivala u rad grupe.

II Materijalni uvjeti

Uz postojeću didaktiku i specijalizirani materijal za učenje stranog jezika (Bingo kartice za

odjeću, hranu, namještaj, nekoliko postera koji prikazuju oblike, dijelove tijela, aktivnosti

tokom dana, voće, boje, životinje, brojeve, samostojeći posteri-knjige sa prikazima

mnogobrojnih tema i situacija iz života (Moj dom, Na bazenu, Moji prijatelji, Proljeće, Bube,

Radnje prije škole i poslije škole, Koliko je sati, u gradu itd.), koji su se uklapali i

nadopunjavali obradu pojedinih tematskih cjelina. Odgajatelji su također koristili znanja

stečena na edukacijama iz engleskog jezika.

Kao jednu od nadopuna u radu smo također koristili i dvd sadržajčiji je sadržaj isključivo

učenje engleskog jezika (Baby shark, Steve and Magie show, Helen Doron) pri čemu djeca

ciljano usvajaju pojedine fraze i jezične konstrukcije vezane za pojedinu situaciju. U radu smo

koristili i audio materijal za strani jezik (Nursery Rhymes, Counting Rhymes, Jazz Chants,

First Steps 1 & 2, Early English) usvajajući mnoge pjesmice i brojalice, kao i cd-e sa

instrumentalnom glazbom koju smo često koristili kao kulisu za tjelesni odgoj ili za

popodnevni odmor, te za ciljano slušanje.

Dobili smo donaciju od grada Zagreba u vrijednosti pet tisuća kuna s kojom smo kupili

didaktičke materijale potrebne za rad u skupini. Slagarice ,Umetaljke. Također smo kupili i

129

istraživačke materijale magnete,povećala. Obogatili kutić kuhinje sa novim posuđem i

materijalima za igru i manipuliranje.

III Njega i skrb za tjelesni rast i zdravlje djece

Na cjelokupni tjelesni razvoj djeteta djelovali smo kroz razne igre i aktivnosti kretanja,

usavršavali smo sve oblike prirodnog kretanja i bolju orijentaciju u prostoru. Djeca su gotovo

svakodnevno boravila na zraku, ovisno o vremenskim prilikama, a za to vrijeme su uvijek bila

poticana na razne igre kretanja i igre loptom (košarka, nogomet, hvatanje lopte, graničar). I

pri tjelesnim aktivnostima koristimo engleski jezik kao npr. imenovanje pokreta i dijelova

tijela, smjerove itd. Tokom godine bilo je organizirano klizanje na klizalištu Velesajam. Time

smo sadržajno obogatili tjelesni odgoj.

Što se tiče osobne higijene, djeca peru ruke prije i poslije doručka, ručka i užine, nakon

boravka na zraku i nakon igre likovnim materijalima. Zubi se peru poslije ručka svakodnevno.

Doručak je od 8 do 9 sati i organiziran je po principu kliznog doručka, da djeca jedu kako

dolaze. Ručak je od 11:45 do 12:45. Djecu se potiče na samostalnost i samoposluživanje kod

jela u skladu s karakteristikama dobi.

Zatim slijedi popodnevni odmor. Potrebe djeteta za snom zadovoljavaju se fleksibilno, a kod

spavanja se osiguravaju organizacioni i higijenski uvjeti: djeca spavaju u pidžamama, postoji

razmak između kreveta, svatko ima svoj krevet, položaj djece je izmjeničan, a prostorija sa

prije spavanja provjetrava. Za vrijeme popodnevnog odmora djeca borave u prostoru V14.

Starija djeca, tzv školarci iz obje skupine (V14 i V15) borave u sobi V15 gdje imaju pripremu

za školu te nakon toga vremena za slobodnu igru.

Osim viroza, drugih bolesti nije bilo. Ozlijede nije bilo. Za prevenciju karijesa djeca redovito

peru zube nakon ručka, a postoji i suradnja sa zdravstvenom voditeljicom vrtića. Za

prevenciju spuštenih stopala i pravilno držanje djeca redovno rade vježbe za isto tokom

tjelesne aktivnosti.

130

IV Odgojno - obrazovni rad

U aktivnostima na stranom jeziku odgajatelji su usmjereni na cjeloviti razvoj djeteta i vode

računa o potrebama djece različite dobi i o individualnim potebama djeteta. Odgajatelji

stvaraju uvjete i podržavaju spontanu dječju igru u koju se prema potrebi uključuju, potičući i

podržavajući komunikaciju na stranom jeziku.

U skupini se provode slijedeće aktivnosti:

- tjelesne aktivnosti

- glazbene aktivnosti

- likovne aktivnosti

- govorno izražavanje

- radne aktivnosti

- kognitivne aktivnosti,

- dramske aktivnosti

a sve sa što je više moguće elemenata stranog jezika.

Što se tiče socio-emotivnog razvoja djece, u skupini je u potpunosti zadovoljen osjećaj

sigurnosti i pripadnosti grupi. Djeca kroz različite situacije i aktivnosti imaju mogućnost

formiranja svojih emocionalnih reakcija: igra, ctež, priča, glazba.

Sva djeca su samostalna u odijevanju, hranjenju i održavanju osobne higijene, većina ih ima

radne navike u odnosu na čistoću prostora, spremanje i klasifikaciju igračaka.

Socioemocionalni odnosi među djecom bazirani su na prijateljstvu,suradnji,uvažavanju.

Grupa je homogena i neka djeca se posjećuju i van vrtića.

Što se tiče spoznajnog razvoja,djeca imaju razne mogućnosti zadovoljenja potrebe za

radoznalošću i aktivnim odnosom prema okolini (promatranje, uočavanje, zaključivanje).

Većina razlikuje i imenuje boje na engleskom jeziku, veličine, životinje, odjeću, osjećaje,

prometna sredstva, voće, povrće, izdvaja predmete istog i različitog oblika, imenuje krug,

131

kvadrat, trokut, imenuje suprotnosti i uspoređuje ih, kao lakše-teže, mekše-tvđe, glatko-

hrapavo, toplo-hladno, broji do 20, pravilno koristi pojmove orijentacije u vremenu (jutro,

podne, večer, prije i poslije podne), na hrvatskom i na engleskom jeziku. Starija djeca

uočavaju uzročne veze među predmetima i pojavama, izdvajaju bitno od nebitnog, točno od

netočnog, poznaju pojmove ispred-iza i sve ostale prijedloge, godišnja doba, dane u tjednu, a

zanimaju se i za sat i kalendar.

Može se reći da su djeca stekla vokabular engleskih riječi vezanih uz slijedeće tematske

cjeline: Obitelj, Higijena, Moji prijatelji, Moj dom, Selo, Prometna sredstva, Životinje

(domaće, šumske, kukci), ZOO, Hrana koju jedemo, Praznici, Moje tijelo, Boje, Brojevi,

Doba dana, Godišnja doba itd .

Što se tiče komunikacije koju smo postigli na engleskom jeziku, gotovo sva djeca razumiju

i koriste jednostavne rečenice, svakodnevne fraze kao otvori /zatvori vrata, pomozi mi,

oprosti, dodaj mi, hvala, molim, dobro jutro, dobar dan, operi ruke, pospremi igračke itd. Svi

sudjeluju u igrama riječi i odgovaraju na upite o imenu i dobi, te sudjeluju u jednostavnim

dramatizacijama uz pomoć odgajatelja. Velika većina ima ispravan izgovor i gramatički se

točno izražavaju, te s razumijevanjem slušaju priče na engleskom i prate edukativne video

programe. U potpunosti znaju 15-tak govornih igara i recitacija ( Teddy Bear, Simon Says,

One, two..., All Around The Buttercup, Ring a Roses, Knock Knock..., Eany Meany, Two

Little Birds, Humpty Dumpt, What's the Time Mr. Woolf, Mr Crocodile, Day-Night, Bear

hunt, ), te 20-tak pjesmica (Miss Polly, Rain Rain, Hoky Poky, Wheels Of The Bus, Happy

Birthday, Old Mc Donald, Head And Shoulders, Black Sheep, Hallo Hallo,..., This Is The

Way, If You're Happy, London bridge, Best Friends, Incy Wincy Spider, This is a House for

me, Big bugs, small bugs; Little bee, Ants go marching, Bug bug boogie, Little grasshopper,

Caterpillar, Firefly..) . Napravili smo dramatizaciju priča: “Do you want to be my Friend”,

“Monkey and Me”, “Bear hunt”, „ Goldilocks and the three bears“, “An old woman who

swallowed a fly”.

Poticanje dječjeg stvaralaštva jedan je od najbitnijih aspekata u našem radu. Vrlo često

uvodimo likovni izraz. Svi u skupini vole se likovno izražavati i gotovo je svaka tematska

cjelina popraćena likovnim izrazom, nakon čega se obavezno postavlja izložba. Koristili smo

razne likovne tehnike: pastele, drvene boje, prirodni materijali (lijepljenje slame, koštica,

raznih zrna), tempera, glina,oslikavanje stakla.

132

U učenju stranog jezika važno mjesto zauzima glazbeni izraz, odnosno pjevana riječ, jer dijete

tako najlakše usvaja strani jezik. Učenje engleskih pjesmica, često uz dramatizaciju istih radi

snažnijeg doživljaja i boljeg pamćenja uvelike je uveseljavalo svu djecu. Tako smo koristili

pokret uz glazbu. Upoznali smo se sa raznim instrumentima kao što su: harmonika, bubanj,

činele, zvečke i ksilofon. Glazba je često kulisa tjelesnim aktivnostima i poslijepodnevnom

odmoru.

Ove godine, uz obilježavanje već poznatih praznika i svetkovina, posvetili smo veću pažnju

obilježavanju praznika i svetkovina iz zemalja engleskog govornog područja. Tako smo od

bundeve izrađivali Jack of Lantern, maskirali se za Halloween, oblačili se u zeleno i ukrašeni

djetelinama plesali irski ples na St. Patrick s Day, izrađivali čestitke za St. Valentine's Day.

Kao zaključak može se reći da je uspješnost učenja stranog jezika veća kada je jezik

integriran u sve odgojno obrazovne sadržaje i svakodnevne životne situacije. Na taj način ono

postaje prirodni, sastavni dio dječjeg upoznavanja svijeta oko sebe.

V Stručno usavršavanje

Osim redovitog stručnog usavršavanja u organizaciji ustanove (u sklopu Timskih planiranja i

Odgajateljskih vijeća), stručno usavršavanje odvijalo se i u školi stranih jezika Filozofskog

fakulteta u Zagrebu, koji redovito pohađa odgajateljica Olja Baričak i završava stupanj C2.

VI Suradnja s roditeljima/obitelji

Suradnja obitelji i odgajatelja je bila na zavidnoj razini. Ove godine Mama od Karla Bosnića

je bila zabrinuta za djetetovo ponašanje kod kuće tražila je savjete i konzultacije. Dobili smo

Igračke od mame Knežević koje su njezina djeca prerasla.

VII Suradnja s vanjskim čimbenicima

Što se tiče suradnje s vanjskim čimbenicima može se reći da je bila zadovoljavajuća jer su

djeca išla na izlete prvo u eko selo Bubamara. Zatim smo išli na klizalište Velesajam gdje su

djeca savladala osnove klizanja. Djeca su također išla i u Grad mladih gdje su boravili u

133

sklopu škole u prirodi. Također smo išli na izlet u selo Zaboky gdje su djeca provela dan na

sportskim igrama. U posjetu nam je došao prometni policajac koji nas je učio o važnosti i

pravilima u prometu. Posjetili smo Prirodoslovni muzej gdje smo osluškivali orkestar kukaca.

134

DJEČJI VRTIĆ "POTOČNICA"

Zagreb, Vukovarska 18

GODIŠNJE IZVIJEŠĆE O REALIZACIJI ODGOJNO

OBRAZOVNOG PLANA I PROGRAMA SKUPINE ZA

RANO UČENJE ENGLESKOG JEZIKA

Pedagoška godina 2016./2017. - ENGLESKA SKUPINA V15

Program izradile odgajateljice:

Irena Cesarec

Mirena Einspiegel Bošnjak

U Zagrebu, lipanj, 2017.

135

1. UVOD

Voditeljice programa su Irena Cesarec i Mirena Einspiegel Bošnjak. Redovni program

obogaćen učenjem engleskog jezika svakodnevno traje od 8-16 sati. Unutar tog osmosatnog

radnog vremena u jutarnjem terminu prije posluživanja ručka određeno je vrijeme za engleski

jezik. Ciljanih sat vremena kroz dan i sve aktivnosti obogaćujemo dječji vokabular engleskim

jezikom. Tako integriramo engleski jezik situacijski i kroz životno praktične aktivnosti.

U ovakvoj odgojno obrazovnoj skupini s prilagođenim kraćim programom engleskog jezika,

strani jezik dio je svakodnevnog odgojno obrazovnog rada, pri čemu se uvažavaju potrebe

djeteta i njegove mogućnosti, te interesi roditelja.

Rad voditeljica bio je organiziran u dvije smjene izmjenično. Broj upisane djece (25) dvadeset

i petero u mjesecu rujnu 2016. ostao je isti tijekom cijele pedagoške godine 2016/2017. Od

dvadeset i petero upisane djece u skupinu, osmero (8) je bilo školskih obveznika za godinu

2017. dok su ostala djeca upisana u četvrtoj, petoj ili šestoj godini života. Sva djeca su već

prijašnji polaznici našeg vrtića. Desetero djece prešlo je iz drugih odgojnih skupina u našu

englesku odgojnu skupinu, dok je jedan dječak (školski obveznik) upisan iz drugog vrtića u

rujnu 2016.godine. Cijelu pedagošku godinu imali smo šesnaestero (16) dječaka i devetero (9)

djevojčica.

Pedagošku godinu završili smo s dvadeset i petero (25) upisane djece.

Engleska skupina V15, listopad 2016.

136

2. PRILAGODBA

Kod jutarnjeg odvajanja djece od roditelja nismo imali većih problema, osim kod

jedne djevojčice koja je plakala kod odvajanja s majkom, trajalo je duže od preporučenog i

očekivanog. Njena postepena prilagodba trajala je samo dva mjeseca i lijepo se uklopila u

kolektiv, a djeca su ju kao i skoro najmlađu potpuno prihvatila u timskim igrama i učenju.

Kod starijeg dječaka koji je upisan iz drugog vrtića kod nas, također smo imali nešto dužu

adaptaciju, kod odvajanja samo s majkom i integriranja u skupinu kod već formirane grupe i

prijašnjih sklopljenih prijateljstava među djecom. Tijekom cijele godine smo zapravo vodili

razgovore s njegovim roditeljima i što je najbolje moguće kroz raznovrsne igre, poticaje,

razgovore u krugu s djecom i s njim, došli do potpune adaptacije i prihvaćenosti od strane

djece. Kod ostale djece nije bilo problema u adaptaciji.

3. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA

U našoj je skupini strani jezik sastavni dio odgojno obrazovnog rada, pri čemu se

uvažavaju mogućnosti i potrebe djeteta, stupanj poznavanja jezika, te interesi roditelja. Cilj je

ovog programa razvijati i podržavati zanimanje za usvajanje stranog jezika, razvijati

osjetljivost za drugi fonološki sustav, te poticati izražavanje na stranom jeziku. Sve razvojne

zadaće pa tako i razvoj govora i komunikacije, na koji se u našoj skupini polaže najviše

pažnje, provlače se kroz različite teme i sadržaje ovog kraćeg programa engleskog jezika kako

za vrijeme intenzivnog „učenja“ engleskog u jutarnjim satima nakon doručka, tako i za

vrijeme ostalih aktivnosti kroz dan.

Opće programske odrednice bile su:

humanističko-razvojni pristup u odgoju i naobrazbi

uvažavanje prava djeteta, njegove razvojne potrebe i mogućnosti

usklađivanje zajedničkig interesa roditelja i vrtića u cilju cjelovitog razvoja djeteta

Program na stranom jeziku u potpunosti djeluje na:

razvoj govora i komunikacije

137

tjelesni razvoj i očuvanje zdravlja djeteta

emocionalni i socijalni razvoj

spoznajni razvoj

Strani jezik nije činitelj pritiska na dijete, već važan faktor u njegovom cjelokupnom razvoju,

a učenje jezika stimulirano je primjereno uređenom sredinom i naglaskom prilagodbe prema

trenutnom stanju odnosno interesima djece i učenje kroz igru.

4. MATERIJALNI UVJETI RADA

Cijelu pedagošku godinu mijenjamo i uređujemo taj veliki predprostor u skladu s

obilježavanjem važnih datuma i svečanosti, te također u skladu s godišnjim dobima.

Uredile smo i promijenile izgled garderobe i predprostora pred skupinama V14 i V15. Tako je

mala trgovina i sve vezano uz nju stajalo skoro cijelu godinu u predprostoru naše sobe,

zajedno s većim ladičarem unutar kojeg su igračke i materijali na temu prometa. Gumenim

antistres podlogama omogućile smo djeci slobodnu igru u tom dijelu prostora, bez obzira da li

se radi o vježbanju, slobodnoj ili simboličkoj igri.

Tijekom pedagoške godine kontinuirano smo izrađivale različite didaktičke poticaje za igru

djece, po stupnjevima složenosti, čime smo uvažile različite stilove i tempo učenja, te na taj

način obogatile sve centre prema njihovim interesima. Svi su im materijali bili dostupni i

slobodni na izbor.

Kroz godinu zajedno smo s djecom osmišljavale prostor u kojem trenutno postoji nekoliko

kutića: kutić kuhinje, lutaka, slikovnica i didaktike, mali „frizeraj“, likovni centar, glazbeni

centar, te kutić građenja. Obnovili smo prostor za slaganje i građenje, te smo osmislile novi

tvz."lego" kutić uz prozore, tik do likovnog centra. Prostor se prigodno uređivao za vrijeme

praznika i blagdana, kao i prilikom dramatizacija pojedinih priča, a ne smijemo zaboraviti i

proslave rođendana djece iz skupine. U svako uređivanje direktno su bila uključena i djeca.

Namještaj i oprema u sobi omogućuje djeci slobodno kretanje, a raspored omogućuje djeci

individualnu igru i aktivnosti u malim grupama.

Kao jednu od nadopuna u radu smo također koristili i edukativni video materijal čiji je sadržaj

isključivo učenje engleskog jezika pri čemu djeca ciljano usvajaju pojedine fraze i jezične

138

konstrukcije vezane za pojedinu situaciju. U radu smo koristili i audio materijal za strani jezik

(Nursery Rhymes, Counting Rhymes, Jazz Chants, First Steps 1 & 2, Early English, Jack in

the Box, Singing along songs, Play time itd..) usvajajući mnoge pjesmice i brojalice, kao i cd-

e sa instrumentalnom i vokalnom glazbom koju smo često koristili i za tjelesni odgoj ili za

popodnevni odmor, te za ciljano slušanje zbog što točnijeg izgovora na engleskom jeziku.

Uz postojeću didaktiku i specijalizirani materijal za učenje stranog jezika (Bingo kartice za

odjeću, Eli kit kartice za engleski jezik, nekoliko plakata koji prikazuju kartu Europe,

životinje, sat, dijelove tijela, voće, boje, abecedu na engleskom itd..) samostojeći posteri-

knjige sa prikazima mnogobrojnih tema i situacija iz života koji su se uklapali i nadopunjavali

obradu pojedinih tematskih cjelina. Odgajateljice su same nabavljale neke slikovnice (i dobile

dosta donacija od roditelja), same izrađivale materijal potreban za upotpunjavanje rada i kao

pomoć u učenju stranog jezika. Odgajatelji su također koristili znanja stečena na edukacijama

iz engleskog jezika.

5. RAD NA NJEZI I SKRBI ZA TJELESNI RAZVOJ I BRIGA ZA

ZDRAVLJE DJECE

Što se tiče osobne higijene, djeca peru ruke prije i poslije doručka, ručka i užine,

nakon boravka na zraku i nakon igre likovnim materijalima. Zubi se peru poslije ručka

svakodnevno. Doručak je od 8:30 do 9 sati i organiziran je po principu kliznog doručka, da

djeca jedu kako dolaze. Za vrijeme doručka, pa tako i ručka koji je od 11:45 do 12:45 najviše

se radi na samostalnosti. Djecu se potiče na samoposluživanje kod jela u skladu s

karakteristikama dobi.

