a sada kada nam osuŠio -...

A SADA KADA NAM SE LAK NA NOKTIMA OSUŠIO...

Embasssy of the United StatesBosnia & Herzegovina

Nešto drugačiji priručnik za ženski politički aktivizam

ImpressumAutoricaDr. sc. Lejla Ramić-Mesihović

UredilaMr. sc. Anida Šabanović

RecenzentkinjeDr. sc. Nedžma Džananović-MiraščijaMr. sc. Nina Karađinović

Izdavač:

Vanjskopolitička inicijativa BH, Sarajevo

ISBN/CIP

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ova publikacija je izdata pod financijskim pokroviteljstvom Američke

ambasade u BiH u sklopu projekta “Parlament za žene”. Svi stavovi

i mišljenja iznesena u ovom dokumentu ne odražavaju nužno stav

Američke ambasade, Vlade SAD-a, već isključivo autorice.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

32-055.2(497.6)(035)

RAMIĆ-Mesihović, Lejla

A sada kada nam se lak na noktima osušio --- : nešto drugačiji priručnik za ženski politički aktivizam / [Lejla Ramić-Mesihović]. - Sarajevo : Vanjskopolitička inicijativa BH, 2018. - 28 str. : graf. prikazi ; 21 cm

Bibliografija: str. 27 ; bibliografske i druge bilješke uz tekst.

ISBN 978-9926-8307-0-0

I. Mesihović, Lejla Ramić- vidi Ramić-Mesihović, Lejla

COBISS.BH-ID 26514694

3NEŠTO DRUGAČIJI PRIRUČNIK ZA ŽENSKI POLITIČKI AKTIVIZAM

Sadržaj

5

6

11

14

2024

27

16

8

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Predgovor

Odnos praktičnog djelovanja i formiranja javnih politika

Zagovaranje, lobiranje, pregovaranje

Rodna ravnopravnost i političko djelovanje

Dekonstrukcija tehnika dominacije

Rodno odgovorno budžetiranje

Izvori

Borba za preraspodjelu moći

Identifikacija problema i predlaganje rješenja zasnovano na dokazima

4 A SADA KADA NAM SE LAK NA NOKTIMA OSUŠIO...


Predgovor

U Vanjskopolitičkoj inicijativi BH, nakon tri ciklusa rada s parlamentarkama i političkim aktivistkinjama u Bosni i Hercegovini, uočili smo potrebu za izradom kratkog priručnika u kojem ćemo se osvrnuti na specifičnosti angažmana žena u politici i ponuditi kratku razradu angažmana na identifikaciji problema i njihovo rješavanje putem adekvatnih javnih politika.

Ovim priručnikom također nastojimo osnažiti žene koje se bave politikom, ili to namjeravaju, za što kvalitetniju analizu konteksta i vlastite pozicije u političkom djelovanju.

Priručnik sadrži i kontrolne liste koje proizlaze i iz teorije i iz iskustava; nastojali smo da budu komplementarne s tekstom i da ga istovremeno nadopunjuju nagovještavanjima konkretnih primjera iz prakse.

Nadamo se da će ponuđeni sadržaj pomoći političkim aktivistkinjama i onima koje to žele postati u maksimiziranju efekata njihovog rada za dobrobit društva i stvaranju vlastitog političkog kapitala.

Sretno!

Autorica


Odnos praktičkog političkog djelovanja i formiranja javnih politika

Iako se u našem jeziku pojam „politika“ koristi i za svakodnevno političko djelovanje1 i za proces formiranja javnih politika,2 bitno je uočiti da su to dvije različite stvari. Praktično političko djelovanje može uključiti sve od bazičnog društvenog aktivizma do političkog djelovanja na najvišem nivou, dok je proces formiranja javnih politika proces sistemskog pristupa rješavanju identifikovanog problema.

1 Eng. politics.2 Eng. policies.


Ukratko, formiranje i provedba javne politike je sistemska, ciljana intervencija u jednom društvenom okruženju. Pored profesionalnih političara, političkih aktivista i sistema vlasti i upravljanja, u ovom procesu je veoma važna uloga civilnog društva u širem smislu, koje također obuhvata poslovnu zajednicu, medije i akademsku zajednicu te javnost. Sistemske promjene zahtijevaju sistemski pristup.

