50212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_50.pdf · 2012. 2. 28. · igo·, ii'odi o...

4
igo·, I I'Od i O bodi ID slogo m XXV! 0 01 toj spori i vi· F. A. P. u radnike. GornJI Ze· jj no IK N . .. l ; naj p rijE q •• u amo . . .. Uvjereni smo o istinito fi E- Uvjereni smo , jer je Bo žja a Bog je I slina. Pa dobro! Postavimo , medu- tim, sami sebi ovo pitanje: - Da li nas to uvjerenje krijepi i odu še- v ljava? Primamo li istinu uvijek s veseljem i njem? Evo, i ove se Kristove nalaze u knjigama : »Što koristi ako sav sv ijet dobije , a du šu sv oju izgu- bi? << - »Tra žite n a j p rij e kra - ljevstvo Bo ž je i prav du njegovu , i .sve vam se ostalo nadodati/« Ka ko te djeluju na nas? Zar ne, kao da nas tu uvjerenje o istinitosti iz daje i stva - ra ravnodušn· im .. . Jer kako bi, i- moJJli toliki i toliki , pa i me- du crkvenom hierarhijom, ž iv jeti tako kao da nam je Tražiti naj prije kra - lje v stvo zem a ljsko ... ? - je . razu- mom cjelokupnu Kristo vu istinu. l prema vani vr ši svoje sta - leške du ž no,sfi. njegovo postupanje, njegov privatni život glasno nam propo vijeda, gla- .snije nego njego va s oltara: T raž i t e n a j p r i j e k r a l j e v- stvo zemaljsko .. . ! - Trgovac je. l smrtno biste mu se z amjerili , kad biste mu rekli , da nije da ne dr ži do, Kri - .stovih Nu on, uza sve to , traži od svojih du ž nika 25 posto kamata, a na svemu »z aradi- . ti< < polovicu. I taj propo vijeda: Tra ž it e naj- prije kraljevstvo zemaljsko .. . l A takvih ima u svim staleži- ma. I to og roman broj! E, pa onda koje da su dqšli mnogi koji su, je- dan korak naprijed , iza sve ga gla- .sa propovijedati: Tra žiti SAMO kraljevstvo zemalj s ko ?! U tome i jest sva želje zna do- sljednost komunizma. Ili je Bog i N je govo, kraljevstvo na prvom mjestu, ili ga Komunizam je, priklonivši se drugome i l i - zabacio sve duhov - ne, nadzemaljske vrednote i v je rovati samo. u materiju i zemlju , u stroj i naftu, u pšenicu i bom- baž. I mi ga Oštro i bezobzirno. A ne znamo da su oce - POJEDINI HRO.J 50 PARA GO Dl l l. BROJ 50. i benik, l3 pr osi n en 1936. RUKOPISI SE NE - ADRESA URED !ST VA l UP RAVE: SIBE IK pp. 17. •• v J ec tv a i r a Ko je za log m1ra? M1 kato lici! To mo uvi jek i ti cali, j r mi da budemo do ljed ni ljedbe- nlcJ noga, prilikom rodenja u zborovi nebe ki pjevali - a n a zemlji mir ljudima dobre vo- l j e ! - Medutim, ada to priznaju i ont koj ima mo otrag vrlo kratkog vremena bili elemenat nemira i raz- dora. !Ivala na priznanju! Ah da budemo na tu! M1 se, a ma ba u m cem u, ni- mo pr omijenili. I ti mo, ako ne još l horbenijl, ka o vto mo lani, preko- la!1l, i još nekoliko g10dina unazad' bili. Ako mo bili elemenat razdora prij e, to mo i sada. Oni kažu da ni- mo to sada, u e oni pro- mijenili; promij enili su voje mišlje- nj e, kakogod - vaka ko, 1-'ro- mj ena je s njihove strane. o ! Pomozi te nam! amo na va možemo još u borbt proti irenju kom unitmu i bolj- ševtziranja masa. Jedino vi, organizirana omladina, mo žete ne vt o i nam. vi drugi u zatajJ. lJ. Of!danjamo! i!wmu ne robuje- mo! Opa 'l/Osi 17oljsevitma smo mi dale!w prijt' prozreli,- zato se i tliijomo u redove. 1 kulturna trana bJljševizma u ne poji i kao vije- , tl o 1 tmina ,, i mi ne možemo a da ne budem o mrtnt neprijatelji kulturnom dije lu bolj programa. a smrt 1 život mo premni u borbi za pobjedu kulturnog programa ko ji je dijametralno od onoga bolj- . eka niko ne mi li da na u- vijek na i toj liniji u IYorbi pro- tt pojavi komunizma kao takvom. e! najmanje neka nam se ne ve- ele on 1 koji trahuju nad nepravedno dobrima i pozicijama. i- mo mt zato da, uime nekog velog mtra, t itimo para it tvo i gnjilež. li- u vjet ke omladine za- to da brane one u ruke uprljane nepravdom 1 eka nam e n ' e el e, nego neka na e bo j e 0!11 kojt o ti mlju iromavnom djetetu zalo- gaj, da ga dadu vom u "gospodskome" p u. eka nam e ne 1zmotavaju oni kojt obi luj u, kako ni u tru- de odnijeli. Mda ih neko clo ·ko- vi komuni zma baš on ž koji , v jeru- u duh, nadnarav i nebo, Z IV po T ražile naj prij e kr a- ljevstvo z em alj s ko !? Komuni sti nas prav om mog u pitali: Zaš to nas o udu jete zbog našeg k ad s mo se sa mo za jedan kor ak ud aljili od vas, a to smo jer biti do- sljedni? lli mi life, da st e vi a svojim - tr a- žite najprij e kr alje v ivo ze malj- sko - manji bezbožnici op nas? Iz pera sl av ne spisateljice el- me Lager/ Of potekl a je jedna legen- rao jetlji'o pot jetiti da privatno vla- ništvo ima i oznaku ocijalnog karak- tera, t. j. da e · uvi kom ne smijemo nego mora zajedn i ca od to- ga 1mati kori ti. I nikaho opravdanje n vrijedili onomu koji Je u pohrani držao voje mr ho blago, dok je bio vije tan bijed koja. je u masama ž la ncpo7eljne plodove. Mt je mo zalog mira, ali mira u po tenom 1 pravednom poretku, u ko- mu pravda ui tin u b-iti na prvoj i zadnjoj programa, kao ko- j tm e otvara i zatvara. iko neka nam e ne ve el i koji ne uc;vaja ove idej e, koje u plod zdra- \ Og tva l O'nog vandelja vto u ga lušalt galilej ka ela l gradov i. To tavljamo do znanja vako- mu - o nim a kojima bismo u nevo- lji dobro do li i onima koji bi nas llt Jdt izrabiti. All u t om u ni mo nikada na jeli niti a' je put zacrtan, 1 mi mar iramo ne e ni de no 111 lijevo. Mi znamo dokle ve možemo Bog je tzvan rasprave. On n1je pret jednik koga bismo di zanjem ruke birali. On je onaj koj1 je . t i kao takav o - taje. voj pak tvan može - mo medu obno ur editi kako e porazumtj moikakonam ·e da je najbolje. Komuni ti, idete li vi dalje od ovoga? je mo li e odrekli e- tvo, lj ud1 ovakve orijenta- cije no ioc i su bolje ti. Socijal no zrnje RIJ E' KARDI! L J u;lior kardinal lnnitzer je rekao u jednoj vojo j propovijedi: "O u ti i kobn1 oblak l eži nad nam'a" i u našoj zemlji, a mnogi to ne vide. To je o- blak ocijalne nepravde. Imad ljud i. kojt e naziv lju, firma i koj1 rade protiv ocijalnih zap·ovijedi kr tva i dekaloga. U 'rijeme nezapa J no ti i lnužd on i ho- da u mutnu love 1 tivte bijedne radntke koji nuždom pri i- ljeni, pri taj u na ve uvjete. A to je naj tra šn ije: ovakav postupak pokriva da o Antik ri tu. U to j lege ndi nam pr ikazu je A ntikr ista k oj e mu je van js ka p oja va potpuno ista ka o i Kristova; jed ina je iznimka u to- m e, •to je na n fi kr i to\ oj k runi zapisano: » i\lloje k ralj ev iv o je od o v o g a vi jefa <c. š to se onda snebiva mo i zgra- ža mo nad sav reme nim b ez bo- ' · tvom , kad su b ez b ožn ici prihvatili našu živo tnu f il oz ofiju o im je dn e jedine l tu - NA JPRIJ E- zam ijeniše s A.MO. e tva. Mnoge je rad i loga zahvatila mrm ja protiv tva, prollv Crkve i njezinih za tupn {- ka, mt le da Cr kva može ovakve po tupke 1 da se takve nepravde. l ovo je velika pogibdj. te mi moramo dovi- knu tt onima koji ·u odgovorni i mogu nepra\ icu : radi se o glavi cjeline, tu je za Cr- kvu 1 Domovi nu" . /OS I TI Z ·\ PR VOU /.o i ti su nam poznati. Eve što njihova "La jeunes e ouvriere" pi- še: "Zahtijevamo pravdu za ve: i za. one kojt mi le kao m'i i za druge. I kada budu trpili krivicu na yi protiv- Ilici, pa protivili nam e stalno ili tre- je s njimr.t i za. njih! I kada budu trpili krivicu oni koj1 riješiti pitanje dru - nego mi, i za n jih zahtije- vah pravdu". ZEMLJ JED 1 AI(OSTI l(ad je o Ru sij i, u ta su im puna hvale. To tm je zemlja u ko joj ml i j eko i med. ve je Princip jednako ti je pro eden u tan- - A zašto onda radn ic i imaju bijedna tanovanja, a "tovari ta- l j tn i Li tvinov krasne vile? Za to ko- muni ,·ode ne umiru od gladi, dok je god in e 3 milijuna ru- kog 1 naroda u- mrlo od gladi. .Martin Kuzm an, koji se ·je nakon 20 godina vratio iz Ru ije, kaže: "Radntk i cl ja k je u R u i rj i k ao vako R D lJCI U TIK KO 'i OR DU tatut za Yatikan ke namjevteni- ke 1 radnike obilježen je kim duhom i po tivanjem do- lojan tva 1 vrijednosti rada. Onemo e radt 7 sati. vi imaju pravo na n1 dopu l, a ako bole t traje vi- še od 6 rnje ct, rad'nik dob iva dvi- je voje r dovite . Ako je radnik zadobio bol i za 'r ijeme vr- ve nja [užbc, Ima pravo na cij lu pla- Ont koji tanuju u at ikan kom Oradu, u naju be platan tan i riješeni u od poreza. d poreza je o 1 doprema životnih namimica. l l NIZAI'v\ IJ DC- \ l R TIC Poznali engle ki filozof Bertrand Ru e ll , kojt nije ov ih e je O ko likima bi e mo !.! lo gla- s om groma do vik nuti : Licum je r i! ... Obi jelje ni gro,bovi! ... Zmij ka le- Jla! ... Tijedan gri je h ne o taje ne- k njen. Odmazda dolazi p ri je ili po lije. - Ne ma umnje da i ve po ga n k e koji u tra- ž ili il i još traže najp rije kralj ev - st vo zemalj ko , a tek onda Bo ž je, za lužena kazna . Zato bud i- mo pripra\ ni na naj i naj- kr vav;ju ' fl l g. l