Na cjelokupni tjelesni razvoj djeteta djelovali smo kroz razne igre i aktivnosti kretanja,

usavršavali smo sve oblike prirodnog kretanja i bolju orijentaciju u prostoru. Djeca su gotovo

svakodnevno boravila na zraku, ovisno o vremenskim prilikama, a za to vrijeme su uvijek bila

poticana na razne igre kretanja i igre loptom (nogomet, košarka, hvatanje lopte, razne igre

„lovice“). I kod tjelesnih aktivnosti koristimo engleski jezik kao npr. imenovanje pokreta i

dijelova tijela, smjerove itd. Tijekom mjeseca prosinca 2016. godine organizirano je klizanje

na klizalištu Velesajam. Time smo sadržajno obogatili tjelesni odgoj. Osim toga budući da

DV Potočnica surađuje s Učiteljskim Fakultetom, djeca su svakog četvrtka imala tjelesni

odgoj kojeg su kao svoj ispitni sat vodili studenti Učiteljskog Fakulteta.

139

Škola klizanja za djecu predškolske dobi, 12mj.2016. - klizalište Velesajam, Zagreb

Zatim slijedi popodnevni odmor. Potrebe djeteta za snom zadovoljavaju se fleksibilno, a kod

spavanja se osiguravaju organizacioni i higijenski uvijeti: djeca spavaju u pidžamama, postoji

razmak između kreveta, svatko ima svoj krevet, položaj djece je izmjeničan, a prostorija sa

prije spavanja provjetrava. Starija djeca, tzv. školarci iz obje skupine (V14 i V15) borave u

sobi V15 gdje imaju pripremu za školu te nakon toga vremena za slobodnu igru, dok mlađa

djeca spavaju u drugoj engleskoj skupini - sobi V14.

Ozljeda na tjednom nivou bilo je manjih. Imali smo kao i svake godine borbu sa

streptokokom, za čiju je prevenciju i u dogovoru s roditeljima i pedijatrom djeteta brinula u

našem vrtiću zdravstvena voditeljica Štefanija Demo. Za prevenciju karijesa djeca redovito

peru zube nakon ručka, a postoji i suradnja sa zdravstvenom voditeljicom vrtića. Za

prevenciju spuštenih stopala i pravilno držanje djeca redovno rade vježbe za isto kroz tjelesne

aktivnosti.

140

6. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD

Tijekom godine, pratile smo djecu u aktivnostima, u kojim centrima najčešće borave, s

kojim materijalima se najčešće igraju, na koji način ih koriste i nadopunjavaju da li ih prenose

u druge centre aktivnosti i tamo koriste u igri, da li se uključuju u planirane aktivnosti ili

pasivno promatraju sa strane te koju djecu uključuju u svoju igru i na koji način (da li su

suradnici, da li traže pomoć, da li su dominantni u igri). U pojedinim fazama, fotografirale

smo djetetov napredak i to dokumentirale u razvojnu mapu tvz. portfolio naše skupine. Prema

posebnim interesima djeteta i njegovoj uključenosti u aktivnosti, planirale smo i izradile

poticaje koji su omogućili djetetu napredovanje njegovog razvoja. Dijete je imalo mogućnost

izbora, materijala, prostora i vremena.

Rano učenje engleskog jezika, provodile smo svakodnevnim bogaćenjem rječnika,

korištenjem engleskih termina,te se najbolje pokazalo učenje kroz slušanje i pjevanje

pjesmica s pokretom, dramatizacije priča, razne igre, tjelesne aktivnosti te učenje kroz

svakodnevne situacije.

Kroz godinu obrađivale su se teme sukladno interesima djeteta te tako nadopunilo usvajanje

engleskog jezika novim frazama, pojmovima i riječima vezanima za određenu interesnu

tematiku:

"Farm animals" - kroz razne nove poticaje, igrokaze i pjesmice djeca su

naučila nazive domaćih životinja na engleskom jezikute se upoznala sa

načinom života na farmi.

"How do plants grow" -djeca su kroz sadnju, zalijevanje i promatranje rasta

svoje biljke spoznala prirodne zakonitosti, te usvojila engleske termine za isto.

"Transportation" - djeca su upoznata s vrstama vozila na engleskom jeziku na

kopnu, moru i zraku..

Još samo neke od većih obrađenih cjelina:

"My family"

"Food"

"Colours & shapes"

"My body"

"4 seasons"

141

I naravno naš najveći ovogodišnji projekt "BUGS" (Kukci) - aktivnosti vezane za kukce.

Kroz pjesmu, proučavanje, enciklopedije i izradu novih poticaja djeca su naučila njihove

specifičnosti i usvojila nove termine na engleskom jeziku.

U aktivnostima na stranom jeziku odgajatelji su usmjereni na cjeloviti razvoj djeteta i vode

računa o potrebama djece različite dobi i o individualnim potebama djeteta. Odgajatelji

stvaraju uvjete i podržavaju spontanu dječju igru u koju se prema potrebi uključuju, potičući i

podržavajući komunikaciju na stranom jeziku.

U skupini se provode slijedeće aktivnosti:

govorno izražavanje

tjelesne aktivnosti

glazbene aktivnosti

likovne aktivnosti

govorno izražavanje

radne aktivnosti

dramske aktivnosti

Sve sa što je više moguće elemenata stranog jezika.

Što se tiče socio-emotivnog razvoja djece, u skupini je u potpunosti zadovoljen osjećaj

sigurnosti i pripadnosti grupi. Djeca kroz različite situacije i aktivnosti imaju mogućnost

formiranja svojih emocionalnih reakcija: igra, crtež, priča, glazba.

Skoro sva djeca (osim jednog šestogodišnjegdječaka) su samostalna u odijevanju, hranjenju i

održavanju osobne higijene, većina ih ima radne navike u odnosu na čistoću prostora,

spremanje i klasifikaciju igračaka. Socio-emocionalni odnosi među djecom bazirani su na

prijateljstvu, suradnji, uvažavanju. Grupa je homogena i neka djeca se posjećuju i van vrtića.

142

Što se tiče spoznajnog razvoja, djeca su kroz godinu imala razne mogućnosti

zadovoljenja potreba za radoznalošću i aktivnim odnosom prema okolini (promatranje,

uočavanje, zaključivanje). Većina razlikuje i imenuje boje na engleskom jeziku, veličine,

životinje, odjeću, osjećaje, prometna sredstva, voće, povrće, izdvaja predmete istog i

različitog oblika, imenuje krug, kvadrat, trokut, imenuje suprotnosti i uspoređuje ih, kao

lakše-teže, mekše-tvđe, glatko-hrapavo, toplo-hladno, broji do 20, pravilno koristi pojmove

orijentacije u vremenu (jutro, podne, večer, prije i poslije podne), na hrvatskom i na

engleskom jeziku. Starija djeca uočavaju uzročne veze među predmetima i pojavama,

izdvajaju bitno od nebitnog, točno od netočnog, poznaju pojmove ispred-iza i sve ostale

prijedloge, godišnja doba, dane u tjednu, a zanimaju se i za sat i kalendar.

Protekle pedagoške godine 2016/2017 jedanaestero (11) djece po prvi puta došlo je u doticaj s

engleskim jezikom u dječjem vrtiću. Ostali su učili jezik u našoj skupini jednu odnosno dvije

godine, tako da je program bio prilagođen. Poticanje dječjeg stvaralaštva jedan je od

najbitnijih aspekata u našem radu. Vrlo često uvodimo likovni izraz. Svi u skupini vole se

likovno izražavati i gotovo je svaka tematska cjelina popraćena likovnim izrazom, nakon čega

se obavezno postavlja izložba. Koristili smo razne likovne tehnike: drvene boje, flomastere,

prirodne materijale, kolaž, pastele, tempere, glinu.

Što se tiče komunikacije koju smo postigli na engleskom jeziku, gotovo sva djeca

razumiju i koriste jednostavne rečenice, svakodnevne fraze kao otvori /zatvori vrata, pomozi

mi, oprosti, dodaj mi, hvala, molim, dobro jutro, dobar dan, operi ruke, pospremi igračke itd.

Svi sudjeluju u igrama riječi i odgovaraju na upite o imenu i dobi, te sudjeluju u jednostavnim

dramatizacijama uz pomoć odgajatelja. Velika većina ima ispravan izgovor i gramatički se

točno izražavaju, te s razumijevanjem slušaju priče na engleskom i prate edukativne video

programe. U potpunosti znaju 15-tak govornih igara i recitacija (All Around The Buttercup,

Who stole the coockie? Five Fat Santas, Two Little Birds, I'm the skeleton, What's the Time

Mr. Woolf, Mr Crocodile, Day-Night, Bear hunt, All about bugs) te pjesmice (5 fat saussages,

5 little ducks, Rain Rain, Hokey Pokey, Wheels On The Bus, Happy Birthday, Old Mc

Donald, Head And Shoulders, Black Sheep, If You're Happy, London bridge, Best Friends,

Incy Wincy Spider, I'm a little snowman, Twinkle, Twinkle, Hello Reindeer itd..). U učenju

stranog jezika važno mjesto zauzima glazbeni izraz, odnosno pjevana riječ, jer dijete tako

najlakše usvaja strani jezik. Učenje engleskih pjesmica, često uz dramatizaciju istih radi

snažnijeg doživljaja i boljeg pamćenja uvelike je uveseljavalo svu djecu.

143

Tako smo koristili pokret uz glazbu. Glazba je također podloga tjelesnim aktivnostima i

poslijepodnevnom odmoru.

Ove godine u vrtiću bile su organizirane razne svečanosti i obilježavanja važnih

datuma: proslava prvog dana jeseni, Betlehemsko svjetlo, Božićna predstava, proslava

rođendana našeg vrtića "Potočnica" i uz svečanost prigodna predstava za djecu u našoj

dvorani, karneval i maškare na nivou cjelina unutar vrtića, posjet Prirodoslovnom muzeju u

Zagrebu u sklopu našeg projekta "Kukci" koji nam je uvelike potaknuo ideje o stvaranju naše

završne predstave pod nazivom "BUG's LIFE", odlazak sa školarcima u posjet O.Š. Julije

Klović. Također je bio organiziran izlet na eko imanje "Bubamara" u mjesecu listopadu 2016

i pred kraj pedagoške godine u mjesecu svibnju 2017. izlet u selo "Zaboky" pokraj Zaboka u

Zagorju.

Halloween & maškare

Izlet na imanje, dječju kuću "Bubamara", 2016.

144

Izlet u selo "Zaboky", 2017.

Posjet Prirodoslovnom muzeju, Zagreb, 2017.

Kao zaključak može se reći da je uspješnost učenja stranog jezika veća kada je jezik integriran

u sve odgojno obrazovne sadržaje i svakodnevne životne situacije. Na taj način ono postaje

prirodni, sastavni dio dječjeg upoznavanja svijeta oko sebe.

145

7. PROJEKT

Projekt "BUGS" (insekti) koji se lijepo uklopio u našu cijelu pedagošku godinu bio

je samo nastavak prošlogodišnjeg projekta o šumskim životinjama koje smo gajile kroz cijelu

godinu. Djeca su tako od početka učila sve o kukcima, od imenovanja na engleskom jeziku,

do njihovih nastambi, vrste hranjenja, razmnožavanja itd..Svaku aktivnost popratili smo

likovnim izričajem, te glazbom i posebno šumovima iz prirode, s naglaskom na zvukove

kukaca. U tome nam je puno pomogao i CD Stipe Božića "Zvuci s Velebita" i CD "Zvukovi

kukaca - orkestar najmanjih" iz Prirodoslovnog muzeja za vrijeme kojeg smo stvarali dramske

igre, davali uloge šumova i raznih ineskata jedni drugima, te spoznajno savladali onomatopeju

koja je bila skoro svakodnevni izričaj unutar naše skupine.

Edukativni video materijal koji smo pronašle na internetu o životu, gibanju, zvukovima i

općenito ulozi kukaca na svijetu, kao i o tome da su posebna civilizacija prijeko potrebna

ovdje među nama i u prirodi "Bugs" uvelike nam je pomogao da djeci približimo cijelu

filozofiju kukaca prilagođenu za njih, da jednostavnije i bolje shvate cijeli krug insekata i

njihovo postojanje.

Posjet Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i vođenoj izložbi pod nazivom "Zvukovi kukaca -

orkestar najmanjih" otkrio nam je dosta nepoznanica i odgovorio na puno pitanja koja smo

imali o kukcima do tada. Posjet muzeju bio je pun pogodak i podloga našem zatvaranju

projekta i sklapanju završne predstave pod nazivom "BUG's LIFE" čiji naziv su odabrala

djeca.

Kroz pokrete i glazbu kao podlogu a sve istovremeno na engleskom jeziku, uokvirili smo našu

predstavu koja je bila prožeta plesom, pjesmom, pokretom i dijalozima na enlgeskom jeziku.

Od svih insekata koje smo proučili izdvojili smo samo pet vrsta zajedničkom odlukom cijele

grupe, a to su bili:

146

Pčele - "Honeybees"

Bubamare - "Ladybugs"

147

Krijesnice - "Fireflies" or "Lightning bugs"

"Pauk" i njegovi prijatelji pauci - "Spiders" - dječaci školarci koji su imali više uloga

148

Leptiri - "Butterflies"

U skladu s projektom djeci smo izradile likovne mape s raznim kukcima, poklone za

"školarce"- plastificirane fotografije od cijele pedagoške godine!

Kroz naglasak na životinjski svijet, točnije na svijet insekata i kukaca slikovnica "Bugs" i

skoro svakodnevni interes djece iz skupine za pročavanje kukaca dok smo vani u prirodi bili

su glavni poticaj na temelju koje je nastala i naša završna predstava "BUG'S LIFE" kao

sjajan završetak našeg dvogodišnjeg projekta o životinjama. :)

149

pozivnica za roditelje koju su nacrtala djeca i likovne mape kao poklon djeci

8. SURADNJA S RODITELJIMA

Održan je Inicijalni roditeljski sastanak na početku pedagoške godine s ciljem upoznavanja

programa i metoda učenja engleskog jezika djece predškolske dobi te podrške od strane

roditelja za učenje engleskog jezika kod kuće

Individualne konzultacije s naglaskom na upoznavanje roditelja s napredovanjem u

usvajanju engleskog jezika i psihofizičkom razvoju djeteta

sastanak i dogovor s roditeljima budućih školaraca oko odlaska u "Grad Mladih"u ožujku

2017.

Radionica s roditeljima: Proljetna radionica - u sklopu projekta "BUGS" izrada kukaca od

šarenih kartona, izrađenih očiju, ljepljenja na drvene kvačice i ukrašavanja grane

Druženje s roditeljima :

Prva svečanost (uoči Božića) "Christmas songs" gdje su djeca kroz pjesmu i glumu

prezentirala svoje poznavanje engleskog jezika

150

Druga svečanost (na kraju pedagoške godine) "BUG's LIFE" - dramski igrokaz kroz koji su

djeca kroz igru, pjesmu i glumu prezentirala svoje poznavanje engleskog jezika, te se oprostili

s budućim školarcima.

Najčešći oblik suradnje s roditeljima u našoj je skupini individualan i to kod dolaska i odlaska

djece. Roditelji su se zanimali za napredak djeteta u engleskom jeziku, kao i za socijalni

aspekt više početkom pedagoške godine 2016. I to roditelji novoupisane djece.

Suradnja se odvijala kontinuirano kroz godinu i preko naše oglasne ploče za roditelje.

Roditelji su jako zadovoljni našim cjelokupnim radom, kako onim stručnim vezanim za jezik

tako i odgajateljskim, što su nam kroz godinu često davali do znanja. :)

9. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Ove godine prisustvovali smo stručnim usavršavanjima. Odgajateljica Mirena

pohađala je tjedno engleski jezik u školi stranih jezika „Dicta“ i nakon dva pismena i usmena

ispita (jedan na polugodištu i jedan ispit na kraju tečaja) dobila je certifikat završenog

komunikacijskog engleskog jezika. Prisustvovale smo na seminarima u organizaciji

AZOO, te je odgajateljica Irena pohađala cijelu godinu tečaj švedskog i norveškog jezika u

školi stranih jezika "ABC" i uspješno završila primivši certifikat stupnja B2.

Prisustvovale smo seminaru za rano učenje engleskog jezika u DV "Trešnjevka" pod nazivom

"Learning by doing" u organizaciji Oxford Hrvatska.

Usavršavale smo se i čitanjem knjiga s naglaskom na pedagošku literaturu, te informiranjem

putem interneta i razmjenom iskustava s drugim kolegicama iz engleskih skupina drugih

vrtića.

151

Dječji vrtić Potočnica

Zagreb ul. Grada Vukovara 18

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O REALIZACIJI ODGOJNO

OBRAZOVNOG PLANA ZA 2016./2017. PEDAGOŠKU

GODINU

Skupina za djecu mađarske nacionalne manjine

Odgojitelji: Svaguša Katalin

Petković Eszter

Zagreb, lipanj 2017.

152

UVOD

U našoj skupini djeci mađarske nacionalne manjine omogućavamo da kroz odgojno-

obrazovni program u vrtiću njeguju kulturni nacionalni identitet, pri čemu se uvažavaju

mogućnosti, potrebe djeteta i stupanj poznavanja jezika. Kroz različit aktivnosti upotreba oba

jezika (hrvatski i mađarski) dolaze do izražaja u svakodnevnom vrtićkom životu. Omjer

upotrebe dvaju jezika određen je početkom vrtićkog života, ovisno o poznavanju tih jezika

cijele grupe. Naglasak je na razvijanju manjinskog jezika. Tijekom cijele pedagoške godine

jedan od najvažnijih pedagoških ciljeva bio je da se dijete osjeća poštovano, prihvaćeno,

voljeno i cijenjeno. Takvo ozračje pomaže djetetu u formiranju njegove osobnosti i u

izražavanju osobnih sposobnosti.

Opće programske odrednice bile su:

Humanističko-razvojni pristup u odgoju

Uvažavanje prava djeteta, njegove razvojne potrebe i mogućnosti

Usklađivanje zajedničkog interesa roditelja i vrtića u cilju cjelovitog razvoja djeteta

Osigurati djetetu okruženje u duhu materinjeg jezika

Njegovati i razvijati tradiciju vezane uz običaje, kulturu nacionalne manjine

Pomoći u formiranju i razvijanju osviještenosti identiteta

Program na mađarskom jeziku djeluje na:

Upoznavanje i razvoj mađarskog jezika

Emocionalni i socijalni razvoj

Razvoj govora i komunikacije

Spoznajni razvoj

Tjelesni razvoj i očuvanje zdravlja djeteta

Razvoj individualnih sposobnosti

2. Adaptacija

Pedagošku godinu 2016-2017 započeli smo s 13tero upisane djece. U toku školske godine

153

smo još primili 5-ero djece. Tako smo 2016-17 školsku godinu imali 18-tero djece, 9 dječaka

i 9djevojčica. Troje djece je rođeno 2014 g dvoje 2013g petero djece2012g četvero rođeno

2011g i još četvero 2010 godine.

3. Realizacija razvojnih zadaća

Tjelesni i psihomotorni razvoj

3.1.1.

Za tjelesnu aktivnost koristimo svaku priliku koja nam je omogućena. Kratko (5 minuta) u

sobi svaki dan u dvorani, a također i na dvorištu. Tijekom zime organiziramo više igara uz

pokret u sobi i u dvorani, obzirom da imamo manje mogućnosti boraviti na svježem zraku.

Naučili smo puno igara uz pokret što nam je odigralo važnu ulogu u formiranju zajedništva.

Tjelesnim smo vježbama željeli razviti motoriku, a osobito:

Koordinaciju ravnoteže i gipkosti u prirodnim oblicima kretanja

Koordinaciju preciznosti i gipkosti mišićnih skupina

Orijentaciju u prostoru

Koordinaciju pokreta kod ritmičkih sposobnosti

Tjelesne vježbe su pomogle u razvoju:

Ispravno držanje tijela i upoznavanja dijelova tijela (ruka gore, noga dolje)

Fine motorike što je mnogo pridonijelo u učenju pisanja

1. Aktivnosti i rad na razvijanju sposobnosti koordinacije pokreta cijelog tijela

3.2.

Tijekom cijele godine naglasak je bio na zdravom načinu življenja. Formirala se

potreba za održavanjem osobne higijene, za što se i međusobno skreću pažnju. U postizanju

umirujuće atmosfere za popodnevni odmor ili spavanje doprinijela je i tiha relaksacijska

muzika. Dječju prehranu tokom cijele pedagoške godine obogatili smo sa puno voća. Od nove

kalendarske godine jelovnik je promijenjen, uvedeno je puno novih zdravih namirnica. Djeci

je trebalo određeno vrijeme da prihvate promjenu.