Prikaz ciklusa „života“ javne politike

Identifikacija problem

a zasno-vana na dokazim

a

Definisanje rješenja identifikovanog

problema

Procjena učinaka

Usvajanje

Provedba

Formulacija

sistemskog

rješenja

Definisanje uslova pod kojim

a se okončava / m

odifikuje primjena


Identifikacija problema i predlaganje rješenja zasnovano na dokazima

U nama bliskim političkim uslovima identifikacija problema zasnovana na dokazima i činjenicama te pravilnoj kontekstualnoj analizi prava je rijetkost. Paušalne, populističke i nedostatne procjene uslova pod kojima se javio problem koji zahtijeva rješavanje u pravilu je loš početak intervencije.

Kako znamo da je nešto problem. Problemom proglašavamo nešto što nas sprečava i onemogućava da uvedemo društvenu promjenu za koju smatramo da je potrebna. Problemom zovemo i jaz između normativnih ideala ili aspiracija i postojećih i budućih uslova (Hoppe 2002., str. 38). Pri tome, u političkom okruženju, identifikovani problem mora imati dostatnu relevantnost.3

Ako administrativni i pravni sistem u kojima želimo intervenisati nisu kapacitirani ili im nije u interesu da podrže rješavanje problema, zadatak političke intervencije postaje mnogo složeniji. Postoje li sistemska ograničenja koja nastojimo pomjeriti u željenom smjeru, angažman mora biti višeslojan, a argumentacija besprijekorna.

Pri definisanju rješenja identifikovanog problema fokus treba biti na njegovoj provodivosti, efikasnosti i široj društvenoj relevantnosti te na principima ustavom zagarantovane opće ravnopravnosti. Bosna i Hercegovina ima odličan zakonski okvir za osiguranje rodne ravnopravnosti, čiju dosljednu provedbu treba maksimalno podržati.4

3 Elementi iz Kontrolne liste prilagođeni su u odnosu na ono što nudi Theodoulou (The-odoulou 1995, p. 88).4 Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH: http://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-rav-nopravnosti-spolova-u-bih/.


Prema smjernicama Međunarodnog centra za političko zagovaranje,5 donošenje odluka zasnovano na činjenicama najčešće uključuje sljedeće elemente:

• dokaze o efikasnosti i uticaju,• determinisanje stepena efektivnosti, • deskriptivne analitičke dokaze, tj. mjerenje prirode, dinamike i veličine problema,• razumijevanje pozicije javnog mnijenja,• statističke simulacije,• ekonomske dokaze, npr. troškovnu efikasnost,• etičke dokaze, npr. socijalnu pravdu, redistribuciju, dobitnike / gubitnike.

Obično je najslabija karika feminističkog političkog angažmana u činjenici da se stavlja dominantan, a često i isključiv naglasak na ovo posljednje, uz licitaciju najeklatantnijih primjera koji treba da ilustriraju rodnu neravnopravnost kao socijalnu nepravdu. Vrlo često se oko takvog angažmana formiraju koalicije istomišljenika koje s vremenom postaju prilično zatvorene i isključive. Time obično željena promjena biva objašnjavana unutar zatvorenog kruga, što najčešće bude početak njenoga kraja. Tek sa širenjem koalicija na širu stručnu javnost, aktivističke grupe koje nisu striktno feminističke, organizacije civilnog društva u širem smislu (što uključuje i akademsku zajednicu i medije), raste prepoznavanje društvene relevantnosti pokrenutog pitanja.

Također, uključivanjem drugih navedenih elemenata i pitanje i zagovaračka koalicija dobijaju na dodatnom kredibilitetu, argumentaciji i snazi da se unesu sistemske promjene. Ono što je

5 International Centre for Policy Advocacy Guide: http://advocacyguide.icpolicyadvo-cacy.org/231-what-is-evidence-based-decisionmaking .


ključno za odabir adekvatnog zagovaračkog ugla je dobro istražena stvarnost i postizanje što boljeg razumijevanja rezona ljudi koji misle drugačije. Protiv argumentacija mora “pričati” jezikom onih kojima je usmjerena, a taj “jezik” je često potrebno prvo naučiti putem adekvaktnog razumijevanja realiteta koji se žele mijenjati.

