148

zbirke fotografija u rijeËkim muzejima

U Rijeci je zabiljeæena rana pojava fotografi-je veÊ od 40-ih godina 19. stoljeÊa. Poredbrojnih profesionalaca koji su nudili svoje us-luge u fotografskim atelijerima (prvi rijeËki fo-tografski studio Salamona Heringa osnovan1858. godine), krajem 80-ih je zaæivio ama-terski pokret osnaæen novim otkriÊima. Fizi-Ëar Ernest Mach i prof. Peter Salcher 1886.su u Rijeci prvi na svijetu snimili puπËano zr-no koje se kreÊe nadzvuËnom brzinom.1 Inte-res za inovativne tehnike nije jenjavao pa su1896. snimljene prve rendgenografije - rukebarunice Vranyczany. Ove dvije crtice iz bo-gate povijesne fotografske baπtine govorenam o naprednom i eksperimentalnom duhurijeËkih fotografa.

Od pojave fotografskog otkriÊa pa do da-nas, pored velikog broja fotografa profesiona-laca i amatera, u Rijeci su prisutni i brojniljubitelji i sakupljaËi fotografije. Fotografije setako Ëuvaju u mnogobrojnim privatnim zbir-kama, kao i javnim ustanovama, a ovom pri-likom Êemo predstaviti registrirane zbirkefotografija pri rijeËkim muzejima - Pomor-skom i povijesnom muzeju (PPMHP), Muze-ju grada Rijeke (MGR) i Muzeju moderne isuvremene umjetnosti (MMSU).

fotografske zbirke pomorskog

i povijesnog muzeja hrvatskog primorja

kulturnopovijesni odjel

Zbirku fotografija Kulturnopovijesnog odjelaPPMHP Ëine Ëetiri cjeline: fotografije, negati-vi na staklu, fotoalbumi i fotoaparati. Najve-Êu skupinu saËinjavaju fotografije iz neka-daπnjeg Musea Civica, Gradskog muzeja Su-πak te one pribavljene nakon njihova ujedi-njenja. NaËin pribavljanja je uobiËajen - ot-kup, darovi i manje zaostavπtine. Zastupljenisu fotografi iz BeËa, Augsburga, Brna, Dres-dena, Graza, Peπte, Trsta, Gorice i Venecije,Konstantinopola, Liverpoola i Marseillea. Za-paæeno mjesto zauzimaju fotografi iz Zagreba(Herman Fickert, Julius Hühn, FerdoKelemen, Franjo D. Pommer, Mosinger i dr.),Karlovca (Franz Braun, Hinko Krapek, AntonSuppan), Pule (Giov. Bonivento, A. Circo-vich, C. Gallinaro, L. Mioni, E. Zamboni). Tusu joπ Franjo ©nidariÊ iz OtoËca i EnrikWeiser iz Splita, koji djeluje i u Trstu.

Pri obradi grae posebna je pozornostdana najbrojnijim, rijeËkim fotografima. OdSalamona Heringa koji je, vjerojatno oko1858. godine, prvi u Rijeci prokrËio put u ne-poznati svijet fotografije do Fantinija, Petri-

cicha ili Marcinija koji djeluju Ëetrdesetih go-dina 20. stoljeÊa. Od ranih rijeËkih fotografau Zbirci je, dvjema stereoskopskim fotografi-jama (Pogled s Kalvarije na Suπak i Deltu iKomunalna kasarna), predstavljen FriedrichGsund. U Zbirci se nalaze i po sadaπnjimspoznajama najstarije rijeËke vedute koje1865. godine snima fotograf Ignazio Pollak.Svojim su portretima prisutni Wilhelm (Giu-glielmo) Vessel, Giacomo Luzzatto i Heinrich(Enrico) Garimberti.