154

Socio-emocionalni razvoj ličnosti

3.3.

Veliku smo pažnju posvetili emotivnom odgoju. To nije značilo samo dobar prijateljski odnos

sa djecom nego neprekidnu suradnju sa roditeljima, zajednički organizirane programe, izlete.

Individualna komunikacija i osobni pristup imali su značajnu ulogu u formiranju naše vrtićke

skupine.

Osnažili su nas zajedničke aktivnosti, iskustva, razni doživljaji, te vrijeme koje smo

zajedno proveli i izvan ustanove.

Prijateljski odnosi su se također postepeno gradili, razvijali i jačali. Djeca su se otvorila

prema nama, ali isto tako i jedni prema drugima. Vijeće mađarske manjine i Ady Endre

kulturno društvo zajedno jednom mjesečno je organizirao OBITELJSKO DRUŽENJE u

prirodi. Tim događajima su rado prisustvovale roditelji i djeca iz naše grupe.

Skupinu nam je obilježilo zajedništvo, empatija, nesebičnost, pažnja," prijateljstvo.

Cijelu školsku godinu iskoristili da učimo djecu nenasilnom načinu rješavanja konflikta i

sukoba te razvijali djetetove kompetentnosti, odgovornosti i samokontrole.

Spoznajni razvoj

3.4.

Znanje mađarskog jezika na odnosu predhodne godine ojačala se.Dobro razumiju i

koriste mađarski jezik. Upravo smo zbog toga mogli koristiti mađarski književni jezik pa smo

im zbog toga svakodnevno čitali priče na mađarskom jeziku, ali i na hrvatskom jeziku.

Djeca su naučila mnogo pjesmica. Naučili smo ih i novim mađarskim narodnim pjesmama i

mađarskim narodnim dječjim plesovima, narodnom baštinom tako naučili godišnja doba dani

u tjednu, mjeseci u godini djelove dana.

Naš ovogodišnji projekt je nastavak započetog projekta od prošle godine. Prvenstveni

cilj nam je bio upoznavanje i usvajanje mađarskog dječjeg folklora.

Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

3.5.

Razvijanju materinog jezika i komunikacije doprinosimo pravilnim modelom koji ima

posebno značenje odgoju u vrtiću. Prvenstveno pazimo na pravilan „model“ da djeci u

155

svakom trenutku osiguramo mirno okruženje i osjećaj sigurnosti. Neprestano ih potičemo na

razne igre koje pomažu u razvijanju materinjeg jezika. Njihova svakodnevnica obogaćena je

mnogim narodnim izrekama i velikim brojem brojalice.

3.6.

Govorno izražavanje realizirali smo grupno i individualno (prema potrebama djece).

Koristili smo vježbe za govorne instrumente (izgovor, naglasak, mimika) i za poticanje

verbalnog pamćenja (brojalice, pjesmice). U cilju obogaćivanja jezika nastojali smo koristiti

bogati rječnik i čitati djeci umjetničke tekstove namijenjene djeci obogaćivali dječji vokabular

kroz opisivanje slika, imenovanja pojma sa slika prepričavali doživljaje i igrom scenskom

lutkom. Djetetov govor nismo prekidali sa ispravljanjem, već smo im isto ponovili ispravno.

Možemo zaključiti da se kod svakog djeteta osjeti znatan napredak u odnosu na početnu

razinu govora.

Imali smo prilike pogledati dvije dječje kazališne predstave na mađarskom jeziku. Predstave

nam je poklonilo Viječe Mađarske Nacionalne manjine a prijevoz organiziralo Mađarsko

Veleposlanstvo u Zagrebu. Na dan Sv. Martina Mađarsko Veleposlanstvo je organizirao niz

kulturnih događaja gdje su i naša djeca sudjelovala. Prisustvovali na koncertu u ZG. Katedrali

bili dio povorke s lampionima, te Trgu Europe izveli narodne dječje igre uobičajene na taj

dan.2017 godina je proglašena godinom kralja SV. Ladislava, počeli smo pripreme na način

da smo djeci svaki dan čitali legende iz njegovog života.

Glazbena aktivnost

Uvijek vezano uz aktivnost, obogaćivali smo im znanje na temelju iskustva. Skoro svaki

dan smo recitirali i pjevali. Često su djeca sama započinjala recitiranje i pjevanje uz igru.

Prijavili smo se na natječaj raspisanom od dječje TV " Šegrt Hlapić". Poslali smo snimku

mađarske narodne igre koju smo izveli u svojoj matičnoj grupi. Nagrađeni smo poklon

paketom. Za dan Planete Zemlje priključili smo se velikoj akciji organiziranoj od " VELED

SZEBB A VILAG", uz 24 druge države i mi smo poslali snimku pjesme " GYUJTS EGY

GYERTYAT" u vlastitoj izvedbi.Za sudjelovanje smo dobili službeno priznanje.

Likovno stvaralaštvo

Svaki dan bila je organizirana neka vizualna aktivnost u kojoj su na neki način svi mogli

sudjelovati. Upoznali su razne likovne tehnike, koje su koristili i u izradi božićnih poklona, za

Uskrs i za Majčin dan. Radili monotipije sukladno sa zadanom temom, tako smo stvarali uz

156

pomoć otiska prstiju i ruke, plodova, predmeta i sl. Što je bilo prilagođeno mlađem uzrastu.

Svaki projekt smo pratili raznim likovnim tehnikama. Dječji likovni radovi bili su izloženi

redovno na zidu u garderobi.

4. Suradnja sa roditeljima

4.1.

Svakodnevno, individualno obavještavamo roditelje o svemu što se dogodilo i što će

se dogoditi. Svi su roditelji zainteresirani za napredak svog djeteta u učenju mađarskog jezika.

Održali smo 4 roditeljska sastanka tijekom godine. Na 1. sastanku su roditelji bili upoznati o

programu rada i specifičnostima. Na 2. sastanku smo dogovarali način sudjelovanja na nizu

svečanosti uoči blagdana SV. Martina. Na 3. sastanku dogovorili o posjetu kazalištu "

HISTRION" u sklopu dočeka SV. Nikole. Također smo razgovarali o Božićnoj priredbi. Na 4.

sastanku govorili o datumima i aktivnostima u 5 mjesecu. Nastup u kazalištu " VIDRA" u

sklopu kulturnog programa obilježavanja 85. godine Kulturnog Društva Ady Endre, i naše

završne priredbe u prostorijama vrtića.

4.2.

Tradicionalno nakon završne priredbe družimo se na dvorištu, gdje su prisutna sva djeca i

njihovi roditelji ,odgajatelji i gosti.

Suradnja s roditeljima ove pedagoške godine bila je izrazito zadovoljavajuća. Posjećenost

roditeljskih sastanaka bila je 90%. Zajednički smo planirali izvan vrtićke programe i ostvarili

ih s velikim uspjehom.

4.3.

Svaki dječji rođendan smo obilježili slavljem, igrama i poklonom kojeg smo zajedno izradili.

Razgovarali smo sa roditeljima koji su imali pitanja u vezi ponašanja i odgoja svoje djece, te

smo ih uputili po savjet odgovarajućoj stručnoj osobi iz vrtića (psiholog, logoped).

1. Projekti

Upoznavanje; narodnih vezova, ,narodnih igara, i dječjeg

folklora ,

157

Poticanja prosocialnog ponašanja djece predškolske dobi

Upoznavanje raznih regija i njihove običaje MOHACSI BUSOK,MOLDAVSKI

PLESOVI

Dan planete Zemlje

Energetski tjedan

Uspjeli smo upoznati jako puno mađarskih narodnih vezova i nošnje .

Na dan Planete Zemlje sudjelovali smo pjesmom i izradili karte voda.

Za energetski tjedan izradili smo razne predmete na razni pogon,/magnet ,vjetar,voda/

Učili smo koji organi u našem tjelu prerađuju hranu u energiju.

5.1. Blaga jeseni

Sve što je bilo u planu uspjeli smo ostvariti. Uz uspješne likovno umjetničke radove

kojima smo pokrili i crtačke i slikarske i modelarske tehnike, naučili smo i brojne dječje

narodne igre, recitacije, pjesme i plesove.

5.2. Zimske radosti

Ovaj projekt smo također uspjeli razraditi prema planu. Uz uiobičajene aktivnosti unutar

naše skupine, koje također uključuju i likovni i dramski pristup, bilo je još nekoliko događaja

koje valja istaknuti i za koje smo se dodatno pripremali.Doček Betlehemskog svjetla, Božična

priredba u Kulturnom Društvu Ady Endrea sa predstavom PAHULJICA .U sklopu Obiteljsko

Druženje zajedničko sanjkanje na CMROKU.

5.3. Fašnik i bal pod maskama

.

Osim bogatog likovnog iskustva, naučenih brojnih pjesmica i pošalica te raznih

plesova u vrtiću, posebni događaj je bio „Fašnički bal“ u KUD Ady Endre.

158

5.4. 15. Ožujak

Najznačajniji Mađarski nacionalni praznik. Kroz razne aktivnosti smo djeci približili

taj značajan period mađarske povijesti.Izradili od kartona dvorac izradili vojničke šešire

mačeve, imali na dvorište "Vojničke Borbe".

5.6. Majčin dan i završna priredba

U čast majčinog dana nastupili smo u KUD Ady Endre sa predstavom

„TRI LEPTIRA"

Za završnu priredbu smo pokazali roditeljima presjek cijelo godišnjeg

programa.Recitacije ,pjesme pjesme u kanonu ,i dvoglasje,pjesme sa pokretom i sviranje na

KAHUN bubnjevima.

Stručno usavršavanje

6.1.

Sudjelovali smo na radionicama i predavanjima organiziranim od strane vrtića te na taj način

stekli nova saznanja.

U organizaciji Pedagoškog Foruma iz Osijeka trodnevni seminar

PRIPREMA PROJEKTA

od 24. Do 26. Ožujka 2017.

6.2.

Suradnja između interesnih grupa je bila vrlo dobra, događanja su obogatila život u vrtiću.

Interesne grupe su se dobro nadopunjavale.

Obilježili smo Dan jabuke, Božić, Dan Vrtića, Maškare, Prvi dan proljeća.Dan Planete

Zemlje, Energetski tjedan.

159

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

O REALIZACIJI PLANA I PROGRAMA RADA SKUPINE ZA

DJECU

S MOTORIČKIM TEŠKOĆAMA

Skupina V2

Pedagoška godina 2016./ 2017.

Odgojitelj: Romana Bukovac

Defektolog: Tomislav Ljutić

160

Godišnje izvješće o radu u skupini za djecu s motoričkim teškoćama se

sastoji od :

1.GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O TERAPEUTSKOM ODGOJNOM

RADU

2. GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O ODGOJNO-OBRAZOVNOM

RADU

161

1. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TERAPEUTSKO-ODGOJNOM

RADU S DJECOM S MOTORIČKIM TEŠKOĆAMA

Skupina djece s motoričkim teškoćama broji 9-ero djece, četiri dječaka i pet

djevojčica. Na početku pedagoške godine u skupini je bilo 12-ero djece.M.S. i A.S. su u

siječnju integrirani u skupinu s redovitim programom u pratnji asistenta. U veljači je

preminula djevojčica A.M. U skupinu je u ovoj pedagoškoj godini upisano troje djece, jedna

djevojčica L.P. te dva dječaka J.G. i L.G. Adaptacija novoupisanih je prošla bez većih

teškoća. Individualni plan za rad sa svakim pojedinim djetetom modificiran je u skladu

inicijalnom procjenom i napretkom djeteta, za djecu koja su upisana prošlih godina, dok za

novoupisane je individualni plan i program izrađen nakon inicijalne procjene i

opservacijskog perioda. Dječak N.Š. u skupini boravi u pratnji asistentice. Z.J.je u drugom

dijelu pedagoške godine, zbog promjene statusa majke, u vrtiću boravio dva puta tjednu u

programu predškole.

Područja psihomotorne stimulacije djece:

1. MOTORIKA

Program razvoja motorike obuhvaćao je poticanje razvoja grube motorike, fine

motorike i grafomotorike.

A. Gruba motorika

Osnovu rada na području grube motorike čine poticanje razvoja posturalnih reakcija tj.

kontrole položaja tijela - trupa i glave, osobito pri sjedenju, te kontrolirani pokreti ruku.

Djevojčica A.M. ima teškoća s kontrolom glave te se kod nje najviše radilo na stabilnosti

trupa i glave u sjedećem položaju koristeći i opremu (tablet) koja je dio metoda potpomognute

komunikacije. Naime prateći dijete i njegov iso koncept, zaključilo se da voli glazbene

stimulacije te su se shodno tome iste i primjenjivale kako bi dijete bolje kontroliralo glavu.

Djevojčica nakon početne taktilne i zvučne stimulacije podiže glavu, prati slike i svira na

tabletu. Zbog otežene kontrole glave i trupa i kod dječaka J.G. su stimulirani posturalni

mehanizmi-taktilna stimulacija (rukom i taktilnim pločicama) mišića leđa, vrata i glave, kako

162

bi dijete moglo pratiti dnevne aktivnosti u sjedećem položaju te se lakše kretati puzajući po

podu. Kod dječaka se primjenjuje i stimulacija mišića podlaktica i šaka kao priprema za

vježbe grafomotorike. B.F.R. se samostalno vertikalizira i napravi nekoliko koraka

samostalno te hodajući uz namještaj. Poseže za predmetima, ali većinu stavlja u usta. N.S.

hoda vrlo nestabilno „zaletavajući“ se prema naprijed uz stereotipno pljeskanje rukama.

Povremeno na upit pokazuje i uparuje životinje i boje. M.T. se samostalno vertikalizira,

napravi nekoliko koraka samostalno te samostalno hoda uz namještaj, ali većinu vremena

provodi ležeći na podu stereotipno se igrajući vlastitim prstima ili lutkama. A.S. hoda vrlo

nestabilno na prstima te smo dali upute roditeljima za rad kod kuće. M.S. hoda po

parapretskom obrascu. T.J.V. ima udlage na donjim ekstremitetima te se kreće samostalno,

povremeno nestabilno, povremeno je sklon padanju. Djevojčica L.P. ispituje stvari i igračke

približavajući ih očima zbog težeg oštećenja vida. Sve vježbe grube motorike provedene su

putem igre - manipulacijom i slaganjem velikih kocaka, hvatanjem i kotrljanjem lopti i sl. te

svirajući na Orffovom instrumentariju, kao i poticanjem samostalnosti pri pranju ruku i

korištenju jedaćeg pribora.

A.M., N.S., B.F.R.,J.G. i N.Š. je potrebno hraniti, ostala djeca jedu samostalno ili im je

potrebna manja pomoć. Dječak L.G. zbog specifične prehrane ne jede u vrtiću.

B. Fina motorika

Fina motorika uvježbavana je putem didaktičkih igara - puzzli, umetaljki, igara

nizanja, vezanja, provlačenja vezice unutar zadanog okvira, slaganja malih kocaka, igara s

plastelinom, trganja papira...,na ovom su području najviše napredovali A.M., J.G. te L.P.,

gledajući njihov cjelokupni psihomotorički status.

C.Grafomotorika

Uvježbavanje grafomotorike provodi se poticanjem pravilnog držanja olovke,

početnim šaranjem, uvježbavanjem kružnog pokreta, pravilnim bojanjem i predvježbama

pisanja po načelu od lakšega ka težem, tj. od spajanja točaka, povlačenja linija prema

zadanom predlošku do samostalnog povlačenja linija ( ravnih, kosih, zakrivljenih ). U radu su

koriste postojeći radni listovi, kao i radni listovi vlastite izrade za svako pojedino dijete. U

svrhu poticanja razvoja grafomotorike koristila se je analitičko-sinestezijska metoda na bazi

163

matrica, koja osim poticanja razvoja grafomotorike potiče i bolju kontrolu posturalnih

mehanizama koji omogućavaju pravilno pozicioniranje djeteta tijekom svakodnevnih

aktivnosti.

J.G. nepravilno drži olovku, boji unutar okvira, što ovisi o trenutnom položaju glave i

trupa. L.P. nepravilno drži olovku, zaokružuje na traženje npr. za trenutačno vrijeme kada

pogleda kroz prozor (kiša, sunce, oblačno) te spaja točkice slova svojeg imena, ali vrlo

neprecizno. M.T. i dalje većinom odbija grafomotorne aktivnosti, povremeno boji kistom ili

drvenim bojicama tijekom zajedničkih aktivnosti, dok u individualnom poticanju odbija

grafomotorne aktivnosti uz povremenu agresiju.N.Š. drži olovku, te radi kružne pokrete. A.S.

boja unutar zadanog okvira i vuče vertikalne i horizontalne linije. M.S. drži olovku cijelom

šakom, crtež je na nivou šaranja. Z.J. najčešće odbija grafomotorne aktivnosti, olovku drži

nepravilno, crtež je na nivou šaranja.T.J.V. olovku drži u skladu s motorikom ruku te boji

unutar zadanog okvira. L.G. se povremeno zaustavlja i napravi nekoliko pokreta olovkom ili

kistom, obzirom da je neprekidno u pokretu.Kod A.M., N.S., B.F.R. tijekom zajedničkih

aktivnosti je primjenjivano ostavljanje otiska šake, obzirom na njihov psihomotorni status.

2.PERCEPCIJA

Većina djece u skupini ima perceptivne teškoće različitog stupnja, pa je i poticanju

razvoja percepcije poklonjeno puno pozornosti.

A.Vizualna percepcija

Vizualna percepcija stimulirana je prezentiranjem boja i njihovih nijansi (razni

predmeti u boji te kolaž papir), obraćanjem pozornosti na oblik i veličinu predmeta iz okoline,

opisivanjem tih predmeta (najčešće igračaka), klasificiranjem predmeta prema zajedničkim

obilježjima, promatranjem i opisivanjem slika, promatranjem i opisivanjem osoba, predmeta i

događaja u našem vrtiću, ili koje su djeca doživjela tijekom vikenda ili praznika (informacije

od roditelja). Sa svakim djetetom se radilo na uvježbavanju obraćanja pozornosti i praćenja

vizualnih podražaja, stimulaciju bojama, praćenju od centralne linije, praćenju lopti različitih

boja i oblika, kombinirajući stimulaciju vizualne i taktilne percepcije (jež lopta, svjetleća

lopta, taktilne ploče-podne i taktilne pločice-osvješćivanje vlastitog tijela). J.G., L.P.

164

prepoznaju osnovne boje, dok N.S. povremeno prilikom uparivanja razlikuje crvenu, žutu,

zelenu i plavu. Z.J. povremeno imenuje boje na voću.

Svi sadržaji se prilagođavaju individualno svakom djetetu, obzirom na specifičnosti

njihovih teškoća.

B.Auditivna percepcija

U svrhu poticanja auditivne percepcije svakodnevno smo se igrali zvukovima, pri

čemu smo koristili dječji Orffov instrumentarij - zvečke, šuškalice, udaraljke, bubanj,

triangl..., ali i vlastite dlanove i glasove, osluškivali zvukove naše sobe, vrtićkog hodnika i

dvorišta. Tijekom i ove pedagoške godine boravak djece u skupini obogatili smo i primjenom

glazbenih stimulacija kao jednog od oblika poticanja općeg psihomotornog razvoja djeteta.

Posebno glazbu vole N.Š. i Z.J. koji ponavljaju riječi dječjih pjesmica te su glazbenom

stimulacijom obogatili vokabular. Glazbu vole i L.P. koja samostalno kad ju se verbalno

usmjeri pjeva neke dječje pjesme te L.G. koji traži da puštamo glazbu, N.S. se povremeno

smiruje na zvuk dječjih pjesmica.

C.Taktilna percepcija

Putem taktilne percepcije djeci su ponuđena materijalna svojstva predmeta - glatko,

hrapavo, meko, tvrdo, oštro, tupo, kao i toplo i hladno. Jež loptom i taktilnim pločicama smo

kod sve djece osvješćivali vlastito tijelo, kao i laganim pritiscima na zglobne površine

razvijali propriocepcije. Podne taktilne ploče korištene su i u svrhu razvoja ravnoteže. Sve

aktivnosti prilikom individualnog rada započete su primjenom taktilne stimulacije taktilnim

pločicama. Posebno se to misli na taktilnu stimulaciju A.M. na području paravertebralne

muskulature i muskulature vrata kako bi se djevojčica dovela u sjedeći položaj. Kod B.F.R. se

primjenjuje taktilna stimulacija za poboljšavanje držanja i kontrole trupa, obzirom da dječak

često spušta glavu, te stimulacija mišića podlaktica i šaka jer postoji kontraktura malih

zglobova prstiju, a obzinaročito palca obe šake.Kod J.G. se je taktilnom stimulacijom mišića

leđa, vrata i glave stimulirao položaj tijela. Kod L.P. i J.G. taktilna stimulacija mišića

podlaktica i šaka koristila se je kao predvježba za grafomotorne aktivnosti. Taktilna

stimulacija je i osnova rada kod N.Š. Kod M.S. i A.S. je primjenjivana taktilna stimulacija u

svrhu poboljšavanja položaja tijela tijekom hodanja.

