a. rapan papeša: sahranjivanje unutar antičkih cibala

5/22/2018 A. Rapan Pape a: Sahranjivanje unutar anti kih Cibala

7

Anita Rapan Papea

Anita Rapan PapeaGradski muzej Vinkovci

HR, VinkovciTrg bana Josipa okevia [email protected]

Rapan-Papea: UDK: : . (. Vinkovci) Izvorni znanstveni rad

Prihvaeno: . . .

Zatitna istraivanja u Vinkovcima, ponajprije na prostoru rimskih Cibala, iznjedrila su niz nalaza koji su bili u

suprotnosti sa svim spoznajama o antikom kulturnom naslijeu. Rije je o grobovima ukopanim unutar uega

gradskog areala. U razdoblju od 1954. do 2007. godine na tom prostoru istraen je ukupno 51 grob na 13 lokacija.

Nalazi su pronaeni u 18 grobova. Analizom mjesta i naina ukopa te grobnih priloga pokuat e se potvrditi ge-

pidski karakter sahranjivanja na uem prostoru antikih Cibala.

Kljune rijei:Cibale, Gepidi, grobovi, nalazi

Sahranjivanje unutar granica antikih Cibala1

Ovaj rad nastao je za potrebe seminarskog rada na Poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije, a dijelom setemelji na strunom radu Nalazi seobe naroda iz Vinkovaca kolege dr. sc. M. Dizdara, koji je prvi strunu javnostupoznao s ovim nalazima putem izlobe Vinkovci u svijetu arheologije.


Starohrvatska prosvjeta III. sera svezak 38/2011.

8

UVOD

U arheolokoj batini Hrvatske Vinkovci su umnogoemu izuzetak i nit vodilja. To pravilopotvreno je i, za sada, jedinim nalazima ukopa ge-pidskoga kulturnog kruga u Hrvatskoj. Naime, osimVinkovaca u kontinentalnoj su Hrvatskoj zabiljeena

jo samo tri lokaliteta s moguim nalazima gepidskeprovenijencije, sva tri uz obalu Dunava: Ilok2(spata),Sotin3(novac Justinijana I.) i Dalj4(novac Kunimun-da i Justinijana I.). Svi navedeni nalazi su sluajni, akako je rije o predmetima koji su opegermanskodobro posebno u sluaju iloke spate koja bi moglapripadati i Gotima i njihovu atribuciju treba proma-trati s rezervom. Tako jedino u Vinkovcima postojedokumentirani nalazi koji se mogu povezati s gepid-skim kulturnim krugom. Najblia paralela ukopimau antike ostatke zabiljeena je u oblinjem Sirmiju,u kojem su ti ukopi takoer identificirani kao gepid-ski.5

Povijesno gledano, Gepidi su na prostoru Cibalamogli boraviti u dva navrata, i to u razdoblju tzv. Prvedominacije (473.504.) i razdoblju Druge dominacije(535.567.) panonskim prostorom. Naime, njihovo

je matino podruje bio prostor omeen rijekamaTisom, Dunavom, Oltom i Karpatima, ali su traili ikoristili svaku priliku za irenje tog prostora.6Kom-

binacijom arheolokih nalaza i povijesnih spoznajanajizglednije je da tijekom razdoblja Prve dominacijeprostor Cibala, bez veeg i trajnijeg naseljavanja, spa-da samo u interesnu gepidsku sferu7, to potvruje iizbor mjesta za bitku s Istonim Gotima u movaramaVuke 489. godine.8U razdoblju Druge dominacije naprostoru Cibala osniva se vee naselje, potvreno na-lazima keramike i stambenih objekata, i pratee gro-blje. Ve i povijesni kontekst, uz arheoloke nalaze,objanjava ovaj pomak k zapadu zbog opasnosti odnapada Langobarda.9

Vinski , str. , ; Seoba , str. ; Mrkobrad, str. , T. XLI, ; Boji , str. .

Ilki , str. . Mrkobrad , str. , T. XLVI,; Demo , str. ,

; Boji , str. Mirnik emrov , str. ,kat. no. .

Seoba , str.; Popovi , str.; Brukner ,str. ; Miloevi , str. , .

Graanin , str. .

Graanin , str. . Graanin , str. . Graanin , str. .

POVIJEST ISTRAIVANJA

Prvi spomen ukopa unutar rastera antikih Cibalakao detalj u biljeci navodi J. Brunmid10spomenuviotkrie veeg broja grobova otkrivenih prilikomizgradnje zgrade Brodske imovne opine (K. 1.A).Sljedei nalaz zabiljeen je godine 1954. tijekom ra-dova na izgradnji zgrade nove pote u Ulici M. A.Reljkovia (K. 1.1) kada je vren arheoloki nadzor.Tom prilikom navodi se nalaz jednoga rimskoga gro-ba bez priloga. Ostali materijal s tog lokaliteta izra-zito je rimski, a uz pokretne nalaze zabiljeen je i podod osmerokutnih glinenih opeka te vei broj rimskihzidova.11Nastavak iskopa na ovom lokalitetu godine1971. za potrebe gradnje telefonske centrale (K. 1.2)rezultirao je pronalaskom jo etiri kosturna ukopau rimskom kulturnom sloju, od kojih je samo jedanza prilog imao posudu pronaenu u sloju iznad glave.Istraena je povrina od 448 metara etvornih. Rims-kodobna arhitektura na ovoj mikrolokaciji parcijalno

je ouvana, a interpretirana je kao dijelovi hipokausta,kanalizacije i vanjskih zidova termalnog objekta.12Ti-

jekom zatitnih arheolokih istraivanja na povriniod 3189 m2za gradnju Upravne zgrade PIKa Vinkovciu Ulici Jurja Dalmatinca (K. 1.3) 1976. i 1977. godineistraeno je 16 ukopa unutar sloja antikih ruevina.13Prilozi su otkriveni u 5 ukopa. Rije je o nakitu i upora-

bnim predmetima, koji su i pronaeni na mjestu gdjesu noeni. Unutar obrambenog jarka Cibala otkrive-no je na ovom lokalitetu nekoliko ulomaka igosanegepidske keramike.14Iskopom su potvrene najmanjeetiri faze gradnje u rimskom razdoblju.15Daljnja triukopa bez priloga istraena su 1977. i 1978. godine uiskopima za zgraduJugobankena povrini od 2390 m2u Dugoj ulici 5 (K. 1.4), i to u sloju antikih ruevina.16I s ove lokacije potjee nekoliko ulomaka keramikogposua ukraenog igosanjem. Antika arhitekturarezultirala je nalazima tipinim za terme: prefurni-

jem, frigidarijem, piscinom te dijelom dvorinogtrijema.17 Na ove nalaze mogu se dovezati istraenigrobovi na poziciji Duga ulica 1921 (K. 1.5), gdje je

Brunmid , str. , bilj. . Korda , str. ; Dimitrijevi , str. . IskraJanoi , str.; IskraJanoi , str. ,

, . IskraJanoi , str. (rije je o treem pasusu na toj

stranici koji je krivo pripisan iskopavanju na NaMi). Vinkovci , str. , kat. br. . IskraJanoi , str. ; IskraJanoi , str. ;

IskraJanoi , str. ; Migotti , str. . Terenski dnevnici. IskraJanoi , str. .


9

Sahranjivanje unutar granica antikih CibalaAnita Rapan Papea

na povrini od 300 m2 godine1988. istraeno ukupno6 ukopa, od kojih su u dva otkriveni i prilozi, a u sloju

jedan ulomak igosane keramike posude.18Kulturnislojevi iznimno su devastirani19, to je otealo inter-pretaciju ovog lokaliteta. Skupini grobova s lokalitetaPota (Ulica M. A. Reljkovia) pridruuje se godine1989. istraeni grob s prilogom na mikrolokacijiUglovnica (K. 1.6). Na povrini od 680 m2 iz rim-skog su razdoblja zabiljeeni zidovi, baze stupova iodvodni kanali te suspenzure tepidarija. Istraivanjana ovoj lokaciji dijelom su pojasnila ranije otkrivenurimsku arhitekturu20, koja se sada interpretira kao

vea javna graevina termalnog kompleksa.21Iste go-dine istraena su jo dva groba, od kojih je u jednombilo priloga, u Dugoj ulici 27 (K. 1.7), gdje su, takoer,kulturni slojevi bili iznimno devastirani.22Na pozicijiCroatiaosiguranjeu Ulici Vladimira Nazora (K. 1.8)na povrini od 440 m2istraen je godine 1991. jedangrob s prilogom poloen izmeu rimskih baza stupo-

va istraenih na toj lokaciji.23S ovog lokaliteta potjeei igosani ulomak keramike. Tijekom godine 1993.na dvije pozicije istraeno je jo ukopa; jedan grob sprilogom u Dugoj ulici 23 (K. 1.9) na povrini od 76m2, gdje je istraena i jedna rimska pe,24a u ProlazuAlojzije Ullman (K. 1.10) na povrini od 220 m2jo 10grobova, od kojih su etiri imala i priloge.25Na nave-

denoj poziciji istraen je dio rimskog objekta, glavnikolektor i dio gradske ulice dekumana.26 Skupinagrobova u Dugoj ulici upotpunjena je jo jednim na-lazom lubanje u zapadnom profilu na kunom broju33 (K.1.11), istraenom 1995. g. na povrini od 162m2 u iznimno devastiranim kulturnim slojevima.27Tijekom 2007. godine u Ulici Hrvatskih rtava 11 (K.1.12), gdje je sukladno uvjetima istraeno oko 300m2 od 2.500 m2, istraena su jo tri groba ukopanau rimski kulturni sloj28, a na poloaju CSS (K. 1.13)povrine oko 900 m2, u Glagoljakoj ulici b.b. jo 2

groba bez priloga, te vie ulomaka igosane keramike

Vinkovci , str. , kat. br. . IskraJanoi , str. . U sklopu istraivanja na lokacijama Pota, Pota I. i Po-

ta II. IskraJanoi , str. . IskraJanoi , str. . IskraJanoi , str. , . IskraJanoi , str. . IskraJanoi a, str. . IskraJanoi a, str. ; IskraJanoi b, str.