Upload: others

Post on 22-Jan-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: 50212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_50.pdf · 2012. 2. 28. · igo·, II'Odi O bodi ID slogo m XXV! 0 će pričati 01 toj spo n· ri čuli i vi· F. A. P. ~ rvo u

igo·,

II'Odi O bodi

ID slogom

XXV!

0 će pričati

01 toj spon· ri čuli i vi·

F. A. P.

~ rvo u radnike. GornJI Ze·

jj no

~~~~ ~N IK

N . .. l ~ ; najprijE q •• u amo .... Uvjereni smo o istinito fi E­

vanđelja. Uvjereni smo, jer je Evanđelje Božja riječ, a Bog je I slina.

Pa dobro! Postavimo, medu­tim, sami sebi ovo pitanje: - Da li nas to uvjerenje krijepi i oduše­v ljava? Primamo li evanđeosku istinu uvijek s veseljem i ushiće­njem?

Evo, i ove se Kristove riječi nalaze u evanđeoskim knjigama:

»Što koristi čovjeku ako sav sv ijet dobije, a dušu svoju izgu­bi?<< - »Tražite n a j p rij e kra­ljevstvo Bož je i prav du njegovu, i .sve će vam se ostalo nadodati/«

Kako te riječi djeluju na nas? Zar ne, kao da nas tu uvjerenje o istinitosti Evanđelja izdaje i stva­ra ravnodušn·im .. . Jer kako bi, i­

.nače, moJJli toliki i toliki, pa i me­du crkvenom hierarhijom, ž iv jeti tako kao da nam je naređeno: Tražiti naj prije kra ­lje v stvo zem a ljsko ... ?

- Svećenik je . prihvaća razu­mom cjelokupnu Kristo vu istinu. l prema vani točn·o vrši svoje sta­leške dužno,sfi. Međutim, njegovo postupanje, čitav njegov privatni život glasno nam propov ijeda, gla­.snije nego njegova riječ s oltara: T raž i t e n a j p r i j e k r a l j e v ­stvo zemaljsko .. . !

- Trgovac je. l smrtno biste mu se zamjerili, kad biste mu rekli, da nije kršćanin, da ne drži do, Kri­.stovih riječi . Nu on, uza sve to, traži od svojih dužnika 25 posto kamata, a na svemu hoće »zaradi­.ti<< čistu polovicu.

I taj propovijeda: Tra žite naj­prije kraljevstvo zemaljsko .. . l

A takvih ima u svim staleži­ma. I to ogroman broj!

E, pa onda koje čudo da su dqšli mnogi koji su, zakoračivš i je­dan korak naprijed, iza svega gla­.sa počeli propovijedati: Traž iti SAMO kraljevstvo zemaljsko ?!

U tome i jest sva željezna do­sljednost komunizma. Ili je Bog i N je govo, kraljevstvo na prvom mjestu, ili ga uopće' zaniječimo!

Komunizam je, priklonivši se drugome i l i - zabacio sve duhov­ne, nadzemaljske vrednote i počeo v je rovati samo. u materiju i zemlju, u stroj i naftu, u pšenicu i bom­baž.

I mi ga osuđujemo. Oštro i bezobzirno. A ne znamo da su oce-

POJEDINI HRO.J 50 PARA

GO Dl l l. BROJ 50.

i benik, l3 prosi n en 1936.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED !ST VA l UP RAVE: SIBE IK pp. 17.

•• v

J ec tv a i r a Ko je za log m1ra? M1 katolici! To mo uvi jek i ticali, j r mi

hoćemo da budemo do ljedni ljedbe­nlcJ noga, prilikom č igova rodenja u zborovi nebe ki pjevali - a n a

zemlji mir ljudima dobre vo­l j e ! - Medutim, ada to priznaju i ont koj ima mo otrag vrlo kratkog vremena bili elemenat nemira i raz­dora.

!Ivala na priznanju! Ah da budemo na či tu! M1 se, a ma ba u mcem u, ni-

mo promijenili. I ti mo, ako ne još l horbenijl, kao vto mo lani, preko­la!1l, i još nekoliko g10dina unazad' bili. Ako mo bili elemenat razdora prij e, to mo i sada. Oni kažu da ni-mo to sada, znač1 čla u e oni pro­

mijenili; promijenili su voje mišlje­nj e, kakogod hoćete - vakako, 1-'ro­mjena je učmjena s njihove strane.

o ! Upomoć ! Pomozi te nam! amo na va možemo još računati u

borbt proti irenju kom unitmu i bolj­ševtziranja masa. Jedino vi, katoli č ki organizirana omladina, možete nevto učmili i pomoći nam. vi drugi u zatajJ.lJ.

Of!danjamo! i!wmu ne robuje-mo! Opa 'l/Osi 17oljsevitma smo mi dale!w prijt' prozreli,- zato se i tliijomo u redove . Evanđelje 1 kulturna trana bJljševizma u ne poji i kao vije­,tlo 1 tmina ,, i mi ne možemo a da ne budem o mrtn t neprijatelji kulturnom dije lu bolj evičkog programa. a smrt 1 život mo premni u borbi za pobjedu kulturnog programa koji je dijametralno razli či t od onoga bolj­ševičkog .

eka niko ne mi li da će na u­vijek na i toj lini ji naći u IYorbi pro­tt pojavi komunizma kao takvom. e!

najmanje neka nam se ne ve­ele on1 koji trah uju nad nepravedno tečenim dobrima i pozicijama. i­mo mt zato da, uime nekog velog

mtra, 'št itimo para it tvo i gnjilež. li­u če te vjet ke ka to ličke omladine za­

to da brane one čije u ruke uprljane nepravdom 1 otimačinom. eka nam e n ' e el e, nego neka na e bo j e 0!11

kojt oti mlju iromavnom dj etetu zalo­gaj, da ga dadu vom u "gospodskome" p u. eka nam e ne 1zmotavaj u oni kojt obi luj u, kako ni u ničigove tru­de odnijeli. Možda će ih neko clo ·ko-

v i komuniz m a baš on ž koji, v jeru­jući u duh , nadnarav i nebo, Z IV €

po načelu : T ražil e najprije kra­ljevstvo zemaljsko!?

Komunisti nas pravom mogu pitali: Zašto nas o udu jete zbog našeg bezbo~ tva, k ad smo se samo za jedan korak udaljili od vas, a to smo učinili, jer hoćemo biti do ­sljedni? lli mi life, da ste v i a svojim praktičnim načelom : - tra­žite najprije kraljev i vo zem alj­sko - m anji bez božnici op nas?

Iz pera slavne spisateljice el­me Lager/Of potekla je jedn a legen-

rao jetlji'o pot jetiti da privatno vla-ništvo ima i oznaku ocijalnog karak­

tera, t. j. da e ·uvi kom ne smijemo razmećalt, nego mora zajedn ica od to­ga 1mati kori ti. I nikaho opravdanje n će vrijedili onomu koji Je u pohran i držao voje mrho blago, dok je bio vije tan bijed koja. je u masama

ž la ncpo7eljne plodove. Mt je mo zalog mira, ali mira u

po tenom 1 pravednom poretku, u ko­mu će pravda ui tin u b-iti na prvoj i zadnjoj točki programa, kao klju č ko­jtm e otvara i zatvara.

iko neka nam e ne ve el i koji ne uc;vaja ove ideje, koje u plod zdra­\ Og Čovje tva l O'nog vandelja vto u ga lušalt galilej ka ela l gradovi.

To tavljamo do znanja vako­mu - onima kojima bismo u nevo­lji dobro do li i onima koji bi nas lltJdt izrabiti.

All u tom u ni mo nikada na jeli niti ćemo. a' je put točno zacrtan, 1 mi mar iramo ne obazirući e ni de no 111 lijevo. Mi znamo dokle ve možemo ići.

Bog j e tzvan rasprave. On n1je pret jednik koga bismo di zanjem ruke birali. On je onaj koj1 je . t i kao takav o -taje. voj pak tvan može ­mo medu obno ur editi kako

e porazumtj moikakonam · e č tni da je najbolje.

Komuni ti, idete li vi dalje od ovoga?

l(ršćam, je mo li e odrekli e­vanđelja?

!(ršćam tvo, ljud1 ovakve orijenta­cije no ioci su bolje budućno ti .

