5,jun2020/06/05 · •poremecaj srcanog ritma do 5sves ili ves •zivotna dob preko 60...
TRANSCRIPT
2JUN2020
KARDIOVASKULARNA REHABILITACIJA
POVRATAK U NORMALU
bull Ovih dana kraljica Elizabeta 94 godine je po prvi put od pojave korone fotografisana u javnostivratila se svojoj omiljenoj aktivnosti-ponovo u sedlu
bull Postovani studenti i Vama zelim sretn povratak u normalu
REHABILITACIJA KVB
SRCANI CIKLUS
Hippocrates 460-370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik
Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena
Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
POVRATAK U NORMALU
bull Ovih dana kraljica Elizabeta 94 godine je po prvi put od pojave korone fotografisana u javnostivratila se svojoj omiljenoj aktivnosti-ponovo u sedlu
bull Postovani studenti i Vama zelim sretn povratak u normalu
REHABILITACIJA KVB
SRCANI CIKLUS
Hippocrates 460-370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik
Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena
Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
SRCANI CIKLUS
Hippocrates 460-370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik
Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena
Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
SRCANI CIKLUS
Hippocrates 460-370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik
Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena
Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Hippocrates 460-370 pne najpoznatiji anticki grcki lijecnik
Smatra se jednim od najistaknutijih licnosti medicine svih vremena
Corpus Hipocraticum su njegovi medicinski zapisi
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Hipokratov aforizamnapisan prije nove ere glasi
ljudski zivot je krataka lijecenje je znanje golemopovoljan trenutak brzo prodeiskustvo je varljivoa odluka teska
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Postovani studenti
Medicinska rehabilitacija je slozen proces povezan sa stalnim ucenjem i promisljanjem o nauci zdravlju rehabilitaciji zivotu drustvu i dr
Poslije upoznavanja sa morfoloskom i funkcionalnom anatomijiom KV i Respiratosnog sistema nastavljamo sa osnovnim preporukama za prakticni rad rehabilitaciju bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima -KVB
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
U proslim predavanjima imali ste prilike upoznati se sa vjezbama disanja i posturalnim drenaznim polozajima
U prakticnom radu rehabilitaciji KV bolesnika
ponovo se od prvog dana u rehabilitaciji ukljucene i vjezbe disanja pa svi oni koji nisu bili zainteresovani da usvoje osnovne principe vjezbi disanjauvjerice se da je to neophodno
Ponovicemo i dio price o rehabilitaciji koja Vam uvijek u prakticnom radu moze sluziti kao vodic
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
KV REHABILITACIJA
KV rehabilitacija je organizirani skup postupaka koji je usmjeren prema dijagnosticiranju optimizaciji liječenja i pripremi bolesnika prema sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti što znači u svrhu sprječavanja ponovne pojave stanja koje dovodi do kardiovaskularnog incidenta
KV uključuje integrirani pristup preventivnih dijagnostičkih terapeutskih i rehabilitacijskih mjera čija je svrha postizanje maksimalnog zdravlja uključujudi i osobnu porodicnu i socijalnu sredinu
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Najcesce se rehabilitacija KVB klasificira
bull Bolnicka-RANA REHABILITACIJA
bull Rehabilitacija u specijaliziranim kardiovakularnim centrima-kasna faza
bull Program rehabilitacije KVB zavisi od klinickog stanja bolesnika i faze bolesti bilo da se rehabilitacija provodi u bolnickim uslovima ili u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
Opsti algoritamprotokol
Fizicki trening
Vjezbe disanja i relaksacije
Psihoterapija
Medikamentozna terapija
Edukacija bolesnika-upraznjavanje aktivnosti svakodnevnog zivota korekcija nepozeljnih zivotnih navika
Balneo-klimato-talasoterapija
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
fizicki trening
najvazniji dio rehabilitacije KVB
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Vrste fizicke aktivnosti ili treninga