; IskraJanoi , str. , .

IskraJanoi , str. . Rapan Papea Vuli , str. ; Rapan Papea

, str. .

uklopljenih u nalaz antikog obrtnikog kompleksa.29

INTERPRETACIJA NALAZA GROBOVA

Opisani grobovi ukopani su unutar rastera koji suobuhvaale antike Cibale. Svi su ukopani u antiki

kulturni sloj, a ovisno o lokaciji taj je sloj variraood ukopa u antikoj uti, preko ukopa uz i na os-tatke arhitekture do ukopa u zemlju. Stoga je poloajukopa indikativan, uz tipine nalaze, za dataciju ovihgrobova u vrijeme nakon prestanka funkcioniranjagrada, odnosno poklapa se s vremenom gepidskedominacije Cibalama. Naime, ukopavanje unutarrastera grada nije uobiajeno u antici, a i sami ukopiuz ruevine svjedoe o loem stanju objekata. Kakou veini grobova nisu otkriveni prilozi, njihova atri-bucija vremenu gepidske dominacije radi se prema

okolnim nalazima, koji su sa sigurnou potvreni.To mogu biti grobovi s prilozima ili nalazi ulomakaigosane keramike.

Svi ukopi su, u sluajevima kad je to moglo bitizabiljeeno, poloeni u pravokutne rake zaobljenihuglova. U zemlju, odnosno rimski kulturni sloj uko-pana su 32 groba. Kod osam grobova zabiljeena je ugrobnoj arhitekturi upotreba rimskih opeka i tegula u

vidu oblonica rake ili kao podloga ispod kostura: uUlici J. Dalmatinca G 8, G12, G14, G36; u Du-goj ulici 1921 G1; u Dugoj ulici 27 G2; u Ulici

Hrvatskih rtava 11 G2; u Prolazu A. Ullman G7.Taj podatak lako se objanjava ako se u obzir uzmeneposredan izvor rimskoga graevnog materijala ublizini koji se koristio u izgradnji sve do 19. stoljea.Kod trinaest grobova uoeno je ukopavanje neposred-no uz ostatke rimske arhitekture. Rije je o G2, spoloaja Ulica M. A. Reljkovia 1; G33, G35, G36,G37 s poloaja Ulica J. Dalmatinca; G1 sJugobanke;G2, G3, G5, G6, G8, G9 i G10 iz Prolaza A.Ullman. Jedan kostur pronaen je poloen direktno naostatke rimskoga karda (G8 iz Prolaza A. Ullman),

jedan izmeu ostataka dva rimska stupa (G2 iz UliceM. A. Reljkovia), jedan pored rimskog stupa (G35iz Ulice J. Dalmatinca), djelomino na zid poloenasu dva (G33 iz Ulice J. Dalmatinca i G9 iz ProlazaA. Ullman), a neposredno pored zida deset grobova(G33, G36, G37 iz Ulice J. Dalmatinca, G1 s Ju-gobanke, G2, G3, G5, G6, G9 i G10 iz ProlazaA. Ullman). Polaganje grobova u redove zabiljeeno

je na pozicijama na kojima je istraeno vie grobova(Duga ulica, Prolaz A, Ullman), s napomenom da su

Vuli et al. , str. ; Rapan Papea , str. .



10

redovi nepravilni, pogotovo kad ovise o polaganju uzostatke antike arhitekture.

Orijentacija svih grobova je zapadistok (glava jena zapadu). Manji otkloni u nekoliko sluaja veu seuz mjesto i vrijeme (godinje doba, doba dana) ukopa.Svi su ukopi kosturni, isprueni na leima, a poloajruku zabiljeen je kod 28 ukopa, dok za 23 ukopanema podataka (ili su kosturi djelomino istraeni,ili kosti ruku nisu sauvane). Najei poloaj ruku jeobje ispruene uz tijelo, zabiljeen u 11 sluajeva (G2u Ulici M. A. Reljkovia; G9, G11, G33 u Ulici J.Dalmatinca; G2 u Dugoj ulici 5; G1, G3, G4, G5u Dugoj ulici 1921; G1 i G2 u Dugoj ulici 27; G1u Ulici M. A. Reljkovia; G1 u Ulici Hrvatskih rtava11). Otprilike podjednako su zabiljeeni sljedeipoloaji: obje ruke lagano svijene u laktima sa akamapoloenim na zdjelicu u 6 sluajeva (G8, G31a,G32, G34 u Ulici J. Dalmatinca; G4 i G10 u Pro-lazu A. Ullman), desna ruka pruena uz tijelo, a lijevapoloena na zdjelicu u 5 sluajeva (G30a i G37 uUlici J. Dalmatinca; G2 i G6 u Dugoj ulici 1921;G8 u Prolazu A. Ullman) i desna ruka poloena nazdjelicu, a lijeva pruena uz tijelo u 4 sluaja (G15,G33 u Ulici J. Dalmatinca; G9 u Dugoj ulici 5; G1u Ulici V. Nazora). Samo je u dva sluaja zabiljeenpoloaj ruku prekrienih na trbuhu (G35 i G36 u

Ulici J. Dalmatinca).Za 41 ukop sauvan je podatak o (relativnoj) du-bini ukopa. Prosjena dubina je 1,68 m od povrine,dok je vie od polovine grobova (24 ukopa) poloenona dubinu od 1,50 do 1,70 m. Raspon dubine ukopakree se od 0,75 m do 3,78 m. Ovaj podatak uvjetovan

je poloajem ukopa u odnosu na rimski grad, odnos-no moderne nivelacije koje su razinu rimskoga gradau pojedinim dananjim gradskim etvrtima podiglena razinu humusa, odnosno zatrpale na neto veedubine.

Prilozi su otkriveni u svega 18 grobova. Za sedamgrobova nemamo podataka o spolu pokojnika (G4 uUlici M. A. Reljkovia, G8, G9, G32 i G35 u UliciJ. Dalmatinca, G2 u Dugoj ulici 27, G3 u ProlazuA. Ullman), jedan je prilog u djejem grobu (G4 uDugoj ulici 1921), pet priloga u enskim grobovima(G9 u Dugoj ulici 5, G6 u Dugoj ulici 1921, G1 uUlici V. Nazora 4, G4, G7 u Prolazu A. Ullman) tepet u mukim grobovima (G2 u Dugoj ulici 5, G1u Ulici M. A. Reljkovia, G1 u Dugoj ulici 23, G1uProlazu A. Ullman i G2 u Ulici Hrvatskih rtava

11).Antropoloke analize provedene su na 25 kostu-

ra sa sljedeim rezultatima: est je ukopa djece (ra-

spon godina starosti u trenutku smrti je od 00,5 do1215), devet ukopa ena (raspon godina starosti utrenutku smrti je od 2025 do 5055) te osam ukopamukaraca (raspon godina starosti u trenutku smrti

je od 1618 do 2555), dok za dva ukopa nije bilomogue odrediti spol (starost je manja od 20 godina).Prosjena doivljena starost je 28,6 godina. Rezul-tati antropolokih analiza ukazuju na stabilnu zaje-dnicu koja se dobro hranila, ali i bila izloena tekomfizikom radu, dok su tee bolesti zabiljeene u samodva sluaja.30

Na veini gepidskih grobalja imamo slinu situ-aciju, vezano za grobne rake, orijentaciju i poloajruku.31

Unutar ueg rastera Cibala zabiljeen je 51 grob.Rasporeeni su na 13 mikrolokacija koje se moguizdvojiti u dvije vee skupine. Prvu bi skupinu iniligrobovi u sjeveroistonom dijelu Cibala na poloajimau Ulici Matije Antuna Relkovia (Pota, Pota I, PotaII), Ulici Jurja Dalmatinca, Ulici Hrvatskih rtava iUlici Vladimira Nazora, drugu skupinu oni u jugo-zapadnom arealu Cibala na poloajima Jugobanka,Duga ulica 1921, Duga ulica 23, Duga ulica 27 iDuga ulica 33. Usamljeni su poloaji u Prolazu Alo-

jzije Ullman, koji bi se mogli povezati sa sjevernomskupinom, i u Glagoljakoj ulici b.b., koji bi se mogli

povezati s junom skupinom, iako je ostalo malo slo-bodnog meuprostora za istraivanja i popunjavanjeovih praznina. Ovakav raspored grobova sugeriraobi postojanje naselja u sredinjem dijelu Cibala, iakopo sadanjem stanju istraivanja na veini nave-denih lokacija postoje i nalazi igosane i naseobin-ske keramike, to baca drugaije svjetlo na prethodnipodatak. Kako su grobovi razbacani po cijelim Ci-balama, moe se rei da u vrijeme sahranjivanja nijepostojala jaa crkvena (arijanska) organizacija koja bidiktirala mjesto ukopa.