„Niko te ne može učiniti inferiornom bez tvoga pristanka“ - Eleanor Roosevelt

Kontrolna lista

Da li postoji jaz između aspiracija i željene promjene?

Da li postojeći administrativni aparat i pravni sistem mogu podržati rješavanje problema?

Postoji li dostatan polemički potencijal o pitanju koji bi im dao politički značaj i oštricu?

Da li postoji aspekt rodno zasnovane diskriminacije u identifikovanom problemu i da li se može početi rješavati?

Da li postoje stabilne zagovaračke koalicije?


Zagovaranje, lobiranje, pregovaranje

Živa politička aktivnost posebno se intenzivira kada predloženo rješenje ili zahtjev za sistemsko rješavanje problema dođe do rasprave iza koje bi trebalo da uslijedi usvajanje rješenja. Zagovaranje, lobiranje i pregovaranje su neizostavni dijelovi ove faze u procesu.

Zagovarački proces se razlikuje i suštinski i konceptualno od lobiranja, iako su ciljevi vrlo slični. Oba procesa su vrlo legitimna, pod uslovom da su etična i zasnovana na relevantnim činjenicama i analitičkim nalazima.

Ono što često potkopava i otupljuje oštricu ženskog angažmana je upravo ustručavanje da se koriste ovi mehanizmi u njihovom interesu. Obično je to zato što većina njih očekuje da dobije eksplicitnu podršku i odobravanje muških kolega. Muške kolege nemaju ovu vrstu samoblokade i podilaze mnogo manjem broju skrupula i ograničenja. Njima ne pada na pamet da čekaju na nečije odobravanje da bi aktivno zagovarali i lobirali za svoj interes.

Razlike između zagovaranja i lobiranja

ZAGOVARANJE podrazumijeva aktivnosti koje

imaju za cilj usmjeravanje političkih aktivnosti putem metoda koje

uključuju građansko obrazovanje i javne kampanje. Zagovaranje uključuje i intenzivne odnose s javnošću te javnu promociju

stavova uz pomoć različitih alatki.

LOBIRANJE može biti direktno i ono na

lokalnom nivou. Direktno lobiranje podrazumijeva direktno obraćanje donosiocu odluka, vladinom tijelu

ili zaposleniku i uvijek se odnosi na konkrentno zakonodavno i/ili druge

vidove sistemskih rješenja.


Pregovaranje je proces kojim dvije ili više strana nastoje približiti interese kako bi došle do zajedničke pozicije ili cilja. Pregovori mogu generalno biti podijeljeni na formalne i neformalne. Formalni pregovori vrše se po unaprijed dogovorenim pravilima, u konkretnim okvirima i unutar određenog kruga ljudi. Za njih se vrijeme, mjesto, prisustvo i procedure donošenja uvijek precizno dogovore. Neformalni pregovori su mnogo fleksibilniji, ali i oni imaju svoje zakonitosti. Mogu biti sazvani ad hoc, održani poslije radnog vremena, u ugostiteljskim objektima itd. Ženama su neformalni pregovori u kojima učestvuju muškarci obično vrlo teško pristupačni, a u formalnim pregovorima rijetko budu aktivni kreatori pregovaračkih platformi i ravnopravni učesnici.

Pojednostavljena

skica toka pregovaračkog

procesa


Elementi dobre pripreme za funkcionisanje unutar pregovaračkog tima su sljedeći:

• puna svjesnost o tome čemu dugujemo lojalnost – i svoju i kolega unutar tima;

• da li insistiramo na uključenju principa rodne ravnopravnosti i u strukturi tima i u ishodu;

• šta svako za stolom želi postići i ko su nam sagovornici;• koliko daleko možemo i treba da idemo kako bismo izašli u

susret kompromisu;• šta nam je najbolja alternativa sporazumu do kojeg se došlo

pregovorima (Best Alternative to Negotiated Agreement – BATNA)• da li smo na putu najboljeg mogućeg rješenja;• kako dogovoriti ishod pregovora;• da li postoje okolnosti, i ako postoje, kako izgledaju, pod kojima

će se o datoj ili srodnoj materiji morati ponovo pregovarati.