Socijal n o zrnje ~

RIJ E' KARDI! L

J u;lior

Bečki kardinal lnnitzer je rekao u jednoj vojo j propovijedi: "O u ti i kobn1 oblak leži nad nam'a" i u našoj zemlji, a mnogi to ne vide. To je o­blak ocijalne nepravde. Imad ljud i. kojt e kr'~ćanirna nazivlju, firma i p.Jduzeća koj1 rade protiv ocijalnih zap·ovijedi kr ćan tva i dekaloga. U 'rijeme nezapa J no ti i lnužd on i ho­će da u mutnu love 1 tivte bijedne radntke koji konačno, nuždom pri i­ljeni, pri taj u na ve uvjete. A to je naj trašnij e: ovakav postupak pokriva

da o Antikri tu . U to j legendi nam prik azuje A ntikrista k ojemu je van jska pojava potpuno ista kao i K ristova; jedina je iznim ka u to­m e, •to je na n fi kr i t o\ oj k runi

zapisano: » i\lloje k raljev ivo je od o v o g a v ijefa<c.

š to se onda snebivamo i zg ra­žamo nad savrem enim bezbo-

' · tvom, k ad su bezbožn ici prihvatili čitavu našu živo tnu filozofij u o im jedn e jed ine r iječi ? l tu riječ -NA JPRIJE - zamijeniše s riječju :

A.MO .

e pla~tem kr~ćan tva. Mnoge je rad i loga zahvatila mrm ja protiv kr"'ćan-tva, prollv Crkve i njezinih za tupn{­

ka, j ~ r mt le da Crkva može priječi ti ovakve po tupke 1 zapriječ iti da se događaju takve nepravde. l ovo je velika pogibdj. te mi moramo dovi­knu tt onima koji ·u odgovorni i mogu spriječiti nepra\ icu : radi se o glavi Člta,·e cjeline, tu je pogib-~lj za Cr­kvu 1 Domovinu" .

/OSI TI Z·\ PR VOU /.o i ti su nam 'eć poznati. Eve

što njihova "La jeunes e ouvriere" pi­še: "Zahtijevamo pravdu za ve: i za. one kojt mi le kao m'i i za druge. I kada budu trpili krivicu na yi protiv­Ilici, pa protivi li nam e stalno ili tre­nutačno, zahtijevaćemo je s njimr.t i za. njih! I kada budu trpili krivicu oni koj1 hoće riješiti radničko pitanje dru­gačije nego mi, i za n jih ćemo zahtije­vah pravdu".

ZEMLJ JED1 AI(OSTI l(ad je riječ o Rusij i, u ta su im

puna hvale. To tm je zemlja u ko joj teče ml i j eko i med. ve je vačije ! Princip jednako ti je pro eden u tan­Čine. - A zašto onda radn ici imaju bijedna tanovanja, a "tovari č" ta­l j tn i Li tvinov krasne vile? Za to ko­muni tički ,·ode ne umiru od glad i, dok je pro~le god ine 3 milijuna ru-kog eljačkog 1 radničkog naroda u­

mrlo od gladi. .Martin Kuzman, koji se ·je nakon

20 godina vratio iz Ru ije, kaže: "Radntk i c l ja k je u R u i rj i kao vako Živinče."

R D lJCI U TIK KO 'i OR DU

tatut za Yatikan ke namjevteni­ke 1 radnike obilježen je krvćan kim duhom i po tivanjem čovječjeg do­lojan tva 1 vrijednosti rada. Onemo e radt 7 sati. vi imaju pravo na plać n1 dopu l, a ako bole t traje vi-še od 6 rnje ct, rad'nik dobiva dvi­je trećine voje r dovite plać . Ako je radnik zadobio bol i za 'rijeme vr­venja [užbc, Ima pravo na cij lu pla­ĆU . Ont koji tanuju u at ikan kom Oradu, unaju be platan tan i r iješeni u od poreza. d poreza je o lobođemi

1 doprema životnih namimica. l l NIZAI'v\ IJ DC-

\ l R TIC Poznali engle ki filozof Bertrand

Ru ell , kojt nije krvćanin, ovih e je

O kolik ima bi e m o!.! lo gla­som groma doviknuti : L icum jeri! ... O bijeljeni gro,bovi! ... Zmij ka le­Jla! ...

Tijedan gri jeh ne o taje ne­k ažn jen. O dm azda do lazi pri je ili po lije. - Nem a umnje da će i ve pogan k e kdćane, koji u tra­

ž ili il i još traže najprije kraljev­st vo zemalj ko , a tek onda Bož je, stić i za lužena kazna . Zato budi­mo pripra\ ni na naj tra~niju i naj­k rvav;ju budućno ' fl

l g.

l

Page 2: 50212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_50.pdf · 2012. 2. 28. · igo·, II'Odi O bodi ID slogo m XXV! 0 će pričati 01 toj spo n· ri čuli i vi· F. A. P. ~ rvo u

Str. 2.

<lana od lučno Izjavio proti komuni­zmu. premda i' prije naginjao k o-cijalizmtl. vako on go\ori:

"l'omuntzam nije demokratičan. no 'to komunUi zovu diktatura prv­

letarijata, to j z .. apra\ o diktatura ma­njine, 1ojn po t~ne mo\ la ni razre l. "ihl\'a _,·jd ka p vije t uči da hkav

ra7Tt:d \'lada samo za voj'll kori t, jer j pod uplhom tralla d'a će izgubiti via t. Vladajući ra?Ted u komuni li­čnoj clržavt ima. čak, veću moć nego kapitali_ tični razred u demokratskoj drža v1. Dok . e kom un i am mo/e o.la­njati na ')ružanu il u, izmbljujc ju da .eb1 kori ti, lo je i to lako u udno ka da 'ladaju kap·itali li lnijenj da komunizam radi z.a dobro kup­nosti b 'ela. t j idealizam' i rrot ivi e mark i. tčkoij političkoj p iholoaiji.

Komunizam uni"'ta,·a vaku lo­bodu, o obito duš \'11U. Potpuno pa­jMj g poda L k 1 političke moć i -dt d tra nog uni tenja. Kom uniza m nemoguća va napredak, jer otklanja vaku reformu , ako nije takva da e njom utvrduj e njegova moć ... "

Rl\VA I l APIT LIZAM

PnaO\·ara ju katolicima da j Cr­k\·a ~a,·e-zm t ca 'kapitalizma. To radi to­aa , jer ne 111 ž mo odobravati ve njiho·,·e lvrdnj .

Ic odobr:tvamo na ilje, revolu­ciju, ukidanje privatnog via ni. tva, jednom riječju ne možemo reć i cl'a je krivica pra vica.

rkva je uvijek otvor no i lupala prohv kapitalizma i ocijalne nepravde. Tako '. m b rozi j, koga mo ovih dana lavili, kliče:

.. Kamo će va jo~ pov li vaša neza · itna lakomo, t? ll oćet li amo vl imati pravo živjeti na zcmJji? Iz­aleda da vam · iromah krivicu čin i, jer još nešto po jeduje, za čtm č me vaša lakomo t. Mi lite da vam je on , što još nije va v e, po hivid oteto? a vam ne treba gledati u jedov po jet, rado b1 ra·iri li voj via ni tvo do konca zemlje ...

Zemlja je bila dana \..'Upno boga­tuna ·i iromašnima. Za to je želite 1mah samo za ebe? - l(akvu kaznu za lužuj ete, kad ne poznajete \'eće ča­sti, nego gledati na ve ogoljene, kad e u našoj nevolji, nad voj im prena­

punjenim žitnicama, tje~it barem ti­me, da 1 proračunavate buduće lab ljet111e ! I to zovete pretno t, t rgova­čka duhovito t?

To je lopov tvo, to je podlo t, o­krutnost morate reĆI. e, vi ne gle­date buduću ne reću da je izliječ ite; v1 gledat na na u glad da je i ko­ri tite.

Kako da to nazovemo? Je li t trgovina ili krada? lični te lopo' u koji 'čeka na uaodni trenutak da na­vali na putnika u šumi 'i da ga za­davi. Prokleli lih,·ari! ebo vapiju'e kamate uztmate od na e nevolj:e i sa-

Drugo pismo drugu Radujem e, dragt d ruže, šlo i

mt odgovor io na pr šio pi mo. Mi l ml je t ni i po, umnjao ela am ot'­ga papke n1opako. Znao am, da 1 razuma1n i rda \'C rrzo h,·ać1 . a­

ra\tiK>, n<tjp ri je agitator, pa bogata:;, a tek ontla komunist.