NALAZIOd ukupno 51 istraenog ukopa unutar rasteraantikih Cibala samo 18 njih sadravalo je nalaze, dokih u 33 nema. Skupina od 18 grobova s nalazima ini35,29 %, a taj postotak uklapa se u opu sliku kojupruaju gepidska groblja.

laus , str. ; Vodanovi et al. , str. .

Dimitrijevi , str. ; Csallany , str. ;Cseh , str. ; BonaNagy , str. , , ;Nagy a, str. , .


11


PRILOZI U UEM SMISLU

Iako nisu sauvani drugi podatci osim turih zapisa udnevnicima, u pojedinim ukopima zabiljeeno je pril-aganje ivotinjskih zubi i kostiju u grob. Takve prim-

jere imamo u G3 na poloaju Ulica M. A. Reljkoviate G2 i G9 na poloaju Duga ulica 5. Moda jetakvih primjera bilo i vie, ali nalazi, kao ni zapisi, nisusauvani. Prilaganje hrane u grob nije esta pojava ugepidskim grobovima, ali mogu se pronai paralele unalazima u grobovima 13 i 14 na lokalitetu Magyarc-sandBkny.32

FUNKCIONALNI DIJELOVI ODJEE

Funkcionalni dijelovi odjee pronaeni u istraenimgrobovima svjedoe o praksi ukopa pokojnika u nje-govoj odjei. Na dvije lokacije u Cibalama otkrivene

su dvije preice koje svjedoe o modi tog vremena.Rije je o nalazu iz G1 na poloaju Prolaz A. Ull-man33i nalazu iz G6 na poloaju Duga ulica 1921.34U oba sluaja rije je o eljeznim ovalnim preicamakojima je baza trna odsjeena, a vrh trna prelazi prekoalke.

Ovalne eljezne preice pojavljuju se kaokasnoantika batina jo u 4. stoljeu, traju kroz cijelo5. stoljee, kada ih Germani prenose i u 6. stoljee.35Ovaj tip preica tako postaje ope germansko dobro,te se osim u gepidskim grobovima kao est nalaz poja-

vljuje i u grobovima Istonih i Zapadnih Gota te Lan-gobarda.36. Ovalne eljezne preice promjera veegod 5 cm otkrivene u gepidskim grobovima u PotisjuM. Nagy dri za najstarije na groblju u Szregu, teih povezuje s istonogotskom i predlangobradskomostavtinom.37Ovalne eljezne preice promjera ma-njeg od 3,5 cm ista autorica navodi kao kope torbicaili pojasa za oruje.38Ovalne eljezne preice s ma-sivnim trnom najbrojnije su meu nalazima preicau gepidskim grobovima na lokalitetu Vie grobaljau Starom Kostolcu.39

Preici iz G1 na poloaju Prolaz A. Ullman para-lele nalazimo u grobu VII/20 na lokalitetu Szolnok

Nagy a, str. , str. , te poveznice na drugelokalitete.

Vinkovci , str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. ; SBS katalog ,

str. , kat. br. . Vinski , str.; Bona Nagy , str. . Usp. Mileti , str.; Mileti , str.; Vinski

, str. i dalje.

Nagy b, str. . Nagy b, str. . Zotovi , str. .

ZagyvaPartAlcsi40, zatim u grobu 61 na lokalitetuSzregTglagyru.41

Preici iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 na-lazimo paralele u grobu VII/18 na lokalitetu Szol-nolZagyvaPartAlcsi42, u grobu 95 na lokalitetuHdmezvsrhelyKishomok43, u grobu 222 na lo-kalitetu Szolnok Szanda44, u grobu 17 na lokalitetuSzregTglagyru45, zatim u grobovima 4, 5, 8, 13 nalokalitetu JakovoKormadin.46

NAKIT

Predmeti u funkciji nakita otkriveni su u tri groba.Rije je o nalazima ogrlica iz G6 na poloaju Dugaulica 192147i G32 na poloaju Ulica J. Dalmatinca48,te o nalazu narukvice iz G2 s poloaja Duga ulica27.49Ogrlica iz G6 na poloaju Duga ulica 1921 sas-

toji se od 16 jantarnih perli i 7 perli od staklene paste.Devet privjesaka loptastog oblika s kukicom iz G32na poloaju Ulica J. Dalmatinca pronaenih oko vratakostura takoer ine ogrlicu. Bronana narukvica izG2 na poloaju Duga ulica 27 blago je proirenih iprebaenih krajeva, a pronaena je in situoko lijevepodlaktice.

Slino kao i kod preica ogrlice od perli ope sugermansko dobro batinjeno iz kasnoantike tradicije.Na svim istraivanim ranosrednjovjekovnim groblji-ma pojavljuju se kao dio inventara enskih i djejih

grobova.50Najee se nalaze oko vrata i u predjelugrudnoga koa, a neto rjee i oko runog zgloba ili upredjelu zdjelice, gdje mogu biti i u funkciji ukrasnihdijelova odjee.51Perle od staklene paste u Potisju susarmatska batina, dok su perle od jantara gepidska no-

vina.52Na gepidskoj nekropoli Vie grobalja u StaromKostolcu u enskim i djejim grobovima naene suraznobojne perle od stakla ili staklene paste okruglog,

valjkastog, bikoninog i heksagonalnog oblika kao

Cseh , str. , T. . Nagy b, str. , T. . Cseh , str. , T. . Bona & Nagy , str. , T. . Bona & Nagy , str. , T. . Nagy b, str. , T. . Dimitrijevi , str. , , , T. II/, T. IV/, T.

III/, T. VI/. Vinkovci , str. , kat. br. ; SBS katalog ,

str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. ; SBS katalog ,


str. , kat. br. .

usp. Mileti , str. ; Vinski , str. . Dimitrijevi , str. ; Mrkobrad , str. . Nagy b, str. .



12

dijelovi ogrlica, te vee okrugle perle od jantara koje sunalaene uz ruke ili kao inventar torbica.53Vinkovakaogrlica sastoji se od 10 smeih zrna jantara oblikakotice dinje, 2 smea zrna jantara valjkastog oblika,3 smea zrna jantara nepravilno okrugla, spljotena,2 zelena okrugla zrna od stakla, 1 modrozelenog ok-ruglog zrna od stakla, 2 zelenkastosmea bavastazrna od stakla, 1 tamnosmeog sitnog zrna od staklai 1 svijetlosmeog zrna od staklene paste bavastogoblika. Stoga joj kao najslinije primjerke navodimoogrlice iz grobova 14 i 31 na lokalitetu MagyarcsandBkny54, zatim ogrlice iz grobova 5 i 16 na lokalitetuJakovoKormadin55, ogrlicu iz groba 9 na lokalitetuSzentesNagyhegy56, ogrlicu iz groba 6 na lokalitetuCsandBkny57, te ogrlicu iz groba 59(15) na loka-litetu HdmezvsrhelyGorzsa.58

Bronane privjeske loptastog oblika s uicomza vjeanje, sline onima iz G32 na poloaju UlicaJ. Dalmatinca, nalazimo na gepidskome groblju Ja-kovoKormadin59, gdje se veu uz ogrlice od perli, au germanski kulturni krug ulaze svojim tipolokimodlikama.60 Zanimljivo je da u dostupnoj literaturi,osim nalaza s Kormadina, ne nalazimo druge paraleleovoj vrsti nalaza unutar gepidske skupine, pa modamoemo razmiljati o lokalnoj proizvodnji ovog tipanakita za srijemske Gepide. Rije je o bikoninim

upljim privjescima raenim od bronanog lima spetljom od narebrene ice.Narukvice s vie ili manje rastavljenim ili

prebaenim i proirenim krajevima nose obiljejakasnoantike tradicije, kada su izraivane od bronce,eljeza ili plemenitog metala.61 Ovaj tip narukvicenosili su ponajprije romanizirani starosjedioci odkraja 5. do ranog 7. stoljea, a preuzeli su ga potom ukontaktu s njima u razdoblju seobe naroda germanskinarodi.62Narukvice od glatke ice okrugla presjeka,s rastavljenim neukraenim i zadebljanim krajevima

esto se nalaze kao ostavtina u gepidskim grobovi-ma.63Narukvica s proirenim krajevima istraene suna brojnim gepidskim lokalitetima, a kao najslinije

Zotovi , str. . Nagy a, str. , , T. , T. , T. . Dimitrijevi , str. , T. IV/,, T. IX/. Csallany , str. , T. XXIV/. Csallany , str. , T. CLIX/. Csallany , str. , T. CCXXIX/. Dimitrijevi , str. T.II/,. Dimitrijevi , str. .

