Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja,

a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.Svjetska zdravstvena organizacija, 1946.

2011

Visina Težina u kilogramima

147 41 44 45 48 50 52 54 56 58 60 62 63 75 86149 43 45 47 49 52 54 56 58 60 62 64 67 78 89152 44 46 48 50 53 55 58 60 62 64 67 69 80 91154 45 48 50 52 55 57 60 62 64 67 69 71 83 95157 48 50 52 54 57 59 62 64 66 69 71 74 86 98160 48 51 53 55 59 61 64 66 69 71 73 76 89 101162 50 52 55 57 60 63 65 68 71 73 76 78 92 104165 52 54 57 60 62 65 68 70 73 76 77 81 95 108167 54 56 59 61 64 67 70 72 75 78 80 84 97 111170 56 57 60 63 66 69 72 75 77 80 83 86 100 114172 57 59 62 65 68 71 74 77 80 82 85 89 103 117175 58 61 64 67 70 73 76 80 82 85 88 91 106 121177 60 63 66 69 72 75 78 82 85 88 91 93 109 125180 62 65 68 71 74 77 80 84 87 90 94 97 112 128182 64 66 70 73 76 80 83 86 90 93 96 99 116 132185 65 68 72 75 78 82 85 89 92 95 99 102 119 135187 67 70 74 77 80 84 87 91 95 98 101 104 122 139190 69 72 76 80 82 86 90 94 97 100 104 108 125 143192 72 74 77 81 85 88 92 96 100 103 107 110 129 147ITM 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 35 40

INDEKS TJELESNE MASE

Pothranjenost manji od 18,5Poželjna tjelesna težina 18,5 – 24,99Prekomjerna tjelesna težina 25 – 29.99Pretilost ≥30

Preporuke za preventivne preglede s obzirom na čimbenike rizika:

Pretilost - izračunajte svoj indeks tjelesne mase (ITM=m/h²). Visoki kolesterolProvjerite kolesterol jednom u tri godine počevši s 35 godina ako ste muškarac ili s 45 godina ako ste žena. Ako potječete iz obitelji u kojoj je bilo oboljelih od bolesti kao što su srčani infarkt, moždani udar, šećerna bolest, ako ste pušač ili imate povišen krvni tlak, trebali biste provjeriti razinu kolesterola već u 20-im godinama života.Visoki krvni tlak Provjeravajte krvni tlak barem svake 2 godine.Visoki krvni tlak je 140/90 i viši. Glukoza u krviTestirajte glukozu u krvi barem jednom u 2 godine, a u slučaju pojave simptoma kao što su često i obilno mokrenje, pojačana žeđ i glad, gubitak na težini, umor ili slabost i zamagljen vid javite se liječniku odmah.DepresijaVaše emocionalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko. Ako ste se osjećali bezvoljno, tužno ili beznadno u zadnja 2 tjedna ili ste izgubili zanimanje i zadovoljstvo u činjenju stvari, možda se depresivni. Razgovarajte sa svojim liječnikom o promjenama koje ste uočiliu svom raspoloženju.Gustoća kostijuUčinite test kostiju počevši sa 65 godina da biste vidjeli imate li osteoporozu. Ako imate između 60 i 64 godine i težite 70 kg ili manje, razgovarajte s liječnikom o tome da li je potrebno učiniti testiranje.

TestZadnji učinjen test (datum)

RezultatSljedeći test

( datum)Pitanja za liječnika

Težina (ITM)

Kolesterol (ukupni)

HDL (dobar)

LDL (loš)

Krvni tlak

ITM

Glukoza u krvi

Mamografija

Ultrazvuk

Papa test

Fekalni test na okultno krvarenje

PSA u krvi

Denzitometrija

Što je važno činiti da biste očuvali svoje zdravlje?

• Nemojte pušiti.

• Budite tjelesno aktivni.

• Pravilno se hranite.

• Održavajte poželjnu tjelesnu težinu.