165

D.Olfaktorna percepcija i percepcija okusa

Olfaktorna percepcija stimulirana je upoznavanjem s različitim mirisima, a percepcija

okusa odnosila se na razlikovanje osnovnih okusa - slatko, kiselo, slano, gorko, koji su djeci

objašnjavani za vrijeme doručka, voćne užine i ručka.

3.GOVOR

Govorni razvoj potican je svakodnevnom komunikacijom djece s rehabilitatorom i

djece međusobno tijekom zajedničkih aktivnosti. U svom radu koristili smo se

komunikacijskim pločama, aplikacijama na tabletu, komunikatorima te nekoliko znakova

znakovnog jezika. Značajan napredak u razvoju govora vidi se kod J.G. koji je tijekom

dolaska u skupinu govorio samo nekoliko riječi. U svakodnevnim aktivnostima je koristio

komunikacijsku knjigu koja mu je izrađena na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu.

Obzirom na teškoće disanja zbog kojih dječak govori vrlo tiho nabavljen mu je mikrofon kako

bi se moglo razumijeti što dječak izgovara te kako bi on sam mogao čuti sebe i svoju

mogućnost da govori. Dječak sada ponavlja većinu riječi iz svakodnevnih situacija iako ga je

potrebno poticati da samostalno započne razgovor. L.P. je obogatila vokabular, samostalno

izražava potrebu za nečim (jesti kruh, jesti meso, piti vodu, slušati muziku, odlazak u

toalet….). N.Š. usvaja sve više riječi te pjeva pjesmice. Izgovara rečenice od nekoliko riječi.

Z.J. pjeva i izgovara većinu riječi, govori u kraćim rečenicama te ponavlja većinu riječi ili

izraza koje čuje. T.J.V. ponavlja i izgovara većinu riječi, povremeno nerazumljivo.

Riječnik smo obogaćivali pričanjem priča, čitanjem slikovnica, a koristili smo i

brojalice te dječje pjesmice kako bi djecu potakli na suradnju i pjevanje.

Pri svakodnevnom poticanju razvoja govora koristili smo komunikacijske ploče,

komunikatore i tablet. Svako dijete ima svoj dnevni raspored na zidovima skupine te se

komunikacijske ploče nalaze i na ormarima za pojedine aktivnosti. Tablet se koristi u svrhu

poticanja razvoja govora, ali i u svrhu razvoja vizuomotorne integracije, posturalnih

mehanizama, auditivne i vizualne stimulacije.

Sva djeca su u tretmanu vrtićkog logopeda jednom tjedno.

166

4.SPOZNAJA

Djeca su protekle pedagoške godine usvojila neke nove pojmove. N.S. povremeno

uparuje boje i neke životinje.T.J.V. prepoznaje i imenuje neke domaće i divlje životinje te

boje i prijevozna sredstva.J.G. prepoznaje većinu boja, životinja, prijevoznih sredstava te

prepoznaje brojeve i slova. L.P. prepoznaje boje i životinje te prijevozna sredstva te ih

imenuje. Prepoznaje i slova vlastitog imena. Z.J. prepoznaje životinje i boje te voće i pojedino

povrće.

Ostala djeca razumiju jednostavne naloge i aktivnosti su im vezane za rješavanje

jednostavnijih motoričkih zadataka.

5.IGRA

Igra je korištena kao medij u svim provedenim aktivnostima, da bi se djeca zabavljala

pri radu i tako lakše pamtila i usvajala nova znanja i vještine. Takav način rada djeca su

izvrsno prihvatila. Djeca su nakon odlaska iz skupine opterećena raznim terapijama te malo

vremena provode u igri. U slobodnoj igri djeca najčešće koriste alat, lutke, autiće, kocke te

dijelove kuhinje. U drugom dijelu pedagoške godine, prostor skupine je opremljen novim

igračkama, novom kuhinjom, novim bazenom te novim strunjačama…

Tijekom svake igre i nakon igre, pri pospremanju igračaka, poticali smo djecu na pravilan

odnos prema igračkama - čuvanje igračaka od uništavanja i spremanje na njihovo mjesto.

6.SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

Pretpostavka za uspješan socio-emocionalni razvoj djece bila je uspostava toplog i

pozitivnog odnosa između rehabilitatora i djece.

U skupini je tijekom cijele godine vladala vedra i vesela atmosfera, koju su

oplemenjivale igre i druženja s djecom iz drugih skupina koja nas povremeno posjećuju.

Većina djelatnika našeg vrtića voli dolaziti u našu skupinu i djeca im se vesele.

S radošću i znatiželjom djeca su primala studente koji su kod nas bili na praksi.

167

7.SURADNJA S RODITELJIMA

Ove godine smo održali četiri roditeljska sastanka, bili smo s roditeljima na

vlakiću Svetog Nikole i Djeda Mraza, te smo održali dvije radionicu u kojoj su sudjelovali i

roditelji i djeca. Dva sastanka su bila informativnog karaktera na kojima smo obavijestili

roditelje o događanjima u grupi i promjenama koje su se dogodile ili će se dogoditi. Na

informativnim sastancima nisu bili prisutni svi roditelji, ali su se uvijek na vrijeme ispričali.

Posebno smo roditelje upozoravali na važnost usklađivanja aktivnosti i poticaja koja

se provode u vrtiću te kod kuće. Roditelje smo upozoravali i na preopterećenost djece

aktivnostima nakon vrtića te na potrebu vremena za igru tijekom boravka u kući, ali i na

važnost druženje s djecom. Roditeljima smo napomenuli kako je za uobičajeno

funkcioniranje i aktivnosti u skupini važno da djecu u vrtić dovode do 9 sati. Zbog najtužnijeg

događaja, smrti naše A.M., roditeljima je omogućen sastanak s psiholozima iz Kriznog tima

grada. U lipnju nas je posjetila majka pokojne A.M. te smo joj uz razgovor i podršku predali

njene stvari, snimke i zajedničke fotografije.

8. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Studeni 2016-u organizaciji AZOO-a predavanje na temu potrebe uvođenja prevoditelja za

gluho-slijepu djecu u vrtiće grada Zagreba.

Studeni 2016-stručni skup o važnosti rane intervencije u ranom djetinjstvu, Mali dom, Zagreb

Studeni 2016-predavanje studentima 5. godine studija rehabilitacije na ERF-u na temu:Uloga

edukacijskog rehabilitatora u psihomotornom poticanju djece s motoričkim teškoćama u

predškolskoj ustanovi

Veljača 2017-sudjelovanje na stručnom skupu u organizaciji AZOO-a u DV Sopot

Ožujak 2017-sudjelovanje na stručnom skupu: Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s

teškoćama u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, u organizaciji AZOO,

DV Potočnica, predavanje i radionica

168

Travanj 2017-predavanje studentima Filozofskog fakulteta-Uloga edukacijskog rehabilitatora

u ustanovi predškolskog odgoja i obrazovanja.

9.PLANIRANJE

U našem radu težimo timskom pristupu, izmjenjujemo iskustva, razmjenjujemo

nove informacije, planiramo što bi bilo najbolje kod pojedinog djeteta, kako ga bolje

motivirati, na čemu treba ustrajati, što treba poticati i kako se dijete ponaša u određenim

situacijama. Važna nam je i tranzicija informacija iz specijaliziranih ustanova u koje naša

djeca odlaze na terapiju kako bi lakše uskladili individualne programe za našu djecu. Do sada

smo ostvarili suradnju s kolegicama i Malog doma i kolegicama iz Centra za rehabilitaciju

Zagreb te s Kabinetom za rehabilitaciju u sklopu Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta.

Ipak, za usklađivanje aktivnosti koje se provode na svim mjestima na koja djeca odlaze,

potrebna je bolja tranzicija informacija koja još ne postoji na svim razinama.

10.ZAKLJUČAK

Ovogodišnji rad u skupini obilježio je tragičan događaj. Nastojali smo da tijekom

našeg svakodnevnog rada ostala djeca ne osjete promjenu te smo održavali vedru i veselu

atmosferu u skupini. Djeca su sudjelovala na svim vrtičkim promjenu te smo događanjima

čemu su se veselila.

Većina djece je napredovala na svim područjima, ami se radujemo svakom i

najmanjem napretku koji djeca ostvare.

Komunikacija s članovima stručnog tima u vidu konzultacija i roditeljima u vidu

individualnih i roditeljskih sastanaka, odvijala se na obostrano zadovoljstvo što je izuzetno

važno za naš svakodnevni rad. Postoje područja u komunikaciji koja moramo unaprijediti i to

nam je zadatak za predstojeće godine. Iskustva stečena u radu ove pedagoške godine biti će

vrlo dragocjena u pripremi za novu pedagošku godinu i daljnji uspjeh u radu naše skupine.

169

2. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD U SKUPINI DJECE S

TEŠKOĆAMA

I UVOD

U ovoj godini u skupini je dvanaestoro djece . U školu je otišao T.B. Ove godine su

nam u skupinu došli J.G., L.P. i L.G, te su A.S. i M.S. otišli u drugu skupinu. A.M. nas je

nažalost napustila 18. veljače ove godine. Skupina je dinamična i dolazi do čestih interakcija

koje duže potraju, učestalije su te se ponavljaju.

Svi zajedno najviše uživaju u likovnim i glazbenim aktivnostima. Z.J. je vidno

napredovao u govoru, socijalizaciji i samozbrinjavanju. Uživa u igri i druženju. Češće inicira

igru, bolje se snalazi, te uživa u igri s drugom djecom. Sada sudjeluje u svim zajedničkim

aktivnostima, uključujući i ručak. Također je vidan napredak u čekanju na red i pomaganju

drugima.

N.Š. je također napredovao u govoru, socijalizaciji i samozbrijavanju. Najviše i dalje

uživa u glazbenim aktivnostima. B.F.R. je najviše napredovao u motorici, bolje jede, a

također je i puno više zainteresiran za okolinu i poticaje koji mu se nude. N.S. ima bollju

koncentraciju i komunikaciju s drugima. Prati priču sa zanimanjem i neverbalno komunicira,

ali još uvijek nema kontrolu sfinktera što nama i njoj otežava svakodnevno funkcioniranje.

M.T. uživa u igri, ali još uvijek ne s drugom djecom, iako ima više interakcija.

Napredak je vidljiv u motorici, ali su se pojavila nepoželjna ponašanja koja se ispoljavaju

kada joj se nešto želi zabraniti. Djevojčica dolazi u vrtić dosta kasno i neredovito što joj

onemogućuje daljnji napredak i adaptaciju na okolinu. T.J.V. je napredovao verbalno i

motorički, ali zbog malog broja dolazaka u vrtić još uvijek ima poteškoća u socijalizaciji i

komunikaciji s drugima.

2. ADAPTACIJA

Adaptacija je ove godine prošla bez većih poteškoća, iako novoupisana djeca imaju

različite potrebe na koje različito reagiraju.

170

Adaptacija kod J.G. prolazi bez većih poteškoća. On je dječak koji je adaptiran, jer je već

boravio u vrtiću. Ulazi u igru samo sa Z.J. i L.P. te ponekad s L.G. Vesele ga slikovnice i

priče, te motoričke aktivnosti. Potrebna mu je pomoć kod hranjenja i oblačenja, kontrole

sfinktera nisu usvojene. Dječak je verbalan, sve razumije, ali govori dosta tiho i nerazumljivo.

Koristi u komunikaciji knjigu sa sličicama koju po potrebi nadopunjujemo. Pojavljuje se

grebanje i štipanje u situacijama dosade, uzbuđenja ili odbijanja nekih aktivnosti.

Adaptacija L.G. prolazi otežano, dječak plače, bježi i ne želi boraviti u skupini. Često se sam

igra, a ponekad ulazi u igru s L.P. koja završava svađom i sukobom, jer ne žele dijeliti.

Vesele ga glazbene aktivnosti, slaže umetaljke i kocke, uživa u motoričkim aktivnostima i sve

češće i duže sluša priču. Zbog specifičnog sindroma, ne jede u vrtiću, a kontrola sfinktera nije

usvojena. Dječak nije verbalan, ali sve razumije i koristi se gestama u govoru. Pojavljuju se

negodovanja i vrištanja u situacijama kada mu se nešto zabrani i kada mora čekati na red. Ima

slabiju pažnju i sklon je bježanju te ne reagira na verbalne upute. Često traži da ga se nosi i

mazi te se na taj način smiruje.

Adaptacija L.P. prolazi bez većih poteškoća. Ona je također adaptirana, jer je već boravila u

vrtiću. Boravi u skupini samo ponedjeljkom i srijedom, a ostale dane je u Malom domu. Ulazi

u igru sa svom djecom, s L.G. često u sukobe, ali dobro reagira u interakciji s drugima. Vesele

ju motoričke i likovne aktivnosti, te kao i L.G. sve duže ostaje u aktivnostima. Potpuno je

samostalna, ali ponekad ju je potrebno usmjeravati i poticati kod pranja ruku i jela zbog

kratke pažnje i slabijeg vida. Djevojčica je verbalna i sve razumije. Pojavljuju se nepoželjna

ponašanja vrištanja i otimanja kada ne želi dijeliti i čekati na red.

3. REALIZACIJA RAZVOJNIH ZADAĆA

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

3.1 Zadaće ovog područja prilagodili smo mogućnostima djece . Ove školskegodine

poseban interes su djeca pokazala igrom na novim elementima . Svakodnevna igra je

prisutna na toboganu , u bazenu sa lopticama te provlačenju kroz tunel.

N.S., M.T., A.M. i B.F.R. imaju svakodnevno fizikalnu terapiju .

171

Tijekom cijele godine nastojali smo maksimalno boraviti na zraku kako bi ojačali

organizam djeteta te stvorili što bolji imunitet . Motorička aktivnost djece je

poboljšana boravkom na zraku , gdje djeca mogu u skladu sa svojim mogućnostima

izabrati način kako žele provesti vrijeme na zraku .

Djecu iznimno veseli boravak u dvorani petkom, gdje se slobodno mogu kretati i

isprobavati svoje mogućnosti. L.G. i Z.J. se vole penjati , spuštati , ljuljati te igre

loptom . Veliki interes su djeca pokazala za sportske igre ( rukomet i nogomet ) , te

penjanje i ljuljanje. Motoričke aktivnosti su ograničene mogućnostima svakog

pojedinog djeteta , ali i procjenom odgajatelja da li je aktivnost u smislu očuvanja

zdravlja djeteta pogodna za dijete . Putem priča i ostalih sadržaja svu djecu smo

nastojali upoznati s nekim društveno poželjnim ponašanjima . Odabirom kvalitetnih

vježbi željeli smo potaknuti razvoj shvaćanja slike o sebi , kroz koju utječemo i na

socio – emocionalni razvoj djeteta u smislu stvaranja pozitivne slike o sebi. Ono što je

posebno važno kada se radi o djeci s posebnim potrebama je da ovaj način vježbanja

pruža puno veselih i radosnih doživljaja .

3.2 O očuvanju zdravlja djece brinemo svi zajedno . Njegovateljica se brine za čistoću

prostora u kojem boravimo te o osobnoj higijeni svakog djeteta u suradnji s

odgojiteljem i defektologom . Prostorija se svaki dan prozračuje , čisti i dezinficiraju

se igračke jer imamo puno djece koja stavljaju stvari u usta i ne gutaju slinu . Stolovi

se brišu prije i poslije doručka i ručka . Djeca peru ruke samostalno ili uz pomoć

njegovatelja , poslije nužde i prije i poslije ručka . Djeci koja nisu suha njegovatelj

presvlači pelene po potrebi , ali nikad manje od dva puta dnevno .

B.F.R., N.S., A.M. i M.T. imaju poteškoća sa žvakanjem te im je potrebna pomoć

kod hranjenja. N.Š. jede puding koji majka donese, a počeo je jesti juhu u vrtiću i piti

iz čaše. Zbog posebnog načina prehrane, L.G. i T.J.V. mogu jesti samo voće i piti

vodu.

SOCIO – EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI

3.3 Rad na ovoj zadaći se bazirao na razvoju sigurnosti i samopouzdanja . Djeca se

slobodno obraćaju odgojitelju i ostalim odraslim osobama u grupi i van nje , te s

odraslima u vrtiću kao i s nepoznatim osobama koje nam dolaze u posjet . Djeca

172

sudjeluju u uređenju sobe dnevnog boravka . Međusobno se dogovaraju o igri ( Z.J.

govori J.G. što i kako će se igrati ) , te time pridonosi osjećaju pripadnosti i

prijateljstva . Kod Z.J. se vidi poboljšanje na osjećaju povezanosti i pripadnosti ,

razvila se sigurnost koja je donijela napredovanje , također se brine za drugu djecu i

pokazuje ljubav i nježnost . Također je vidljiv napredak u dijeljenju igračaka i drugih

stvari među djecom koje smo svakodnevno motivirali i poticali.

Zadaće na razvoju unutarnje samostalnosti smo pokušali ostvariti u skladu sa

sposobnostima svakog pojedinog djeteta ( obavljanje aktivnosti bez tuđe pomoći ) ;

aktivnosti vezane za očuvanje života i zdravlja : pravilno rukovanje predmetima ( žlica

, vilica ) , kao i pospremanje stvari i igračaka ( N.Š., Z.J., L.P. ). Tijekom cijele

godine nastojali smo razvijati pozitivnu sliku o sebi upravo kroz razvoj

samopouzdanja i osjećaja kompetentnosti .

SPOZNAJNI RAZVOJ

3.4 Tijekom cijele godine trudili smo se maksimalno razvijati sposobnost spoznavanja

vanjskog svijeta svim osjetilima , stvarati pojmove i uočavati uzročno posljedične

veze u odnosu na prirodne pojave , grupiranje po zajedničkim svostvima ,

svakodnevno se poticalo djecu da uptrebljavaju razne predmete i materijale , da

pronalaze originalna rješenja , te da vlastitu aktivnost i zamisao dovedu do kraja .

Radili smo na opažanju , imenovanju , izdvajanju i grupiranju po kvantitativnim i

kvalitativnim osobinama ( član , niz , skup ) . Nastojali smo razvijati pozitivan odnos

prema prirodi u cjelini ( biljke , životinje , očuvanje prirode ) , što smo njegovali

brigom o cvijeću u sobi dnevnog boravka , te sadnjom raznih biljaka . Radili smo na

sustavnom upoznavanju okoline ; od užih pojmova prema širim . Oslonili smo se na to

kako nešto nastaje od početka pa do finalnog čina ( kako nastaje kruh; od zrna do stola

- proces ) , zatim tko gdje što radi ( pošta , kazalište , muzej , tgovina , tržnica ,

ljekarna , cvjećarna ). Tijekom cijele godine bila je prisutna igra tržnice ( voće ,

povrće , novac , prodaja ; radili salate , zimnice ; pjevali o voću i povrću). Djeca su

dugo uživala u ovim aktivnostima , ali prema svojim mogućnostima . Z.J. je uživao u

pripremanju salata , igri tgovine , J.G. također zbog dinamike koja je prisutna (

brojanje novca , odabir namirnica , kupovanje ) . U tome je dolazila do izražaja dječja

173

mašta , kreativnost , interakcije su bile češće , tolerancija i strpljenje se je povećalo ,

učili smo brojiti , a još smo se i zabavili .

GOVOR , KOMUNIKACIJA , IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

3.5 Djeca su se maksimalno osposobljavala za govor , izražavanje i stvaranje na način da

slušaju , da tiho međusobno razgovaraju , da slobodno iznose svoje doživljaje i

iskustva . Pogotovo smo poticali djecu na komunikaciju primjenom nove AAK putem

ploča, komunikatora i znakova. Sve aktivnosti smo popratili primjenom te metode u

svakodnevnom radu s djecom. Djeca vole slušati priče , ali i prepričavati , osobito J.G.

koji uvijek traži čitanje više puta .