Radulovi , str. . Mileti , str. ; Vinski , str. . Csallany , str. ; Mrkobrad , str. .

navodimo narukvice iz groba na lokalitetu Pesak uBoaru kod Kikinde64, zatim na lokalitetu Oraje uDubravici65, iz groba 13 na lokalitetu MagyarcsandBkny66, iz groba 38 na lokalitetu SzentesKkny-zug67te iz groba 183 na lokalitetu SzentesBerekht.68

SVAKODNEVNI UPORABNI PREDMETI

Meu najbrojnije nalaze svakodnevnih uporab-nih predmeta spadaju kotani eljevi otkriveni uG3 i G7 na poloaju Prolaz A. Ullman69, G1 napoloaju Duga ulica 2370, G1 na poloaju Ulica M. A.Reljkovia71te u G8 i G9 na poloaju Ulica J. Dal-matinca.72Po jedan eljezni no otkriven je u G1 napoloaju Prolaz A. Ullman73, G1 na poloaju UlicaV. Nazora74i G1 na poloaju Ulica Hrvatskih rtava11. Jedan keramiki prljen za vreteno otkriven je u

G6 na poloaju Duga ulica 192175, a jedna perla odkrede u G2 na poloaju Duga ulica 27.76Po jednabronana karika otkrivena je u G4 i G6 na poloajuDuga ulica 1921.77Izlizani rimski bronani novac ot-kriven je u G35 na poloaju Ulica J. Dalmatinca.

Najbrojniji nalazi iz gepidskih grobova na pro-storu Cibala su kotani eljevi, ukupno est komada,od kojih su tri jednoredna, a tri dvoredna. Svi eljeviotkriveni su u predjelu glave pokojnika, osim jednogakoji je pronaen uz desno koljeno, to sugerira da je

visio na vrpci o pojasu. To su uobiajeni poloaji na-

laza kotanih eljeva u gepidskim grobovima, kojisvjedoe i o injenici da je ealj vjerojatno stajaou kosi pokojnika, ili se nosio na vrpci oko struka.78Kotani eljevi poznati su jo od kasne antike, aliujedno predstavljaju i jedan od najuestalijih nalazau germanskim grobljima. Gepidi su ih mogli preuzeti

Seoba , str. , sl. . Mrkobrad , str. , T. XXXVII/. Nagy a, str. , T. . Csallany , str. , T. IX/.

Csallany , str. , T. LXXXI/. Vinkovci , str. , kat. br. i ; SBS katalog, str. , kat. br. .

Vinkovci , str. , kat. br. ; Boji , str. , sl..

Vinkovci , str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. i ; SBS katalog

, str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. . Vinkovci , str. , kat. br. ; SBS katalog ,


str. , kat. br. .

Vinkovci , str. , kat. br. ; SBS katalog ,str. , kat. br. .

Bona & Nagy , str. .


13


direktno iz kasnoantikih naselja ili posredno prekoPonta i june Rusije.79 Dvoredni kotani eljevikarakteristini su za podunavske provincije Rim-skoga Carstva u 4. stoljeu, u 5. stoljeu ire se pocijeloj Karpatskoj kotlini, dok se u prvoj polovini 6.stoljea nalaze iskljuivo kod Gepida.80Kod Gepida sukarakteristini nalaz kod svih dobnih skupina, neovi-sno o spolu pokojnika.81Dvoredni su eljevi tipiniprilog u enskim, a jednoredni u mukim grobovi-ma.82I jednoredni i dvoredni kotani eljevi raenisu istom tehnikom, odnosno spajanjem tri kotaneploice eljeznim ili bronanim zakovicama. Kod

vinkovakih primjeraka radi se iskljuivo o eljeznimzakovicama iji broj se kree od 4 (u tri sluaja), preko5 (u jednom sluaju) do 6 (u dva sluaja) komada.Sredinja kotana ploica je najira i na njoj se nalazeurezani zupci elja, koji se stepeniasto i simetralnopoveavaju od ruba prema sredini elja. Kod dvore-dnih eljeva zupci su rasporeeni gue s jedne, arjee s druge strane, dok je podjela kod jednoredniheljeva simetralna. Na ovu ploicu s gornje i donjestrane uvrena je po jedna manja kotana ploica,profilirana pravokutno ili polukruno, na kojoj jeujedno smjeten i ukras. Kod dvorednih se eljevaove ploice nalaze u sredini elja, a kod jednoredniheljeva uz gornji rub. Ukras je izveden urezivanjem

i/ili punciranjem motiva tipinih za kotanu produk-ciju (koncentrini krugovi, polukrune i ravne linije),odnosno njihovim raznim kombinacijama.83

Zbog krhkosti grae ni jedan vinkovaki ealjnije sauvan u potpunosti. Dvoredni eljevi otkrive-ni su u G8 na poloaju Ulica Jurja Dalmatinca, G1na poloaju Duga ulica 23 i G3 na poloaju ProlazA. Ullman. Dvoredni kotani eljevi dugi su izmeu110 i 122 mm, irina im je izmeu 40 i 50 mm, a de-bljina 10 do 15 mm. Jednoredni kotani eljevi dugisu izmeu 103 i 157 mm, irina im je izmeu 33 i 43

mm, a debljina izmeu 10 i 12 mm. Svi su primjerciukraeni. Kotani dvoredni ealj iz G8 na poloajuUlica J. Dalmatinca identian je elju iz groba 62 nalokalitetu HdmezvsrhelyKishomok84, elju izgroba 89 na lokalitetu SzentesBerekhat85, kao i elju

Dimitrijevi , str. . Toth , str. ; Toth , str. . Csallany , str. . Istvnovits Nepper , str. . Csallany , str. ; Bona & Nagy , str. ;

Cseh , str. . Bona & Nagy , str. , Abb. , T. . Csallany , str. , T. LXXXIII/.

iz groba 54 na lokalitetu Kiszombor.86Ovi eljevi nabonoj ploici nose ukras od urezanih ravnih i valo-

vitih linija. Kotani dvoredni ealj kojem je bonastranica ukraena urezanim okomitim i ravnim lini-

jama iz G1 na poloaju Duga ulica 23 identian jekotanom elju iz groba 26 u SzregTglagyru87,kao i elju iz groba 95 na lokalitetu Hdmezvsrhe-lyKishomok88 te elju iz Srijemske Mitrovice.89Kotani dvoredni ealj ukraen trima viestrukimkoncentrinim krugovima na kraim stranamasredinje kotane ploice, te urezanim kratkim okom-itim linijama uz rub manje, gornje ploice i urezanimlinijama u motivu mree po sredini iz G3 u ProlazuA. Ullman identian je kotanom elju iz groba 62u SzregTglagyru.90Jednoredni eljevi otkrivenisu u G9 na poloaju Ulica J. Dalmatinca, G1 napoloaju Ulica M. A. Reljkovia 1 i G7 na poloajuProlaz A. Ullman. Jednoredni kotani ealj iz G9 napoloaju Ulica J. Dalmatinca tipoloki odgovara ge-pidskim jednorednim eljevima lunog hrpta,91 alidirektne paralele za njegov ukras uz rubove urezanelinije, a u sredini kruii s tokom u sredini povezanipolukrunim linijama nema. Kotani jednoredniealj s bonom stranicom ukraenom urezivanjemkosih linija iz G1 na poloaju Ulica M. A. Reljkovia1 identian je kotanom elju iz groba 38 s lokaliteta

MagyarcsandBkny.

92

Jednoredni kotani ealj sbonom stranicom ukraenom urezivanjem okomitihi kosih linija u motivu slova X iz G7 u Prolazu A. Ull-man identian je elju iz groba 183 (14) s lokalitetaSzentesBerekhat.93

Meu predmete svakodnevne uporabe ubrajamoi nalaze eljeznih noeva. Razni tipovi noeva, alinajee s otricama blago povijenim prema vrhu,s duim ili kraim trnom drke est su prilog umukim i enskim grobovima vremena seobe naro-da.94 U gepidskim su nekropolama najzastupljeniji

tipovi sa irokom otricom.95

Zbog manjih dimenzijavinkovaki primjerci ine orue te se tako svrstavajuu predmete svakodnevne uporabe. eljezni predmetiz G1 u Ulici V. Nazora identian je predmetu iz

Csallany , str. , T. CXVIII/. Nagy b, str. , T. . Bona & Nagy , str. , T. . GHA , str. , Abb. V, , b. Nagy b, str. , Abb. , T. . Csallany , str. . Nagy a, str. , T. .

Csallany , str. , T. LXXXI/, CCLXII/. Dimitrijevi , str. ; Simoni , str. . Mrkobrad , str. ; Toth , str. .



14

groba 2 s lokaliteta Mea u Kamenovu, koji je opisankao no, s mogunou da se radi i o polovici kara.96Zbog loije ouvanosti za druge vinkovake primjerkeza sada se ne iznose paralele.