bull Izotonicne -dinamske vjezbe opterecenja su bezbjedne za srcane bolesnike u odnosu na izometrijske-staticke vjezbeOvim vjezbama se povecava misicna snaga kao i izdrzljivost
bull Izometrijskim vjezbama se povecava arterijski krvni pritisak a manje srcana frekvencija sto je nepovoljno za srcane bolesnike
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Aerobno opterecenje bull Za vrijeme aerobnih opterecenja postoji
adekvatan transport kiseonika prema misicima nema pojave kiseonickog duga
bull Fizicka aktivnost moze biti kontinuirana i intervalna
bull Intervalni trening omogucuje direktno trening kardiovaskularnog sistema i bolje se tolerise kod srcanih bolesnika i onih koji nisu utreniraniKad se postigne zeljeni funkcionalni kapacitet moze se primjeniti kontinuirani trening
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull FIZICKI TRENING SE MOZE PROVODITI KONTINUIRANO I INTERMITENTNO
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Program fizickog treninga
bull Treba biti individualanIprogram je odreden prema polu zivotnoj dobiskeletnomisicnom statusumotivuuz procjenuventrikularne funkcije i stepena koronarne bolesti kardiovakularnih bolesnika testom opterecenja srca za osobe starije od 35 godinaosobe sa potvrdenom koronarnom bolescusa faktorima rizika za aterosklerozu i pozitivnom porodicnom anamnezom koronarne bolesti i naprasne smrti i drugim zdravstvenim tegobama I
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Tri su komponente fizickog treninga bull intenzitet bull trajanje bull ucestalost Ove tri komponente se kombinuju tako da se
postigne zeljeni efekat fizickog treninga Npr kod bolesnika sa APintenzitet treninga je
manji ali trening duze traje i cesce se obavlja da bi se izbjeglo da fizicki trening ne uzrokuje isemijske epizode odnosno anginoznu bol
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
U toku fizickog treninga bolesnik se treba osjecati ugodno kao i poslije treninga
Intenzitet fizickog treninga se odreduje na osnovu srcane fekvencije postignute na kraju testa opterecenjaFizicki trening se zapocinje sa manjim intenzitetom koji se postepeno povecava
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Trajanje fizickog treninga je 30-60 minuta
bull Zapocinje fizicki trening zagrijavanjem 10 minutaizvode se gimnasticke vjezbe istezanja vecih misica ruku i noguNa taj nacin srcan frekvencija se postepeno povecava manja je mogucnost nastanka aritmija kao i povreda misica i kostiju
bull Pjesacenjakaskanjevoznja bicikla i plivanje su najcesce aktivnosti fizickog trening
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Pjesacenje je najcesca aktivnost fizickog treninga i treba ga provoditi u prirodi
bull Osobe preko 60 godina preporucena brzina hodanja je 3-4 kmIha za mlade od 60 godina 4-6 kmIh
bull Preporuceno vrijeme pjesacenja je u prijepodnevnim i vecernjim casovima prije vecere ilin spavanja
bull Vremenski uslovi od 0 ili vise 30stepenivlaznost vazduha veca od 70 se ne preporucuju za pjesacenje
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Pjesacenje se ne preporucuje nakon obilnih obrokakonzumiranja alkoholainfekcije i sl
bull Osobe koje fizicki treniraju svakako trebaju znati ako nemaju Smartwatch da odrede frekvenciju srca kao poznavanje simptoma koji zahtijevaju prekid fizickog treninga-bol iza grudne kosti palpitacije slabost i dr
bull Preporucena ucestalost fizickog treningje najmanje cetiri puta sedmicno Da se postigne zadovoljavajuci funkcionalna sposobnost srca treba nekolko sedmica
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Preporuka je da je dovoljna fizicka aktivnost umjerenog intenziteta trajanja 60minuta u toku dana i smatra se da je intermitentna fizicka aktivnost korisnija u odnosu na kontinuiranu fizicku aktivnost
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
KV REHABILITACIJA
Bolnicko lijecenje AIM ukljucuje i program rehabilitacije i predstavlja započinjanje fizičkog treninga u bolesničkom krevetu neposredno nakon koronarnog incidenta ili kardiovaskularne operacije
Uključuje vježbe disanja i istezanja u krevetu ustajanje i hodanje po hodniku
Započinje edukacija bolesnika i njegove porodice o bolesti i kardiovaskularnim rizičnim faktorima Ako je bolesnik pusac insistira se na prestanku pušenja