• Redovno odlazite na preporučene preventivne preglede.

• Budite umjereni s alkoholom.

• Izbjegavajte i kontrolirajte stres.

• Dovoljno spavajte i odmarajte se.

• Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu.

• Okružite se prijateljima i ljudima koje volite.

Najveće bogatstvo je zdravlje.

Vergilije

SIJEČANJ / JANUARY PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 2324/31 25 26 27 28 29 30

Međunarodni dan zagrljaja

Nova godina

Sveta tri kralja

VELJAČA / FEBRUARY P U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28

PROSINAC / DECEMBER 2010 P U S Č P S N

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30 31

Probir (skrining) je postupak za rano otkrivanje bolesti, a uključuje primjenu testova, pregleda ili drugih pretraga koje se mogu brzo izvršiti, a kojima se bolest traži prije nego što se primijete znakovi i simptomi.

Pregled preporuka za preventivne preglede osoba s prosječnim rizikom obolijevanja od raka

VELJAČA / FEBRUARY PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28

Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan bolesnika

Hrvatski dan nepušenja – dan bez dima

Nacionalni dan oboljelih od epilepsije

Nacionalni dan djeteta oboljelog od malignih bolesti

Rano otkrivanje bolesti

TestKada započeti?

(s koliko godina?)Koliko često obavljati?

test na okultno fekalno krvarenje

(FOBT)≥50 svake 1 – 2 godine

mamografija40-50≥70

svake 1 – 2 godine

50-69 godišnje

ultrazvuk

stvar izbora ili procjene (indikacije)

liječnikagodišnje

≥70 prema potrebi

papa test≥21

3 godine nakon 1. spolnog odnosa

godišnje

prostata specifični antigen (PSA)

>50 godišnje

Ako nismo bolesni, ne znači da smo zdravi.

nepoznati autor

SIJEČANJ / JANUARY P U S Č P S N

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 2324/31 25 26 27 28 29 30

OŽUJAK / MARCHP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30 31

OŽUJAK / MARCHPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30 31

Međunarodni dan žena

Svjetski dan bubrega

Početak Tjedna mozga

Nacionalni dan invalida rada

Svjetski dan voda

Svjetski dan borbe protiv TBC-a Dan narcisa

Mamma- nacionalni

program ranog otkrivanja raka dojke

Tko ima zdravlje, ima nadu;

a tko ima nadu, ima sve

arapska poslovica

Mamografski probir (screening) u RH obuhvaća sve žene u dobi od 50 do 69 godina starosti koje se pozivaju na mamografsko snimanje svake druge godine.

Preporuke za preventivne preglede dojki:

MAMOGRAFIJA - rendgenski pregled dojki kojim se otkrivaju tumori i druge promjene, premalene da bi se mogle napipati

• bazična mamografija - između 38. i 40. godine života

• od 40. do 49. godine – jednom godišnje ili barem jednom u 2 godine

• od 50. do 69. godine - jednom godišnje• od 70. godine – učestalost pregleda

dogovoriti s izabranim liječnikom radi povećanog rizika

ULTRAZVUK - radiološka dijagnostička metoda koja uz mamografiju znatno povećava točnost dijagnosticiranja dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke

• do 40. godine jednom godišnje• od 40. do 70. godine, uz mamografiju

- jednom godišnje• nakon 70. godine života prema potrebi

KLINIČKI PREGLED DOJKIOd 20. do 40. godine – svake tri godine.Najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke:

• dob• prva menstruacija prije 12. godine života • menopauza iza 50. godine života• nerađanje ili rađanje poslije

30. godine života• pretilost, • dugotrajno uzimanje hormonske terapije• postojanje srodnica po ženskoj crti

nasljeđa (majka, sestra) s utvrđenim rakom dojke, posebno ako im je bolest utvrđena u dobi prije 40. godine života

• životne navike: nedovoljno kretanje i nezdrava prehrana, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, izloženost stresu i ionizirajućim zračenjima

Žene iz rizičnih skupina trebaju ranije započeti s pregledima te se češće kontrolirati.