Od prapovijesnih vremena tipian je nalaz uenskim grobovima prljenak za vreteno, pa ni gepids-ki grobovi nisu iznimka. Najei oblici su neukraenibikonini prljenci raeni od fine gline i dobro peeniu sivim i smeim tonovima, a neto rjei su keramikiploasti prljenci.97U funkciji prljenaka pojavljuju sei probueni ulomci keramikih posuda, te perle od

jantara, staklene paste i krede.98Najee se nalaze uzkosti natkoljenica, to sugerira da su se nosile na vezi-ci o pojasu.99Perla od krede, kakva je naena u G2 spoloaja Duga ulica 27, mogla je osim kao prljenaksluiti i kao pomagalo kod ivanja koje se nosilo nakraju ukrasne vrpce o pojasu (vidi dalje). Perle odkrede u enskim grobovima naene su na lokalitetuSzregTglagyru u grobovima 16 i 19100 te grobu77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok.101Kredasta perla otkrivena je i u grobu 16 na lokalitetuJakovoKormadin, a autorica je smatra prljenkom za

vreteno.102Inae, kredaste perle u mukim grobovimanose se kao ukras na maevima tipa spata.103

Bronane karike iz G4 i G6 na poloaju Dugaulica 1921 opisane su kao zatvarai torbica koje su

visjele o pojasu.

104

Miljenja sam da se radi o dijeluukrasne vrpce tipa cingulum, koja je visjela s pojasa ina kojoj se nalaze svakodnevni uporabni, ali i ukrasni,predmeti. Radi se o jednom vidu gepidske mode koja

je zabiljeena kako u enskim, tako i u mukim grobo-vima na maarskim nalazitima.105Naime, kod torbicase redovno nalaze manje bronane ili eljezne kopekoje su ih drale za pojas. U prilog ovom miljenju idei eljezna kopa pojasa iz G6, identina kopama izgrobova 2, 17, 19, 28, 39, 98 i 112 s lokaliteta SzregTglagyru, od kojih su neki imali i viseu ukrasnu vr-

pcu.106

Bronane karike s pojasa otkrivene su i u grobu

Simoni , str. , , T. II/. Toth , str. . Csallany , str. . Cseh , str. . Nagy b, str. , T. , T. . Bona & Nagy , str. , T. . Dimitrijevi , str. . Usporedi npr. grob , i na lokalitetu Magyarcsa-

ndBkny (Nagy a, str. , T. ), kao i karturasprostiranja (Nagy b, str. , Abb. ).

Dizdar , str. . Cseh , str. ; Nagy b, str. . Nagy b, str. , Abb. .

77 na lokalitetu HdmezvsrhelyKishomok107, ajedna u grobu 48 na lokalitetu SzregTglagyru.108

Prilaganje rimskog novca, ali i novca openito ugrobovima iz vremena seobe naroda esta je pojava.109S obzirom na injenicu da je G35 s poloaja UlicaJ. Dalmatinca ukopan u rimski kulturni sloj, postojii mogunost da se u grobu naao sluajno. Novac jeprevie izlizan da bi se sa sigurnou mogao datirati,osim to car ima zrakastu krunu, to ga okvirno dat-ira u 3. stoljee. Na gepidskim grobljima Panonskenizine u svojoj velikoj sintezi stanja istraivanja D.Csallany navodi 28 primjeraka rimskog novca 2. do 4.stoljea.110Novac cara Filipa Starijeg (244.249.) ot-kriven je u predjelu desne ake groba 7 na lokalitetuJakovoKormadin.111 Rimski novac Konstantina I.kovan izmeu 320. i 325. godine otkriven je u grobu 3na lokalitetu MagyarcsandBkny.112

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Iscrpnom analizom nalaza potvreno je da ukopi un-utar rastera rimskih Cibala nesumnjivo pripadaju ge-pidskom kulturnom krugu, jer se za sve nalaze mogunai paralele u dobro istraenim gepidskim grobljimana podruju dananje Maarske i Srbije.

Kako ni za jedan pokretni nalaz iz ukopa na pro-storu Cibala ne postoji neosporan dokaz za dataciju,ona je nainjena na osnovi slinih ili identinih na-

laza na prostoru koji je povijesno pripadao Gepidima.Paralele naim nalazima tako imamo na lokalitetuKormadin kod sela Jakovo (Srijem, Srbija) datiranomu razdoblje od 535. do 567. godine113, zatim na loka-litetu Kamenovo (sjeveroistona Srbija) datiranom urazdoblje od 550. do iza 567. godine114, na lokalitetuVie grobalja u Starom Kostolcu (istona Srbija)datiranom oko sredine 6. stoljea115, na lokalitetuSzregTglagyr (istona Maarska) datiranom usrednju treinu 6. stoljea, do 567. godine116, na lo-kalitetu MagyarcsandBkny (istona Maarska,

granica s Rumunjskom) datiranom od zadnje treine5. do srednje treine 6. stoljea117, na lokalitetuSzolnokZagyvaPartAlcsi (istona Maarska)

Bona & Nagy , str. , T. . Nagy b, str. , T. . Nagy , str. . Csallny , str. . Dimitrijevi , str. . Nagy a, str. . Dimitrijevi , str. . Simoni , str. .

Zotovi , str. . Nagy b, str. . Nagy a, str. .


15


datiranom u drugu polovinu 6. stoljea118, na loka-litetu HdmezvsrhelyKishomok (jugoistonaMaarska) datiranom od druge polovine 5. do sred-nje treine 6. stoljea119, na lokalitetu SzentesKk-nyzug (jugoistona Maarska) datiranom od 480.do 568. godine120, na lokalitetu SzentesBerekht(jugoistona Maarska) datiranom od 472. do 568. go-dine121, na lokalitetu SzentesNagyhegy (jugoistonaMaarska) datiranom od 472. do 568. godine122, nalokalitetu CsandBkny (jugoistona Maarska)datiranom od 480. do 600. godine123te na lokalitetuHdmezvsrhelyGorzsa (jugoistona Maarska)datiranom od 472. do 568. godine124, na lokalitetuKiszombor (jugoistona Maarska) datiranom od472. do 620. godine.125Prethodno navedenim dataci-

jama potvruje se pretpostavka da Gepidi na prostoruCibala borave tek u drugoj fazi dominacije izvorimadatiranoj u vrijeme od 535. do 567. godine. Iako je

vei dio ukopa bez priloga, i oni s prilozima daju slikujedne ruralne zajednice s neizraenom vojnikomkomponentom, to je podatak koji pomalo zauuje, s

Cseh , str. . Bona & Nagy , str. . Csallany , str. . Csallany , str. . Csallany , str. . Csallany , str. . Csallany , str. . Csallany , str. .

obzirom na istaknut poloaj Cibala u okviru DrugogaGepidskog Kraljevstva, kao i na bitke koje su voeneu blizini Cibala (Volcejske movare 489. godine i As-feld 549. godine).

Analizom grobnih nalaza i rituala ukopa moemodobiti okvire slike izgleda tipinog stanovnika ge-pidskih Cibala. O modi noenja pojasa svjedoe na-lazi preica, a i nalazi kojima poloaj nalaza sugeriranoenje o uzici vezanoj za pojas indirektno svjedoe onoenju pojasa na odjei. Nalazi nakita, iako skrom-ni, svjedoe o modi ukraavanja gepidskih ena.Upravo nedostatak luksuznijih nalaza fibula i kopizabiljeenih u gepidskim enskim grobovima sug-erira da u Cibalama ivi populacija slabijega imovnogstanja. O osobnoj higijeni svjedoe nalazi kotaniheljeva i (?)kara, koji sugeriraju da se vodi briga onjezi i izgledu kose i brade.

Analizom nalaza neosporno se moe rei da pri-padaju gepidskome kulturnom krugu. to se tie et-niciteta nositelja tih nalaza tu se ve pojavljuju dvo-

jbe. Zbog skromnijih nalaza moe se pomiljati i da sunositelji ovih nalaza ostatci kasnoantike populacijeponeseni modom svog vremena, ali isto tako i Ger-mani u opem smislu. Za sada se na ovo pitanje nemoe dati konkretan odgovor. Moda e neka buduaistraivanja pomoi u rasvjetljavanju ove problema-

tike.


Starohrvatska prosvjeta

16

III. sera svezak 38/2011.

R e d n ibroj:

Lokalitet: Grob, kvadrant: Dubina,orijentacija:

Grobna arhitek-tura:

Kostur: Antropolokaanaliza:

Nalazi: Literatura:

1. Ulica M. A.Reljkovia(Nova Pota)

Korda1960:54

2. Ulica M. A.Reljkovia(Pota I TKcentar)

GROB 1

blok X1,90 m;smjer ZI

Kostur parci-jalno ouvan,oteenprilikomizvoenjaradova.


GROB 2blok X 1,90 m;smjer ZI

Poloen izmeuostataka dvarimska stupa.

Kostur parci-jalno ouvan,ruke prueneuz tijelo.Duina 150cm.


GROB 3blok IX 1,60 m;smjer ZI

Disloci-rane kostipronaenezajedno saivotinjskim

kostima iulomcima rim-skih opeka.


GROB 4blokXIb

Kostur parci-jalno ouvan,duina 100 cm.

posuda,naenaiznadglave. ?

Dizdar1999:66

6. Ulica J. Dal-matinca (Up-ravna zgradaPIKa)

GROB 8blokVIII

1,40 m;smjer ZI

Grobna rakapravokutna,zaobljenihuglova, uz glavupostavljeniulomci rimskihopeka; duinarake 104 cm,

irina rake 56cm.

Sauvanisamo dijelovilubanje.

ealj,pokrajlubanje.Inv. br.A1997.

Dizdar1999:154,Kat. br.332.


GROB 9blokXIII

2,30 m;smjer ZI

Kostur parci-jalno ouvan,ruke prueneuz tijelo.Duina 160cm.

ealj, uzlubanju.Inv. br.A1996.