J>itaš me, da li smo mi komu-ni ti po~lcni, i kreni i lojalni! a­ra\'110 , dru/e, c;a vim naravno! Mi mo 1 previše pošteni.

Zami.li, dragi, mi čekamo revo lu­ciju prolelarijata. Mi - pro lcteri ru­šićcm buržujc. Pa će kapital. n­da ? M 1 ć mo ga IYra t l~i i po len o po­di eliti. Zar to nije po l no? lli pJru v ićemo klledralu v. Jakova. ·1 u Ima dosta Llala i rebra, tarina ... To ćemo prigrahiti i učinićemo :r.a ebe dobro dj lo.

v 1 komuni ti vele ni tc po-Šll'Tll gradani.

Za~to 111Sl110? j er - Vele go-orite o nekoj lo!Yodi, a c;ami zarob­

ljujde ljude 1 ubijate ih po konclo­g n ma. l(ažde, ela u Ru i j i orasi ra­stu na hra.;;tu, kruh na drači, a p c11h ea po drveću. 1:11 vele je te laž­ljvtci i nam lnici!

1 \1 je rno z.a ·lobodu, ali -,lobodu 7..a nas! l '> j t: barem a vim razumlJi­vo! eko mor1 robovati, a neku via-

..KATOLIKe

1111 (varate no,·c ne,·o ljc iz l oj ih rčet dobitak. Vaš dobitak je propa t vi­j u na . "

ŽIVOT S CRKVOM =-

o POT I JEBIIZU!

E,· na. vt:ć na lr ~oj tepcnt­ĆI ad velne pri pra' e z . .a Božić . Treb je nedjelja došavća.

l o e poku ao kroL: ovaj adve­nat uZtvjeti u mi . li i čuv l va Crkve, onda i" ·tgurno i m o d živio:

Prv nedjelje nam je rkva ,·ojo m otaj tvenom trubljom, l ju

može razumjeh samo litu rgij ka du­ša, navije tila: Povnite pripra\'ljali jer, e\· o, l ral j d o l a 71. Druge ne­djelje n am je dala još p tanje obavi ­je tt; rekla nam je: l(r a lj će d oći u J eruzalem, to je t u voju r -kvu, koj mo '1 mi č lanovi i ?h i udto vl. dana., na treću ned j l j u do-ša ća, ve cio nam klikć na početku br vira, većeničke mo lil\·ene knjige -: ,,0 o p o cl i n je već b l i z u, dodilc, pok lonimo e!" - Pa onda opet u početku r\ i~e: "Blago t vaša neka bude poznata vim lj udima, jer je Oo podtn blizu".

Advenat je otbiljno doba crkve­ne godine. Zato su od Crkve, kroz čitavo adv ntno vrijeme, zabranjena vcča na p1r vanja i o tale bučne za­

bave. u, 1pa'k, advenat ni je trog i pokoran kao konLma. Cita adv nal drhće od pritajene rado t.i, i čekh·a njn l(ri tovog rod nja u betlehem koj pi­lji. I tu rado t kao la Cr kva ne mo­že više zadržavali, h ' d~ je i pre­ma vant pokaž , p:l nam u početnoj mi, noj pje mi d\'a puta ponav l•ja u­tje ne rij či '. r avia iz po lanice

il i pl jani ma: "Radujte e u Oo podlJlu

v a z d a ; op e l v e l 1 m : rad u j t e e ".

Zat je 1 ti'ta,·a ova treb nedj \ja u adv n lu dobila naziv: "R D ] TE

E" Pobožno će oko tu rado t Crkve

odmah zapazili, dok e bude na ol­taru prikazivala nekrvna žrtva ovog Zavjeta, S\'. lis:1, koja je uvijek bila srediste čita,·og b goslužja.

Oltan bi dana morali biti ljepše 1 bogatije ukra ni zimsk im ze lenilom 1 cvijećem ; orgulje ć , gcLje ih ima, \'e elije i . nažnije brujati, a. većenik e obukao u misno ruho ružiča te bo­

je, koja je, samo za dana , zamijeni­la pokornu l jubiča tu boju prošl ih dvi­ju nedjelja.

e ela je Crkva radi bli kog do­la ka voga Zaručni ka, pa, eto, to njeztno ve Ije e očituje i vidl ji im naČinom.

.Med u ti m Boži·, blagdan potpune 1 savršene rado ti, jo nij d'ošao. Za­to smo još u tanju očeki anja, još e moramo pripravljati. u ima nam

zvon t ozbiljni gla Ivana l(r Utelja iz

dati. o talom, radlnik i eljak u ne po obn 1 za la t, a mnogo bolje služe za rad: pn ilno kopanje pod­zemnih cc ta, kanala, i gradnju ko­munLtičkih zgrada - - -

Ah, pazi, nemoj to pomenuti na­Šim radnicima. N ma mi la da pro­gledaju.

\1 - vele uhi jamo ljude ... lu mt mo u Ru iji a vim n -

vini. Ljudi (da n rečem man·a) ulJi­jaj u e am1 od g ladi . ' i ni mo kri­vt v to ne umiju živ j ti i b z hr1ne ! ...

Sto e tiče oraha na lira lu, kru­ha na drači, sa vim je tačno. alja, druže, da zna 1 ovo: Jia oviti .ovje!­. lo li ječnik Ili vrtlar (l ne znam ) i­zulnili u nači n uzgoja drače koja va­kl dan dono i plod: lij epo i p čeni kruh... lc vjeruje ?

i\IJ n ka go. poda :r.nad·u. el a u ve proltvničkc novin "fa i tičke", a

prema tome ,,ogavnt ocrnjivači" komu­ni tičke SR. Druže, mi nećemo ni lova tz tih 11 fa i tičkih" no ina pro·

čitati !

I kren1 smo i lojalni do najkra.j­njc granice. T sam malo prij cloka­;..aoo . lt mft i onako 'jeru j 'Š !

l go, cl rag1 druže, moram ti ja-' it i jednu vc cl u, vc el u vije t! h, r t1Il mo mi k muni ti !

1 a drug taljin !ikao u rad-ničkom odijelu. Zami li: on, diktator, po jcdnik lolil;·ih vila i novca - pa u radničkom oclij lu! l a kad mi prista­Ile· kapitala jo počnu ocrnivjati na­šeg druga ta l j ina. - On jed , 'el ,

dananjcg -·.aiJuelja: Poravnajte put o podnjl! ...

tom duhu moramo hvatiti i zimske kvatrc koji padaju po lije tre­će aclventne nedj Ije: u rijedu, petak 1 ub'Otu. 1(\atrcnim po tom ćemo Z:1.­

dovoljiti 7..a grijehe, počinjene kroz ;adnjc minulo tromje ečje, i r ipravjti e na euhari tij ki l(ri t v po jet na­

šoj du v1, koji e, vakako, prije Boži­ća mora Izvr i ti.

amo onaj ko j 1 e j o kt'Oz ovu edmtcu jedini l(ri tom u vetoj Priče ti, moći će pr vo i iskreno mo­lili po priče nu molitvu dana nje Mi-e:

.. \'olimo, Oo podine, blago t rvoju, da na ova božan ka po­m o ć oči ti od mana, tc na pripravi na kore b lagdane."

l rado t ela na nje nedjelje neće u nama utilmuti!

Liturgik

Z A JE PRVOG ' OVJEKA

Ruski l iječnik , inžini r i komu­ni t ra pravljaju: " to je bio prvi čovjek po z a nju.

Liječnik tvrdi: Bio ie liječnik , jer je znao uzeti d amovo rebro za Evu.

Inžinjer: koro i ~urno je bio inž inj e r , jer drug i niko ne bi znao iz kao. a u tvariti vijet.

Komunist: Bio je komunis t, jer nema k ao a bez komuni ta.

Z ATE LI KATEKIZ 1? eliki vtovatelj pre vetoga

rca I u ova i mučenik, pret jed­nik r epublike Ekvador u Americi, Garcia Moreno, rado bi do lazio na vcučili n e i pite, jer e htio

am uvjeriti , da li s u mu sv r v eni veučil i š tarci . budući činovnici, za­

i · ta po obni za drža nu lužbu. Tako je bio pri utan, kada je neki p ravnik upravo J<lJntm u pjehom p o lo žio » trage ispite« iz prava i po tao »doktor pra a<c.

Prot jednik republike če tita mladom »doktoru« taj lijepi u pjeh u vi akim naucima. zatim mu reče: >>Vi tc nam eto dokaza li, k a ko te marljivo učili pravo, a li znate li vi, doktore, i katekizam? Jer valjan činovnik, a o obito prav­nik, treba prije vega da dobro po­znaje zakon Božji; tek onda će moći pravdu krojiti.« Po tom sta­vi p rot jcdnik republike neka pita­nj a mladomu d oktoru. ali ovaj ne znade ni na jedno od~ovoriti.