Zastupljene su fotografije predstavnikasedamdesetih godina 19. stoljeÊa: Fran-cesco B. Giurandich, beËki fotograf JosefLöwy, slikar i fotograf Carlo Zamboni,Ferdinando Ramann i Ilario Carposio. Pobroju saËuvanih fotografija u fundusu jenajprisutniji Ilario Carposio. Od fotografaosmog desetljeÊa 19. stoljeÊa u Zbirci suzastupljeni Antal Funk, akademski slikar ifotograf, Edmondo Jelusich, GiuseppeSegnian i Giulio Udvardÿ. Devedesetih god-ina 19. stoljeÊa djeluju Leopoldo Marunichi Antonio D' Ancona. PoËetkom 20. stol-jeÊa istiËemo fotografsku djelatnost slikaraMarca Antoninija, Rudolfa Verderbera, R.Eggenhofnera, Tomislava MuhviÊa, EnricaAndrionija, D. M. Gürtlera, BogumilaZoubeka, Antonija KovaËiÊa, Leopolda

nataπa ivanËeviÊ

zbirke fotografija u rijeËkim muzejima

1. F. de Paula G. Vigil, Amerika (?), dagerotipija,1840-ih, vl. PPMPH, (nepoznati fotograf)2. Tvornica papira - æene na radu u “Krparnici”,1919., vl. MGR3. Ilario Carposio, Teatro Comunale, Rijeka, oko1890., vl. MGR4. U luci, Ilario Carposio, Rijeka, oko 1900., vl.PPMHP

1

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 148

149

Marunicha, Simeona MilkoviÊa i MarijanaSeksiÊa.

Posebno su vrijedne nesignirana dage-rotipija s prikazom Francesca de Paula G.Vigila, vjerojatno snimana u Americi sredi-nom 1840., kalotipija Grupni portret ma-arskog fotografa Jos. Skopalla iz 1852.,ambrotipija Portret nepoznate æene nepoz-nata fotografa iz 1850., kalotipija GospoaJelinek karlovaËkog fotografa Antona Sup-pana iz 1856. i nesignirana ferotipija Grup-ni portret iz 1890. godine.

U Zbirci se Ëuvaju fotografije nastale uvremenskom rasponu od jednog stoljeÊa.Fotografije potpisuju razni autori - njih 147- profesionalci i amateri. RazliËitih su sadr-æaja (portreti, vedute, palaËe, uliËne scene,manifestacije, izgradnja luke, druπtva …) irazliËitih dimenzija, od carte de visite for-mata 6 x 9 cm, preko “kabinet” formata dovelikih albumskih formata.

Do danas je obraeno 458 predmeta,odnosno 80 % pohranjene grae. Fotografi-je su dobro oËuvane i dostupne vanjskimkorisnicima, a Ëuvaju se u beskiselinskimkoπuljicama i metalnim ormarima. Prilikomnabave prioritet je dan dokumentarnoj foto-grafiji i rijeËkim autorima. Graa je bila izla-gana na izloæbama: Fotografija u Rijeci,

PPMHP, Rijeka, 1990.; Fotografija u Hrvat-skoj 1848-1951, MUO, Zagreb, 1996.;MatiËne knjige, korijeni identiteta, DAR,Rijeka, 1998.; Historicizam u Hrvatskoj,MUO, Zagreb, 1999.; Povijesne fotografsketehnike, DAR, Rijeka, GospiÊ, Zagreb,2000.; Sesecija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb,2003.; 120 godina nafte u Rijeci, Muzejgrada Rijeke, Rijeka, 2003.; Æidovi fotogra-fi, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2004.; Foto-grafski studio Carposio, DAR, Rijeka, 2004.