Vinkovci1999:154,Kat. br.333.


GROB 10sondaXVII

1,30 m;smjer ZI

Kostur cjelovit,ruke svijeneu laktimai poloenena zdjelicu.Duina 160cm.


GROB 11sondaXVII

1,50 m;smjer ZI

Kostur cjelovit,ruke prueneuz tijelo.Duina 80 cm.


GROB 12istonikanal za kran

1,50 m;smjer ZI;.

Oblonice odrimskih opekanalaze se ispod,te s lijeve idesne stranelubanje.

Otkrivenasamo lubanjai gornji diogrudi, a ostatakse nalazi izvanruba iskopa.Duina 36 cm.


GROB 13istonikanal za kran

1,50 m;smjer ZI

Otkrivenasamo oteenalubanja.


17



GROB 14istoniiskop

1,50 m;smjer ZI

Oblonice oddvije rim-ske opeke

vodoravno supostavljeneispod kostiju.

Otkrivenasamo oteenalubanja i neko-liko kostijugrudnog koa.Duina 43 cm.

13. Ulica J. Dal-

matinca (Up-ravna zgradaPIKa)

GROB 15za-

padni iskop

1,40 m;

smjer ZI

Kostur cjelovit,

desna rukasvijena u laktui poloena nazdjelicu, lijevapruena uztijelo. Duina174 cm.


GROB 30azapadni iskop

1,60 m;smjer ZI

Parcijalnoouvan kostur,desna rukapruena uztijelo, lijevasvijena u laktui poloenana zdjelicu.

Duina 157cm.


GROB 31azapadni iskop

1,60 m;smjer ZI

Kostur cjelovit,ruke svijeneu laktimai poloenena zdjelicu.Duina 105cm.


GROB 32za-padni iskop

1,60 m;smjer ZI

Kostur cjelovit,ruke svijeneu laktimai poloenena zdjelicu.Duina 152

cm.

Devetbronanihprivjesaka,oko vratakostura.Inv. br.

A3242.




1,60 m;smjer ZI

Desni kosturdjelominipoloen naostatke rimskogzida.

Dvojni grob:poloeni jedanpored drugog.Cjeloviti kos-turi. Desnomkosturu rukesu poloeneuz tijelo; kodlijevog kosturadesna rukasvijena u laktui poloena nazdjelicu, lijevaispruena uztijelo. Duina

oba po 122 cm.18. Ulica J. Dal-

matinca (Up-ravna zgradaPIKa)


1,70 m;smjer ZI

Cjelovit kostur,desna rukasvijena u laktui poloenapokraj zdjelice,lijeva rukasvijena u laktui poloenana zdjelicu.Duina 163cm.



18



GROB 35sjeverni iskop

1,50 m;smjer ZI;

Grobna rakapravokutna,zaobljenihuglova, pokrajrimskog stupa.Duina rake200 cm, irina

rake 62 cm.

Cjelovitkostur, rukeprekriene natrbuhu. Duina173 cm

Novac,rimski.

Dizdar1999:66


GROB 36sjeverni iskop

1,50 m;smjer ZI

Grobna rakapravokutna, za-obljenih uglova,s desne straneglave nalazi serimska opeka.Ukopana pokrajrimskog zida;duina rake 175cm, irina rake54 cm.

Cjelovitkostur, rukeprekriene natrbuhu. Duina151 cm.

21. Ulica J. Dal-matinca (Up-ravna zgrada

PIKa)

GROB 37iskopgaraa

1,50 m;smjer ZI

Poloen pokrajrimskog zida.

Cjelovit kostur,desna rukapoloena

uz tijelo,lijeva rukasvijena u laktui poloenana zdjelicu.Duina 172cm.

22. Jugobanka(Duga ulica 5)

GROB 1blokIIII/45

2,55 m;smjer ZI

Poloen uzrimski zid.

Cjelovit kostur.Duina 100cm.

Spol: dijete. Sta-rost: 8,59,5 g.

IskraJanoi2001:152

23. Jugobanka(Duga ulica 5)

GROB 2blok I/3 3,00 m;smjer ZI

Cjelovit kostur,ruke prueneuz tijelo.Duina 160cm.

Spol: muki.Starost: 3035 g.

Zubi,ivotinjski,na predjelugrudnogkoa.

IskraJanoi2001:152

24. Jugobanka(Duga ulica 5)GROB 9blokIII/2

3,78 m;smjer ZI Cjelovit kostur,desna rukapoloena nalijevu zdjelicu,lijeva rukapoloena uztijelo. Duina147 cm.

Spol: enski.Starost: 2445 g. Kostivotinjska,uz desnupodlakticu.

IskraJanoi2001:152

25. Duga ulica1921

GROB 1traka B 0,75 1,00m;smjer SZJI

Oblonice odfragmenatarimskih opekas lijeve stranelubanje i ispodlijeve natkoljen-ice.


Spol: enski. Sta-rost: 4550 g.

IskraJanoi1993:70;IskraJanoi2001:152

26. Duga ulica1921 GROB 2traka C

1,251,50 m;smjer JZSI Obloniceod ulomakarimskih opekauz noge.

Cjelovit kostur,desna rukapruena uztijelo, lijevasvijena u laktui poloenana zdjelicu.Duina 157cm.

Spol: ena idijete.Starost: 3035 i00,5 g.


27. Duga ulica1921

GROB 3 1,251,50 m;smjer JZSI

Cjelovitkostur, lubanjaoteena, rukepruene uztijelo. Duina100 cm.

Spol: dijete. Sta-rost: 44,5 g.



19


28. Duga ulica1921

GROB 4traka C 1,251,50 m;smjer ZI


Spol: dijete. Sta-rost: 9,510,5 g.

Karika,na desnojstranigrudnogkoa. Inv.br. A3232


29. Duga ulica

1921

GROB 5traka C 1,501,75 m;

smjer ZI

Cjelovit

kostur; lubanjaoteena, rukepruene uztijelo. Duina170 cm.

Spol: enski. Sta-

rost: 5055 g.

Iskra

Janoi1993:70;IskraJanoi2001:152

30. Duga ulica1921

GROB 6traka C 1,75 m;smjer ZI

Kostur parci-jalan, desnaruka pruenauz tijelo, lijevasvijena u laktui poloenana zdjelicu.Duina 155cm.


1. ogrlicaod 16

jantarnih i7 staklenihzrna, ispod

vrata. Inv.br. A3233.2. preica,na sredinigrudnog

koa. Inv.br. A3234.3. karika,uz lijevunatkoljeni-cu. Inv. br.A3235.4. prljen,uz lijevunatkoljeni-cu. Inv. br.A3236.

IskraJanoi1993:70;Dizdar1999:66;Vinkovci1999:152,153,Kat. br.323326

IskraJanoi2001:152

31. Duga ulica 27 GROB 1 1,50 m;Smjer ZI

Kostur par-cijalan, rukepruene uztijelo. Duina94 cm.


32. Duga ulica 27 GROB 2 1,50 m;smjer ZI

Oblonice odrimskih opeka sdesne strane lu-banje i uz desnupotkoljenicu, a

jedna je post-avljena u vidudononice.


1. na-rukvica,oko lijevepodlaktice.Inv. br.A32372. perla,s lijeve,

vanjske,strane zdje-lice. Inv. br.A3238.

IskraJanoi1993:74;Vinkovci1999:153,Kat. br.328329IskraJanoi2001:152

33. Ulica M. A.

Reljkovia(Pota II)

GROB 1 2,25 m;

smjer ZI

Kostur par-

cijalan, rukepruene uztijelo. Duina170 cm.

Spol: muki.

Starost: mlaiod 20 g.

ealj, u

predjeluvrata,pokrajlubanje.Inv. br.A3240.

Vinkovci

1999:154,Kat. br.331.

34. Ulica V.Nazora 4(Croatiaosiguranje)

GROB 1trakaC/D

0,85 m;smjer ZI

Kostur parcija-lan, desna rukasvijena u laktui poloenana zdjelicu,lijeva rukapoloena uztijelo. Duina160 cm.


No, nagrudnomkou. Inv.br. A3241.




20


35. Duga ulica 23 GROB 1uz istoni profil

1,80 m;smjer ZI

Kostur cjelovit,istraen do

visine grudnogkoa. Duina50 cm.


ealj, napredjelu

vrata, ispodeljusti.Inv. br.A2940

Vinkovci1999:153,Kat. br.327;IskraJanoi2001:152

36. Prolaz A. Ull-man (Foto)

GROB 1 1,501,75 m;smjer ZI

Kostur parci-jalan. Duina100 cm.

Spol: muki.Starost: mlaiod 20 g.

1. no, napredjelutrbuha. Inv.br. A3239.2. preica,na predjelutrbuha.Inv. br.A3239a.



GROB 2u zapadnomprofilu

1,501,75 m;smjer ZI


Dislociranekosti. Duina42 cm.

Spol: nepoznat.Starost: mlaiod 20 g.





Spol: nepoznat.Starost: mlaiod 20 g.

ealj,uz desnokoljeno.

Inv. br.A2941.

Vinkovci1999:152,Kat. br.

321.


GROB 4 1,50 m;smjer ZI

Kostur parci-jalan, ruke svi-jene u laktimai poloenena zdjelicu.Duina 150cm.