» o podine moj - reče Gar­cia Moreno - vi te malo prije u zd ignuti n a ča t doktora prava ; ali vi ipak ne za lužujete da e za etc d ktor. Zato pri jo nego vto ćete n a. tupiti lužbu. treba da podetc za nek v ri jem franjevci­m a i tamo naučite katekizam.«

piletinu i bijel i kruh , a vi, radnici, glođete kruh tvrđt od au tri j ke 11 pa­njo ke". n no~ 1 frak i cilindar, a \'i poderane hlače 1 košulju bez jednog rukava.

lt sad viel ela to nije i tina: Dmg Staljin li/wo e a radničlwm ocfijclu! Cim budem dobio u mke tu njegovu liku , ta,· iću je u okvir -na poča~no mje to. P laću i T bn jednu !

I ·go, moram Te upozoriti na jed nu \'ažnu Činjenicu. "'udim ~e dru­gu St:lljtmt '(t pu~ta ratne ~r bljeni­ke il' Rut;ij . B Ije bi bilo da im dade p j dan metak u glavu.

F\··o što je na _ h ·ari!

ndnj · vrijeme kvare nam p -ao n ki 'koji u e vr, tili iz rop tva. \'uda pričaju, pa i pr ko novina da

u l usij i latlaju: na ilje, b zak·onj , bič i bijeda. D:.t u sam na i dragi /ido\ i na via ti, da ru ru . k i na rod, da ubijaju, pa i obe čaxću ~ u. 1\i pripovij daju oni - hvalimo Boga ~to , 1110 pobjegll iz ru kog pak la. l o­muni li u, vele, nazvali l u iju z -malj kim rajem. Je l, ali La koga? Za l. idov', v le, jer u po · tn l i ov j d k i kapitali li. Tam , vele, nema. narod' v lo j e ti !

J\ k u oni? - pita111 ja. ni u ili zločinci koji u pobjegli i pr d

"pravednog" zakona R ili plaće­nici fa i ta ela ~ovore tako "pod lo'! protiv "majčic " Ru ije i "to arP'ča"

la lj1na. D1, ch, lako li je ni ko pao čovjek? ! Pro leten ne bi n ikad tako

ZAllTljEVAJ REDOVNICE!

Grad ko poglavar tvo Hi.nigme, !roje drže u voj im rukama komunisti 1 ocijals;ti, ?ak ljučilo ~e da zabralfli Milo rdnim e trama - u čitel jicama poduča an je u o novntm školama. Ta j po.ao j povjerilo ~ctov11 im učitelji­cama. aredba imala o dma h Izvr-iti. Djeca, kad u vidje la da Ije mje­to ča ne sc tre došla u školu svje­

lovna učit ljica, okrenula su se pTema vra f;m:.t1 i izašla vani. Tu u ih dočeka­Ji roditelji i otpra tili kući. Zatim su e J'Od itelji, sa 2000 potpi a, obratilL

na vladu Zidova Leona Bluma, te zah­tijevai ju da se u n jihove katoličke ško­le povra te redovnice-učite! j <ice.

VJE CANJ E BOLJSEVICKE D L RSKE Pl I CEZI JE

Parizu se vj nčala kći pk. so­vjet kog vlastod ršca Leonide Krasina, Foucauld , j 'nim od najodličnij ih čla­Ljudmiia, ojvodom de la Roche­no a franrus ;<e ari tokraci je. Na sva­kom kraju Pariza se govori o tome. Li tovi i tiču da je kći najljućegJro­tivnika kap•i hli ta imala miraz o 20 miliju.na zlatnih ru.b'alja. U v01je je vrijeme Leonid l(ra in izdao naredbu, da e poclržav t sav privatni kaptial.

o n je dobro ebe o igurao! Već 1917 goe!. je veću votu rubalja u ložio u inozemske banke na ime voje o­bitelji. Kad je umro, n~egovo je ima­nje izno ilo 60 milijuna zlatnih ruba ... lja . Kra in je bio ijedan od najvjernijih Lenjinovih r-:rijatelja.

Dobro je poznato da je Trocki svoje m1lijune skrio u argentinske ban­ke. - lijepi, otvorite oči!

NE SAMO NE Kl !

Seljak će prijatelju: >>Kad ti vidio advokata ili profesora t1 crkv i na 1i i? Nijedan od njih ne ide tamo. amo mi siromasi i be­daci idemo tamo, a učeni l judi ne­će. K ako to?

Prijatelj eljaku: Dra~i moj. ti ne znax, da ima čitavih četa pro- IBt!;hubl~nl fesora, advokata, liječnika i dru­gih učenih ljudi kojima je velika ča t ne amo pribivati v jer kiml obredima, nego i akti no sudjelo-

ati kod njih. Tako De Valera, pretsjednik

Slobodne Irske, svaki dan ministri- l!rtdansl•el ra kod dvije vete Mise. U Ho­landiji najodličnija go poda nose nebo pod Pre vetim. Pro lavljeni fr ancu k i general iz v j et kog ra­ta Foche aki je dan pa i za naj­žešćih bi taka, sl u"' a o vet u M i u i pričcvćivao e. Filozof Jaque Maritain, kojim e dana diči francu ka domo ina, ima u svojoj kući kapelicu, a u njoj svetohra­nište, pred kojim dnevno kleči i moli. ...

ad mt kaži, ko je po entJl, ts­kreni ji i lojalniji? Mi ili oni? Znam to će mi reći! Pa dabome! Mi smo

u vakom lučaju bo lji! Ako ćemo "govoriti i tinu", tu mo! Ako ćemo laga b . . . uh, koro e zaletih!

1 Mi lim, da Ti je ja no! Otpiši m1 čim bude m· gao. Interesiraju m ••'""''Jn• prilike na Tvom vcučili t u.

ego, koro sam zaboravio: Mo­n L ewi i l ohn u pokrali radnički ."''"-- . no ac po blagajnama tvornica, za tup­, tn va, ureda za o iguranj . . . Sapm 1111 l , pak će igurno kod mene ku­piti onaj a utomobil od 75.000 dinara.

P zd rav t mi ih i reci im, da ih e .jt:ća njihov drug

MOJE ELO RLJA U PROPAST

Covječje e tijelo posve izmi­j ni kroz edam godina. Nivta ču­dno. kad e i čitavo jedno ela mo­ž izmijeniti u amih pet ~odina. 1 e mi lim gled m na do,gradnju

kuća, koje s u, inače, u našem lu­čaju o tale i t . u · ko liko nije bila koja zapaljena; nego tu ciljam na izmjenu duševno~ tanja i pogleda tano ni tvn tog mje ta.

Bi te li vjcroYali, pred pet dO­

dina to je bilo n patvorena hrvat­ko kntoličk mje to, a dana ? ...

T ćete vidjeti iz dal jnjeg mzlaga­nja.

Page 3: 50212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_50.pdf · 2012. 2. 28. · igo·, II'Odi O bodi ID slogo m XXV! 0 će pričati 01 toj spo n· ri čuli i vi· F. A. P. ~ rvo u

iji, is­znam

Mi smo ćemo

ćemo

Po dr:avi ZA f!EO RAD K GA DBISK -

1A imonovnn jo 1 ns. dr Josip jčl , bo­fosl. profesor n 1 teolo 'kom fukul tetu u ,jublja\ni. Dosndn'nji bcogrnd ki nndbi­kup preuzv. g. o. lvun Rnfncl Rodić zu-IVUlio sc nu s oje mjesto. . v. tolicn je

PR R "' KA !935-36 , Dl A avr~enn je prvi put, otkuka je privrednu riza izbiln - su prornčunskim suviškom ~d približno 450 milijunu d innm. To j' lokatz, dn u o op <e go podurskc prilike od nas do tn poprnvilc.

T OR t E EL LOZE. DRV -1937.

D _\ K PSTT A znpo cln je sustnnnk u petuk ll. t.

dnevnim redom: tvnlivnnje dnev-oga redu. Rndićc vc do b ž ićnih pm-

zeće u pretrc konkordnt s a-iknnom, kao i niz konvencija i medunuro­lnih ugovora. koji čekaju na ozakonjenje. todobno će finttncij kom odboru uputiti

ta proučavanje dr-/.avni proračun za 1937 - 19 skupu u financij·kim zakonom.

REZL'LTATI OPC::l1 Kill IZB RA .J lJELOJ DR2A L Zan'cni su izbori 1 seoskim općinama u svih 9 bunovinn. noruv koj bili su 27. IX., u vrbaskoj ll. '{., u druv koj 25. X., u primor koj 15. (J., u zet koj 22. XI., u savskoj u vršeni )jelomično tc su u cijeloj banovini oba­iljeni do 22. XI.. u dunavskoj i vardarskoj S. XII. Ovi izbori su obavljeni zn 3 godine )d dann izvršenih izbora zu svaku pojedi­tu banovinu. Prema lužbcnim podacima ·ezultati u vih 9 banovina su ovi: VIn­inu JRZ dobila je milijun 374 hiljada 262