Fotografije iz fundusa PPMHP izmeuostalog su objavljene u publikacijama: Mi-ljenko Smokvina, Rijeka na povijesnim foto-grafijama, DuπeviÊ & Krπovnik d.o.o. Rijeka,1997.; Grupa autora, ARTE MIRACOLOSA,ICR, Rijeka, 1995.; Fotografija u Hrvatskoj1848-1951, MUO, Zagreb, 1994.; MarijaTonkoviÊ, Æidovi fotografi, Æidovska opÊinaZagreb, Zagreb, 2004.; MUZEJ, PPMHP,Rijeka, 2004.

kustos Marica BalabaniÊ FaËini

zbirka fotografija u odjelu

za povijest pomorstva ppmhp

Zbirka fotografija sadræi oko 260 inventarizi-ranih predmeta. Od toga najveÊi dio pripadafotografijama unutar posebne zbirke Luppis,koja se inaËe vodi kao samostalna zbirka.NajveÊi dio grae zbirke Luppis, ukupno160 predmeta, Ëine fotografije koje je priku-pio kapetan Carlo Luppis, roen 1874. godi-ne. Nastale su preteæno od kraja sedamde-setih godina 19. stoljeÊa pa do razdobljaizmeu dva svjetska rata.

Kao autori najviπe se spominju sljedeÊifotografi: Ilario Carposio (Rijeka), EdmondoJellusich (Opatija), E. Zamboni (Pula), Bo-gomil Zoubek (Suπak), dok se od ostalihautora od kojih su saËuvane jedna do dvijefotografije spominju: Adela (Lwow), Sebah /Joailler (Carigrad), D. Marchini (Rijeka), Se-bastianutti/Benque (Trst), Giuseppe/LuigiVianelli (Venecija), Winter (BeË), S. Ogava(Japan), Tomaso Burato (Zadar), Alois Beer(Klagenfurt), Rottmayer (Trst), M. Circovich(Trst), M. Berger (Przemysl), Alberto Aten-schel, Allema (Rio), T. Roth (Pula), D. Bech-tinger (Trst), T. Enami (Yokohama, Japan),Knezevits (Novi Sad).

2 4

3

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 149

Razni autori (profesionalni i amaterskifotografi) su iz Opatije, Voloskog, Rijeke,Pule, Trsta, Milana, Gorice, Ljubljane,BeËa... Osobito su znaËajni znani autori rije-Ëkog i opatijskog podruËja Francesco B.Giurandich, Ilario Carposio, Carlo Zamboni,Edmondo Jelussich, Antal (Antonio) Funk,Giulio Udvardÿ, Leopoldo Marunich. Heinr.Porkert, I. Letis, J. Skrablin, Bogomil Zou-bek. Prema kvantitativnoj zastupljenosti i sa-dræajnoj vezanosti uz temat Kastva istiËu seI. Carposio i E. JeluπiÊ.

Graa je u razliËitom stupnju oËu-vanosti, moguÊa su oπteÊenja prije ulaskau Zbirku, te oπteÊenja koja su nastupilaradi neadekvatnih mikroklimatskih uvjetaunutar izloæbenog prostora. Predmeti Zbir-ke su u procesu obrade i preventivne zaπti-te. Do sada je zaπtiÊeno i dokumentiranooko 10% grae koja je pohranjena u beski-selinskim uloænicama u Ëuvaonici Pomor-skog i povijesnog muzeja Hrvatskog pri-morja Rijeka. Dvadesetak fotografija dio jestalnog postava unutar izloæbenog prostorakulturne povijesti u Muzejskoj zbirci Kas-tavπtine. Dio grae je izdvojen radi pro-voenja restauratorskih postupaka, a bit Êeprezentiran prilikom ponovnog otvaranjaMZK.

Fotografije su bile izlagane na izloæba-ma: Kastav na staroj fotografiji, PPMHP,Galerija Vincent, Kastav, 1988.; Fotografijau Rijeci, PPMHP, Rijeka, 1990.; Stare kas-tavske razglednice, PPMHP, Kastav, 1990.Predmeti iz fundusa objavljeni su u publika-cijama: Zbornici Kastavπtine, Kastav, 1978.- 2004.; Arte miracolosa, grupa autora, ICR,Rijeka, 1995.; Miljenko Smokvina, Rijekana povijesnim fotografijama, DuπeviÊ &Krπovnik d.o.o. Rijeka, 1997.; Mr. sc. Da-rinko MuniÊ, Jedno stoljeÊe Kulturno-prosv-jetnoga druπtva Istarska vila Kastav, Kastav,2001.; Muzej, PPMHP, Rijeka, 2004.