Bronanipred-met, napodrujulubanje.



Poloen uzjuni zid kolek-tora, a ispodgroba 4.


Spol: muki. Sta-rost: 3035 g.



Poloen uzsjeverni zid

kolektora.

Kostur parci-jalan. Duina

115 cm.



GROB 7 Oblonica odrimskih opeka

vodoravnopoloenih.

Od kosturasauvana samolubanja.

Spol: enski.Starost: starijaod 30 g.

ealj,pokrajlubanje.Inv. br.A2939.



GROB 8uz istoni profil

1,301,50 m;smjer ZI

Kostur parci-jalan, desnaruka pruenauz tijelo, lijevasavijena u lak-tu i poloenana zdjelicu.Duina 60 cm.

Spol: muki. Sta-rost: 1618 g.

44. Prolaz A. Ull-

man (Foto)

GROB 9 1,90 m Poloen na

ostatke rimskogzida.

Otkrivena

samo lubanja.



Poloen uzsjeverni zidkolektora.

Kostur parci-jalan, ruke svi-jene u laktimai poloenena zdjelicu.Duina 89 cm.

Spol: dijete. Sta-rost: 1215 g.

46. Duga ulica 33 U zapadnomeprofilu

1,50 m Otkrivenasamo lubanja.

IskraJanoi2001:152

47. UlicaHrvatskihrtava 11

GROB 1

Stopa 191,071,13 m;smjer ZI

Kostur parci-jalan. Desnaruka poloena

je uz tijelo.

Duina 70 cm.


RapanPapea Vuli2008:72


21



GROB 2Stopa 21

0,88 m;smjer ZI

Grobna rakaje pravokutna,zaobljenihuglova, a uznoge pokojnikaokomito supostavljeni

opeka i veikamen.



Vrheljeznognoa,poredlijeve butnekosti.



GROB 3 smjer ZI Kostur parci-jalan.

Spol: dijete.Starost: 3,54,5g.


50. Glagoljakabb (CSS)

GROB 1

Blok A2Kosti disloci-rane.

Vuli et al.2008:71

51. Glagoljakabb (CSS)

GROB 2

Blok A2Kosti disloci-rane.

Vuli et al.2008:71



22


. Duga ulica (Jugobanka), grob (:, arhiv GMVk)


23


. Duga ulica (Jugobanka), terenski opis groba (:, arhiv GMVk)



24


. Duga ulica (Jugobanka), grob (:, arhiv GMVk)


25


. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob (:, arhiv GMVk)



26


. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grob (:, arhiv GMVk)


27


. Ulica Jurja Dalmatinca (PIK), grobovi i

(:, arhiv GMVk)



28


. Duga ulica , grobovi i (:, arhiv GMVk)


29


. Prolaz Alojzije Ullman, situacija grobova (:, arhiv GMVk)



30


. Ulica Matije Antuna Reljkovia (Pota I), grob (:, arhiv GMVk)


31


Sl. Grob u Ulici Jurja Dalmatinca

Sl. Grob u Ulici Jurja Dalmatinca Sl. Grob u Ulici Jurja Dalmatinca



32





33



Sl. . Grob u Ulici Jurja Dalmatinca



34


Sl. Grob u Dugoj ulici (Jugobanka)



35


Sl. Grobovi i u Dugoj ulici

Sl. Grob u Dugoj ulici (Jugobanka)



36


Sl. Grob u Dugoj ulici



37






38


Sl. Grob u Ulici Matije Antuna Reljkovia



39



Sl. Grob u Ulici Vladimira Nazora



40


Sl. Grob u Prolazu Alojzije Ullman



41






42





43






44


Sl. Grob u Ulici Hrvatskih rtava



45


Sl. Grob u Glagoljakoj ulici b.b.

Sl. Grob u Ulici Hrvatskih rtava



46


Karta . Raspored pozicija unutar antikih Cibala na kojima su istraivani grobovi (autor: A. Rapan Papea .)


47


Karta . Nalazita spomenuta u tekstu

(. Vinkovci, . Kormadin Jakovo, . Kamenovo, . Stari Kostolac, . Dubravice, . Boar, . SzregTglagyr, .

MagyarcsandBkny, . SzolnokZagyvaPartAlcsi, Szolnok Szanda . HdmezvsrhelyKishomok, Hd-

mezvsrhelyGorzsa . SzentesKknyzug, SzentesBerekht, SzentesNagyhegy, . CsandBkny, . Kiszom-

bor)Karta je nainjena na isjeku karte Http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb///Blank_map_europe.

svg/pxBlank_map_europe.svg.png (last accessed: . . .) (autor: A. Rapan Papea .)



48


Tabla (. Duga ulica , grob ; . Prolaz A. Ullman, grob ; . Prolaz A. Ullman, grob ; . Ulica V. Nazora, grob sve

eljezo)

1.

2.

3.

4.


49


Tabla (. Duga ulica , grob ; . Duga ulica , grob ; . Duga ulica , grob ; . Ulica J. Dalmatinca, grob

sve bronca)

1.

4.

2.3.



50


Tabla (. Duga ulica , grob ; . Duga ulica , grob ; . Duga ulica , grob . = kreda, . = keramika, . =

jantar, staklena pasta)

1. 2.

3.


51


Tabla (. Ulica J. Dalmatinca, grob ; . Prolaz A. Ullman, grob ; . Ulica M. A. Reljkovia , grob kost, eljezne za-

kovice)

1. 2. 3.



52


Tabla (. Prolaz A. Ullman, grob ; . Ulica J. Dalmatinca, grob kost, eljezne zakovice)

1.

2.


53


SKRAENICEAP Arheoloki pregled, BeogradCMJ Croatian Medical Journal, ZagrebGOMHV Godinjak ogranka Matice hrvatske, VinkovciGSAD Glasnik Srpskog arheolokog drutva, BeogradGZMA Glasnik zemaljskog muzeja Arheologija, SarajevoHAG Hrvatski arheoloki godinjak, ZagrebIzdanja HADaIzdanja Hrvatskog arheolokog drutva, ZagrebPIARH Prilozi Instituta za arheologiju, ZagrebRVM Rad vojvoanskih muzeja, Novi SadSHP Starohrvatska prosvjeta, SplitSlav Scrinia Slavonica, Slavonski BrodVAMZ Vjesnik Arheolokog muzeja, ZagrebVHAD Vjesnik Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb



54


Boji Z. Boji, Pregled istraivanja i rasprostranjenostiranosrednjovjekovnih arheolokih nalaza u Istonoj

Slavoniji i Baranji,Izdanja HADa, sv. 9, Zagreb 1984,211222.

Boji Seoba naroda i srednji vijek Vodi kroz stalni postav(ed: Z. Boji), Osijek 2009.

Bna, Nagy I. Bna, M.Nagy, Gepidische Grberelder am Teiss-

gebiet I., Monumenta Germanorum ArchaeologicaHungariae, Vol. 1, Monumenta Gepidica, Budapest2002.

Brukner O. Brukner, irovac, Ruma rimski put,AP 23, Beo-grad 1982, 9597.

Brunmid J. Brunmid, Colonia Aurelia Cibalae. Vinkovci u starodoba., VHAD NS 6 /1902, 117166.

Callny D. Csallny,Archologische Denkmler der Gepiden im

Mitteldonaubecken (454568 u. Z.), Budapest 1961.

Ceh J. Cseh, SzolnolZagyvaPartAlcsi, u: GepidischeGrberelder im Teissgebiet II.(ed. Bona et al.), Bu-dapest 2005, 1833.

Demo . Demo, Novac germanskih vladara druge pol. 5. st. dou drugu pol. 6. st. u Numizmatikoj zbirci Arheolokogmuzeja u Zagrebu,AV XXXII, Ljubljana 1981, 454481.

Dimitrijevi

D. Dimitrijevi, Gepidska nekropola Kormadin kodJakova, RVM 9, Novi Sad 1960, 550.

Dimitrijevi S. Dimitrijevi, Arheoloka topografija i izborarheolokih nalaza s vinkovakog tla, u: Corolla me-moriae Iosepho Brunmid dicata, Izdanja HADa 4,Vinkovci 1979, 133200.

Dizdar M. Dizdar, Rani srednji vijek, u: Vinkovci u svijetu ar-heologije, katalog izlobe, Vinkovci 1999, 6572.

GHA Germanen, Hunnen und Awaren, Schatze der Vlker-wanderungszeit (Katalog izlobe, ed. W. Plhorn),

Nrnberg 1987.Graanin H. Graanin, Gepidi, Heruli, Langobardi i JunaPanonija,SSlav 7 (2007), Slavonski Brod 2007, 764.

Ilki M. Ilki, Nalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka izSotina,PIARH 24, Zagreb 2007, 277278.

IkraJanoi I. IskraJanoi, Cibalae Vinkovci, zatitna iskopa-vanja,AP 19, Beograd 1977, 6872.

IkraJanoi I. IskraJanoi, Povijesni pregled arheolokih istra-ivanja u Vinkovcima, GOMHV 10/1992, Vinkovci1993, 6178.

IkraJanoi aI. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja u Vinkovci-ma 1993. godine, GOMHV11/1993, Vinkovci 1994,7782.