3.6 Tijekom cijele godine smo radili na usvajanju osnovne gramatičke strukture ,

bogaćenju rječnika , novim pojmovima kroz djeci zanimljive literarne i umjetničke

sadržaje te kroz aktivnost prepričavanja priča i ostalih svima poznatih sadržaja uz

korištenje novih izraza i riječi, recitiranje, (T.B.) te spontano uključivanje u nove igre.

Na području vizualne komunikacije , trudili smo se razviti senzibilitet za

likovni materijal i sredstva : olovka , boja , glina i pastela . Ove godine su djeca

pokazala veliki interes za sve vrste modeliranja (tijesto , plastelin , glinamol ) , te

mozaik .

BOŽIĆNA RADIONICA S RODITELJIMA

174

Crtali smo sa svim tehnikama i obradili puno tema kojima smo obogatili dječju

spoznaju. Tako smo njegovali sposobnost upotrebe likovno – tehničkih sredstava : u

plošnom oblikovanju : crtanje i slikanje , te u prostornom i plastičnom oblikovanju :

glina , građenje , karton , te mozaik koji se svima jako svidio . Radili smo na

prepoznavanju osnovnih boja i nijansi , kao i na razvoju likovnog senzibiliteta za

kvalitetna umjetnička djela . Sve likovne aktivnosti smo popratili komunikacijskim

pločama i sličicama.

Tijekom godine nastojali smo razvijati glazbenu komunikaciju što nam nije bilo nimalo

teško jer djeca obožavaju sve vrste glazbenih aktivnosti ( Z.J. i N.Š. vole plesati i

pjevati , N.Š. voli brojalice uz pljeskanje , L.P. voli recitacije ). Orffov instrumentarij

pobuđuje veliki interes i zanimanje kod djece . Svakodnevnim i stalnim interesom

djece za glazbu , sviranjem i pjevanjem , potaknuli smo razvoj motorike , govora te

koncentraciju . Upravo zato smo mogli raditi bez ikakvih problema na razvoju

glazbenog sluha , osjećaja za ritam , slušnoj percepciji .

Djeca vole pjesmice i igre s pjevanjem , uglavnom su to brojalice i igre s pjevanjem.

Poseban interes djeca su pokazala pjevanjem malešnica u kojima smo svi uživali .

Slušanjem umjetnički vrijedne i kvalitetne glazbe razvijali smo sposobnost

doživljavanja i razumijevanja glazbenih djela . Omiljene brojalice i pjesmice smo

175

pjevali koristeći komunikacijske ploče, što se djeci posebno svidjelo i potaknulo ih na

aktivnost.

Spontano izražavanje stvaralačkih mogućnosti djece održavamo kreiranjem i

uređenjem sobe dnevnog boravka ukrasima ( obojana jaja , srca za mame , cvijeće i

kukci , lopte , ukrasi za bor ) . Igre i aktivnosti u kojima dolazi do izražaja

koncentracija i pronalaženje najrazličitijih rješenja ( matematičke aktivnosti , govorne

, likovne , glazbene i tjelesne aktivnosti ) .

Trudili smo se razvijati stvaralaštvo kroz pronalaženje novih mogućnosti

igre s poznatim igračkama na nov način , mogućnosti izražavanja

likovnim matrijalom i pokretom ( najčešće u sjedećem položaju , ali uvijek uz novi

pokret ) .

Djeca su se uživljavala u situacije u radnjama djetetu bliskih osoba , likova i stvarnosti

i poznatih priča te u zajednički doživljene sizuacije . Nastojali smo zadržati stalne

stavove prema svijetu oko nas ( radoznalost , iznenađenje , čuđenje ) , što su i uvjeti

stvaralaštva.

4. SURADNJA S RODITELJIMA

Ove godine smo održali četiri roditeljska sastanka , bili smo s roditeljima na vlakiću

Svetog Nikole i Djeda Mraza , te održali radionice u kojima su i djeca sudjelovala . Također

smo imali razgovore s roditeljima o primjeni kolaboracijskih tablica u radu što se roditeljima

iznimno svidjelo. Roditelji su pokazali veliki interes i zadovoljstvo primjenom nove AAK

metode . Roditelje se dojmila i radionica oslikavanja božićnog drvca gdje je posebno do

izražaja došla kretivnost djece i roditelja te njihovih sposobnosti. Posebno su ove godine

roditelji zadovoljni napretkom djece te informacijama i edukacijama koje smo im ponudili i

posebno odnosom prema djeci i načinu rada s djecom . Završetak školske godine smo

obilježili prezentacijom aktivnosti djece u grupi uz primjenu nove AAK metode uz upute

roditeljima za korištenje s djecom kod kuće. Također smo i roditeljima prezentirali oglednu

mapu skupine, kako bi roditelji mogli vidjeti koje aktivosti smo provodili tijekom cijele

godine.

176

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE

5.1. Ove godine sam sudjelovala na Konferenciji o Asistivnoj tehnologiji i potpomognutoj

komunikaciji, hotel Westin u Zagrebu.

Sudjelovala sam na stručnom usavršavanju u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

pod nazivom: "Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma dječjeg vrtića Vladimira

Nazora" u Zagrebu.

Također sam sudjelovala na stručnom usavršavanju u organizaciji Agencije za odgoj i

obrazovanje pod nazivom: "Pisci na mreži", virtualni susret-gost Hrvoje Jurić, webinar,

korištenjem intreneta.

Sudjelovala sam na stručnom usavršavanju u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje

pod nazivom: "Stvaranje uvjeta za razvoj socijalnih kompetencija djeteta", DV Vedri dani u

Zagrebu.

Također sam ove godine vodila predavanje i radionicu na stručnom skupu u organizaciji

Agencije za odgoj i obrazovanje pod nazivom „Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s

teškoćama u razvoju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ u našem

vrtiću.

5.2. Pripadam povjerenstvu za organizaciju rada u našem vrtiću i zajedno sa kolegicama,

stručnim timom i ravnateljem organiziram zamjene u svojoj cjelini posebnih programa.

Pripadam interesnoj skupini za primjenu AAK metode u našem vtiću. Prošle

pedagoške godine smo počeli uređivati pano sa AAK materijalima koji prati sva

događanja u našem vrtiću. Želimo senzibilizirati sve koji dolaze u naš vrtić.

Pano je prije svega zanimljiv djeci, koja motiviraju i roditelje da ga pogledaju,

Primjena ove metode u radu me iznimno motivira i veseli te ju rdrugima i tako

obogaćujemo znanje i iskustvo u radu s djecom.

177

AAK PANO ZA RODITELJE

178

DJEČJI VRTIĆ POTOČNICA

ULICA GRADA VUKOVARA 18

ZAGREB

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U

RAZVOJU U REDOVITE ODGOJNE

SKUPINE

Rehabilitator:

Danijela Gros Popović,prof

U Zagrebu,srpanj 2017.

179

INKLUZJA

(lat.inclusio-uključivanje,pripadanje,obuvaćanje,sadržavanje,porazumijevanje)pojam je koji u

suvremenom društvu ima visoko značenje. Pojam inkluzija podrazumijeva višu razinu

uvažavanja djece s teškoćama kao ravnopravnih sudionika,u ovom slučaju u sustavu

predškolskog odgoja i naobrazbe.

Inkluzija je dakle sustavni način spajanja djece s teškoćama i djece tipičnog razvoja iste dobi

u prirodnom okruženju u kojem se djeca igraju i uče. Program inkluzije djece s teškoćama u

Dječjem vrtiću Potočnica provodi se već četrnaestu godinu za redom.

Osnovni cilj programa je omogućiti djeci s teškoćama pravo na odgoj,obrazovanje i

adekvatnu skrb u uvjetima redovnog vrtićkog programa. Temeljne pretpostavke za uspješnu

provedbu tog programa su osiguravanje primjerenih preduvjeta ,kako bi zadovoljili posebne

potrebe te djece u svakodnevnim aktivnostima. Pod primjerenim preduvjetima

podrazumijevamo prije svega programske ,kadrovske i prostorne preduvjete. Stoga je ovaj

program osmišljen na način da se u svakodnevnom radu poštuju prava djece s teškoćama i

zadovolje njihove individualne potrebe u skladu s psihofizičkim statusom svakog djeteta.

Skrb o djeci s teškoćama u našem vrtiću odlikuje se timskim radom i kontinuiranom

suradnjom s roditeljima te djece.

REALIZACIJA PROGRAMA

U našem vrtiću ove pedagoške godine evidentirano je 89 djece s teškoćama i posebnim

potrebama. Dvanaestoro djece s teškoćama upisano je u posebnu skupinu djece s motoričkim

teškoćama. Ostala djeca uključena su u redovite odgojne skupine,gdje su pratili redovni

odgojno-obrazovni program,uz individualizaciju sadržaja prema potrebi. Sedmoro djece ima

mišljenje vrtića,postojeću medicinsku dokumentaciju ima 57 djece, a 25 djece prvostupanjsko

tijelo vještačenja. Obzirom na prisutne određene razvojne smetnje na psihofizičkom

planu,svakom djetetu osigurali smo kontinuiranu programsku pokrivenost od strane fizikalnog

terapeuta, logopeda i rehabilitatora.

Ove pedagoške godine upisano je u program inkluzije šestoro nove djece. Troje nove djece

zbog specifičnih razvojnih potreba i u cilju boljeg praćenja programa, u skupine je uključeno

uz podršku osobnih pomoćnika.

180

Sva novoupisana djeca obuhvaćena su opservacijskim ugovorom u trajanju od tri mjeseca.

Kroz taj period izvršena je procjena psihofizičkog statusa od strane razvojne službe,te je

predložen i daljnji individualizirani program za svako dijete. Kod jednog djeteta u tijeku

inicijalnog intervjua uočene su smetnje na području motoričkog razvoja, te jezika i govora

stoga je roditeljima sugerirana daljnja dijagnostika.

Prema odobrenju povjerenstva HZZO djeca su imala pravo na provođenje fizikalne terapije u

vrtiću, što je bilo individualno odobreno prema vrsti i stupnju oštećenja 3-5 puta tjedno.

Fizikalnu terapiju provodio je terapeut koji nije djelatnik vrtića, već prema sklopljenom

ugovoru s HZZO, te Ustanovom za njegu i rehabilitaciju u kući, provodio je terapiju za svako

dijete prema odobrenju povjerenstva.

Logopedska terapija provodila se 2 puta tjedno, obuhvaćena su bila sva djeca s teškoćama

integrirana u redovne skupine kojoj je to bilo potrebno,a rad je baziran na inovativnoj metodi

potpomognute komunikacije.

Defektološki rad odvijao se svakodnevno u suradnji s odgajateljima i roditeljima

individualizirano u skupini ili individualno kabinetski, a obuhvaćao je rad sa svom djecom s

teškoćama integriranom u redovite skupine, te s djecom koja nemaju postojeću medicinsku

dokumentaciju, ali su u pokazivala neka odstupanja na razvojnom planu.

Priprema odgojitelja:

Na početku pedagoške godine provedeni su individualni sastanci rehabilitatora s

odgajateljima u čijim skupinama su upisana djeca s teškoćama. Na sastancima su odgajatelji

od rehabilitatora dobili potrebne informacije o psihofizičkom statusu pojedinog

djeteta,specifičnostima i načinu svakodnevnog funkcioniranja tog djeteta,njegovim jakim

stranama i njegovim specifičnim individualnim potrebama na pojedinim razvojnim

područjima,uključenostima na pojedine rehabilitacijske postupke u drugim

institucijama,informacije vezane uz obiteljsku dinamiku,te uvid u medicinsku dokumentaciju

. Odgajatelji su nadalje dobili preporuku za stručnu literaturu,te upute o planu adaptacije za

svako dijete.

181

Priprema skupina

Psihološki/materijalni aspekt:

Na početku pedagoške godine provedena je i priprema djece u skupinama za dolazak djece s

teškoćama,s ciljem razvijanja senzibilizacije i tolerancije prema različitostima. Pripremu djece

u skupinama provodili su odgajatelji putem razgovora, slikovnica ,slikovnih i pisanih

materijala,te defektologinja koja je provodila senzibilizacijske radionice u skupinama.

Radionice su provodili odgojitelji s ciljem senzibilizacije roditelja ostale djece za prava i

potrebe djece s teškoćama. Tijekom godine vodili smo računa i o materijalnoj pripremi

skupina,u smislu prilagodbe prostora,i sanitarnih čvorova,gdje su prema potrebi postavljeni

zidni rukohvati,te taktilne i vizualne oznake po zidovima. Skupine su također opremljene

dodatnim pomagalima,didaktikom i materijalima.

Kroz pedagošku godinu dopunjavali smo i kabinet za individualni rad senzornim i

didaktičkim sredstvima,pomagalima,igračkama,novom literaturom,kako bi što kvalitetnije

realizirali i unapređivali daljnji rad .Boravak na zraku je jedan od važnih elemenata

svakodnevnog dana u vrtiću,stoga je velika važnost posvećena i uređenju vanjskog okruženja

za djecu s teškoćama. Djeca su koristila najčešće sklop penjalica i tobogan,koji je namjenski

izgrađen za potrebe djece s teškoćama,te ostala dostupna sredstva i sadržaje u vanjskom

okruženju vrtića.

Priprema pomoćnika

Ove pedagoške godine podršku djeci s teškoćama u redovitim odgojnim skupinama pružalo

je šestoro pomoćnika koji su po zvanju odgojitelji, tri njegovatelja te studentica Edukacijsko

–rehabilitacijskog fakulteta. Osobni pomoćnici neposredno prije ulaska u odgojno obrazovni

rad skupine bili su upoznati s ustrojstvom rada vrtića,vrtićkim statutom, Planom i programom

uključivanja pomoćnika u opservacijskom periodu u odnosu na dijete i vrtić u kojima su

navedena sva zaduženja i obveze pomoćnika. Nadalje prije uključivanja djece s teškoćama u

skupine,održani su individualni sastanci pomoćnika i roditelja,s ciljem upoznavanja

pomoćnika sa specifičnim razvojnim potrebama svakog djeteta. Osobni pomoćnici također su

dobili na uvid i raspoloživu medicinsku dokumentaciju,te prisustvovali raščlambi iste uz

pomoć rehabilitatora. Zdravstvena voditeljica također je pomoćnike upoznala s Planom

sigurnosti,osnovama prve pomoći i pravodobnog reagiranja u kriznim situacijama,higijensko-

182

prehrambenim karakteristikama,te dogovorima vezanih uz odjeću i obuću na radu. Posebna

pozornost usmjerena je na detaljno upoznavanje pomoćnika s psihofizičkim statusom,i

specifičnim razvojnim potrebama pojedinog djeteta,te svojim dnevnim zaduženjima u odnosu

na dijete ( potpora djetetu u samom programu)te u odnosu na vrtić(pisanje i evidentiranje

dnevnog rada-satnice,plana i programa rada pomoćnika,mjesečnih izvještaja i godišnjeg

izvještaja).Osobni pomoćnici imali su osiguranu permanentnu stručnu podršku od strane

razvojne službe u vrtiću,kroz čitavu pedagošku godinu koja se odvijala u obliku zajedničkih

sastanaka i radionica .

Dječji vrtić Potočnica-djeca s teškoćama i posebnim potrebama

I

Prikaz ukupnog broja djece s teškoćama i posebnim potrebama u vrtiću = 89

- djeca s nalazom i mišljenjem prvostupanjskog tijela vještačenja-PTV=25

- djeca s medicinskom dokumentacijom=57

-djeca s mišljenjem stručnog tima=12

89

57

183

Područja rada rehabilitatora:

ADAPTACIJA

Adaptacija djece s teškoćama bila je postupna i odvijala se u maksimalnoj suradnji s

roditeljima. Period adaptacije prošao je bez većih teškoća.

ostali

poslovi

Rad s roditeljima

Rad s odgojiteljima i osobnim pomoćnicima

Individualni i grupni rad s djecom s teškoćama

184

Na početku pedagoške godine sva novoupisana djeca s teškoćama u razvoju prije adaptacije

obavila su inicijalni intervju sa svim članovima razvojne službe, kako bi se prikupila sva

postojeća medicinska dokumentacija, te dobio uvid u psihofizičke sposobnosti svakog djeteta.

Nakon perioda adaptacije proveden je postupak pedagoške opservacije, a zatim su na temelju

dobivenih podataka članovi razvojne službe izradili vrtićki nalaz i mišljenje za svako dijete.

Na temelju nalaza i mišljenja izrađeni su individualni programi za svako dijete prema

razvojnim područjima.

Individualni programi planirani su s ciljem maksimalnog prožimanja i individualizacije

sadržaja, sukladno potrebama svakog djeteta, a temeljeni su na područjima na kojima je bio

potreban dodatni individualni rad od strane rehabilitatora, logopeda i fizikalnog terapeuta .

INDIVIDUALNI rehabilitacijski PROGRAM

temeljio se na sljedećim razvojnim područjima:

1.Stimulacija razvoja motorike:

- grube motorike

- fine motorike

-grafomotorike

2. Stimulacija govornog i spoznajnog razvoja

3. Socio-emocionalni razvoj

Program je izrađen za svako dijete individualno, nakon procjene psihofizičkog statusa i po

završetku perioda opservacije,a temeljen je na: razvoju osnovnih gnostičkih funkcija, razvoju

vizualne percepcije i vizualne memorije, razvoju prostorne orijentacije i prostornih odnosa,

razvoju fine motorike prstiju i muskulature ruku taktilnim kinestetičkim osjetom, razvoju

okulomotorne koordinacije, razvoju auditivne percepcije, razvoju početnih predvježbi čitanja i

pisanja, razvoju pozornosti, razvoju samopouzdanja i pozitivne slike o sebi i svojim

mogućnostima.

185

Cilj individualnog programa je maksimalni razvoj potencijala svakog djeteta, što je prije

svega pretpostavka uspješne socijalne integracije.

Sva djeca koja su obuhvaćena programom inkluzije prema procjeni psihofizičkog statusa

pratili su redoviti program skupine, uz potrebnu individualizaciju sadržaja na područjima na

kojima se ukazala potreba. Zbog motoričkih odstupanja te djece, individualizacija

programskih sadržaja bila je najčešće potrebna na području tjelesno-zdravstvene kulture,

likovnom području i području samozbrinjavanja.

Program rada rehabilitatora uglavnom je realiziran u skladu s godišnjim planom za ovu

pedagošku godinu. Provedene su zadaće vezane uz prikupljanje inicijalnih podataka o

djetetu, procjeni psihofizičkog statusa djece, planiranja, izrađivanja te provođenja

individualnih programa, praćenja provedbe programa inkluzije u skupinama, detekciji te

prevenciji razvojnih problema kod ostale predškolske djece(4 novo detektirane djece s

posebnim potrebama kroz pedagošku godinu),vođenju defektološke dokumentacije, suradnje s

odgojiteljima, roditeljima, članovima stručnog tima,osobnim pomoćnicima, te izvan vrtićkim

institucijama.

Suradnja s izvan vrtićkim institucijama bila je sustavna tijekom godine zbog potrebite

dodatne dijagnostike kod nekoliko djece(Poliklinika za zaštitu djece i

mladeži,ERF,Poliklinika Suvag,Goljak,Klaićeva bolnica,Centar Silver,Mali dom, Centar

Sloboština).Sa CZSS odvijala se suradnja po pitanju djeteta s teškoćama B.K.T. koji pohađa

naš vrtić, a traženo je mišljenje tima o roditeljskoj skrbi te suradnji s roditeljima u vrtiću.

Suradnja po pitanju uključivanja djece u Osnovnu školu odvijala se s O.Š. Kralj

Tomislav,O.Š.Horvati gdje je uključeno dvoje djece s teškoćama iz našeg vrtića.

Komunikacija se odvijala između rehabilitatora vrtića i rehabilitatora škole te roditelja.

Posjeta Osnovnoj školi Julija Klovića bila je organizirana za sve školarce našeg vrtića,u

posjetu su uključena i djeca s teškoćama školski obveznici .Suradnja s DV koji imaju posebne

skupine za djecu s teškoćama odvija se kontinuirano,međutim s DV Vladimir Nazor

organizirana je službena posjeta našem vrtiću i razmjena stručnih mišljenja(srpanj 2017.).

Tijekom godine smo surađivali s Udrugom Dodir oko preporuke za uključivanjem osobnog

prevoditelja za djevojčicu M.T.

U suradnji s vrtićkim psihologom rehabilitatorica je sudjelovala u roditeljskim sastancima s

tematikom:“Priprema djece za polazak u osnovnu školu“.