Rodna ravnopravnost i političko djelovanjeBorba žena za rodnu ravnopravnost stekla je društvenu relevantnost i oštricu tek sredinom XIX vijeka. Političko prisustvo žena na političkoj sceni uslijedilo je u Evropi nekoliko decenija kasnije s dobijanjem prava glasa u uslovima općega ekonomskog i društvenog progresa i afirmacije žena kao ravnopravnih sudionika u društvenim procesima. Taj proces borbe za rodnu ravnopravnost i dalje je potreban, iako su šovinizam i spolna diskriminacija postali toliko manipulativni, cinični i latentni da se ponekad doimaju pokretnim metama koje stalno poprimaju novu formu. U toj borbi je ključna stvar razumijevanje činjenice da je afirmacija principa rodne ravnopravnosti zapravo borba za restrukturiranje moći, što se vrlo često previđa! Nikada niko u historiji čovječanstva nije svoju moć prepustio drugima tek tako. Niti će. Struktura moći se mijenja tek kada za to sazru društveni uslovi, a to podrazumijeva i uključivanje suštinskog praktikovanja rodne ravnopravnosti u sve segmente društvenog i javnog života (gender mainstreaming). Društveni uslovi ne sazrijevaju bez da se prethodno ne obezbijede u dostatnoj mjeri i individualna i kolektivna svijest da je ravnopravnost prirodan i neodvojiv dio svakog demokratskog procesa.

Prema Akcionom planu za rodnu ravnopravnost (Gender Action Plan – GAP BiH)6 analiza stanja rodne ravnopravnosti vrši se prema prioritetnim sektorima u oblastima značajnim za rodnu ravnopravnost:

• sprečavanje i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovinu ljudima;

• javni život i donošenje odluka;

6 GAP za BiH: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GAP_BIH_EN-GLISH.pdf .


• rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima;• zdravlje, prevencija i zaštita; • socijalna zaštita.

Vijek i po u ljudskoj historiji tek je kraća epizoda, što se vidi i iz činjenice da su silnice protiv rodne ravnopravnosti još uvijek vrlo snažne. Ovaj evolutivni proces sve vrijeme ima revolucionarne epizode koje su ga uvijek nanovo osnaživale i omogućavale njegovo širenje. Nove pozicije moći koje formiraju postrevolucionarni konteksti oko sebe stvaraju novi krug vrijednosti, željenih ciljeva i njima uslovljenih stanja koja prepoznajemo kao evolutivne promjene. Ova logika, koja nam pomaže da lakše shvatimo procese i našu ulogu u njima, može se primijeniti na mikro nivou, tj. na nivou evolucije ličnosti, do širih promjena koje vrijedi evidentirati u historijskom toku.

Šta je diskriminacija nad ženama

Diskriminacija usmjerena protiv žena je svako razlikovanje, isključivanje ili uskraćivanje koje se čini na osnovu spola, a s posljedicom ili ciljem ugrožavanja ili onemogućavanja sticanja ili ostvarivanja, a po osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena, ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkoj ekonomiji, društvenoj, kulturnoj, građanskoj ili drugoj sferi.7

7 Definicija preuzeta iz Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (Convenion on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women - CE-DAW), 1981.


Borba za preraspodjelu moćiKada težimo da budemo imenovani na određenu poziciju ili ako radimo na nečijem pozicioniranju u političkoj partiji, u organu vlasti ili javno angažovanoj organizaciji, moramo biti svjesne da se borimo za vrlo konkretan dio moći, odnosno sposobnost da utičemo na tok događaja i na društvene odnose. Istovremeno je bitno imati na umu da dok se borimo za moć, drugi mogu očito ili latentno posjedovati i protiv naših aspiracija koristiti različite vrste moći:

• moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija unutar hijerarhije,• moć snažnijeg stručnog kredibiliteta,• moć općeg ličnog ugleda i principa,• moć prisile,• moć upravljanja mogućnostima za ostvarivanje egzistencije drugih itd.