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVBBOLNICKA FAZA- koronarnoj jedinici
bull Bolnicka faza rehabilitacije AIM zapocinje u koronarnoj jedinici vec drugog dana hospitalizacije tj 24 h od prijema u koronarnu jedinicujos dok se stanje bolesnika intenzivno prati
bull Bolesnici se svrstavaju u III grupe prema sledecim parametrima
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull PRVA GRUPA bull Zivotna dob do 60 bull Bez anginoznih ataka u posljednja dva dana
hospitalizacije bull Stabilan ustaljeni arteriski krvni pritisak bull Tahikardija umjerenog stepena 110 u min bull Kardialno kompenzovan bull Relativno stabilan EKG nalaz bull Bez poremecaja srcanog ritma bull Relativna stabilnost u labaratorjskim nalazima
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull DRUGA GRUPA bull Stabilan arterijski pritisak bull Tahikardija preko 110u min bull Kardijalna subdekompenzacija bull Nestabilna EKG slika bull Poremecaj srcanog ritma do 5SVES ili VES bull Zivotna dob preko 60 bull Anginozne tegobe blazeg stepenaintenzitettrajanje bull U labaratorijskim nalazima poviseni enzimiSUKLe
fibrinogen
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull TRECA GRUPA
bull Kardiogeni sok
bull Tahikardija i tahiaritmija preko 110 u min
bull Maligni poremecaji srcanog ritma
bull Znaci kardijalne dekompenzacije
bull Zivotna dob preko 60god
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Bolesnici I grupe pocinju postepeno sa programom rehabilitacije drugog dana hospitalizacije
bull Bolesnici II grupe pocinju sa programom rehabilitacije cetvrtog-petog dana
bull Bolesnici III grupe zapocinju program rehabilitacije kad se stabilizuije
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull U toku programa rane bolnicke rehabilitacije svakodnevno se intenzivno prate navedeni parametari i prema njima individualno propisuje intenzitet i trajanje rehabilitacionog programa svakodnevno
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB uloga fizioterapeuta
bull Programprotokol rane rehabilitacije KVBI AIM I
sadrzi
Vjezbe relaksacije i vjezbe disanja
Vjezbe gornjih i donjih ekstremiteta odnosno njihovih segmenata
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Relaksacija
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB Relaksacija
bull U mnogim kulturama odavnina se vjeruje u povezanost i medudjelovanje uma i tijela
bull Prema tim ucenjima nas umnacin razmisljanja emocije djeluje na rad i zdravlje naseg organizma Isto tako i stanje u kojem odrzavamo nas organizamvrsta hrane koju unosimokoliko se krecemoutice na nase dusevno zdravlje
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Herbert Benson kardiolog sa Medicinskog fakulteta na Harvardu je ukazao na svijet nerazdvojivosti tijela i umaosmislio pojam
bull relaksacijski odgovoroznacavajuci tako fiziolosku reakciju tijela potpuno suprotno stresnoj reakciji
bull Razne tehnike relaksacije pomazu mentalnom i tjelesnom aspektui cesto se koriste u zdravstvenom sistemu
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVBRelaksacija
bull Dr Edmund Jacobson(1885-1976) je razvio progresivnu misicnu relaksaciju
bull Utvrdio je da kod stresa ili straha dolazi do napetosti muskulaturesimpaticka reakvija vegetativnog nervnog sistema i obrnuto opustanje muskulature dovodi do osjecaja mira parasimpaticka reakcija
bull Izvodenje vjezbi misicne relaksacije se provodi tako sto nakratko napnemozategnemo ili kontrhujemo i duze vrijeme opustamo ili relaksiramo razlicite misicne skupinePri tome mozemo zapaziti razliku izmedu napinjanja i opustanja misicakontrakcije i relaksacije
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Relaksacija ima dvostruki aspekt somatski u vidu misicne relaksacije i psihoterapijski kao teznju za psihickim opustanjem
bull Vjezbe misicne relaksacije i disanja zahtijevaju saradnju pacijenta tako da u koronarnoj jedinici su u prvom planu vjezbe disanjai pored toga sto su bolesnici najcese uplaseni infarkt miokarda izaziva strah kod bolesnika
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Neki osnovni principi relaksacije su da bolesnik zauzme udoban polozaj najcesce je to na ledima glava postavljena na malom jastuku sa lako savijenim koljenima ispod kojih je postavljen tanki valjkasti jastukruke su ispruzene pored tijela