186

Tijekom godine rehabilitatorica je u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom vrtića izrađivala

Protokole i plan posebne prehrane za djecu s teškoćama ,te Protokole postupanja u kriznim

situacijama koji su se posebno odnosili za djecu s teškoćama kod kojih je prisutna epilepsija.

Na razini vrtića svi odgajatelji i osobni pomoćnici u skupinama informirani su o navedenim

posebnostima, te dobili pisane protokole u vidu individualne dokumentacije za pojedine

dijete.

Ove pedagoške godine imali smo posjetu i savjetodavni rad dviju savjetnica iz AZZO s

ciljem podrške i rješavanje teškoća koje sustavno imamo u suradnji s roditeljima djevojčice

K.L. koja pohađa našu ustanovu od 2013 godine. Isto tako zbog te problematike tijekom

godine surađivali smo s Uredom pravobraniteljice,MUP-om,Centrom za socijalnu

skrb,Gradskim uredom za obrazovanje i sport,te Ministarstvom znanosti i prosvjete .

Tijekom godine (prosinac)održan je sastanak ravnateljice, stručnog tima i roditelja djece koja

su bila upisana u posebnu skupinu djece s motoričkim teškoćama(blizanci) A.S. i M.S.Djeca

su iz posebne skupine prebačena u redovitu odgojnu skupinu uz podršku osobnog pomoćnika

U skupinama je rehabilitatorica sudjelovala u suradnji s odgajateljima u otkrivanju posebnih

potreba kod djece P.C.,M.K.,M.J.,J.K.,A.B.,M.S. te izradi individauliziranih odgojno-

obrazovnih ciljeva za tu djecu, te daljnjem praćenju .

Rehabilitatorica je bila i član povjerenstva za izbor odgojitelja i osobnih pomoćnika tijekom

pedagoške godine te volontera iz volonterskog centra Zagreb. Također je tijekom godine

sudjelovala u mentorskom radu studenata s ERF,te kao mentor uvodila u rad pripravnicu

rehabilitatora A.S. koja pripravnički staž odradila i položila stručni ispit u ožujku 2017.

Tijekom ove pedagoške godine rehabilitatorica je sudjelovala u realizaciji novog oblika

suradnje s roditeljima-„Timska podrška roditeljima djece s teškoćama“u suradnji s

ravnateljicom i stručnim timom vrtića.

Tijekom pedagoške godine 2016/2017 rehabilitatorica je sudjelovala na edukacijama i

prezentacijama:

• Konferencija ATAAC 2016- Hotel Westin, Zagreb 1.-2.rujna 2016.

187

• Djeca sa šećernom bolešću u odgojno-obrazovnim ustanovama,AZOO, 18.listopada

2016.

• Tečaj prve pomoći,Dječji vrtić Potočnica,25.01.2017.

• Stručni skup –-Transdisciplinarni pristup u radu s djecom s teškoćama,Dječji vrtić

Potočnica

2.ožujka 2017.

(izlaganje)

• Rani poremećaj hranjenja-multidisciplinarni pristup u dijagnostici i liječenju,

Mali dom,28.rujna 2016.

• Okrugli stol: „Medijska reprezentacija osoba s invaliditetom“, Tribina grada

Zagreba,22.studenog 2016.

Psi pomagači u rehabilitaciji djece i odraslih,Zagreb,16.-18.studenog 2016

• Stručni skup :“ Rana intervencija u ranom djetinjstvu“, Mali dom 8.studenog 2016.

• Izazovi inkluzivnog odgoja i obrazovanja-kvalitetna komunikacijska podrška

gluhoslijepoj,gluhoj i nagluhoj djeci i mladima,3.studenog 2016.

• Županijsko stručno vijeće edukacijskih rehabilitatora grada Zagreba,8.studenog 2016.

• Stručno-metodička priprema za polaganje stručnih ispita edukacijsko-rehabilitacijskog

profila,Zagreb 10.siječnja 2017.

• Izlaganje - Odsjek pedagogija -Uloga edukacijskog rehabilitatora-stručnog suradnika u

redovno-

odgojno-obrazovnom procesu,Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet u Zagrebu,2.svibnja

2017.

• Dijete s oštećenjem vida u vrtiću,Vinko Bek 17.siječnja 2017.

188

• rana stimulacija osjetila u kontekstu dječjeg vrtića,Zagreb ,10.veljače 2017

Inkluzivnost u ranim i predškolskim ustanovama,Zagreb, 22.veljače 2017.

Rehabilitatorica je redovito je tijekom godine prisustvovala na sekcijama,timskim

planiranjima unutar vrtića,OZV ,roditeljskim sastancima i radionicama u vrtiću.

SURADNJA S ODGOJITELJIMA U SKUPINAMA

Svakodnevno je kroz pedagošku godinu ostvarena suradnja s odgojiteljima unutar skupina, s

ciljem praćenja, prikupljanja informacija o svakodnevnom radu u odnosu na dijete s

teškoćama u skupini, specifičnostima i metodama u radu, praćenju ponašanja u skupini,

novonastalim promjenama ili poteškoćama vezanih za boravak djeteta u skupini. Suradnja se

odvijala putem individualnih razgovora, konzultacija, savjetovanja o načinu rada i

komunikaciji unutar skupine s djetetom s teškoćama i njegovim roditeljima, te prilagodbi

pojedinih sadržaja vezanih za provedbu programa u skupini (IOOP).Odgojitelji su sudjelovali

u pisanju mišljenja i djetetu na u periodu opservacije,te godišnjem izvještaju s osvrtom na

razvoj i napredak djeteta s teškoćama u skupini tijekom godine. Ovakvim oblicima suradnje

mogli smo pratiti napredak djeteta, te imati pravovremene informacije o svim novonastalim

poteškoćama i promjenama vezanih za svakodnevni boravak djeteta u skupini. Odgojiteljima

je ponuđena dostupna stručna literatura vezana uz problematiku djece s teškoćama.

SURADNJA S RODITELJIMA

Neizostavni i svakodnevni dio rada kroz pedagošku godinu bila je i suradnja s roditeljima.

Suradnja se odvijala u obliku individualnih informativnih razgovora, roditeljskih sastanaka i

radionica. Nastavak timske suradnje s roditeljima ove pedagoške godine2016/17 bili su

sastanci“Timska podrška roditeljima djece s teškoćama) s ciljem zajedničkog timskog

promišljanja i suradnjom s roditeljima u izdvajanju jakih strana djeteta,izdvajanju problema

te objašnjavanju problema u svakodnevnom funkcioniranju,pa do kreiranja ciljeva i metoda u

radu za svako dijete. Roditelji su bili redovito informirani u periodu adaptacije o načinu

189

prihvaćanja vrtića od strane djeteta, o praćenju programa u skupini, eventualnim

poteškoćama i naprecima na pojedinim razvojnim područjima koja su zahtijevala individualni

rad od strane defektologa, fizikalnog terapeuta, logopeda, te svim uočenim promjenama

vezanih za dijete i njegovo funkcioniranje. Bitna suradnja odvijala se i između roditelja i

njegovatelja, roditelja i pomoćnika,te ostalih članova razvojne službe.

Uz dobivene informacije od strane navedenih stručnjaka, roditelji su bili upućivani na način

rada i stimulaciju pojedinih područja razvoja u obiteljskom okruženju. Kod određenog broja

djece(4) kod kojih smo praćenjem (odgojitelj i članovi razvojne službe) primijetili odstupanja

na pojedinim razvojnim područjima, uputili smo roditelje na dodatne dijagnostičke preglede ,

te zajedničkom suradnjom omogućili djeci pravilnu stimulaciju i daljnji razvoj.

Isto tako roditeljima je na njihov zahtjev ponuđena stručna literatura vezana za pojedinu

problematiku kod djece. Roditelji su također redovito obavještavali odgajatelje i razvojnu

službu o svim promjenama vezanim uz zdravstvene potrebe djece, pohađanju nekih oblika

terapije izvan vrtića, na taj način roditelji su bili aktivni sudionici programa, a isto tako i svih

događanja i zbivanja u našem vrtiću.

SURADNJA S DRUGIM INSTITUCIJAMA

Tijekom godine nastojali smo što više senzibilizirati lokalnu zajednicu za potrebe osoba s

teškoćama u razvoju, suradnjom s raznim institucijama, relevantnim stručnjacima, te

predstavnicima medija. Trinaestu godinu za redom ostvarili smo uspješnu suradnju s

Hrvatskim željeznicama, čiji nas djelatnici marketinga pozivaju i na poklon vožnju vlakićem

Tin-express povodom božićnih blagdana, na čiji smo se poziv i zadovoljstvo djece, roditelja i

djelatnika našeg vrtića rado odazvali. Suradnja je tijekom godine bila uspješna i sa

specijaliziranim ustanovama od kojih navodimo Dart centar iz Goteborga,Centar za

rehabilitaciju Sloboština,Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Poliklinika Suvag, Mali

dom,ERF, Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava, Centar za autizam, Udruga roditelja djece

s teškoćama u razvoju PUŽ, Dječji vrtići Vladimir Nazor, Duga, Utrine,Bajka,Osnovne škole

Horvati, J.Klovića, Kralj Tomislav,Akademijom za razvojnu rehabilitaciju,Klinikom za dječje

bolesti,Udrugom Dodir,CZSS-Trešnjevka,ZET.

190

Nadalje uspješnu suradnju ostvarili smo s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Gradskim

uredom za obrazovanje i sport, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Gradskim uredom za

socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

ZAKLJUČAK

Cilj nam je putem ponuđenog programa i nadalje senzibilizirati okolinu i potaknuti

formiranje pozitivnih stavova prema osobama s različitostima, te ukloniti predrasude vezane

uz njih.

Uspješnost programa temelji se na kvalitetnoj suradnji ravnatelja i razvojne službe s

odgojiiteljima koji rade u programu inkluzije, raznim gradskim službama i institucijama, sa

stručnjacima raznih profila, roditeljima, te ostalim djelatnicima naše ustanove koji jednako

vrijedno pridonose kvaliteti ovog programa. U cilju daljnjeg promicanja suvremenih

programskih zadaća, te što kvalitetnije skrbi o djeci s posebnim potrebama, nadalje ćemo

nastojati ostvarivati suradnju sa relevantnim službama i stručnjacima, poticati razmjenu

iskustava i prihvaćanja novih metoda rada, kako bi na što efikasniji način omogućili djeci s

teškoćama u razvoju pravo na kvalitetno djetinjstvo i što bolju pripremu za uključivanje u širu

društvenu zajednicu.

Programom inkluzije omogućili smo djeci s teškoćama svakodnevni boravak u društvu svojih

vršnjaka stimulativnu sredinu, učenje putem igre, te na taj način stjecanje samopouzdanja i

formiranje pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima, kao ravnopravnih članova društva.

191

GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADA LOGOPEDA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2016./2017.

Rad logopeda u dječjem vrtiću Potočnica dio je timskoga rada razvojno-pedagoške službe

vrtića, ali i poseban edukacijsko-rehabilitacijski rad s djecom. Program rada stručnog

suradnika – logopeda u 2016./2017. pedagoškoj godini ostvarivao se sukladno Godišnjem

planu i programu rada Dječjeg vrtića Potočnica. Zadatci su logopeda obuhvaćali sljedeći

aktivnosti:

- probir djece po skupinama;

- planiranje i programiranje neposrednoga terapijskog rada s djecom;

- logopedsku terapiju;

- individualno savjetovanje i upućivanje roditelja za poželjna ponašanja kao i rad s

djetetom u obitelji;

- suradnju s odgojiteljima;

- individualno stručno usavršavanje;

- stručnu suradnju sa specijaliziranim ustanovama;

- vođenje dokumentacije i evidencije o djeci;

- ostale poslove koji proizlaze iz Godišnjeg plana i programa rada: izradu individualnih

planova i programa rada za djecu s teškoćama i ostalu djecu s posebnim potrebama,

sudjelovanje u kolaboracijskim sastancima s roditeljima djece s teškoćama,

održavanje radionica za odgojitelje na temu Potpomognute komunikacije i asistivnih

tehnologija.

U logopedski su tretman uključena djeca s teškoćama glasovno-jezično-govorne

komunikacije, djeca s teškoćama koja u vrtiću borave u posebnoj skupini te djeca s teškoćama

192

uključena u program inkluzije (djeca integrirana u redovite vrtićke skupine). Ove godine, od

prosinca 2016. godine, rad logopeda raspoređen je na dvije logopedinje pri čemu je

logopedinja Iva Ivanković radila s djecom s poremećajima glasa, govora i jezika, a

logopedinja Irena Mlinarić s djecom s teškoćama (djeca koja polaze posebnu skupinu i djeca

u programu inkluzije u redovite skupine) koja imaju rješenje prvostupanjskog tijelo

vještačenja i drugom djecom sa sličnim teškoćama evidentiranom od strane stručnog time

vrtića.

U logopedski tretman bila su uključena djeca prema sljedećim načelima:

djeca s obavljenim dijagnostičkim postupkom,

djeca s rješenjem prvostupanjskoga tijela vještačenja,

djeca identificirana od strane odgojitelja, stručnih suradnika ili roditelja,

djeca s poremećajima glasovno-govorno-jezične komunikacije u godini prije polaska u

školu,

djeca starije kronološke dobi s razvijenim govorom, ali određenim teškoćama govora

ili jezičnog razvoja,

djeca mlađe kronološke dobi s jače izraženim jezično-govornim poremećajem,

djeca mlađe kronološke dobi s jače izraženim rizičnim čimbenicima za pojavnost

jezično-govornog poremećaja.

Godišnji izvještaj logopedinje Irene Mlinarić

Ove je pedagoške godine dvadeset i devetero djece bilo uključeno u logopedski

tretman, od čega je trinaestero djece s teškoćama pohađalo redovite vrtićke odgojne skupine,

desetero djece je pohađalo posebnu skupinu djece s teškoćama, jedno dijete je dijete s

posebnim potrebama (darovito dijete), a petero djece je evidentiranom od strane stručnog time

vrtića. Od ukupnoga broja djece u logopedskome tretmanu bilo je četvero školskih obveznika

za školsku godinu 2016./2017.

193

Slika 1. Broj djece uključene u logopedski tretman u pedagoškoj godini 2016./2017.

Slika 2. Broj djece školskih obveznika

Zbog velikog broja djece u terapiji, većina djece polazila je logopedski tretman jedan

put tjedno.

S obzirom da je u dječji vrtić Potočnica uključen relativno veliki broj djece s

teškoćama različite etiologije, u ovome izvješću će se navesti samo primarne teškoće

navedene djece, iako veliki broj djece ima i višestruke teškoće: Charge sindrom, Asperger

13

10

1

5

DJECA UKLJUČENA U LOGOPEDSKI TRETMAN

djeca u integraciji

djeca u posebnoj skupini

djeca s PP (darovito dijete)

djeca bez PTV-a

88%12%

12%

DJECA ŠKOLSKI OBVEZNICI

djeca u LT djeca školski obveznici

194

sindrom, Hydrocephalus, Dystoni sindrom, Cornelia de Lange sindrom, Poremećaj iz

autističnoga spektra, Progresivna neurološka bolest, Down sindrom, Chromosomophatia,

Visoka slabovidnost, Nespecifični jezični poremećaj, submukozni rascjep nepca, Epilepsija,

Haemiparesis, Rett sindrom, Hipomelanosis, Cerebralna paraliza.

Individualni se logopedski rad s djecom odvijao u logopedskom kabinetu,

opremljenom suvremenom logopedskom aparaturom: različiti logopedski i didaktički

materijali i instrumenti. U radu sa svom djecom primjenjivani su alati potpomognute

komunikacije.

Svakodnevni rad uključivao je konzultacije i savjetovanja roditelja i odgojitelja djece

uključene u logopedski tretman.

Djeca jasličke dobi uključivana su, prema potrebi, u logopedsko praćenje i

savjetovanje i/ili su upućena na dijagnostiku u specijalizirane ustanove (4 djece).

Djeca s teškoćama (s rješenjem prvostupanjske komisije) pohađala su logopedske

vježbe u dogovoru s rehabilitatorom. S dvoje djece logoped i rehabilitator su provodili vježbe

usporedno.

195

Osim individualnih zaduženja koji proizlaze iz Godišnjeg plana i programa rada

logopeda, uz ostale članove razvojne službe, logoped je sudjelovao i u ostvarivanju drugih

bitnih zadaća ustanove:

Sudjelovanje u izradi individualnih planova i programa rada za djecu s teškoćama i

djecu s posebnim potrebama

Sudjelovanje u izradi kolaboracijskih tablica i provođenju sastanaka timske podrške

roditeljima

Organiziranje predavanja i radionica za odgojitelje i njegovatelje – osobne pomoćnike

na temu Djeca s teškoćama i Potpomognuta komunikacija

o proučavanje literature, sastavljanje predavanja i vježbi

Izrada Programa uključivanja djeteta s oštećenjem sluha i vida u odgojno-obrazovne

programe dječjeg vrtića

Sudjelovanje u drugim posebnim zadatcima:

o ostvarivanje programa stručnog usavršavanja putem literature, seminara i

savjetovanja

o vođenje i evidentiranje slika i fotografija za potrebe odgojitelja vrtića

o stručna suradnja društvenim čimbenicima i udrugama

o administrativni poslovi

Ove godine, uz financijsku potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport,

nabavljena je posebna oprema za rad s djecom s teškoćama koja pomaže u provođenju metoda

potpomognute komunikacije. Nabavljeni su:

komunikatori: GoTalk 4+, GoTalk 9+, GoTalk 20+, Pocket GoTalk, iTalk,

StepByStep, BigMack, 4pics

prekidači i podloge za njih

omoti za komunikatore

didaktičke igračke: Lucy the Dog, Robbie Rabbit, Olaf (pokreču se na prekidače)

igre za računalo: 1-2-3 Paint

računalni programi: Switch Skills for Two, PODD, Boardmaker V6, GoTalk Overlay

V3

196

Stručno usavršavanje tijekom pedagoške godine 2016./2017.

23. i 24. veljače 2017., III. Državni skup za stručne suradnike logopede „Procjena i

tretman specifičnih teškoća u učenju – novi pristupi“, AZOO, Pula

02. ožujka 217. predavanje na Stručnom skupu „Transdisciplinarni pristup u radu s

djecom s teškoćama u razvoju u ustanovama ranog i predškolaskog odgoja i

obrazovanja“ s temom „Uloga logopeda i individualni terapijski postupci“, AZOO,

DV Potočnica, Zagreb

04. ožujka 2017., Europski dan logopedije „Poremećaji gutanja – disfagije dječje

dobi“, HLD, Kampus Borongaj, Zagreb

27. ožujka 2017., predstavljanje testa PSP-I (Poremećaji slušnog procesiranja), Sanja

Lanc, mag.logoped., Filozofski fakultet, Zagreb

30. ožujka 2017., Sekcija predškolskih logopeda „Pristupi usmjereni obitelji u ranoj

intervenciji u djetinjstvu“, Janja Klasić, mag.logoped., DV Potočnica, Zagreb

03. travnja 2017., dokumentarni film „Život kao crtić“, Udruga za autizam – Zagreb,

Kino Europa, Zagreb

12. lipnja 2017., Sekcija logopeda grada Zagreba „Kako je vizualna percepcija

povezana s rezultatima na logopedskim testovima“, HLD i podružnica grada Zagreba,

specijalna bolnica Goljak, Zagreb

197

Godišnji izvještaj logopedinje Ive Ivanković

Na početku je pedagoške 2016./2017. probirom na jezično-govorne i komunikacijske

teškoće evidentirano oko 60 djece s određenim teškoćama glasovno-govorno-jezične

komunikacije. Tako evidentirana djeca bila su uključena u opservacijski rad logopedinje pri

čemu je za 41 dijete određen neki oblik logopedske pomoći. Nakon provedene logopedske

procjene za svako evidentirano dijete u neposredni je logopedski rad bilo uključeno 41 dijete

pri čemu je 22 djece školskih obveznika pri kraju pedagoške godine završilo logopedski

tretman, zatim 14 djece je uz logopedsku pomoć u vrtiću pohađalo i logopedske vježbe izvan

dječjega vrtića dok je troje djece tijekom pedagoške godine bilo u logopedskome praćenju

(djeca mlađe kronološke dobi).

Slika 1. Djeca u logopedskome tretmanu u pedagoškoj godini 2016./2017.

198

Slika 2. Djeca u logopedskome tretmanu u pedagoškoj godini 2016./2017.