Moć koja proizlazi iz trenutnih pozicija unutar hijerarhije u političkoj je stvarnosti najčešća vrsta moći, koja vrlo često u našim uslovima uključuje i moć prisile i moć upravljanja mogućnostima za lični i kolektivni prosperitet. Često su postupci rodne diskriminacije u preraspodjeli istinske moći prikriveni i nalaze uporište u statutima, procedurama donesenim ad hoc, poslovnicima, pa čak i manipulaciji zapisnicima.

Kada uočite da stranački statut ili statut organizacije ne odražava osnovne demokratske vrijednosti, da podržava prakse izbornog inžinjeringa te da koncentriše moć oko konkretne formalne ili neformalne grupe, važno je biti svjestan značaja demokratizacije u političkoj partiji, tj. organizaciji. Konteksti u kojima se često mijenjaju procedure za tok sastanaka na netransparentan i


improvizovan način najčešće ukazuju na pripremu manipulacije smjera i ishoda tih sastanaka. Ovakva praksa je krajnje nepoželjna i demokratski procesi će je morati mijenjati.

Nivo

i raz

mat

ranj

a ro

dne

ravn

opra

vnos

ti

Opći zakonodavni okvir u odnosu na važeće međunarodne platforme,

poput CEDAW ili Pekinške platforme,i reperkusije zbog odstupanja

Rodna kvalitativna i kvantitativna struktura u političkom i društvenom životu, nstitucijama, na tržištu rada i

u ekonomiji

Nejednakost žena u porodici i užoj zajednici s aspekta pristupa

materijalnim i nematerijalnim dobrima i slobode posjedovanja i

donošenja odluka


Stabilan i autentičan lični uspon žene u javnom angažmanu može isključivo ići zahvaljujući razumijevnjem konteksta i struktura koje donose odluke, te vlastitim nastojanjima i radom na sebi i svome potencijalu te pravljenju vlastitih koalicija i grupa podrške. Ključ stvaranja i održavanja stabilnih grupa za međusobnu podršku je da se ni jedna žena ni u jednom trenutku ne smije osjećati usamljeno. Također, insistiranjem i istrajavanjem na donošenju odluka u formalnim institucijama, tijelima i na zvaničnim sastancima umanjit će se mogućnost donošenja odluka na mjestima na kojima se prisustvo žena smatra čudnim i neadekvatnim poput kafana, stadiona itd.

Često uspon može da se desi i mimo svih očekivanja, pa nekada i mogućnosti, pogotovo kada centrima moći u kojima dominiraju muškarci počnu nedostajati kadrovi kojima bi mogli ispuniti zahtjeve za kvotama, posebnom onim rodnim, regionalnim i, u našim uslovima, etničkim ili prosto „povući glasove na listi“ ili bolji izgled organizacije „na papiru“. Žene koje ovako dođu do nominalnih pozicija moći vrlo često nisu svjesne ranjivosti svoje pozicije van striktnih krugova koji ih imenuju, pa ni unutar tih krugova. A cijena za svjesnost, tamo gdje postoji, obično rezultira konformističkim opredjeljenjem da se popušta u krugovima u kojima se donose odluke.

Vrlo malo žena i iz jedne i iz druge grupe zapravo učestvuje u procesima u skladu sa svojom funkcijom u našem društveno-političkom kontekstu. Rijetko učestvuju u pregovorima, sastancima na visokom nivou, neformalnim konsultacijama pri donošenju odluka te formulisanju strateških i programskih pravaca, a još rjeđe razumijevaju koliko su zbog toga diskriminirane i zakinute. Svjesno odustajanje jedne žene od borbe za vlastita prava i adekvatnu poziciju često ima lančani efekat, jer istinski donositelji odluka počinju računati s tim kao normalošću, a kao posljedicu toga svako iole drugačije mišljenje potom tretiraju kao nebitno, nestručno i/ili neinteligentno. Ovaj vid konformizma nikada ne rezultira demokratizacijom i afirmacijom vidljivijeg i adekvatnog učešća žena. Baš naprotiv.