bull Pacijent se uci da razlikuje senzaciju kontrakcije od relaksacije il i opustanja misica
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE
bull Kad bolesnik nauci kontrakcijurelaksaciju misica postepeno se prelazi na relaksaciju pojedinih grupa misica pocevsi od sakepodlaktice nadlakticeramenog pojasavratalica leda grudnog kosatrbuhakarlicenatkoljenica potkoljenica i stopala
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE RELAKSACIJE bull Kad bolesnik postepeno relaksira pojedine grupe
misica pocevsi od saka do stopalaonda mu se sugerise da relaksira cijelo tijelotako da izgubi zelju da pokrene ijedan dio tijela
bull U toku relaksacije bolesnik treba da udise duboko i izdise lagano sto produbljuje relaksaviju
bull Pri relaksaciji oci bolesnika treba da budu zatvorenerelaksacija traje 15-20 minna kraju relaksacije bolesniku se kaze da broji od 4 do 1 i otvori oci
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Vjezbe disanja
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Vjezbe disanja pocinjemo sa vjezbama neforsiranog dijafragmalnog disanja
bull Obucavanje dijafragmalnom i donjem kostalnom disanju pocinjemo u osnovnom polozaju na ledima nakon relaksacije
bull Fizioterapeut postavlja dlan svoje ruke na gornji dio grudnog kosa bolesnika a drugi dlanobicno dominantne ruke na abdomen
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE DISANJA
bull Od bolesnika se zahtijevaposto mu se objasni pokaze vjezbada udise duboko na nos i izdise lagano na usta
bull U toku disanja inspirium bolesnik treba da odize i siri donji dio grudnog kosa i abdomenaa u toku izdisajaekspirium da ih spusta i uvlaciDlan fizioterapeuta na grudnom kosu kontrolise da se on ne pomjeraa ruka na abdomenu prati njegovo odizanje i spustanjeTokom rehabilitacije pacijent se obuci da sam svojim rukama kontrolise disanje
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
DIJAFRAGMALNO DISANJE
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukamapored tijela
bull Vjezbe obicno zapocinju dinamickim vjezbama prstiju i skocnih zglobova stopala
bull Vjezbe FLEKSIJA EEKSTENZIJA prstiju stopala
bull Vjezbe PLANTARNE I DORSALNE FLEKSIJE skocnih zglobova i kruzni pokreti skocnih zglobova u oba smjera
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Programizometrijskih ili dinamickih vjezbi donjih ekstremiteta se nastavlja na koljenimaFLEKSIJA-EKSTENZIJA koljena bolesnik ovu vjezbu izvodi naizmjenicno za svaki ekstremiteti to tako da peta stopala klizi po podlozi-krevetutj Povlaceci petu po podlozi vrsi se FLEKSIJA koljenog zgloba
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA DONJE EKSTREMITETE
bull Poslije dinamickih vjezbi koljenih zglobova slijede staticke vjezbe glutealne muskulature
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull VJEZBE ZA GORNJE EKSTREMITETE
bull Pocetni polozaj je na ledima sa ispruzenim rukama pored tijela
bull Program zapocinje staickim vjezbama saka-vrsi se pritisak dlanovima o podlogu
bull Vrsi se pritisak ramenima o podlogu sa vracanjem u pocetni
bull Preporuceni broj ponavljanja je 3x
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull U toku izvodenja programa rehabilitacije i prvog dana i narednih dana fizioterapeut uz izvodenje vjezbi vrsi stalnu inspekciju bolesnika i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika i izvjestava ljekara koji vrsi ponovnu evaluaciju parametara i odreduje program dalje rehabiltacije
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko po zavrsenom programu a i prije dode do povecanja srcane frekvencije za 30-33 u min ili pada frekvencije za 10 u minuti ili pacijent postane dispnoican pad krvnog pritiska ili aritmija program vjezbi se prekida
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Ukoliko nem a komplikacija i pogorsanih parametara nastavlja se program rehabilitacije u narednim danima treci dan hospitalizacijefizioterapeut i pacijent ponavljaju program vjezbi predhodnog dana broj ponavljanja je 5x i uz pomoc terapeuta sjeda na ivicu krevetaSjedi 3 min
bull Kriteriumi prekida vjezbi su isti
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull U nardenim danima dodaju se novi elementi kineziterapije