Učestalost je logopedskih terapija određena prema individualnim potrebama i

teškoćama svakoga djeteta. Djeca školski obveznici, a koja imaju određene jezične i/ili

govorne teškoće, intenzivnije su polazila logopedske tretmane kao i pripreme za školu

(predčitačke i predmatematičke vještine, razvijanje perceptivnih sposobnosti, usvajanje

osnovnih matematičkih pojmova, upoznavanje osnovnih jezičnih struktura, vježbe fonemske

raščlambe i fonemskoga stapanja, vježbe koncentracije, vježbe početnoga pisanja i čitanja i

dr.).

Prema vrsti teškoća jezično-govorne komunikacije u pedagoškoj je godini 2016./2017.

logopdske vježbe polazilo 6 djece s određenim jezičnim teškoćama, 30 djece s teškoćama

izgovora različitih oblika i stupnjeva, jedno dijete s poremećajem tečnosti govora te 4 djece s

teškoćama početnoga pisanja.

199

Slika 3. Djeca u logopedskome tretmanu u pedagoškoj godini 2016./2017. prema vrsti teškoće

Prema obliku teškoća izgovora najveći je broj djece s teškoćama izgovora glasova iz skupine

sigmatizma, zatim teškoća izgovora glasa R (rotacizam) te glasa L (lambdacizam).

Slika 4. Broj djece s teškoćama izgovora glasova prema obliku teškoća izgovora izražen

postotcima

Individualni se logopedski rad s djecom odvijao u logopedskome kabinetu,

opremljenom suvremenom logopedskom tehnikom: različiti logopedski i didaktički materijali

i instrumenti.

Svakodnevni je rad uključivao konzultacije i savjetovanja roditelja i odgojitelja djece

uključene u logopedski tretman.

Djeca jasličke dobi uključivana su, prema potrebi, u logopedsko praćenje i

savjetovanje i/ili su upućena na dijagnostiku u specijalizirane ustanove (1 dijete).

Osim individualnih zaduženja koji proizlaze iz Godišnjeg plana i programa rada

logopeda, uz ostale članove razvojne službe, logoped je sudjelovao i u ostvarivanju drugih

bitnih zadaća ustanove:

Održavanje i ažuriranje WEB stranice dječjeg vrtića Potočnica

200

o kontaktiranje s web designerima

o evidentiranje slika i fotografija

o ažuriranje podataka i događaja

Rad s djecom s teškoćama u vrtiću (sudjelovanje u sastancima timske podrške

obiteljima djece s teškoćama)

Mentoriranje pripravnice Dore Knežević u pripravničkome radu te u pripremama za

polaganje stručnoga ispita

Mentoriranje studenticama Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta (smjera

logopedija) Luciji Mance i Mirni Burić studentske praske u vrtiću

Sudjelovanje u drugim posebnim zadatcima:

o ostvarivanje programa stručnog usavršavanja putem literature, seminara i

savjetovanja

o vođenje i evidentiranje slika i fotografija za potrebe odgojitelja vrtića

o stručna suradnja društvenim čimbenicima i udrugama

o administrativni poslovi

Planirana radionica za odgojitelje naziva „Osobitosti ranog jezično-govornog razvoja“ ove

pedagoške godine nije realizirana zbog obveza i aktivnosti tijekom pedagoške godine.

Stručno usavršavanje tijekom pedagoške godine 2016./2017.

1.-2. rujna 2016.- Zagreb, ATAAC konferencija o potpomognutoj komunikaciji i

asistivnim tehnologijama

19. listopada 2016.- Zagreb, Sekcija predškolskih logopeda

21.-22- listopada 2016. - Mostar, 3. Međunarodna znanstvena konferencija „Pedagogija,

obrazovanje i nastava“ -aktivno sudjelovanje s temom „Poimanje interkulturalizma i

interes za interkulturalne sadržaje ‐ usporedba učenika polaznika gimnazija na

većinskome jeziku i manjinskim jezicima u Hrvatskoj“.

201

18. siječnja 2017. - Zagreb, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, održano pozvno

predavanje studentima 2. godine dipolomskoga studija pedagogije s temom

„Interkulturalne odrednice dvojezičnoga obrazovanja“

30. ožujka 2017.- Zagreb, Sekcija predškolskih logopeda

23. svibnja 2017.- Zagreb, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju-obrana doktorskoga

rada

202

PRILOZI:

Prilog 1: Suradnja/ Partnerstvo s roditeljima

Prilog 2: Stručno usavršavanje

Prilog 3: Projekti

Prilog 4: Interesne skupine

Prilog 5: Dodatni programi

Prilog 6: Društveni činitelji koji sudjeluju u ostvarivanju zadaća godišnjeg plana

Prilog 7: Suradnja s institucijama

Prilog 8: Organizacija rada & Odgojno-obrazovni rad tijekom ljeta

Prilog 9: Smjernice za iduću radnu godinu

Prilog 10: Tablice odgojno-obrazovnih ciljeva za djecu s teškoćama

Prilog 11: Pismo za roditelje

203

Prilog 1. Suradnja/Partnerstvo s roditeljima:

Osnovni cilj suradnje s roditeljima i stvaranja partnerskih odnosa jest dobrobit djeteta u

institucionalnom kontekstu i stvaranje adekvatnih uvjeta za cjelovitost njegova razvoja, odgoja i

učenja, a različiti su tipovi suradničkih odnosno partnerskih odnosa u dječjem vrtiću:

1. Razvijanje partnerskog odnosa s roditeljima u provedbi bitnih zadaća u radu s

djecom, s ciljem stjecanja potpunijeg uvida roditelja u razvoj i ponašanje djeteta u

kontekstu institucije i boljem razumijevanju razvojnih potreba djeteta omogućuje se

putem:

Pružanja poticaja i unapređivanja svih oblika suradnje s roditeljima, a posebno

uključivanja roditelja u odgojno obrazovni proces kroz zajedničke aktivnosti

roditelja i djece u skupini,

uključivanja roditelja u izbor tema sastanaka, sadržaj radionica i sl.

prikupljanje prijedloga upitnicima za roditelje (komunikacijski roditeljski i

radionice 4x godišnje, te roditeljski vezani uz organizaciju klizanja u studenom

2016. i Grada mladih u veljači 2016. i ožujku 2017.)

zajedničkih susreta roditelja, djece i odgojitelja prije početka radne godine,

kako bi se olakšala prilagodba djece i uspostavila bolja suradnja između vrtića

i obitelji (Dan otvorenih vrata)

komunikacijskih roditeljskih sastanaka (rujan i listopad 2016., prosinac 2016.,

ožujak 2017. i lipanj 2017.)

plenarnih predavanja (Djeca i mediji, CAP, Polazak u školu i niz drugih16)

inovacija u postupcima dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada ustanove i

svake pojedine skupine17 (Tjedni planovi i Tjedni rezimei u Info-kutićima za

roditelje i Ogledne mape svake pojedine skupine)

unapređivanja postupaka evaluacije odgojno-obrazovnog rada od strane svih

sudionika institucionalnog konteksta (upitnici, ankete, skale procjene,

evaluacijske liste za roditelje i sl.)

uključivanja roditelja u odgojno obrazovni proces redovitim informiranjem o

mjesečnom i tjednom planu, zapažanjima o skupini i pojedinom djetetu putem

kutića za roditelje, oglasnih panoa, izložba dječjih radova

16 Navedeno u pojedinačnim godišnjim izvještajima članova stručno-razvojne službe 17 Vidi pod Bitne zadaće pedagoga: Dokumentiranje

204

suradnje u periodu prilagodbe, boravak roditelja u skupini (rujan/listopad 2016.

i tijekom pedagoške godine prema potrebi, odnosno prilikom adaptacijskog

perioda koji ovisi o datumu polaska djeteta u vrtić)

uključivanja roditelja u odgojno obrazovni rad (izleti, predstave, radionice,

proslave, projekti)

interaktivne web stranice vrtića

intenzivnog rada na tablicama razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama i GAS

skalama18 (sastanci timske podrške za obitelji djece s teškoćama, u listopadu i

studenome 2016. te svibnju i lipnju 2017., ali i tijekom pedagoške godine,

ukoliko se za to ukazuje potreba od strane obitelji i/ili ustanove)

Nositelji: odgajatelji u suradnji s ravnateljem, zdravstvenim voditeljem i svim članovima

razvojne službe

Vrijeme realizacije: tijekom godine

2. Razvijanje suradnje s roditeljima u području očuvanja zdravlja i optimalnog razvoja

individualni razgovori, roditeljski sastanci, stručna predavanja, pregledi

prikupljanje podataka radi utvrđivanja zdravstvenog statusa djeteta, s posebnim

osvrtom na djecu s teškoćama u razvoju i zdravstvenim teškoćama (alergije,

konvulzije, posebnosti u prehrani) – rujan/listopad 2016. i tijekom godine,

ovisno o polasku djeteta u vrtić

Nositelji: zdravstvena voditeljica u suradnji s odgajateljima i članovima stručno-razvojne

službe vrtića

Vrijeme realizacije: tijekom godine

3. Psihološko savjetovanje roditelja vezano uz

karakteristike psiho-motornog razvoja djece

izazove suvremenog roditeljstva

odabir posebnih/obogaćenih cjelodnevnih i kraćih programa

poteškoće u periodu adaptacije

procjene zrelosti za školu

posebne potrebe djece, te specifičnosti njihovih obitelji

18 Vidi Bitne zadaće ustanove: Kolaboracijski tim

205

Provedba individualni razgovora/savjetovanja ( prilagodba na vrtić, psihomotorni

razvoj, zrelost za školu, izazovi suvremenog roditeljstva, odabir posebnih/obogaćenih i

kraćih programa…)

Nositelji: psiholog

Vrijeme realizacije: tijekom godine

4. Senzibilizacija roditelja za potrebe i prava djece s teškoćama, te stručna pomoć obitelji

Navedene zadaće realiziraju se

prikupljanjem svih relavantnih podataka o zdravstvenom statusu djeteta i njegovim

posebnim potrebama (prilikom inicijalnih intervjua u lipnju 2016., ali i prilikom

individualnih razgovora s roditeljima tijekom godine, osobito uslijed posebnih

medicinskih dijagnoza ili posebnih potreba uopće),

individualnim savjetodavnim radom članova stručnog tima s roditeljima,

stručnim predavanjima (u okviru komunikacijskih roditeljskih sastanaka i radionica –

primjerice, senzibilizacijske radionice)

uključivanjem roditelja u odgojno obrazovni rad.

Nositelji: edukacijski rehabilitator, ravnatelj, zdravstveni voditelj, odgajatelji i svi članovi

stručno-razvojne službe

Vrijeme realizacije: tijekom godine

5. U području specifično logopedskih poteškoća zadaće se realiziraju:

savjetovanjem o radu i ponašanju djeteta s teškoćama u skupini

upućivanjem na daljnje specijalističke preglede (audiolog, otorinolaringolog, fonijatar,

neurolog i dr.)

upoznavanjem roditelja s psihofizičkim razvojem djeteta na temelju analize

dokumentacije, dijagnostičkog ispitivanja i dr.

savjetovanjem roditelja o načinu rada kod kuće s djecom s teškoćama te djecom

s glasovno-govorno-jezičnim teškoćama.

206

Nositelji: logoped u suradnji s ravnateljem, zdravstvenim voditeljem, članovima razvojne

službe i odgajateljima

Vrijeme realizacije: tijekom godine

Suradnja s roditeljima kao i njene bitne zadaće realiziraju se tijekom godine prema

planu aktivnosti (plan roditeljskih sastanaka, radionica za roditelje, izleta i svečanosti) i prema

potrebi djeteta, roditelja ili odgojitelja.

6. Roditeljski sastanci

Na nivou vrtića

1. Karakteristike psihofizički spremnog djeteta za školu – psiholog, odgajatelji

Vrijeme realizacije: mjesec studeni 2016.

3. Upisi u osnovnu školu – razvojna služba vrtića, liječnica školske medicine,

pedagog i učiteljice Osnovne škole J. Klovića

Vrijeme realizacije: mjesec veljača/ travanj 2017.

4. CAP predavanje za roditelje - psiholog i odgajatelji koji su prošli stručno usavršavanje za

CAP program

Vrijeme realizacije: mjesec siječanj 2017.

5. Roditeljski sastanak za novoupisanu djecu – ravnatelj, pedagog, psiholog, zdravstveni

voditelj i odgajatelji

Vrijeme realizacije: mjesec rujan 2016. i lipanj 2017.

Na nivou odgojne skupine

Komunikacijski roditeljski sastanci - teme iz područja relevantnih za ostvarivanje

prava i zadovoljavanje razvojnih potreba djece

Vrijeme realizacije: tijekom godine u svakoj se odgojnoj skupini održavaju četiri

komunikacijska roditeljska sastanka, a u slučajevima zimovanja/ljetovanja i nekih

sličnih većih događanja, i više

Kreativne radionice – tematski vezane uz događanja i život djece u vrtiću – Božićna i

Uskršnja radionica (prosinac 2016. i ožujak/travanj 2017.)

Vrijeme realizacije: tijekom godine u svakoj će se odgojnoj skupini održati najmanje

dvije radionice za roditelje

207

7. Sudjelovanje roditelja u programima

Druženje djece roditelja i odgajatelja

„Dan otvorenih vrata vrtića» namijenjen novoprimljenoj djeci i roditeljima

vrijeme realizacije: rujan 2016.

Boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe

vrijeme realizacije: rujan i tijekom godine prema potrebi djece i roditelja

Sudjelovanje roditelja u posjetima, izletima, te prezentiranju zanimanja i hobija

roditelja

vrijeme realizacije: tijekom godine

„Božićni i Uskršnji sajam za roditelje“

vrijeme realizacije: prosinac 2016. i travanj 2017. godine

21. Dani dječjih vrtića Grada Zagreba – Druženje djece, roditelja i odgajatelja &

Sportske igre za roditelje i odgajatelje

vrijeme realizacije: svibanj 2017.

8. Individualni pristup obitelji

Individualni razgovori roditelja, odgajatelja i članova razvojne službe s ciljem:

usklađivanje obiteljskog i institucionalnog konteksta u razvoj djeteta,

kao i pomoći obiteljima u odgoju i njezi djeteta

prikupljanje važnih podataka o djetetovom životu i ponašanju u obitelji

informiranje roditelja o ponašanju djeteta u odnosu na njegove razvojne potrebe, u

odnosu na djecu i odrasle u vrtiću

inicijalni intervjui za novoupisanu djecu u vrtić

Vrijeme realizacije: na početku i tijekom godine, prema potrebi djece, roditelja ili odgajatelja

Nositelji: svi članovi stručno-razvojne službe i odgajatelji vrtića

Timska podrška obiteljima djece s teškoćama

Intenziviranje suradnje s roditeljima djece s teškoćama.

To je oblik rada u kojem usko surađuju sve osobe povezane s ranim i predškolskim razvojem

djeteta s teškoćama u uvjetima institucionaliziranog odgoja i obrazovanja, dakle, njegovi

roditelji, odgajatelji, osobni pomoćnici, ravnatelj, zdravstveni roditelj i svi članovi stručno-

razvojne službe. Cilj tih sastanaka bio je pružiti djetetu najkvalitetnije uvjete za cjelovit razvoj

svih njegovih sposobnosti i potencijala, uz poštivanje njegovih specifičnih potreba, interesa i

mogućnosti, kao i njegovih prava.

208

Kako smo se u okviru provođenja projekta „Malim koracima do prave integracije“ te tijekom

prošlogodišnje edukacije ComAlong i ComPal upoznali s nešto drugačijim pristupom

praćenju razvoja djece i suradnje s roditeljima, ta nova znanja smo u protekloj pedagoškoj

godini 2015./2016. implementirali u svoj svakodnevni rad s djecom i njihovim roditeljima, a

nastavili smo ih još intenzivnije i strukturiranije primjenjivati u ovoj pedagoškoj 2016./2017.

godini.

Znanja i vještine koje smo tijekom navedenih edukacija usvojili, velikim dijelom se odnose na

načine evidentiranja, praćenja i procjene razvoja djece s komunikacijskim teškoća. Pri tome

se koriste tzv. kolaboracijske tablice odnosno Tablice razvojnih ciljeva za djecu s teškoćama i

skale postavljanja ciljeva (GAS).

Takav način evidentiranja potencijala djeteta, njegovih resursa, opisa problema, metoda

poticanja i praćenja napretka djece s teškoćama pokazao se učinkovitim i u smislu

unapređivanja suradnje s roditeljima, te nam je cilj dalje se usavršavati u njegovoj primjeni.

Nositelji: ravnatelj, zdravstveni voditelj, svi članovi stručno-razvojne službe, odgajatelji i

osobni pomoćnici u suradnji s roditeljima/ skrbnicima djeteta s teškoćama

Vrijeme realizacije: listopad i studeni 2016., svibanj i lipanj 2017., ali i tijekom godine u

vidu individualnih konzultacija i kraćih sastanaka

9. Informiranje

web stranica vrtića

- web stranicom vrtića informira se o radu vrtića, prezentiraju se projekti, događanja

u vrtiću i unaprjeđuje se komunikacija s roditeljima

- sadržaji vezani uz život i rad djece i odraslih u vrtiću te stručna podrška

roditeljima

- objava natječaja za nove radna mjesta u ustanovi i zamjene uslijed

bolovanja/porodiljnih dopusta i sl.

- tjedni jelovnik

Vrijeme realizacije: stranica se redovito obnavlja tijekom pedagoške godine,

Nositelji: logoped, pedagog, zdrav. voditelj i odgajatelji, a prema potrebi svi ostali stručni

suradnici

Info – panoi za roditelje na razini vrtića

209

- Roll-up banner – plakat s informacijama o EU projektu

- Kalendar događanja u vrtiću

- Stalni i promjenjivi panoi sa sadržajima vezanim uz događanja u vrtiću

- Prezentacija foto zapisa, dječjih radova, dječjih izjava

Vrijeme realizacije: tijekom godine

Nositelji: odgajatelji i prema potrebi, svi stručni suradnici

Info – panoi za roditelje na razini skupine („Kutići za roditelje“)

- Prezentacija tjednih planova rada i tjednih osvrta na sva važna događanja u skupini

- Informacije i sadržaji u vezi sudjelovanja roditelja, osobito u dječjim projektima

- Fotografije, dječji radovi i druga ostvarenja

- Tjedni planovi/ Tjedni rezimei & Ogledne mape svake pojedine skupine

Vrijeme realizacije: tijekom godine

Nositelji: odgajatelji

Centralni Info – pano – riječ je o panou koji je nastao zbog projekta „Malim

koracima do prave integracije“, a kasnije je prenamijenjen za opće potrebe vrtića.

Zauzima prostor ispred dvorane. To je mjesto dobrodošlice, okupljanja i razmjene

informacija i konstruktivnih ideja za sve roditelje i odgojno obrazovne djelatnike

ustanove, ali i sve vanjske suradnike i prijatelje „Potočnice“, s ciljem poboljšanja

cjelokupnih uvjeta boravka djece u vrtiću. Nerijetko služi za objavu o obilježavanju

pojedinih važnih datuma, proslava, svečanosti i dr. događanja na nivou ustanove

Vrijeme realizacije: tijekom godine

Nositelji: pedagog, odgajatelji i prema potrebi, članovi razvojne službe

Stručni tematski letci i brošure za roditelje:

- Idemo u vrtić s osmjehom

- Emocionalni razvoj predškolskog djeteta

- Program rada s djecom s teškoćama

- Engleski program

- Priprema za školu

- Sve što ste oduvijek željeli znati o psihologu u vrtiću

- Programi za rano učenja stranog jezika …

- Program na mađarskom vrtiću

210

- Dramski vrtić

- Pismo za roditelje (AAC)

- Ogledne mape odgojno-obrazovnog rada i ostvarenja svake pojedine skupine

- Kućni red vrtića

- Djeca i mediji

- Logopedi imaju ključ

- Kućni red vrtića

Instrumenti praćenja

Procjene /samoprocjene (zadovoljstvo, interesi, potrebe, prijedlozi, očekivanja…)

roditelja

djece

odgajatelja

članova stručno-razvojne službe i ravnatelja

svih ostalih zaposlenika ustanove

211

Prilog 2. Stručno usavršavanje & Projekti19:

Odgajateljska vijeća u pedagoškoj godini

2016./ 2017.