Kontrolna lista za samorefleksiju

Da li je vrijeme za promjene?!

Imam poziciju, ali mi nije jasno kako sam do nje dogurala. Čemu to dugujem i zašto?

Nemam poziciju, a posjedujem izuzetne i/ili deficitarne kvalifikacije. Čemu to dugujem i zašto?

Uzimam zdravo za gotovo da kolege koje su isto ili niže hijerarhijski rangirane imaju više istinske moći od mene.

Moje muške mlade kolege su u prednosti jer imaju mentora, za razliku od mene. Kad neko želi nešto da mi pojasni i malo se više angažuje oko mog rada, kreću vrlo ružne priče...

Nepravde sam svjesna, ali u svakoj djelatnosti postoji jak (ne)formalni “hranidbeni lanac”. Ne bih mnogo da čačkam da ne udarim o njegovo dno!

Na listi smo sve. Međutim, ja sam jedina žena čije se prisustvo forsira, izdašno finansira, medijski prezentuje. Da li mi je to kompliment ili razlog za brigu? Ili sam prosto - najbolja i jedina...

Svjesna sam, na neki način, da je moja pozicija uslovljena pokoravanjem stavovima konkretne grupe ljudi.

Druge žene su mi prijetnja i konkurencija. Muškarci na poziciji su mi stabilnija podrška jer oni imaju moć. Međutim, da li sam sto posto sigurna da bi iza mene stali na način na koji oni stoje jedni iza drugih?


Dekonstrukcija tehnika dominacijePolitičke aktivistkinje koje iza i oko sebe nemaju široku i stabilnu podršku izuzetno su ranjive i njihove domete obično determinišu drugi. S druge strane, izuzetno je teško boriti se permanentno protiv šovinističkih i diskriminatorskih praksi. Norveške laburistkinje su prije tri decenije u okviru svog „Women Can do It“ odlično identifikovale i grupisale diskriminatorske prakse u tehnike dominacije. Prilagodit ćemo ih ovom prilikom nama prepoznatljivim uslovima.

Previđanje ili „nevidljivost“ je posebno prisutna praksa na forumima na kojima dominirajuća klika nastoji postići striktnu kontrolu nad izgovorenim sadržajem kako bi tok i ishod sastanka bili u skladu s njihovim očekivanjima. Prosto se ignoriše glas koji bi mogao unijeti promjenu u režirano izigravanje demokratije na sastanku; kolege računaju sa stidom, strahom i/ili ustručavanjem ignorisane/ignorisanog da reaguje. Također, fenomen nevidljivosti često je vrlo očit pred izbore, kad se materijalni i nematerijalni resursi političkih partija i organizacija mahom dodjeljuju na korištenje u skladu s interesima onih koji se (samo)percipiraju bitnim unutar strukture.

Ismijavanje i kolutanje očima spadaju u zgodnu i zaraznu formu ponašanja čiji je cilj momentalno urušavanje nečijeg kredibiliteta, reputacije, motivacije i/ili hrabrosti da se javno izjasni i djeluje kako bi se govornica/govornik eliminisao iz procesa. Oni koji ismijavaju nekoga uvijek računaju sa stidom i emotivnom uzdrmanošću ismijanoga i ne računaju s tim da bi im se moglo vratiti istom mjerom jer se u svom krugu osjećaju vrlo sigurnim.

Zadržavanje informacija je jedna od najsofisticiranijih metoda, često vješto prikrivena zakonskim, poslovničkim, te statutarnim


procedurama, tehničkom organizacijom prijema pošte i novosti, ograničavanjem kruga ljudi koji mogu biti prisutni sastancima na kojima se dijele informacije i određuju razlozi za donošenje određenih odluka. Pobornici ove prakse vrlo rijetko očekuju da se spočita način distribucije pošte, novosti, informacija, te kako se formiraju neformalni ili poluformalni kružoci koji neosnovano nastoje posjedovati ekskluzivitet nad informacijama bitnim za demokratsko donošenje odluka. Cilj ovog ponašanja također je manipulacija ishodom te naglašavanje snage postojećih poluformalnih struktura moći. Manipulacija i vrijeđanje inteligencije posebno dolaze do izražaja kada se pravila tumače i mijenjaju u hodu, u skladu s potrebama elite.