bull 4-ti dan zapocinje se i ADUKCIJA I ABDUKCIJA donjih ekstremitetaRETROFLEKSIJA glave sa zatezanjem napinjanjem vratne muskulaturepacijent potiljkom vrsi pritisak na podlogu
bull Broj ponavljanja 5xsjedina ivici kreveta 3 minustaje iz kreveta stoji uz krevet uz pomoc fizioterapeuta koji vrsi inspekciju i palpaciju opsteg fizikalnog pregleda kardiovaskularnih bolesnika
bull Terapeut odreduje i intenzitet programa doziranim odmorima izmedu pojedinih vjezbi
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull 5-ti dan broj ponavljanja vjezbi je 7xsjedi samostalno na krevetu 3 min
bull 6-ti dan se dodaju novi elementi kineziterapije
bull Podizanje donjih ekstremiteta i rotacioni pokreti gornjih ekstremiteta u ramenimaponavljanja 7xposlije odmora bolesnik samostalno sjedi na krevetu kontrolisu se hemodinamski parametri
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull 7-mi dan ponavlja vjezbe predhodnog dana sjedi na ivici kreveta 5 mini sjedeci izvodi vjezbe disanja uz podizanje i spustanje ramenaUstaje seta oko kreveta
bull 8-mi danponavlja vjezbe predhodnog dan sjedi na ivici kreveta 5 min nakon odmora izvodi vjezbe disanaj u sjedecem polozaju uz abdukciju i adukciju kukova i antefleksiju ruku
bull Ponavlja vjezbe 10xHoda po sobi
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull 9-ti dan bolesnik ponavlja vjezbe predhodnog dana10x sjedi i hoda po hodniku od 25muz nadzor terapeuta
bull 10-ti dan bolesnik ponavlja program predhodnog dana10x hoda samostalno po hodniku od 25 m
bull 11-ti dan vjezba samostalnohoda po hodniku 50m do 15 min
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull 13-og dana hodanja se produzava na 25 min
bull 14-og dana program vjezbi se ponavlja s toim sto se duzina hodnika 13-og dana produzava na 100m
bull To je osnovni program protokol rane rehabilitacije u bolnickim uslovima individualno prilagoden svakom bolesniku
Vjezbe disanja fizicki trening u kojem fizioterapeut u programu vjezbi i inspekcije bolesnika ima znacajnu ulogu
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB
bull Pri optustu iz Bolnice daju se smjernice za nastavak lijecenja kako medikamentoznog tako i za dijagnosticke postupkeuz preporuku za nasatvak rehabilitacije u specijaliziranim kardiovaskularnim centrima
bull Najcesce se rehabilitacija bolesnika sa KVB provodi u ZTC ndashBanja Vrucica
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
KV REHABILITACIJA
Zavod za zdravstveno osiguranje BiHKV rehabilitaciju za stanje nakon infarkta miokarda stanje nakon kirurške revaskularizacije miokarda aortokoronarnim premoštenjem (ldquobypassrdquo) stanje nakon plastike ili zamjene srčanih zalistaka perkutane transluminalne koronarne angioplastike (PTCA) ili postavljanje krvožilne potpornice (stenta) stanje nakon transplatacije srca ili druga stanja koja se odobravaju (šećerna bolest periferna arterijska bolest plućna hipertenzija kongenitalne srčane malformacije) PLACA BOLESNICIMA U STACINARNIM USLOVIMA U SPECIJALIZIRANIM USTANOVAMA
U MNOGIM ZEMLJAMA BOLESNICI SA KVB NEMAJU MOGUCNOST STACIONARNE REHABILITACIJE UZ FINANSIRANJE OD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Banja Vrucica
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Banja Vrucica
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
SRCANI CIKLUS
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Rehabilitacija se nastavlja u drugoj fazi i nastupa odmah ili nekoliko sedmica nakon prve fazebolnicke faze
U toj fazi bolesnik se upuduje u Ustanovu za stacionarnu ili ambulantnu rehabilitaciju Danas se preporučuje da stacionarna kardiološka rehabilitacija traje od 3-5 sedmica dok se za ambulantnu preporučuje trajanje od 8-12 sedmica Fizički trening tokom te faze je najbitnija komponenta jer je potrebno oporaviti srčani mišić koji je bdquoošamućenldquo nakon infarkta miokarda ili operacije Stoga ga je potrebno pažljivo proračunatim vježbama istrenirati i vratiti mu snagu Takav trening obuhvaća korištenje skupina velikih mišića aerobnim vježbama poput hodanja trčanja plivanja vožnja bicikle veslanje i sl