IkraJanoi b

I. IskraJanoi, Arheoloka iskopavanja na crtibojinice(katalog izlobe), Vinkovci 1994.

IkraJanoi I. IskraJanoi, Rezultati arheolokih istraivanja uVinkovcima 1995. godine,GOMHV13/1995, Vinkovci1996, 125131.

IkraJanoi I. IskraJanoi, Urbanizacija Cibala i razvojkeramiarskih sredita, Zagreb Vinkovci 2001.

Isvnovit, Nepper E. Istvnovits, I. M. Nepper, HajdszoboszlBajcsyZsilinszky u.60, u: Gepidische Grberelder im Teiss-

gebiet II.(ed. Bona et al.), Budapest 2005, 97116.

Korda J. Korda, ragom prolosti Vinkovaca, Vinkovci 1960.

Migotti B. Migotti,Arheoloka graa iz ranokranskog razdo-blja u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Od nepobjedivogsunca do sunca pravde(ed. . Demo), katalog izlobe,

Zagreb 1994, 4167.


55


Miloevi P. Miloevi, Petar, Rezultati antikih istraivanja uSremu i Sirmijumu,GSAD 14, Beograd 1998, 920.

Mileti N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola uRakovanima,GZMA, n. s. sv. XXV, Sarajevo 1970,119177.

Mileti N. Mileti, Ranosrednjovjekovna nekropola u Koritimakod Duvna,GZMA, n. s. sv. XXXIII, Sarajevo 1979,141204.

Mirnik, emrov I. Mirnik, A. emrov, Byzantine coins in the Zagreb Ar-chaeological Museum Numismatic Collection. Anasta-sius I. (A. D. 497518) Anastasius II (A. D. 713715),VAMZ 3. s., 3031, Zagreb 1998, 129258.

Mrkobrad

D. Mrkobrad,Arheoloki nalazi seobe naroda u Jugo-slaviji,FAI III, Monografije 6, Beograd 1980.

Nagy aM. Nagy, MagyarcsandBkny, u: GepidischeGrberelder im Teissgebiet II.(ed. Bona et al.), Bu-

dapest 2005, 97116.Nagy bM. Nagy, Szregglagyr, u: Gepidische Grberelderim Teissgebiet II. (ed. Bona et al.), Budapest 2005,120202.

Popovi V. Popovi,A Survey of he opography and Urban Or-

ganization o Sirmium int he Late Empire,Sirmium I,Beograd 1971, 119133.

Radulovi

L. Radulovi, ipoloka analiza narukvica sa Vimina-ciuma,GSAD/JSAS 22, Beograd 2006, 355374.

Rapan Papea, Vuli A. Rapan Papea, H. Vuli, Vinkovci Ulica Hrvatskihrtava 11, HAG 4/2007, Zagreb 2008, 7173.

Rapan Papea A. Rapan Papea, Rezultati sustavnih i zatitniharheolokih istraivanja Arheolokog odjela Gradskogmuzeja Vinkovci u 2007. godini,GOMHV 25, Vinkov-ci 2008, 179192.

Seoba D. Dimitrijevi, J. Kovaevi, Z. Vinski, Seoba naroda arheoloki nalazi Jugoslavenskog Podunavlja (kata-

log izlobe), Zemun 1962.Simoni K. Simoni, Dva priloga istraivanju germanskih na-laza seobe naroda u Jugoslaviji,VAMZ 3. ser. sv. XXI,Zagreb 19771978, 209233.

SBS katalog A. Rapan Papea, Kataloke jedinice 433, 437446, u:Slavonija, Baranja i Srijem vrela europske civilizacije,katalog izlobe (ed.: B. Bikupi), Zagreb 2009.

lau M. laus, D. Kollmann, S. A. Novak, N. Novak, em-

poral rends in Demographic Profiles and Stress Levelsin Medieval (6th13th Century) Population Samples

rom Continental Croatia,CMJ 43 (2002), 598605.

Toth A. B. Toth, Kora Npvndorls Kori Srok pSzn-tglagetn, u:A kkortl a kzpkorig Von Steinzeitbis zum Mittelalter, Szeged 1994, 285305.

Toth

A. B. Toth, Die Gepidischen Siedlungen im Teissge-biet,Monumenta Germanorum Archaeologica Hun-gariae. Bd. 4. Budapest 2006.

Vinkovci Vinkovci u svijetu arheologije (ed. S. Jozi), Katalogizlobe, Vinkovci 1999.

Vinki Z. Vinski,Arheoloki spomenici Velike seobe naroda uSrijemu,Situla 2, Ljubljana 1957.

Vinki

Z. Vinski, Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400. do800. godine,VAMZ 3. ser. sv. V, Zagreb 1971, 4773.

Vinki Z. Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu nanalazitu Greblje, SHP III serija sv. 19, Split 1991,573.

Vodanovi et al. M. Vodanovi, H. Brki, M. laus, . Demo, Te re-quency and distribution o caries in the mediaeval pop-ulation o Bijelo Brdo in Croatia (10th11th century),

Archives of Oral Biology 50, 669680.



56


Vuli et al. 2008

H. Vuli, M. Krznari krivanko, A. Rapan Papea,Vinkovci Glagoljaka ulica bb, HAG 4/2007, 7071.

Zotovi 1994

Lj. Zotovi, Die Gepidische Nekropole bei Viminacium,Starinar n.s. XLIIIXLIV (1992.1993.), Beograd1994, 183190.


57


in Vinkovci, primarily in the areaof Roman Cibalae, generated a series of finds that werein contradiction with all findings regarding the ancientcultural heritage. ese are graves that are located with-in the inner part of the city area. From 1954 to 2007, atotal of 51 graves in 13 locations were examined in this

area, out of which 18 graves contained finds.e detailed analysis of the finds confirmed that theburials within the raster of Roman Cibalae belongwithout doubt to the Gepid cultural circle, since par-allels in well examined Gepid graveyards in the areaof presentday Hungary and Serbia can be found forall finds.Since there is no indisputable evidence for the age de-termination of even one single moveable find from theburials in the Cibalae area, the dating was done on thebasis of similar or identical finds from the area that his-

torically belonged to the Gepids. Analogies to our findswere discovered at site Kormadin near the village Ja-kovo (Syrmia, Serbia) that dates to the period from 535to 567, further at site Kamenovo (northeastern Serbia)dated to the period from 550 to aer 567, at site Viegrobalja in Stari Kostolac (eastern Serbia) that datesto the time around the mid6thcentury, at site SzregTglagyr (eastern Hungary) dating to the middlethird of the 6thcentury until 567, at site MagyarcsandBkny (eastern Hungary, at the border with Romania)dated to the last third of the 5thcentury to the middle

third of the 6thcentury, at site SzolnokZagyvaPartAlcsi (eastern Hungary) dated to the second half ofthe 6thcentury, at site HdmezvsrhelyKishomok(southeastern Hungary) dated to the second half ofthe 5thcentury to the middle third of the 6thcentury, atsite SzentesKknyzug (southeastern Hungary) datedfrom 480568, at site SzentesBerekht (southeasternHungary) dated from 472 to 568, at site SzentesNagy-hegy (southeastern Hungary) dated from 472 to 568,at site CsandBkny (southeastern Hungary) datedfrom 480 to 600, at site HdmezvsrhelyGorzsa

(southeastern Hungary) dated from 472 to 568, atsite Kiszombor (southeastern Hungary) dated from

Burials within the boundaries of ancient Cibalae

472 to 620. e aforementioned age determinationsconfirm the assumption that the Gepids lived in thearea of Cibalae in the second phase of the domination,which lasted from 535 to 567 according to the sources.Although most of the burials were not accompaniedby grave goods, those graves containing grave goods

presented a picture of a rural community with no par-ticularly pronounced military component. is fact isactually quite surprising, if taking into considerationthe prominent position of Cibalae within the scope ofthe Second Gepid Kingdom and the battles that tookplace in its vicinity (Volcaian marshes in 489 and As-feld 549).By analyzing the grave finds and burial customs, wecan get the frames of a picture that illustrates a typicalresident of Gepidic Cibalae. e fashion of wearinga belt is substantiated by finds of belt buckles. Addi-

tionally, the position of the individual finds indicateto the fact that clothes was worn on a string whichwas attached to the belt. is also indirectly provesthe fashion of wearing a belt. Jewellery finds, althoughmodest, are testimonies of how the Gepidic womenadorned themselves. e lack of more luxurious findsof fibulae and buckles that was noticed in the gravesof Gepidic women leads to the assumption that thepopulation living in Cibalae belonged to the poorersocial layer. Finds of bone combs and (?) scissors areindicators of personal hygiene, i.e. they indicate to the

fact that the people were taking care of their hair andbeards.e analysis of finds leads indisputable to the conclu-sion that the finds belong to the Gepidic cultural cir-cle. However, there are already doubts arising regard-ing the ethnicity of the person wearing those items.Because of the more modest finds, one can also as-sume that the persons wearing them belonged to thelate ancient population who were following the fash-ion of that time or possibly also Germanic peoples ingeneral. At this moment, there is no precise answer

to this question. Some future research might howeverhelp to clarify these issues.

Key words:Cibalae, Gepids, graves, finds

a. rapan papeša: sahranjivanje unutar antičkih cibala

Documents