kustos-pripravnik Ksenija Orelj

zbirka fotografija muzeja grada rijeke

Zbirka fotografije broji nekoliko tisuÊa foto-grafija i negativa grae od sredine 19. stolje-Êa do danas. Po broju prikupljene grae naj-veÊa je zbirka u MGR. Prikupljanje se vrπiputem ostavπtina, darivanjem i najveÊim di-jelom otkupom. Formatom su preteæno veliËi-ne posjetnice, 11,5 x 6,5 cm (“carte devisit”). Od veÊih formata treba izdvojiti kaoposebnu tematsku cjelinu 14 originalnih fo-

150

Velik dio fotografija zbirke Luppis pripa-da nepoznatim autorima. Fotografije su bezsignature ili peËata fotografa ili atelijera,tako da je teπko odrediti, autora i vrijemenastanka. Prikazuju najveÊim dijelom ka-petana Carla Luppisa, njegovu obitelj, mo-tive iz austrougarske ratne mornarice, doku-mentarne fotografije s bojiπta Prvog svjet-skog rata i sl. Takoer su evidentirane foto-grafije iz razliËitih dræava i gradova, kao npr.:Ceylon, Kina, Yokohama, Tokyo u Aziji,Prag, Carigrad, BeË, Trst, Rijeka, Lavov uEuropi, Alæir u Africi itd., odnosno mjestakoja je kapetan Luppis posjetio kao morna-riËki Ëasnik.

Fotografije dosada nisu izlagane niti suobjavljivane, a na njima nisu vrπeni konzer-vatorski ni restauratorski postupci. Fotogra-fije zbirke Luppis dijelom su otkupljene1997. godine, a dijelom su pristigle kaopoklon Muzeju, inventarizirane su i dostup-ne za uvid. »uvaju se u posebnim koπuljica-ma od beskiselinske folije.

kustos Nikπa Mendeπ

zbirka fotografija i razglednica

muzejske zbirke kastavπtine

Muzejska zbirka Kastavπtine otvorena je1981. u Kastvu kao izdvojena zbirkaPomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskogprimorja Rijeka. Fotografska zbirka MZK sa-kupljana je od kraja sedamdesetih do deve-desetih godina 20. stoljeÊa, uglavnom daro-vima te manjim dijelom ostavπtinama. Zbir-ka sadræi oko 450 predmeta, veÊinom crno-bijelih fotografija, manji broj fotoalbuma ifotografskih aparata. Zbirka je od 1981. do2004. diskontinuirano odræavana te djelo-miËno obraivana.

Fotografije su kronoloπki vezane uzkraj 19. stoljeÊa te do 70-ih godina 20.stoljeÊa. Kulturnopovijesni, dokumentarnikarakter Zbirke glavnim dijelom podrazu-mijeva prikaze osoba i dogaanja Kastva iKastavπtine. Teme fotografija su portreti,grupni portreti, snimci druπtvenih prosla-va, kulturno-prosvjetnih dogaanja temanjim dijelom pejzaæni prikazi i eksteri-jerni snimci arhitekture. Osobito su vri-jedne nesignirane ferotipije: portret MatkaSkendera, portreti Ljudevita JeluπiÊa iKazimira JeluπiÊa iz oko 1900.Zastupljene su fotografije razliËitih dimen-zija - visit, kabinet format te veÊi albums-ki formati.

5. Æ. Jerman, Egzorcizam, 1972, c/bfotografija, vl. MMSU6. M. StilinoviÊ, Tijelo za Antonina Artauda,1977, foto-instalacija, 24 c/b fotografije, vl.MMSU

5

1 ERVIN DUBROVI∆, RijeËki fotoamaterski pokret 1890 - 1940., u: Fotografija u Hrvatskoj 1848-1951, Zagreb 1994.

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 150

151

lonio je Muzeju 43 crno-bijele fotografije iztoga razdoblja.