Dvostruko kažnjavanje je uzrokovano rastrzanošću žene koja ima tradicionalno nametnute obaveze, s jedne strane, i želju za javnim i društveni angažmanom, s druge. Visoki kriteriji postavljeni na više strana, od kojih je većina muškaraca tradicionalno pošteđena, često rezultiraju osjećajem vlastite krivice te pretjeranim komentarima sredine, i privatno i poslovno. Ovo utiče na to da se ubrzano gubi motivacija, snaga i moral da se nastavi s angažmanom. S druge strane, da bi se umanjila količina raspoložive snage za istinsko djelovanje, pod krinkom potrebe za doprinos organizaciji ili partiji, aktivistkinjama se često vrijeme popunjava neatraktivnim i tehničkim zadacima kako ne bi imale snage i vremena za bavljenje suštinom. A nebavljenje suštinom automatski negativno utječe na profilisanje unutar strukture. Tako preko noći aktivistkinje od tapšanja po leđima dođu do podsmijeha i ignorisanja.

Stvaranje osjećaja krivice i srama je vrlo raširena šovinistička praksa, koja često nalazi alibi u specifičnom smislu za humor i načinu izražavanja; ona nestaje s uvođenjem standarda ponašanja i proglašavanjem takvog ponašanja neprihvatljivim. Najefikasniji


metod u borbi protiv ove prakse je pružanje međusobne podrške na licu mjesta. Jer tada je najefektnija i najjača. Istrajavanje u ovoj praksi neminovno vodi do promjene ponašanja vladajuće strukture.

Previđanje ili “nevidljivost”

• Niko “ne vidi” kad se javite za riječ.• Vaša inicijativa je “zaboravljena”.• Nema vas u evidenciji prisutnih.• Vaša inicijativa nije evidentirana u zapisniku.• Pravila igre se mijenjaju na vašu štetu, bez vašeg znanja, pa se

glupo osjećate.• Na listi ste, ali ne i predviđeni za vidljive terenske kampanje,

plakate, medijske nastupe

Ismijavanje

• Neumjesne upadice tokom vašeg govora.• Javni neprimjereni komentari na račun vašeg izgleda, životnog

stila i privatnih opredjeljenja.• Ponašanja koja bi da vas diskvalifikuju kao emotivnu,

neinteligentnu i/ili da vam s visoka podilaze.


Zadržavanje informacija

• Imate osjećaj da ne znate ono što zna većina prisutnih koji bi vam trebali biti ravnopravni. Vjerovatno je tako!

• Razlozi donošenja neke odluke nisu elaborirani, nisu vam logični, a od vas se očekuje da glasate na određen način.

Palite alarm!• Ispali ste kolateralna šteta, a nije vam jasno zašto.

Dvostruko kažnjavanje

• Sredina nameće određena tradicionalna očekivanja od žene, a vi ih ispunjavanje na štetu sna i zdravlja, te plasirate kao dio ličnog integriteta i političkog kredibiliteta i mislite da je to održivo.

• Stalno lično nezadovoljstvo ispunjavanja nametnutih i samonametnutih obaveza neminovno vodi do različitih vidova samokažnjavanja. Kao da već ne postoji otežavajuća okolnost koja vas u startu diskriminiše.

Stvaranje osjećaja krivice i srama

• Predmet ste ogovaranja i laži iza leđa.• Meta ste nipodaštavajućih neumjesnih kritika.• Nabija vam se osjećaj krivice bez stvarnih razloga i opravdanja,

te se s vama postupa mimo uobičajene prakse.