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Fizicki trening drugoj fazi podrazumjeva više oblika fizicke aktivnosti vježbe disanja i razgibavanja opterecenje na bicikl-ergometru vježbe u prirodi i šetnje trim stazama rekreacijsko plivanje stolni tenis i drugo Uz rijetke izuzetke nastoji se vježbe provoditi u skupini pod nadzorom fizioterapeuta ev i lijcnika po potrebi uz EKG monitoring intervalno s doziranim povecanjem intenziteta opterecenja i trajanja treninga obicno od 15 minuta u pocetku do 2 puta po 30 minuta Tjelesni trening pocinje 5-10 minutnim zagrijavanjem nastavlja se s 30-tak minuta ldquopunerdquo aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava 5-10 minutnim ldquohladenjemrdquo Težina vježbi se u pravilu odrede prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Program rehabilitacije u rehabilitacionim centrima
bull U nasim uslovima KV rehabilitacija traje obicno 21 dan
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Broj bolesnik a koji se upucuju na rehabilitaciju zahtijeva da se programi fizickog treninga najcesce rade u grupama sa vise ucesnika Ali se bolesnici sa istim ili priblizno istim funkcionalnim sposobnostima KV sistema razvrstavaju u funkcionalne ili trenazne grupe
bull Za svaku grupu planira se program fizickog treninga koji trba da bude prilagoden maksimalnim funkcionalnim sposobnostima pojedincakako bi se izbjegloi nezeljeni efekti fizickog treninga a postigao cilj zbog kojeg se trening provodi
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Po prijemu bolesnika slijedi medicinski protokol koji zapocinje pisanjem istorije bolesti sa objektivnim fizikalnim pregledom labaratorijski nalazi i drugi neophodni dijagnosticki testovi i kao sastavni dio protokola dijagnosticke obrade na prijemu bolesnika radi se test opterecenja ili ergometrijski test sa ogranicenom frekvencom na osnovu kojeg se odreduje fizicki trening najvaznija komponenta KV rehabilitacije
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
Protokol KV rehabilitacijeu Banji Vrucici vjezbe disanja i relaksacije fizicki trening bolesnika na ergocikluterapijske setnje primjena balneo faktora i edukacija bolesnika
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Ergometrija-TEST OPTERECENJA
Ergometrija ili Test opterecenja je kontinuiran i progresivan test sastoji se od vise stupnjeva opterecenja a svaki stupanj traje 3 minuteErgometrijim mozemo ustanoviti postignuto opterecenjepotrosnju kiseonika osobe koju testiramomaksimalan broj srcanih otkucaja i maksimalni krvni pritisakZa vrijeme ergometrije kontinuirano se prati EKG i registruju se promjene koje se mogu javiti u toku ergometrije ili testa opterecenja ili neposredno nakon prekida testa
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Ergometrija
bull Vrlo je vazno i pracenje PRACENJE SUBJEKTIVNIH TEGOBA PACIJENTA
bull Ponekad subjektivne tegobe pacijent a mogu biti tako izrazite da se test mora prekinuti
bull Najcesce subjektivne tegobe otezano disanje i gusenje bol u prsima vrtoglavica bolovi u nogama opsti zamor
bull Kad se test opterecenja prekine zbog subjektivnih tegoba naziva se siptomima ograniceni test opterecenja
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Ergometrija
bull Test opterecenja moze biti sa maksimalnim i li submaksimalnim opterecenjem
bull Maksimalni test opterecenja je onaj u kojem je postignuta maksimalna frekvencija srca koja je odredena za dob i spol pacijenta
bull Maksimalni testovi opterecenja se izvode kod sportasa i zdravih ispitanika
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Ergometrija
bull Submaksimalni test opterecenja je onaj u kojem je dostignuta submaksimalna frekvencija srca a koja iznosi 85 do 90 maksimalne frekvencije srca
bull Submaksimalni test opterecenja se izvodi kod srcanih bolesnika
bull Razlozi za prekid testa pored subjektivnih tegoba su i znaci ishemije u EKG nalazu vrijednost krvnog pritiska 220I120 mmHg progresivno smanjenje frekvencije srcs krvnog pritiska i znaci zatajivanja srca
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Test opterecenja sa ogranicenom frekvencom_submaksimalni
bull Zapocinje sa opterecenjem od 25W tokom 3 minutesa brojem okretaja 50-60 u minutuzatim se svaka 3 minuta opterecenje povecava za 25W do maksimalnog opterecenja 100-125 W na svakom stepenu opterecenja mjeri se krvni pritisak i frekvecija i kontinuirano snima EKG i prati subjektivno stanje pacijenta INSPEKCIJA PACIJENTA