TRAVANJ / APRILP U S Č P S N

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30

VELJAČA / FEBRUARY P U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28

Tjelesna aktivnost je važna, pokreni se!

Ako misliš da nemaš vremena za vježbanje, prije ili kasnije imat ćeš vremena za bolest.

Edward Stanley

Tjelesna neaktivnost smatra se značajnim rizičnim čimbenikom za nastanak kroničnih

nezaraznih bolesti, a procjenjuje se da je odgovorna za 1,9 milijuna smrti godišnje.

Tjelesna aktivnost može se definirati kao bilo kakvo pokretanje tijela iznad razine odmaranja

kojim se gubi energija.

Tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta podrazumijeva srednji napor te ubrzanje

pulsa koje osobi daje osjećaj topline dok je neznatno ostavlja bez daha (pješačenje, vožnja

biciklom, umjereni kućni poslovi, lagano trčanje, umjereno plivanje, igranje s djetetom,

umjereni vrtlarski poslovi…)

Tjelesna aktivnost jakog intenziteta iziskuje veći napor i uzrokuje

ubrzano disanje i značajno pojačanje pulsa te znojenje i ostanak bez daha.

Ove aktivnosti povećavaju razinu metabolizma za 6 puta (brzi hod uzbrdo ili s teretom, brza vožnja biciklom, teži kućni poslovi, teži

vrtlarski poslovi, brzo plivanje (kraul), trčanje,

tenis, nogomet, košarka, odbojka,

rukomet).

TRAVANJ / APRILPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30

Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Uskrsni ponedjeljak Svjetski dan plesa

Svjetski dan hemofilije

Dan planeta Zemlje Uskrs

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Nacionalni dan zaštite na radu

Za održavanje zdravlja i bolju funkcionalnosti ljudi potrebno je barem pola sata umjerene tjelesne aktivnosti dnevno.Za gubitak tjelesne težine potrebna je tjelesna aktivnost jačeg intenziteta.

OŽUJAK / MARCHP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30 31

SVIBANJ / MAYP U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24/31 25 26 27 28 29

Pušenje – najčešći rizični čimbenik za razvoj bolesti

Pušenje je pandemijski raširena ovisnost i najrizičniji čimbenik za nastanak brojnih

bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja. Među njima su u prvom redu bolesti dišnog sustava (kronični bronhitis, astma, emfizem,

rak pluća i grkljana) te kardiovaskularne bolesti (srčani i moždani udar).

Pasivno pušenje

Nema sigurne razine izloženosti pasivnom pušenju koja bi bila prihvatljiva za zdravlje

ljudi. To znači da i pasivno pušenje utječe na pojavu smrtonosnih bolesti.

Kod žena koje uzimaju kontracepcijske pilule, a puše, 10 je puta vjerojatnije da će doživjeti

srčani udar nego nepušačice.

Djeca izložena duhanskom dimu

Dijete, koje provede 1 sat u zadimljenoj prostoriji

s nekoliko pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem, udahne toliko štetnih kemikalija

kao kad pušač sam popuši 10 ili više cigareta. Najbolja zaštita koju

roditelj – pušač može pružiti svom djetetu jest prestati pušiti.

Naše zdravlje uvijek se čini puno dragocjenije nakon

što ga izgubimo.nepoznati autor

Korist od prestanka pušenja veća je od zadovoljstva koje

pruža pušenje!