Rodno osjetljivo budžetiranje

Prema definiciji Vijeća Evrope:

„(...) rodno odgovorno budžetiranje predstavlja uključivanje principa rodne ravnopravnosti u budžetske procese. Podrazumijeva rodno zasnovanu procjenu budžeta, uključivanje rodne perspektive na svim nivoima budžetskog procesa i prestrukturiranje prihoda i rashoda s ciljem unapređenja rodne ravnopravnosti“.8

Rodno odgovorno budžetiranje je istovremeno pristup, proces, metoda, alat i rezultat zasnovan na teoriji da budžeti nisu rodno neutralni! 9

Usljed bioloških razlika, nejednake društvene pozicije, nametnutih tradicionalnih spolno uslovljenih uloga, potrebe muškaraca i žena su različite, a pristup moći neophodnoj za preraspodjelu javnih resursa, budžeta, obično iznimno ograničen. Promjene zahtijevaju svijest o rodnoj neravnopravnosti pri raspodjeli sredstava kao društvenoj nepravdi i anomaliji koja zahtijeva promjenu.

Kako bi se adekvatno izvršila rodno odgovorna analiza budžeta, od interesa za društvo, imperativ je posjedovanje klasifikovanih podataka o spolnoj strukturi da bi se ustanovile i dokazale nepravilnosti. Ovakva analiza olakšava postavljanje prioriteta za rješavanje te identifikaciju sektora u kojima treba izvršiti rodnu analizu kako bi se predložile adekvatne mjere za uklanjanje prepreka postizanju nejednakosti. Rodno osjetljiv budžet će u svojim stavkama imati sredstava za ovakav vid aktivnosti. Rodna analiza sektora treba da uključi i analizu

8 Dokument Vijeća Evrope o rodno osjetljivom budžetiranju: https://rm.coe.int/1680596143 .9 Adaptirano iz publikacije: USAID/SUNY, „Priručnik o rodno odgovornom budžeti-ranju“ (2015.), Sarajevo, str. 26-27.


prostora na kojem treba intervenisati u konkretnu oblast,10 tj. uvaži geografske i regionalne specifičnosti te razliku između urbanih i ruralnih sredina.

Spoznaju o konceptu rodno odgovornog budžetiranja nipošto ne treba ograničiti samo na procese koji svoje epiloge dobijaju u zakonodavnoj vlasti. Suštinske pretpostavke za promjene kreiraju se i primjenom istog principa pri analizi i davanju saglasnosti na budžete unutar političkih stranaka, organizacija, izbornih štabova itd. Time se osigurava bitan dio učešća u podjeli moći, jer demokratizacija je upravo to – poštena, ravnopravna i ravnomjerna raspodjela iste.

Ključni akteri za planiranje budžeta u Bosni i Hercegovini

10 Relevantne oblasti mogu obuhvatiti zdravstvo, obrazovanje, vodosnabdijevanje, ishranu, održivo zaposlenje, pristup kreditima i vlasništvo nad imovinom, sticanje vještina, istraživanje, tehnologiju i političko učešće.


Koliko ima žena u parlamentu/vladi/komisiji/organu upravljanja/izvršnom organu/konsultativnom tijelu?

Kontrolna lista

Na kojim funkcijama su te žene?

Da li se koristi rodno osjetljiv jezik?

Da li je infrastruktura u radnom prostoru prilagođena i ženama i muškarcima?

Da li muškarci snose svoj dio odgovornosti za unapređenje principa rodne ravnopravnosti?

Da li njihove funkcije odražavaju njihovu stvarnu političku moć?


Izvori

1. Dokument Vijeća Evrope o rodno osjetljivom budžetiranju: https://rm.coe.int/1680596143.

2. GAP za BiH: http://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/02/GAP_BIH_ENGLISH.pdf

3. International Centre for Policy Advocacy Guide: http://advocacyguide.icpolicyadvocacy.org/231-what-is-evidence-based-decisionmaking

4. Irvin, Karin; Tevik, Frejdis „Žene u fokusu“; Organizacija žena „Lara“, copyright: Norveška laburistička stranka i Obrazovna asocijacija radnika (2003.), Bijeljina

5. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama 1981. (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women - CEDAW)

6. USAID/SUNY: „Priručnik o rodno odgovornom budžetiranju“ (2015.) Sarajevo

a sada kada nam osuŠio -...

Documents