bull Ogranicavajuca frekvenca je 125 u minuti kad se test prekida bez obzira koliko je opterecenje postignuto
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Test se prekida i ako krvni pritisak padne ispod 120
bull Test se prekida i ako krvni pritisak padne raste iznad 250I110 mm H kaoi ako krvni pritisak se snizavaakos e javljaju promjene u EKGI depresija ili elevacija ST segmenta poremecaj srcanog ritma IESVT i dr Ili ako se pacijent pozali na bol u grudima vrtoglavicu mucninu bolove u nogama ili pacijent jednostavno zahtijev ada se test prekine jer se ne osjeca dobro
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Na osnovu ovog ergometrijskog testa sa ogranicenom frekvencom radi se program fizickog treninga na ergocikluTRENING SE RADI NA FREKVENCIJI OD 60-80 POSTIGNUTE FREKVENCE
bull Pacijenti su svrstani u IV trenazne grupe
bull Fizicki trening se provodi kontinuirano ili intermitentno
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull U prvu trenaznu grupu svrstavaju se pacijenti koji su na ergometriji postigli opterecenje od 25W
bull II trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenje od 50W
bull III trenazna grupa su pacijenti koji su postigli opterecenj od 75 W
bull IV trenazna grupa su pacijenti koji su postiglim opterecenje mod 100 W
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Prvi dan pacijenti voze bicikl 3 minute sa stalnim opterecenjem koje je zadato
bull Drugi dan duzina treninga se povecava na 2x3 minute sa odmorom 3 minuta izmedu voznji bicikla
bull Treci dana trening traje 3x3 minute sa pauzama od 3 minute izmedu voznji ergocikla
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Program se tako nastavlja do 10 x3 minute
bull U toku fizickog treninga kontinuirano se prate vrijednosti krvnog pritiska frekvencije srca inspekcija pacijenta anamnez a ndashsubjektivne tegobe pacijentaI bol u grudima dispnea bolovi u nogama
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Drugi nacin treninga koji se izvodi na ergociklu je intervalni trening
bull To je vid fizicke aktivnosti gdje se naizmnjenicno smjenjuje interval opterecenja sa intervalima odmora ndashu sekvencama od 3 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Kod pacijenata sa niskom EF ne radi se ergometrijski testradi se 6 minutni test hoda- 6MTH pacijent hoda umjerenom brzinom koraka 6 minuta i mjeri i mjeri se predena distanca i na osnovu ovog testa odreduje se program fizickog treninga
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
6MTH
6MTH je vec opisan
U primjeni fiziorehabilitacijskih postupaka bitna je evaluacija ucinka primjenjenih procedura i protokola
6MTH-6minutni test hodanja je svakako jednostavn i uvijek dostupan alat u evaluaciji fiziorehabilitacijskog tretmana
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Staza odredene duzine i štoperica
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza terenske ture pjesacenja
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Terenske ture pjesacenjaili terapijske setnje se izvode po stazama u prirodi sa puno zelenilaprilagodene pacijentima sa oznacenom kilometrazomimaju svoj ravni dio i dio sa nagibom koji se postepeno povecava
bull Terapijske setnje se izvode u jutarnjim i poslijepodnevnim casovimaukoliko vanjska temperatura nije niza od 14 stepeni zimi odnosno 20 stepeni ljeti
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti koji su svrstani u I trenaznu grupu opterecenje do 25Wprelaze stazu do 800 m koja je u cijelosti ravna 2x dnevno ujutru i poslijepodnebrzinom 40 do 60 koraka u minuti-sto iznpsi 2 km na sat
bull Pacijenti koji su svrstani u II trenaznu grupuvjezbe hoda-setnje izvode 2 puta dnevno ujutru i posylije podne po ravnoj stazi duzine do 1200 metarabrzinom od 60-80 koraka u minuti-3 km na sat
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Pacijenti iz III trenazne grupe vjezbe hodanj a-setnji izvode 2 puta dnevno brzinom 80 do 100 koraka u minuti odnosno 4 km na satna stazi sa nagibo od 10 dugoj oko 1260m Pacijenti IV trenazne grupe dozvoljava se hod i po neravnoj stazi od 3390 m nagiba oko 10 oko 100-120 koraka u minuti odnosno 5 km na satI Rajko Mitic str 36I