sJasa (61.030/o) i 2626 općina (69. Ofo), kom­romisne liste JRZ dobile su 10 hiljada

glasova i 15 općina. Udružcnn opozicija obiln je 248 hiljada 137 glasova (ll.IOfo) i

· 318 općinn, zemljoradnici 15 hiljnda 56 gla-•ovu (0.70fo) i 19 općina, b. H 348 hilju-

a 92 glasu (15.050/o), i 507 općina (I3.50fo), eslužbenu b. HSS. 13 hiljadu 932 glasu 0.60fo) i 13 općina (0.30fo), J S. 36 hiljada

108 glasova (1.060fo) i 29 općina (0.80fo) bor­uši 44 hiljade 984 glasa (20fo) i 68 općina 1.80fo), neopredjeljeni 66 hiljada 406 gla­ova (30fo) i 74 općine (20fo), b. SOK 22 hi-

ljade 492 glasa (10fo) i 23 općine (0.060fo), "rađunske liste 29 hiljada 147 glasova (1.

Ofo) i 24 ·općine (0.60fo), Seljački pokret Vl. Đorđevića 6 hiljada 71 gla (0.30fo) i ll općina (0.30fo), liste D. Ljotića 6 hiljada 21 glas (0.3°/o) i 9 općina (0.30fo). b. D 2 hiljade 874 glasa (O. IOfo) i 2 općine, neutral­na gospodarska lista 458 glasova (0.1 Ofo) i l !Općinu. Izbori su izvršeni u 3 hiljade 762 općine. JRZ dobila je većinu u vim srp­kim i mješovitim banovinama a b. H

u savskoj i primorskoj banovini. Srbijan­,ske mase odlučile su se dakle zn JRZ, koja Je sadu na vladi.

Pred pet godina kad bi župnik prolazio ulicama, ženski vijet, ko­ji je sjedio na kućnom pra~u, brzo bi ustao, kudjelju ili pletivo otklo­nio, te kršćanski pozdravio svog župnika.- Nedjeljnu mi u rijetko je tko izostavio, a na li topad ku pobožnost čisto je grnuo ijet. -Jednom ih je pohodio i preuzv. bi­skup; sjećam se kako se tad o je­ćala neka ve elo t i kršćanska srodnost između pa tira i njegova stada.

Pa i kape u drukčije no ili pred pet godina. Bile su to prave narodne hrvat ke kape.

A danas?

Danas je ve drukčije!

U tom zemljoradničkom mje­stu sada e no e gospod ki e m. Rekoše mi da e po tome pozna tko je njiho e >> tranke.« isam znao koja je to stranka kojoj bi inače morali pripadati vi ~radani i gospoda, jer nose klobuke.

Kad go podin župnik prolazi ulicom, susreće, kao ne~da, žene na kućnom pragu, ali e ni i edna ne diže niti pozdravlja; najviše ako se koja jeti da mu štogod, u znak p rote ta, pred baci iza nj ego vih le­đa. Kazaše mi da su to žene onih koji no e šešire.

I ove je godine Preuzvišeni bio u tom selu, ali se pri njegovu dola­sku nešto hladno i prezirno osje-

aKAT O LIKe

primila nj •govu odr ku tu ga imenovaln mtslo nim nndbiskupum Filipopolja (Plov­divu u hu{:!urskoj Trukijl) . On sc sada povukno u sttmo~.tun u I lrvnt~koj Kos taj m 1. ovi nudbiskup je I l rv nl iz Istre, roden g. 1880. u Pnzinu. Lnnjskc (.!odine

v. tolicn )!n je bila imenovala upostol­kim vizitutorom svih sjomeni'itn u Juuo­

slu iji tc je u lom svojblvu pohodio i nnš 'ib nik. oka ovom prilikom primi i nn­~c iskrene Čc$tilke uz želju obiljtl Božje pomoći i blagoslo nl

V RDAR-76 OPC::fNt\

I E obavlj ni su 6. t. mj. u ,, n r d u r k o j banovini od 365 op inn JRZ je dobilat 341 ili 94.2 po to, udruženn opozicij a• 9 općina, neprcodjclje­ni 7, gradnn'kc liste 2. J 1 2, kompro­mi nu listu 1. l ' l općine oba viće sc nu· knodni izbori slijedeće nedjelje. U ovoj banovini JRZ je dobila 234 hiljade 2 10 p,ln ovn ili 9.3 pos to. - d u n n v s k o j banovini JRZ dobila je 281 hiljadu 79 gla-

sova (70°/o) i 621 općinu (79.9°/o), udru .••J:a opoziciJn 57 hiljndn 766 glu ov(t (lWu) i 74 općine (<1.4 11/u) borbn~i 20 hiljud u 7'i6 gin sovn ('i.3°/u) i 23 općin~: (2.9°/u), ncopredJC­ljcni 7 hi ljudu -1-l'i glusovn (l 9"/o) i 16 opći ­

mt (211/u), grndnn ·ke lhtc 8 hilJndu 060 Jl ln ­sovn (2.20fo) i općil1fl ( 1°/o) , b. ll '!:J 6 hi­l jn dat 263 glnsovu ( 1.5° 'u) i 9 općin n 1.1 °/o), Ljoti ćcv »Zbo r" .S hiljttdn 15 gln ·ova (l. 30fu) i 9 općina (1.1°/n), J S 4 hiljade 467 glusovn (1.2° 'u) i 2 općmc, b. demokrati Da­vidovićcvi 4 hiljnclc 210 glnsovu 1 10 opći na, nnr. scljo čk i pokret 3 hiljade 62/l gl.t­sovu i 7 općinu, b. zemljorndnici 1.559 gln­sovtl i 2 općine. grupn ,\ cc ')tunojevića

382 glusn i l općinu, b. zemljorndnici udru-ženi sn 371 gla 1 l općinu. b. ' OK 29 1 gins. 14 općina i;.bori će sc na knndno obnviti. - dr ll v~ k o j banovi­ni JRZ dobila je 24 hiljade 115 gla ova (69.30/o) i 65 općina (85.5°/o), JRZ u kom­promisu drugim strankama 1809 glnsovn (5.3°/o) i l općinu, udružena opozicija 8482 g losova (24 .20fo) t lO općinu ( l3.20fo) , J1 S 319 glnsovn i 1ijemci 9 fl lasovn.

Vjeronauk u Državnoj Realnoj Gimnaziji v

u Siheniku Prošle je edm ice, naredbom Min.

Pro vj ete n br. 47196 od 30. no­vembra 1936. g., tzvrš na nenadana redukcija za trećinu ati edmično vtm honoramim nastavnicima : ra­

dt piQmanjkanja kredita! Premda ova iznimna mjera

lin. Pro \'j ete odno i na ve honorar­ne satove u gtmnazljama, ipak je ona pogodila, uz neke je"tine, najviše l'je­rollauk kao prvi naućni predmet.

Ova je pri ilna mjera tednje veo­ma mučno odjeknula kod čitavoggra­dan tva, a o obito kod roditel ja i krbJ1ika, koji no e ogromne žrh·e

za kolovanje voje djece, koja u sada prikraćena u vjersko-moralnom uzgoju u gtmnaziji.

Realnu gimnaziJU u Sibeniku v ć treću godtnu prate kra jne neredovi­tost! u v·jeronaučnoj obuci, jedna go­ra od druge. Iza odla ka jednog vi e­godišnje g profe~ora-katehete, cr hena je via t bila predložila novu silu za

r dovi log na ta' nika . Za njegovo JX>-tavl jenje trebalo je č kati neko­

lih.1Q mj eci, a kroz to 'rijeme o ·­tala su brojna odjeljenja bez vjero­nauka na mj noj g tmna.ziji. Iz..a od­la ka ovoga na tavnika crhena je via t podnijela novi predlog imenovanja za redovitog katehetu, ali mo ,e mje. l.o ne popunjava 11eć dvije f:Odine, a ko Izna 1 kada će. Crkvena Je via t kroz o­ve dvije godine podnijela predlog za jednog honorarnog na. tavnika vjero­nauka, alt u škol ke via ti taj pred­lo~ dva pula odbile . Imala je sada do­ĆI! najnovija uredba o redukciji hon . časova, da potpuno poremeti vjero­naučnu obuku na mje noj gimnaziji.

Još treba uvažiti , da na iben-koj gimnaziji u šk. godini 1936/7. i­

ma 99 daka, od koj ih 56 rimokatoli­čke vjere, u 24 odjeljenja. a svako odjeljenje pripada po zakonu 2 ata edmično vjeronauka, ukupno 4 sati,

koju napornu dužno t vrše već treću