Muzeji suvremene umjetnosti nalaze seu specifiËnom poloæaju prilikom klasifikacijeumjetniËkih djela po kljuËu medijske pripad-nosti. Medijem fotografije moæe se posluæitiumjetnik koji po vokaciji nije fotograf, a foto-grafiju tretira samo kao jedan segment kom-pleksnog umjetniËkog djela (na primjer kaodio instalacije, dokumentiranje performansafotografijom koja se kasnije izlaæe kao jedinidokument dogaaja, konceptualno miπljeniradovi kojima je fotografija samo sredstvo zaiskazivanje stavova, etiËkih a ne estetskihkategorija, eksperimenta i sl.). U Zbirci Ëuva-mo takve fotografije - radovi Ëlanova Grupeπestorice autora iz 70-ih (Æeljko Jerman,Mladen i Sven StilinoviÊ, Vlado Martek, BorisDemur, Fedor VuËemiloviÊ), kao i radove no-vijeg datuma - fotografske instalacije VlasteDelimar, Ivana ©eremeta, –ora JandriÊa,Sandre Sterle, multimedijalni rad K 9, poklonautora Zlatka Kopljara (izlagan na Bijenalu uSao Paulu 2004).

Fotografija je specifiËan medij zbog br-zog propadanja ukoliko se ne Ëuva u strogokontroliranim uvjetima (niska temperatura - uhladnjaËi, stabilna relativna vlaænost, bez izvo-ra svjetlosti, zraËenja, plinova iz zraka i one-

Krajem 1993. otkupljena je vrijednaautorska kolekcija fotografija iz Domovin-skog rata koju je snimio fotoreporter Novoglista, Silvano Jeæina (400 crno-bijelih foto-grafija snimljenih 1991. i 1992. na hrvat-skom ratiπtu i u Rijeci).

kustos Mladen GrguriÊ

zbirka fotografija muzeja moderne i

suvremene umjetnosti

Muzej moderne i suvremene umjetnosti tekje 2004. formirao zbirku fotografija - nuk-leus (kao dio zbirke kiparstva i multimedi-je) koji do danas broji 89 djela. Strategi-jom otkupa predvien je pojaËan otkup fo-tografija najznaËajnijih suvremenih hrvat-skih autora u narednom razdoblju. Do sadasu prikupljene (posredstvom otkupa i do-nacija) fotografije koje vremenski pripadajurazdoblju od 70-ih godina 20. stoljeÊa dodanas. Od autora su zastupljeni rijeËki fo-tografi Ranko DokmanoviÊ i Damir Kriz-maniÊ (najbrojniji u Zbirci), Ivan Posavec,Damir FabijaniÊ i drugi. Damir KrizmaniÊ,protagonist rijeËkih punk i rock novovalnihpojava s kraja 70-ih i poËetka 80-ih, pok-

tografija s motivima iz rijeËke Tvornice papi-ra (interijeri proizvodnih pogona).

Od autora su zastupljeni: GiuseppeLuzzatto, Carlo Zamboni, Illario Carposio (naj-brojniji), Francesco B. Giurandich, GiovanniGiuseppe Lovrovich, Leopoldo Marunich,Antonio D'Ancona, Giovanni Petricich, EmirFantini, Bogumil Zoubek i Marijan SeksiÊ.

Najvrjedniji primjerak koji se Ëuva ufundusu zbirke je dagerotipija nepoznataautora iz 1848. godine (Anton i Alfred vonVallentsits), otkup od rijeËke obitelji Vallen-tsits. Raritetna su i tri primjerka stereoskop-ske fotografije iz 60-ih godina 19. stoljeÊa,vjerojatno Friedricha Gsunda (panoramaGrobniËkog polja i rijeËki gradski prizori).

Zanimljivost predstavljaju i fotografijeobiteljskih portreta znamenitih RijeËana:Ernesta Mayera, Ivana pl. Zajca.

Razvitak poslijeratne amaterske iafirmacija umjetniËke fotografije odvijalase oko djelatnosti Druπtva foto-kino amat-era (preimenovano u Foto klub Rijeka).Meu prvim aktivistima bio je Maks PeËkoji je Muzeju darovao πezdesetak svojihradova.