SVIBANJ / MAYPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24/31 25 26 27 28 29

Svjetski dan astme

Praznik rada

Svjetski dan hepatitisa Dan zdravih gradova

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva

Svjetski dan nepušenja

TRAVANJ / APRILP U S Č P S N

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30

LIPANJ / JUNEP U S Č P S N

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

Ovisnost o psihoaktivnim drogama

Naša najveća snaga nije u tome da nikad

ne padnemo, već da se svaki put kad

padnemo - podignemo.Konfucije

Ovisnost o psihoaktivnim drogama danas je definirana kao kronična recidivirajuća bolest mozga, a ne pretežito društveni problem prilagodbe. Ovisne osobe jako teško ili nikako ne uspijevaju kontrolirati želju za drogom i nastavljaju s uzimanjem bez obzira na štetu koju uzimanje droga uzrokuje. Ovisnost počinje s eksperimentiranjem i u početku se čini da droga rješava neki problem. Međutim, ono što je počelo kao svjesni izbor, pretvara se u tjelesnu i psihičku ovisnost.Što se prije ovisnost počne liječiti, šanse za izlječenje su veće. Ipak, primarna prevencija najvažnija je od svih oblika prevencije jer sprječava da uopće dođe do uporabe droge.

Ako sumnjate da Vam prijatelj ili član obitelji uzima drogu, na raspolaganju su Vam sljedeće mogućnosti:

• razgovarajte s tom osobom o vašim sumnjama, ponudite joj pomoć

• ne opravdavajte korisnika droge. Nemojte tražiti izgovore i nemojte skrivati problem

• izbjegavajte samookrivljavanje. Vi ne možete kontrolirati njihove odluke. Dopustite im da preuzmu odgovornost za svoje postupke

• zatražite pomoć liječnika, organiziranog programa liječenja ovisnosti, prijatelja i obitelji

Kvalitetna obitelj koja ispunjava svoje zadaće najbolja je zaštita od zlouporabe sredstava ovisnosti, ona je stup prevencije ovisnosti!

LIPANJ / JUNEPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

Svjetski dan darivatelja krvi

Hrvatski dan moždanog udara

Dan antifašističke borbe Tijelovo Dan državnosti Međunarodni

dan borbe protiv zlouporabe droge i

trgovine ljudima

SVIBANJ / MAYP U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24/31 25 26 27 28 29

SRPANJ / JULYP U S Č P S N

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31

PretilostPretilost je medicinsko

stanje u kojem se masno tkivo u organizmu

nakupilo do te mjere da može imati ozbiljan utjecaj

na zdravlje i dovesti do smanjenja očekivanog

trajanja života.

Dokazano je da pretilost u dobi od 40 godina

smanjuje životni vijek za 7 godina.

Osnovni uzrok pretilosti i prekomjerne tjelesne

težine je nerazmjer između kalorija koje

unosimo i kalorija koje trošimo.

Indeks tjelesne mase (ITM) ili engleski body mass

index (BMI) izračunava se dijeljenjem tjelesne težine

izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene

u metrima.

Na pretilost upućuju:

• ITM jednak ili veći od 30

• opseg struka veći od 102 cm u muškaraca, te veći

od 88 cm kod žena

• postotak tjelesne masti veći od 25%

kod muškaraca te veći od 30%

kod žena

Treba jesti da bi se živjelo,

a ne živjeti da bi se jelo.

Ciceron, Rhetoricorum LV

SRPANJ / JULYPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31

Svjetski dan stanovništva Dan biciklista

LIPANJ / JUNEP U S Č P S N

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

KOLOVOZ / AUGUSTP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

Pravilna i zdrava prehrana

Pravilna prehrana je ona koja osigurava našem tijelu upravo onoliko energije,

prehrambenih i zaštitnih tvari koliko mu je potrebno za rast te održavanje

fizioloških funkcija organizma.

Osnovne preporuke za zdravu prehranu

• jedite raznovrsne namirnice svaki dan• hranu uzimajte u više manjih obroka

• odaberite zdrave načine pripreme hrane

• odaberite manje masnu hranu, siromašnu kolesterolom

i zasićenim mastima• izbjegavajte grickalice,

slatkiše, brzu hranu, gazirana i alkoholna pića

te konzerviranu hranu• šećer i sol

trošite umjereno

Svjetski stručnjaci za prehranu i specijalisti

javnoga zdravstva preporučuju

mediteransku prehranu

kao model na kojem bi se trebala bazirati

zdrava prehrana.