~~~~G'if)(:)~~~~~

Svoj k svo ... e: ~ _. Jedina odlikovana tvornica voštanih svijeća ~

ĆULAR GRGO - ŠIBENIK Diplomirani pčelar i voštarski majstor

Počasna d iploma

Ruma 1909.

Sarajevo 1923.

Trgovina finog

vrcnnog meda sa

vlastitog pčelinjalm

Počasna diploma i sre­brena medalja Splitl925· Počasna diploma i

:;olatna medalja Dubrovni!~ 1926.

Izradba umje tnog saća sa najmodernijim spraV'ama.

~ Izradba buketa i vijenaca od naravnog i umjetnog ~ cvijeća. Izradba solidna - Cijene umjerene. _ ~0'.,1$...~"J~G}~(:)~~ ~~~~G'~~~

ćalo. Na putu do crkve reo je ne­koliko mladića, koji u na njegov blago lov prezirno okrenuli glavu na tranu. Ni am th poznao, ali am opazio da imaju na glavi klo­

buk. - Pri i praćaju preuz . bi ku­pa ljubili s u mu vjerni v. moći u pr tenu . Po trani je taiala jedna četica onih pod šev irom te je je­dan, valjda njihov oda. vrlo zna­čajno primjetio: >>G lete. ramotc u kulturnom dvadesetom vijeku«.

- Po lije nedjeljne sv. mise vraćao am se kući. Putem u re­toh negdašnjega kuma. Vraćao sc čovjek kući a polj ko~ rada. Pred obom je tjerao magarca. Dok am u ebi žalio bijedno živinče

što nema ni nedjeljno~ počinka, moj kum mi se nekako učeno po­mjehne. Mivljah: ad će nešto

pametna reći. znate što je ka­zao? >>C ujev, daj mi tu krunicu da putim tovara«.

NL am mogao progutati, negda mi je bio kum, ali mu i to rekoh: »Ukini komad od voje kojom te je v rag putio i onako je preduga«. Ni am siguran da li je ima v ešir, ali ako i nije, igurno pripada onoj >>Stranci« koju ad poznam i bez njihovih šešira, a znate sigurno i

i koja je to!

Ove tvari u amo vanj ke pojave koje nam svjedoče o te­škoj crvenoj bole ti što .ic priti la

to elo koje je pred pet godina di-alo kršćan kim duhom. Znamo i

povod i razvoj toj bole ti. Inače nivta neobično. Navli e niih dva tri , koji odavna kližu niz životnu trminu i koji u odavna zapu tili

go podarst o, premda ada kroz novin ke tupce obećavaju da će i dalje o tati na elu i na vom go-podarstvu. I ti su nei ku noj mla­

de:li tali propovijedati , prema u­putama iz 1o kve, o cr enom ra­ju. Kako zlo lako privlači. a rije­či o budućem užitku, jednakoprav­no ti, jednakoj podjeli rada. Jobo­di nižeg života ... ne traže k men­tara, zavedov e mladež i . ta rij . Po­stado e vi pravi crvena -: i. ne '5amo u teoriji već i u realnom životu.

Kome je d ad dobro u tom selu od tih crvena kih paro la? O ­noi dvojici. trojici koji nivta ne rade, a ipak e, na račun . trenja tih parola . . vagdano dobro Qo te i no e fina odijela. m j negdašnji kum, eto, na račun tih parola. mo­ra i u nedjelju kopati da kupi še­šir tc trank . T još nam po no­vinama ta ~o<>poda obećavaju da će i nadal je o tati u . lu na vom go. podar t u! - O , koroievići , bol je bi . te učinili da -: to prije ti­ći etc. ier pod vašim vodstvom r­l i a moi e selo u neizbježivu crvenu propa t.

Fra Deny - iena

Str. 3.

godnu sam fJ dvoj tca hon. nastav nika. premda po /,.<tkonu pripada na toliki broj sal t : 2 rrdovila i J hon orarni na­stavnik.

Po,odom ~dašnjeg !>!.anja "jeJo­nau(nc ob ukt· na šibenskoj gimna.dji i gornJe odl u k<: pri il n, štednje na prvi Juwt ni prl'dmrl rcdnj-oškolske na ta­vc pnsilj ·ni sm J konstatirati ovo:

l. Zattnja je uredba pogodi la na šib nskoj gimnaziji 16 sati vjeronauka u 16 odjeljenja, od uku pnih 24 odje­ljenja.

2. Vjero nauk kao naučni predmet gornjom uredbom pogoden je kao Vještine.

3. Ova uredba pogađa najviše 'jeronauk na gtmnazijama, za k ji predmet. umda e već par godina ne­razumlijva praksa, da e po 1avljaju teškom mukom samo honorarni nastav­ntci mje to redovitih, premda se mlazi kredita za po tavljanje novih uple­nata tz o talih truka.

Po svijeiu BOLE T ·v. O A PAPE. v. Otac

Papa p rošli h dann bto je lakse obolio, tako da je morao prekinuti svoje duhovne vje­žbe i nije mogao udjelovati njihovom za­ključku tc je morao leći u krevet i otkazati sva primanja . 1\\edutim po zadnjim vije-lima njegova bole t kreće na bolje te sc

nj egovo zdra vs tveno stanje sve više po­boljšava. eć je počeo i ostavljati kre­vet. a svih trana svijeta O\ om prilikom tižu u ntikan be;.brojni brzojavi, u ko-

jima vjernici izražnvaju svoje želje, da bi v. Otac čim prije ozdrnvio. To je i naša vru~a želja i molitva.

BOLJ E l l , EPO \lRLJIVT PRO­TIV JERE. Bolfcvički diplor.1ati sa mi­nistrom vanjskih po ula Litvinovom nn če­lu ne prestaju naglu a va ti, da s ov je tska vlada pravilno i pravedno postupa s vje­rom i s vjernicima. Kako je to ui tinu dokazom su nam propi i o »vjerskoj slo­bodi« u novom ovjetskom ustavu. Propi­san je ovakav po tupak: 50 vj rnika može dn zamoli kod sovjetskog ureda za jednoga svećenika, koji će javno vriiti bogoslužje.

o moraju položiti, prije negoli se izda ta dozvola, veliku svotu novca . Dozvo­ln vrijedi amo ze jednu godinu. Po iste­ku godine mora e prikazati nova molba i ponovno položiti i ta velika svota novca.

o tko ima novne u Ru iji? Većinom bolj-šcvički vode i njihove »žene«. uvišc opa-no je podupirati takvu molbu. Tko ju

naime potpi ve, izaziva umnju, dn ima nov­en. da je dakle knpitnli ta. ko je dr­žavni namje tenik ili radnik. gubi tužbu i rad, a s tim i hranu. Ne samo namje­štenici e ne u uđuju potpisati taJ..."Ve mol­be. već nitko, tko je barem koliko ovi an od vla ti. Zato je koro nemoguće dobiti 50 potpi a nu takovu molbu. n taj način bolj evici onemogućuju Božju službu i svako izvriivanjc vjere. a drugoj strani opet zatvaraju postojeće crkvene zgrade optužuju i o utluju svećenike, koji u u službi. O tome je pučki kome arijut za unutra ~01jc po love sovjetske Ru ije objn­YiO lijedcće podatke: G. 193-. zatvorili su 14 hil 'u dn za bogo tovne svrhe određe­nih zernda (crkava, kapelica , bogomolja). 4 hiljndc njih je tobože bilo ll tanju ra­spadanju. Druge ll bile zatvorene radi »pom:mjkunjn vjcr koga zanimanja pučan-

tva «. Optuženih jo bilo 3 hiljade 687 većenika. protiv kojih je proveden ud ki

po tupak. 29 vcćcnika je bilo osuđenih na . mrt. Pučki komesarijat neće dn obja­vi broj onih većenikn. koji trpe po tamni­cnmll i koncctrncijskim loj!orim . avedc­nc činjenice dokazom su. kako b l i"cYici besramno h1žu, knko vani kom svijetu go­vore o vom isprnvnom po tupnnju napru­mn vjeri. Crk vi i sv ćcn tvu.

KA TOLI(,KE . KOLE TK G . U velikom nmeričkom j!rndu ikngo imtl 300 raznih katoličkih kola, koje pohadn l O hiljada daka.

K \ROT. T •\L l T TJTZER ZA 1RO-\AT1E. Bečk i nadbiskup kardin a l Tnni tzcr

izdao je okružnicu na voje vjernik e. dn prcmn svojim silnma pomažu siromahe. Po­sebno im je preporučio obite! ji . mnol!O djece. Osobito tima treba pruži;iti pomoć.

EL.Tt\<''.:KT D GO l GRCKO.T iz~

no e ~koro 10 milijardi drahmi. ZF \lr,.TA REZ FZ \PO <\T.T' rrrr

RAD TJK .\ je Fin~kn. koja sndo prnzivlju­j c no\· tn las hln{!ostan jn . Finska ima tri i po milijuna stnnovnikn.

l

Page 4: 50212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1936_50.pdf · 2012. 2. 28. · igo·, II'Odi O bodi ID slogo m XXV! 0 će pričati 01 toj spo n· ri čuli i vi· F. A. P. ~ rvo u

tr. -1.

POLJ h.\ J E PRI l-..0 \'OGA N -Vll\. ' l'\',\ P '•ELA .t.\llTJEV .\Tl KO­L :--. JJ l i o pm yd:tva to lim, d a i mu v<.!Ć 34 1m lij unn sttmo ,niku i 1950. d>t će ih ·i s igurno ima t i 50 milijunti.