Muzej Ëuva i kolekciju originalnih nega-tiva (637) Milana PaviÊa s raznovrsnim mo-tivima Rijeke.

6

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 151

ËiπÊenja). TrenutaËno je stupanj Ëuvanja jed-nak za sve umjetnine u spremiπtu MMSU, πtone zadovoljava kriterije koji su potrebni zaËuvanje fotografija, a posebni problem nastajeprilikom izlaganja u muzejsko-galerijskimprostorima koji ne posjeduju adekvatnu rasv-jetu i mikroklimu, πto ubrzava proces starenja.

Konzervatorica MMSU Duπka SekuliÊ∆ikoviÊ izradila je plan i mjere preventivnezaπtite, a zapoËela je pripremu konzervacije irestauracije dviju fotografija Æeljka Jermana usuradnji sa suradnikom iz Hrvatskog restaura-torskog zavoda. Prilikom potrebe za restau-racijom nailazimo na problem nedostatka pro-fesionalno educiranih kadrova jer u Hrvatskojnema visokoπkolske ustanova za obrazovanjefotorestauratora, kao niti moguÊnosti specijali-zacije. Ostale fotografije su dobro oËuvane, aËuvaju se u beskiselinskim folijama i mapa-ma, u metalnim ladiËarima. Kako Muzej nemaprostor za stalni postav, fotografije su dostup-ne na uvid vanjskim korisnicima nakon predo-Ëenja zahtjeva.

Fotografije iz zbirke djelomiËno su izla-gane i objavljene u katalogu izloæaba (izbor):Inovacije, akvizicije, suvremeni hrvatskiumjetnici - djela iz fundusa, MMSU Rijeka,2002.; Ranko DokmanoviÊ 1969.-1999.,MMSU Rijeka 1999.

kustos Nataπa IvanËeviÊ

152

≥ Marica BalabaniÊ FaËini - povjesniËarkaumjetnosti. Radi kao kustos kulturnopovi-jesnog odjela Pomorskog i povijesnog mu-zeja Hrvatskog primorja, Rijeka.

≥ Nikπa Mendeπ - povjesniËar i povjes-niËar umjetnosti. Radi kao kustos Odjela zapovijest pomorstva u Pomorskom i povijes-nom muzeju Hrvatskog primorja, Rijeka.

≥ Ksenija Orelj - povjesniËarka umjetnos-ti. Radi kao kustos - pripravnik za graukulturnopovijesnog karaktera u Muzejskojzbirci Kastavπtine pri Pomorskom i povijes-nom muzeju Hrvatskog primorja, Rijeka.

≥ Mladen GrguriÊ - povjesniËar. Radi kaokustos u Muzeju grada Rijeke gdje vodizbirku tiska, fotografije i filatelije.

≥ Nataπa IvanËeviÊ - povjesniËarka umjet-nosti. Radi kao viπi kustos rijeËkog Muzejamoderne i suvremene umjetnosti. Voditelji-ca je zbirke kiparstva, fotografije i multime-dije.

karmen travirka marËina

fotografske zbirke i prezentacijafotografije u zadru

fotografija koje se obiËno Ëuvaju u zbirkamai albumima starosjedilaËkih obitelji.

Ovome aspektu treba pribrojiti joπ jed-nu vrlo vaænu i poraæavajuÊu Ëinjenicu. Upedesetak teπkih savezniËkih napada iz zra-ka tijekom 1943. i 1944. godine gotovo jeu potpunosti razorena i spaljena srediπnjagradska jezgra Zadra. U tim sustavnim uni-πtavanjima grada nestali su skoro sve grad-ske Ëetvrti s cjelokupnim kuÊnim inventari-ma, pa tako i obiteljskim, ali i mnogim jav-nim zbirkama, kao i gotovo svi tada posto-jeÊi fotografski atelijeri, od kojih su nekiimali tradiciju joπ od sedamdesetih godina19. stoljeÊa, ukljuËujuÊi u to i kompletnearhive staklenih negativa. Tako je Zadar19. stoljeÊa, bogat i uzorno ureen glavnigrad Kraljevine Dalmacije, nestao poput ne-ke Atlantide s veÊinom stanovniπtva i svo-jim povijesnim sjeÊanjem. IzuËavanje povi-jesti zadarske fotografije tako predstavljaznatno teæi, pedantniji i domiπljatiji posaonego πto je to u sredinama koje su imale vi-πe povijesne sreÊe.