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Vjezbe disanja i relaksacije izvode se prije pjesacenja-hodanja ili 1 sat poslije pjesacenja
bull U sali za vjezbe ili napolju ukoliko vremenski uslovi dozvoljavaju
bull Vjezbe traju 20 do 30 minuta
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza
bull Sastoje se od 20 jednominutnih vjezbi koje su sastavljene na osnovu preporuka SZO prema sljedecim zahtjevimaMORAJU BITI JEDNOSTAVNEDA SADRZE STO VISE POKRETA IZ SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI DA ANGAZUJU SVE DIJELOVE TIJELA KOJI SU U TOKU DANA NAJVISE U POKRETU
bull
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza medicinska gimnastika
bull Redoslijed izvodenja vjezbi je takav da nakom 5 do 8 minuta zagrijavanjasljedecih 15 do 18 minuta vjezbi treb a obezbijediti dostizanje odgovarajuce velicine unutrasnjeg optecenja nakon cega slijedi 5-8 minuta opustanja
bull Razlika postoji u broju ponavljanja i amplitudi pokretaprema trenazbimm grupama u koje su pacijenti svrstani Pacijenti obicno I II i III trenazne grupe najveci broj vjezbi je isti a pacijenti iz IV trenazne grupe izvode vjezbe koje se razlikuju po sadrzaju ukljucuju i vjezbe snage i brzine I RMiljic str 36I
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
Primjena mineralne vode
bull U balneoklimatskim rehabilitacionim centrima uz navedeni program primjenjuje se mineralna voda u obliku kupki vjezbi u bazenu ili plivanja u bazenu
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza primjena balneo faktora
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
bull Postovani studenti u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika gore navedeni citat Dusko Radovica nije prikladan
bull Kardiolozi svojim pacijentima preporucuju mediteransku ishranu izbjegavanje stresa
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB-druga faza edukacija
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB edukacija
Psiho-socijalna adaptacija bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju nakon cega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti njihov znacaj i nacin otklanjanja odnosno lijecenja i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije - korekcija medikamentne terapije i klinika pomo prema klinickom stanju i ucinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti - procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralistike intervencija
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Tokom rehabilitacije u ZTC Banja Vrucicakao i opcenito u edukaciji kardiovaskularnih bolesnika bolesniku se naglasava znacaj fizicke aktivnosti u prevenciji kardiovaskulanih bolesti
bull Danas se smatra da ni jedan lijek ne moze zamijeniti fizicka aktivnost a da fizicka aktivnost moze zamijeniti svaki lijek
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Svakodnevna fizicka aktivnost djeluje pozitivno na srce poboljsanjem rada srcanog misicapoboljsava udarni volumensmanjuje frekvenciju srcapoboljsava protok krvi kroz koronarne arterije podstice stvaranje kolateralasmanjuje se nivo msnoca u krvi tako da pacijenti svakodnevnim fizickim treningom imaju znacajno manju mogucnost nastanka mozdanog i srcanog udara
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
REHABILITACIJA KVB edukacija
bull Treca faza KV rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno Naucene vježbe bolesnici provode kod kuce ili u klubovima ambulantno optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta minimalno 3 puta sedmicno Bolesnika kontrolira porodicni lijecnik i 2-4 puta u prvoj godini kardiolog s time da se 2-3 mjeseca nakon otpusta s rehabilitacije druge faze napravi maksimalni simptomima ogranicen test opterecenja
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
bull Postovani studenti nadam se da ce Vam nakon svih saznanja ovaj videoclip biti metafora rehabilitacije i motivisati Vas da u prakticnom radu imate na umuda je rehabilitacija timski rad i trening kao i ovaj plesni par- mogu postici sjajne rezultateLijep pozdrav Hava Basic
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere
POST SCRIPTUM-RTG pluca pacijenta upala pluca kod pacijenta od 2104 2020-postujte preporucene mjere