30. i 31. kolovoza 2016. Odgajateljsko vijeće: Priprema nove pedagoške godine 2016./2017. i

osvrt na proteklu 2015./2016. (1. Vijeće)

11. studeni 2016. Plenarno interaktivno predavanje prof. Marije Ivanković, Savjetnice za rani

i predškolski odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na temu:

„Kompetentni odgojitelj djece rane i predškolske dobi“ (2. Vijeće)

01. veljače 2017. Sjednica odgajateljskog vijeća organizirana na inicijativu odgajatelja

ustanove na temu: „Aktualna pitanja organizacijske prirode odgojno-obrazovne teorije i

prakse u ranom i predškolskom sustavu“ (3. Vijeće)

01. lipanj 2017. Završno odgajateljsko vijeće

+ Timska planiranja + Radni dogovori Interesnih skupina

Timska planiranja, Stručni aktivi, Radni dogovori Interesnih i drugih skupina

odgajatelja

Od rujna 2016. do lipnja 2017.

- Timska planiranja – 2x tjedno

- Radni dogovori Interesnih skupina – 1x mjesečno, a po potrebi i češće

- Stručni kolegiji – 1x tjedno

Osim spomenutih, iznimno je važno navesti i sljedeća stručna usavršavanja:

Supervizija za ravnatelje (Borka)

Razvoj ljudskih potencijala, u organizaciji ESM-a – stručno znanstvena edukacija

(Borka)

Tečaj engleskog specijalke (Irena i Mirena – B2 stupanj, Olja – C1 stupanj)

Stručno usavršavanje za web stranicu (Iva, Olja)

1 Stručni skup za odgajatelje pripravnike i njihove mentore u DV „Potočnica”, u

organizaciji AZOO (Nevenka Gorup-Rožić, Jasminka Štefčić, Mirena Einspiegel

Bošnjak, Jasmina Ostojić, Maja Milinković & Dunja Čuljak)

19 Stručno usavršavanje odgajatelja i članova razvojne službe navedeno je u svakom od priloženih pojedinačnih

Godišnjih izvještaja.

212

Stručni skup u organizaciji AZOO na temu: Djeca s teškoćama – Transdisciplinarni

pristup u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (Tamara, Tomislav, Romana,

Danijela, Irena & Dunja)

Zdravstveni odgoj za djecu – Oralna higijena & Zdravlje zuba (Štefanija)

Stručno-metodička priprema za edukacijske rehabilitatore, ERF (Tomislav & Danijela

+ kratka izlaganja ostalih članova stručnoga tima)

Stručno-metodička priprema studenata logopedije, ERF (Iva)

Predavanje za studente pedagogije, FFZG (Danijela, Iva & Dunja)

Gostovanje naših odgajatelja i ravnateljice u ljubljanskom vrtiću „Zelena jama” –

međunarodna suradnja (Borka, Suzana, Biljana, Mirka, Sanja, Slavica, Dea, Mirena,

Maja, Marija, Petra, Diana, Darija, Goga)

Kineziološka metodika (Mirena, Jasmina, Slavica, Jasminka, Maja)

Metodika hrvatskog jezika (Ljiljana, Mirela, Mirka, Nada, Ivana)

CAP - Program prevencije zlostavljanja djece, predavanje za roditelje (Tamara, Vesna,

Ivana, Jasmina)

Stručna tribina povodom Europskog dana logopedije (Iva & Irena)

Fokus grupe u sklopu obilježavanja 21.Dana dječjih vrtića Grada Zagreba u DV

Jabuka, Sunce, Vjeverica, Sopot, Ivane Brlić Mažuranić (Jasmina, Lidija, Mirena,

Mirjana, Slavica, Borka, Tamara, Štefanija, Iva & Dunja )

Posjet Gradonačelniku (Jasminka & Tatjana)

21. Dani dječjih vrtića u KD V. Lisinskog (Borka & Dunja)

Jačanje kompetencija odgajatelja u području umjetničke/plesne pedagogije, Stručni

skup u organizaciji AZOO (Lidija)

Stručni skup u organizaciji Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, održanog u Domu

Crvenog križa na Sljemenu, na temu „Unapređenje i povezivanje spoznaja sveučilišnih

nastavnika i metodičara praktičara“, Predavanje i radionica iz područja kineziološke

metodike s primjenom transdisciplinarnog pristupa karakterističnog za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje (Maja & Dunja)

Prva pomoć – Predavanje i radionica za djelatnike dječjeg vrtića „Potočnica“ (dr. Igor

Bičanić & Štefanija)

Zaštita na radu & Zaštita od požara – Stručno usavršavanje za djelatnike dječjeg vrtića

„Potočnica“

Sekcije logopeda (Iva, Irena, Dora)

Sekcije edukacijskih rehabilitatora (Danijela, Tomislav, Antea, Ivana V.)

213

Konferencija zdravstvenih voditelja (Štefanija)

Sekcije psihologa (Tamara)

Sekcije pedagoga (Dunja)

Projekti

Osvrt na proteklu i projekcija na sljedeću pedagošku godinu...

Tim podrške obiteljima djece s teškoćama – nastavak provedbe

Prijevod knjige & promocija knjige PK

Nastavak ComPal i ComAlong Course

CAP (Child Assault Prevention) – program prevencije zlostavljanja djece

Stručna pomoć i podrška osobnim pomoćnicima u radu s djecom s teškoćama –

nastavak provedbe

214

Prilog 3.

Interesne skupine

Interesne skupine odgajatelja, osobnih asistenata i članova stručnog tima

INTERESNA SKUPINA

VODITELJ SKUPINE

ČLANOVI

Knjižnica Vesna Boroš Vesna Boroš

Danijela G. Popović

Tamara H. Lučev

Skupina za uređenje WEB

stranice

Olja Baričak Olja Baričak

Dunja Čuljak

Nevenka G. Rožić

Irena Mlinarić

Skupina za fotografiranje

i prikupljanje snimljenog

materijala

Mandica Brezović Mandica Brezović

Nada Johman

Skupina za AAC Dea Božić Irena Mlinarić

Romana Bukovac

Dea Božić

Olja Baričak

215

Dunja Čuljak

Skupina za organizaciju

proslava i svečanosti

Katalin Svaguša

Lidija F. Lanz

Jasmina Ostojić

Maja Milinković

Marija Pranjić

Voditeljska skupina

(„Mikrofon skupina“)

Irena Cesarec Irena Cesarec

Glazbena skupina Irena Cesarec Irena Cesarec

Marica Kocijan

Milena Zebić

Goran Burai

Kristina Halilović

Skupina za uređenje

materijalne sredine u

vrtiću

Dunja Čuljak sve cjeline - rotacija20

Skupina za uređenje

jasličkog hodnika

Ivana Cik Vesna Širanović

Ivana Cik

20 Detaljnije objašnjeno u Godišnjem izvještaju pedagoga, dio Bitnih zadaća pod nazivom Interesne skupine

216

Ljiljana Jelić

Mirela Balić

Skupina za uređenje

informativnih panoa za

roditelje i centralnog info-

kutića vrtića

Eszter Petković Tomislav Ljutić

Tanja Medija

Eszter Petković

Romana Bukovac

Ivana Vinčić

Skupina za uređenje

staklenih panoa vrtića

Jasminka Štefčić Mirjana Lukačević

Mirena E.Bošnjak

Jasminka Štefčić

Slavica Trčak

Ivana Zdeličan

Kreativna radionica Biljana Grubić Suzana Gojsević

Biljana Grubić

Ksenija Kranjec

Sanja Markić

Ekološka skupina &

„Osvježivač“ Skupina za

ostale radove na uređenju

Marina Furlan Štefanija Demo

Ivana Fiolić

217

interijera i/ili eksterijera Marina Furlan

Ana Pavlović

Nika Prvonožac

Petra Radić

Iva Cvitešić

Bruna Benc

Skupina za Ljetopis vrtića Vesna Boroš Vesna Boroš

Dunja Čuljak

218

Prilog 4.

Dodatni programi

Ove smo pedagoške godine prema kalendaru događanja obilježili pojedine datume:

Prvi dan jeseni

Međunarodni dan pješaka

Dan jabuka

Dani kruha

Kestenijada

Sv. Nikola

Betlehemsko svjetlo

Božić

52. rođendan Potočnice – Rođendanski ples za jaslice & vrtić

Karneval

Prvi dan proljeća

Uskrs

Dan Planete Zemlje

21. Dani dječjih vrtića

Energetski tjedan

Posjet Gradonačelniku (Jasminka & Tatjana s dvoje djece iz V9)

Božićne predstave & Završne svečanosti

Dani knjige

Dan Tolerancije

Dan smijeha

Dan knjižnica

Organizirali smo posjete, izlete, sportska događanja i gostovanja:

Izleti za male i velike (Eko kuća Bubamara, Maksimir - Zagrebački ZOO, Etno farma

„Mirnovec”– Bundek, Jarun, Zaboky selo)

Piknik u dvorištu Doma umirovljenika

Posjet tržnici

219

Božićni vlakić za djecu s teškoćama

Klizanje

21. Dani dječjih vrtića

- druženje za djecu, odgajatelje i roditelje

- sportske igre odgajatelja i roditelja

- fokus grupe vezane uz aktualna pitanja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

- predavanje u KD V. Lisinski

Grad mladih (veljača i ožujak 2017.)

OŠ Julija Klovića (13.06.2017.)

Prirodoslovni muzej (Izložba Zvukovi kukaca)

Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”

Predavanje/ Radionica PU Zagrebačke – „Sigurni u prometu“ (24., 25., & 26.

svibnja 2017.)

Organizacija predstava i koncerata, kako unutar, tako i izvan vrtića, među kojima su:

Izvedbe Božićnih i Završnih predstava naših vrtićkih i specijalnih skupina

„Mačak u čizmama“ - Kazalište „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Slavonskog Broda, (05.

listopada 2017.)

Pravi prijatelj - lutkarski mjuzikl Produkcija Z iz Splita (28. listopada 2016.)

Ansambl „Mali Mozart“ s koncertom gudačkog kvinteta (08. studeni 2016.)

Zimogrrrozni - Maleni ciklus HGM-a, koncert Zagrebačke filharmonije u koncertnoj

dvorani „Vatroslav Lisinski“ (28. studeni 2016.)

„Ivica i Marica“ – iz opusa Teatra Poco Loco „Priča mi se priča“, Koncertno pričanje

bajki uz glazbu & ilustracije uživo (02. prosinca 2016.)

„Puž“ - Kazalište „Mala scena“ (27. siječnja 2017.)

Knjižnica „Tin Ujević” – veljača & ožujak 2017.

„Priča koja drži vodu“ Kazališta „Artomobil“ (20. ožujka 2017.)

„Crvenkapica“ iz programa „Priča mi se priča“ - Koncertno pričanje bajki uz glazbu

& ilustracije uživo Teatar Poco Loco (15. svibnja 2017.)

„Zvukovi kukaca“ - edukativno-informativna izložba uz stručno vodstvo u

Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (16. svibnja 2017.)

220

Darivali smo djecu za ...

Sv. Nikolu

Božić

51. Rođendan Potočnice

Uskrs

Rođendane

Završne svečanosti

Obnovili smo zalihe slikovnica, didaktike i igračaka, značajno smo uredili svoj interijer, a to

ćemo nastaviti činiti I u idućoj pedagoškoj godini21.

21 Vidi Poglavlje 3. ovog dokumenta: Materijalni uvjeti

221

Prilog 5.

Društveni činitelji koji sudjeluju u ostvarivanju zadaća godišnjeg plana

Naši vanjski suradnici, partneri i gosti …

Metodika hrvatskog jezika i književnosti (V. Velički)

Kineziološka metodika (V. Horvat, M. Hraski)

Stručni ispiti (M. Šagud, A. Silić)

Profesori i studenti Učiteljskog i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Agencija za odgoj i obrazovanje

Pravobraniteljica za djecu

Društvo za dječju i cerebralnu paralizu

Filozofski fakultet u Zagrebu

O. Š. Julija Klovića, O. Š. Matije Gupca, O. Š. Kralja Tomislava

Policijska uprava zagrebačka

Centar za rehabilitaciju djece i mladeži “Mali dom”

Centar za socijalnu skrb “Trešnjevka”

Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim teškoćama “Goljak”

Dom za starije i nemoćne “Trešnjevka”

Suradnja s kazalištima Grada Zagreba, slobodnim umjetnicima (mađioničar,

glazbenici, klaunovi...), muzejima, turističkim agencijama, sportskim klubovima i

organizacija gostovanja kazališnih skupina i slobodnih umjetnika u Vrtiću, kao i

organizacija posjeta različitim kulturnim manifestacijama izvan vrtića

suradnja s različitim prijevozničkim tvrtkama vezano uz organizaciju prijevoza na

željena odredišta (kazališta, muzeji, izleti, sportska događanja) – Jozić Prom, IBus

nabava didaktičkih sredstava i igračaka (Prometal; Škrinjica; Naj – Domus, Zora; Ida

Didacta; Chemaco; Muller)

DART Centar – Gothenburg, Švedska

Akademija za razvojnu rehabilitaciju

222

Suradnja s Crvenim križem

Suradnja s Udrugom „Debra Croatia“

Suradnja s Udrugom „Djeca susreću umjetnost“ - Projekt „Sedmi kontinent“

Suradnja s Dječjim vrtićem „Zelena jama“ – Ljubljana

Savez gluho-slijepih osoba „Dodir“

Suradnja s Vijećem gradske četvrti Trešnjevka – Sjever (I. Butorac)

Suradnja s Mjesnim odborom „Antun Mihanović“ (M. Baić)

DV Špansko, DV Vrbik, DV Jaglac – Kumrovec, DV Vladimir Nazor, DV Izvor, DV

Maslačak – Krapinske Toplice ...

223

Prilog 6.

Suradnja s institucijama:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,

Agencija za odgoj i obrazovanje,

Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport;

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom;

Suradnja sa Zagrebačkim savezom sportske rekreacije „Sport za sve“;

Suradnja sa Zagrebačkim klizačkim savezom;

Suradnja sa SUVAG-om;

Suradnja s Učiteljskim fakultetom u Zagrebu (Metodika hrvatskog jezika i

književnosti - T. Vidović, Kineziološka metodika - V.Horvat, M.Hraski),

Suradnja s Filozofskim fakultetom u Zagrebu (M. Šagud);

Suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (stručna praksa);

Suradnja s Društvom za cerebralnu i dječju paralizu;

Suradnja s PU zagrebačkom; Stručni ispiti (M. Šagud, A. Silić),

Suradnja s Centrom za rehabilitaciju djece i mladeži “Mali dom”,

Suradnja s Centrom za socijalnu skrb “Trešnjevka”,

Suradnja sa Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim

teškoćama “Goljak”,

Suradnja s Domom za starije i nemoćne “Trešnjevka”,

Suradnja s osnovnom školom J. Klovića - posjet školi djece starijih skupina

Udruga roditelja „Korak po korak“

Suradnja s Domom zdravlja – Zapad (M. Jovančević)

Suradnja s Kineziološkim fakultetom

224

Prilog 7.

Organizacija rada & Odgojno obrazovni rad tijekom ljeta

Dežurstvo ljeti:

za jasličke & pripremne skupine – u J2 & J4

za vrtićke & specijalne skupine – u V3

Raspored GO – u knjižnici

Smjernice za rad u ljetnom periodu:

ORGANIZACIJA

Svaki četvrtak u 12h - sastanak vezan uz organizaciju i raspored rada

ljeti, odnosno plan rada za predstojeći tjedan

U ljetnom periodu naglasak je na važnosti boravka na zraku, a izlazak djece

na dvorište preporuča se već po njihovu dolasku u vrtić, odnosno nakon

doručka, dok je povratak u sobe predviđen za 11h, odnosno vrijeme ručka.

BORAVAK NA ZRAKU

Ne zaboravimo kako se djeca, a ni odrasli, ne bi smjeli izlagati suncu u

vremenu od 11 do 16 sati - boravak na zraku unutar spomenutog vremena

ograničit će se samo i isključivo na područja dvorišta gdje je hlad.

Boravak na zraku podrazumijeva adekvatnu odjeću - lakše odjevne predmete

uz obavezne kape ili šešire, pa je iznimno bitno na to podsjetiti i roditelje.

Poželjno je da djeci donesu i rezervnu odjeću, kao i kupaće kostime.

U slučaju potrebe zbog velikih ljetnih vrućina, odgajatelji su dužni djeci

skinuti suvišnu odjeću i dozvoliti im boravak samo u gaćicama, te na dvorištu

pripremiti bazene s vodom za polijevanje.

Istovremeno, kuhinja će osigurati dostatne količine vode za piće.

ODGOJNO - OBRAZOVNI RAD

Naglasak na BNZ - tematsko planiranje odvija se na nivou čitave ustanove, u

suradnji s drugim odgajateljima i pedagogom.

225

Tematsko planiranje - metodička razrada dogovorene teme kako bi se

osigurali organizacijski i materijalni uvjeti za realizaciju spomenutih odgojno

obrazovnih zadaća (Vidi u nastavku „Tematsko planiranje“)

Koncentracija bi trebala biti na funkcionalnom i sadržajnom bogatstvu

vanjskog prostora, gdje će se, u ljetnim mjesecima, provoditi velik dio

ukupnog vremena u vrtiću.

VAŽNO!!! U slučaju ozljeda ili bilo kakvih zdravstvenih tegoba primijećenih kod djece

tijekom boravka u vrtiću, nužno je odmah kontaktirati stručni tim.

Sve nejasnoće vezane uz ovaj aspekt djelovanja moguće je pronaći u sigurnosnom pravilniku,

odnosno Programu mjera povećanja sigurnosti u dječjem vrtiću Potočnica, s utvrđenim

načinima postupanja i metodama djelovanja.

Ljetna pravila:

Posebna pravila vezana uz korištenje spremišta izvješena su na vratima Spremišta, a odnose

se na čitavo ljetno razdoblje:

Prostor spremišta uvijek treba biti uredan i čist.

O urednosti se brinu samo i isključivo odgajatelji.

Djeca uopće ne bi trebala ulaziti u prostor spremišta, a odgajatelji su zaduženi da im

tražena sredstva za igru i rad učine dostupnima.

Čistoću spremišta održavaju spremačice.

Sva sredstva za rad (bazeni, stolovi, lopte, kantice, lopatice…) svakodnevno iznose

odgajatelji, osim tobogana za koje se trebaju pobrinuti spremačice.

Vraćanje, odnosno spremanje igračaka u za to predviđene police i kutije u spremištu,

također je dužnost odgajatelja, jer jedino na taj način možemo održati urednost, postići

red i preglednost, a izbjeći kaos.

- Osim spomenutih pravila, na inicijativu i u dogovoru s pedagogom odgajatelji su

podijeljeni u grupe za dežurstva po pitanju uređenja i održavanja prostora spomenutog

spremišta.

226

Tematsko planiranje

Pedagog u dogovoru s odgajateljima osmišljava novu ljetnu shemu rada, koja se odnosi na

cijeli vrtić. Srpanj i kolovoz podijeljeni su po ljetnim temama koje su međusobno povezane i

nadograđuju se jedna na drugu. Očekuje se koordinacija, kooperacija i kolaboracija svih

odgajatelja u planiranju, organizaciji i realizaciji aktivnosti, kao i participacija roditelja u

prikupljanju dijela sredstava za rad. Osim općih tematskih odrednica, tijekom cijelog ljeta na

dvorištu vrtića organizirane su vodene igre, a svima su na raspolaganju Vodena igraonica,

uređena u prostoru sjenice i oko nje, zamišljena kao mali Acqua laboratorij.

227

Prilog 8.

Inicijalne smjernice za iduću radnu godinu

Na samom početku iduće pedagoške 2017./2018. godine planiramo …

30. i 31. kolovoza 2017. – Odgajateljsko vijeće u 9h (Povratak s godišnjih odmora

(svi, uređenje soba, priprema za početak nove pedagoške godine))

01. rujna 2017., petak – Službeni početak nove pedagoške godine

04. rujna 2016. u 16:30h – “Dan otvorenih vrata” (potpisivanje Suglasnosti o

preuzimanju djece u vrtiću, Suglasnosti o fotografiranju i snimanju djece, preuzimanje

nove šifre vrtića, Kućnog reda ustanove i dr.)

13. rujna 2017. – Početak održavanja Timskih planiranja

Prva polovina rujna 2017. – Roditeljski sastanci u svim vrtićkim skupinama

Druga polovina rujna 2017. i početak listopada 2017. - Roditeljski sastanci u svim

jasličkim skupinama (ovisno o trajanju procesa adaptacije)

Izleti za male i velike

………

228

Prilog 9: Tablice odgojno-obrazovnih ciljeva za djecu s teškoćama

229

230

Prilog 10: Pismo za roditelje

231