Postoji joπ jedan zanimljiv razlog kojiniti jedan istraæivaË ne bi smio zanemaritiu procjeni deficitarnosti zadarskih fotograf-skih fondova. Zadar je u vrijeme austrijskevlasti bio prije svega administrativno srediπ-te, grad kojim je dominiralo viπe i srednjeËinovniπtvo, kao i viπe vojno i policijsko Ëas-niπtvo. Redovita praksa austrijskih vlastibila je stalna fluktuacija ËinovniËkog kadraπto je za svakog dræavnog duænosnika, Ëas-nika ili Ëinovnika, u πto treba ubrojati i diointeligencije, posebno πkolnike i profesore,bio uobiËajen naËin æivota. Nomadski naËinæivota u namjeπtenim stanovima oblikovaoje specifiËan mentalitet, koji je posebnupaænju posveÊivao samo lako pokretnojimovini. Meu takvim predmetima svakakoje bila i fotografija, bilo kao portretni zapis,bilo kao veduta-suvenir, bilo kao sluæbenistaleπki grupni portret. Zbog toga je fotogra-fije zadarskih autora 19. stoljeÊa moguÊenaÊi, ne samo u drugim hrvatskim srediπ-tima, veÊ vjerojatno u πirokom krugu odTirola do Galicije, moæda u veÊem brojunego u samom Zadru. SliËnu sudbinu imajujoπ moæda i gradovi poput Karlovca, koji jeu vrijeme Vojne krajine bio ËasniËki grad iliPule, koja je bila glavna baza austrougarskemornarice. Stoga i postoji zaista velika raz-lika izmeu Zadra i gradova poput Splita,Dubrovnika, Varaædina i drugih sa svojimautentiËnim i tradicionalnim graanstvom.Tako su za svakog temeljitog istraæivaËa ilikolekcionara zadarske fotografije izuzetno

Sustavno prouËavanje zadarske foto-grafije, posebno one rane, iz razdoblja

austrijske vlasti, iz viπe je razloga znatnospecifiËnije u odnosu na druge hrvatske gra-dove. Zadar je jedan od rijetkih gradova uHrvatskoj koji je doæivio tako okrutnu sudbi-nu da je u ovom stoljeÊu dva puta izmijeniosvoju gotovo cjelokupnu populaciju. Zahva-ljujuÊi politiËkim okolnostima zakljuËenjanepovoljnog Rapallskog ugovora iz 1920.godine Zadar je pripao Kraljevini Italiji. Re-presija nad veÊinskim hrvatskim stanovniπ-tvom, koja je postojala i sistematski se oh-rabrivala joπ za austrijske uprave, doæivjelaje u vrijeme zakljuËivanja ugovora u Rapal-lu svoj vrhunac, tako da je od oko 16.000stanovnika Zadra tijekom 1919., 1920. i1921. iselilo u Kraljevinu SHS preko 9.700graana. Njih su uskoro zamijenili brojnidoseljenici iz Italije. Krajem Drugog svjet-skog rata situacija se ponovila u obrnutomsmjeru. Od 22.000 stanovnika, koliko jeZadar imao 1940. godine, 1945. je ostalosvega 6.000, od kojih je takoer veÊi brojnapustio Zadar 1947. optirajuÊi za Italiju.U takvoj situaciji, kada je cjelokupno sta-novniπtvo dva puta odlazilo u dijasporu, nijemoguÊe pronaÊi niti minimalan broj starih

t

74_ZU_4_9 6/7/05 02:27 Page 152