Ljudi su jako zabrinuti

oko toga što jedu između

Božića i Nove godine,

a ustvari bi se zaista trebali

brinuti o tome što jedu

između Nove godine i Božića.

nepoznati autor

KOLOVOZ / AUGUSTPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

Početak Svjetskog tjedna dojenja

Velika gospa

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

SRPANJ / JULYP U S Č P S N

1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31

RUJAN / SEPTEMBERP U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30

KOLOVOZ / AUGUSTP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

RUJAN / SEPTEMBERPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30

Početak tjedna borbe protiv TBC-a

Svjetski dan svjesnosti o limfomu

Svjetski dan prevencije samoubojstva

Europski dan bez automobila

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama Svjetski dan srca

Kardiovaskularne bolestiKardiovaskularne bolesti ili bolesti cirkulacijskog sustava vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj. Najčešći u skupini kardiovaskularnih bolesti su: srčani udar, moždani udar te povišeni krvni tlak koji je zasebna bolest, a ujedno i rizični čimbenik za nastanak srčanog i moždanog udara.

Svaki drugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila!

Kako spriječiti nastanak bolesti srca i krvnih žila?

• ne pušite!• hranite se zdravo - svakodnevno

5 obroka voća/povrća, smanjite unos soli i šećera!

• krećite se svaki dan najmanje 30 min!• održavajte poželjnu tjelesnu težinu

(ITM <25kg/m²)!• održavajte krvni tlak nižim

od 140/80 mmHg! • jednom godišnje kontrolirajte masnoće

i šećer u krvi (održavajte kolesterol niži od 5 mmol/L, LDL kolesterol niži od 3 mmol/L, a glukozu nižu od 6 mmol/L)

• smanjite stres!• Ukoliko Vam je ordinirana terapija za

reguliranje krvnog tlaka, masnoća ili šećera u krvi, uzimajte ju redovito i u dogovoru s liječnikom

• ukoliko u obitelji imate članove koji su u ranoj životnoj dobi oboljeli od bolesti srca i krvnih žila, već nakon navršenih 20 godina jednom godišnje kontrolirajte krvni tlak, a najmanje jednom u dvije godine izmjerite šećer i masnoće u krvi

Vodite brigu o svojem tijelu.

To je jedini prostor koji imate za život.

Jim Rohn

LISTOPAD / OCTOBERP U S Č P S N

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 2324/31 25 26 27 28 29 30

DepresijaOsjećaj tuge s vremena na vrijeme normalan je dio života.

Ali, kad se praznina i očaj zadrže i ne prolaze, može se raditi o depresiji.

Znakovi depresije:

• osjećaj beznađa i praznine• zaboravljanje stvari i teškoće kod donošenja odluka• poremećaj spavanja – previše ili premalo sna• dobivanje ili gubljenje na težini• razmišljanje o samoubojstvu ili smrti• gubitak interesa za aktivnosti u kojima ste uživali • nemogućnost kontroliranja negativnih misli,

koliko god se trudili

Kako je um snažniji od tijela, tako su i

bolesti vezane za um

puno ozbiljnije od onih vezanih za tijelo.

Cicero

Dobra je vijest da se depresija može liječiti. Traženje pomoći najbolja je stvar koju možete učiniti i za sebe i svoje voljene. Neka od mjesta na kojima možete zatražiti pomoć: ambulanta liječnika obiteljske medicine, obiteljska savjetovališta, crkva ili svećenik, psiholog, savjetnik ili socijalni radnik te psihoterapeut.

LISTOPAD / OCTOBERPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 2324/31 25 26 27 28 29 30

Međunarodni dan starih osobaSvjetski dan pješačenja

Međunarodni dan nenasilja

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke

Svjetski dan hrane

Dan neovisnosti

Svjetski dan osteoporoze

Dan svjesnosti o mucanju

RUJAN / SEPTEMBERP U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30

STUDENI / NOVEMBERP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Ako preuzmete rizik, možete pogriješiti. Ako ne preuzmete

rizik, sigurno nećete

pogriješiti. Najveći rizik

je da ne učinite ništa.Robert Goizueta

U osoba s povišenim i visokim rizikom za razvoj raka potrebno je program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeti u ranijoj dobi.

Rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka u muškaraca (iza raka pluća) i u žena (iza raka dojke). Nacionalni program ranog otkrivanja

raka debelog crijeva donijelo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH u listopadu 2007. godine. Program je namijenjen osobama u dobi od 50 do 74 godina, a uključuje testiranje stolice na krvarenje koje se

ne opaža okom (FOBT) i u slučaju pozitivnog nalaza kolonoskopiju.Kolonoskopija je endoskopska metoda kojom se savitljivim instru-

mentom – kolonoskopom pregledava čitavo debelo crijevo.Preporučuje se da osobe bez simptoma

s prosječnim rizikom obave:• test na okultno fekalno krvarenje (FOBT) nakon

50. godine života svake druge godine• kolonoskopiju kod pozitivnih ispitanika

na FOBT radi utvrđivanja uzroka krvarenjaNajznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju

rizik nastanka raka debelog crijeva: • dob (rizik raste nakon 40. godine života)• prethodni rak debelog crijeva, adenomi

debelog crijeva, nasljedni polipoznim sindromi, ulcerozni kolitis i Crohnova bolest,

prethodni rak želuca, dojke, jajnika, mokraćnog mjehura, bubrega, vrata

maternice, pluća ili prostate, • životne navike: tjelesna neaktivnost,

prekomjerna debljina, šećerna bolest i pušenje

STUDENI / NOVEMBERPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30

Svjetski dan opstruk-tivne plućne bolesti

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Svjetski dan šećerne bolesti

Dan svih svetih

Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti - od 15. studenoga do 15. prosinca

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Dan djeteta

LISTOPAD / OCTOBERP U S Č P S N

1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 2324/31 25 26 27 28 29 30

PROSINAC / DECEMBERP U S Č P S N

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Stres Nemoj predviđati nevolju ili brinuti o onome što se možda nikad neće dogoditi.

Benjamin Franklin

Jedna od definicija stresa je: “Stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina pred njega postavlja”.

Blago povišene razine stresa mogu čak pozitivno utjecati na neku osobu jer potiču njenu kreativnost i učinkovitost. Ali, visoke razine stresa i dugotrajna izloženost stresu iscrpljuju organizam i čine ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i ozbiljnih kroničnih bolesti.

Znakovi stresa: glavobolja, ubrzani rad srca, ukočenost vrata i ramena, ubrzano disanje, bolovi u leđima, znojenje, znojni dlanovi, bolovi u želucu, mučnina, proljev, laka iritacija, “gubljenje živaca” i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza i iscrpljenost, teškoća u koncentraciji, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari, zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih i zastrašujućih scena.

Kako se suočiti sa stresom?

Obavljajte redovite tjelesne aktivnosti, pišite, razgovarajte o osjećajima s članovima obitelji i prijateljima, smijte se i plačite, sudjelujte u aktivnostima u kojima uživate, planirajte svoje vrijeme, opustite se dubokim disanjem ili tuširanjem, pazite na prehranu.

Ako stres ne prolazi ili se pogoršava, tražite stručnu pomoć terapeuta ili profesionalca za mentalno zdravlje!

PROSINAC / DECEMBERPONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELJA

1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Međunarodni dan osoba s posebnim

potrebama

Silvestrovo

Božić

STUDENI / NOVEMBERP U S Č P S N

1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30

SIJEČANJ / JANUARY 2012 P U S Č P S N

1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223/30 24/31 25 26 27 28 29