1/.:> l ED ITALIJ E l JAl \ A za-l lJuct·n JC ~por.1 zum. kojim Jtlpnn:>kn vin­du p n z nuje nnck::,iju .-\ b.:sinije t tnliJ ,IllSku kolonijnlnu impe rijll , n ll znm jcnu z11 to tal ij anski! 'Inda pri zn nj c d rzn vu \la nd.G u­kuo. Ovim por t zumom so.: u jedno uredu­ju t rguva č ki odnošn ji izmedu .lnpuna i Itn­lijc, o obi to obzi rom Illi japnn~ke trgo­\' tt čkc intc r~so.: u taltjnn ki m ko loni jamu ll i . točnoj .\ frici.

. J I· DI , 1JE , 'E A ,\lFRJ '•K F DR Z.\ E p0 iz j \\'i t•rctsjcdnikn RulY<:lt:\ ne­

će uu u D rui. t,·o Nnrodn . l ' KR! 'T .\ L. OJ P .-\L \ (i L' LO~­

D L' poj n vi o s l! pož:t r. koj i je lll5i mo "tetu •l d 315 milijunn d ina rn. o,,, lijepa zgru,1·1 ud s lakln i i:e liku, ,.,,gmd nn jo' prij e 102 ;_!od ine, s lll /iln J l! zu H like it· lo.l b ~ i zabu vc. Bila je Yi ·,1k·t i'" mdnm. Požar j e u nj o j uni ' tio i nnjvcće orgulje na 'ije tu. ko je u nij dilc milijun i po di­

nnn. Jo' nije utvrdeno. k1tko e po l.ar po­jnvio.

" KATOLIK•

a endar Prosinac

---------------------. 111 ~d v. nedjelJa - Lucija, dl. l N. 113 l P. 14 u. 15 s. 16 e. l7 P. 18 s. 19

Solr i~!OI., D.

Irene! m. Eusebl! b. Lazar, b.

o Mlaa

K vatre

otckivan!e ooroda Bl. OI. ~t-Kvatre Nemesd - Vladimir - Kvatrc

Sv. Sp iri dion, h is k. Rodio se kon cem vijeka _na o-

toku Cipru . Bija"e in si.r_omavmh r~­ditelja, k ji e prehran JIVahu rata~­lvom 1 . točar l\'Om. Poput . m_nogth vdaca 1 piridion je ,· eć l~ dJ · t 1~ t\'u •r.okazi,·ao \anrednu ~'!b ZT} :)~~ 1 b -

brotu . la j rade b1 mol10; IZbj ega~·~o je razgo, o r~. 1 ru~ho . l 1? tak? biJ_a­še ja ko prlJa.hln 1 p u~1 mti~ r_oa pre­ma iroma ima. Prostm10 b1 .1·11 tol, prao n oo-. 1 u 'J užno ih dvono.

p Želj1 rod il ·!ja ože~i e, ali na­kon kratkoo- 'remena od luci se na pot­punu brač~ u uzdr:Llj i,·o, t. .

----čudesa <- t,·arao. Tako kad se. je poja: vila velika uša na otoku Ctpru, rad1 molitava v. piridiona - p:tla je o­bilna kj...~ i cij eli otok s~a ila od i-gur:ne 1 očite gla~u .. i mr t1. .

C·u· l(on tanclj , u,·rememk n~-cg _, eca, bija~e te ko ~b<?li~ : ~<~d J~

vidio ela mu vi lij ekO\' l 1 llJecmkovl .a,· j• tt ni ~ ta :1e p::J mažu, nared io je_ n.c­l<a e po c1 jelom car tv_u obavlJaJu moli t\·e ; a nj cgO\'O zdravlje. an; Bog u nu bija e objavio caru da ce _g_a jedin o molitva i zagov01: v. pm-dtona ozdraviti. - I zat ta ! 1akon v(O je piridion položio \"O je ruke na gla\'U carevu. i \TUĆe e Bogu po­molio - car j log časa ?zdravi! . .

pi ridion je ozdraviO car~ l_lJelo, all mu to ne bija~e do, ta. Ht10 Je da mu ozd ravi i ~u vu : : ,, "'uje v care! Ko­liko i li vi i u ča li j položaju od drugih - toliko_ treba d~. bude Irre­po ni j1 od drug1h . l o . n_IJe takav taj je tiranin, a ne kralj 1 vladar vo­j im p::Jdanicima."

Zahvalni car htj ede veca obilato nadariti ali pirid'ion to energ i čn_o odbij e. 'No, kad ar nije htio na m~ kakav način odu tati od voga nau ma, svetac uzme dar, ali ga odmah udi­jell iroma ima.

v. Spiridion igrao je rio važnu ulogu na gla ovitom općem crkv . ~-lYoru u gradu 1ceji g .. 325. T~ .J

"J JR T KO RCE« imalo djelju 6. ov. mj . dječju zabavu s veom1 birnnim programom u korist siromašni! mnjki, koje će obdariti prilikom božićni} blagdana. 1 ' nročitc za luge imaju za OV1 u pjclu priredbu gda K. VIn ić i geln Peli carić.

Krapanj NA DA . !KOLE. - Dne 1

Xll došlo je parobrodom iz šibenika okt 50 izletnika dn pro lave »pa trona« ovdašnj• stnrokatoličke kapele sv. l ikoJu) D o šl i su s mornaričkom ~ · fan f n rom. - Medu našim čestitim katolici mn išao j e ša pat od us ta do u ta : >>Nikt n n obalu: ni odrasli ni djeca u. l šapa je imno neočekivanog u pjchn. Iako j 111nzba zn naše selo rijetkost, mornaričiCJ glazba nije u pj eln ni dn djecu za soho povltče ! Od mje nib starokn tolikn pridru ž ili u im se i po 'li s njima u Crkvu tt ili četi r i o obc. - l edu tim je katolič · crkva bila k r e n t n k n o n a B o ž i ( Na v. Priče t je pri tupilo oko 150 osob i to p o n n j v i ' e m u ž e v n i m l a d i ć [

12 i po sati izletnici u se povratili u S benik. bez trubljunju pnrobrodarske siren

Sto drugi pišu

OKO M.\01 10.\ bi ju e že toki to p­nički i n vij a ti ćn r~ i ch·oboji . 0\'1 veliku bitku j oš je u toku i Ln ada e nl! m /. e predvidjeti nj.:zin ishod, jer e obc stra­ne b rc s ve likom že tinom . Ofenziva bn­skij kih nucionnli tn zau tavljena je. " ini e, dn o bc s trane o 'ckuju pojačanju zn

akcije većeg<~ ti ln. vnkoga ča n očekuje se ndn protuo fcn?ivn nn ionalistn, koji u već dobili juka pojnčnnj tl u četama i rat­

Radi pobožnog_ ži \o~a - ~-~a~anl grada Tnmutunta 1za?ra e p~ r td i n~ za ,-0 g bi kupa. OJOI11 mohtvo~ I neumornim pa tir kim ~adon_1, uvellk~ je b10 zadužio voj u bl_ kul?~J U . Rad~ nj "govih molitava Bog JC v1se puta l

p1ridion sa o talih 31 b1 ku~a Jma­čkl branio božan tvo I usa l n ta. .

Kratko vrijeme iza s:1bora prernt-:­nuo je, pun za luga pred Bogom 1 pred ljudima.

DR AKTE RADIC O VJERI

U >>Domu« je, u godini 1900 i 1901, d Ante Radić napi ao niz članaka, koji, u ostalo, prikazuju kako je on visoko pošt vao vjeru i njezino značenje u životu. N~

slje

nom materijalu.

VA E:\' LE K .-\ JE Z B DE, radi odlu ke kralja Edua rda \Ill. o vj n­čn nju · u gdom imp on. koju e već dva putn rn tavila od vojih muževa! Inda, parlamena t i svi dominioni, kno i nje­gova braća i mnj kn tome u se dlučno usprotivili . Krnlj se još nij e odlučio, ali u london kim politi čkim krugovima prevln­davn mišl jen je, dn će kralj povući kon-ekvencc i u najkruće vrije me nbd icirnti tc

uzeti ime vojvode od Cornaurnla .

A Ri\RN. REFORM U LB TI-JI počela je postepeno dn se provodi . Pro­šlih dana je 113 albanskih porodica, koje su e iz inozemstva uselile u !banij u, do­bilo zemlju u raznim krojevima . Veliki dio ovih i elj enika nastanjen je u uktu na bh•~em priva tnom dobru Kralju Zoga, koji j e ovo svoje dobro poklonio u vrhu nnseljnvnnja eljakn. 1\:a ovom dobru nn­staće dvn seln, od kojih će jedno imati 43 obitelji, koj e su e već do clili, n dru­go sn 60 kuća već je u izgrad nji i bi e u najkraće vrijeme nn eljeno. Još će nova ela nn tati u srezovimn knclnr, Delvinu,

Lu nju, Tirana i Fieri. Već krnjem 1936. imn dn e, u svrhu agrarne r e fo rme, po­razdije li medu cljacimn 10 biljadn hcktn­rn zemlj e. Kuće će se na ovim zem lj i ti­ma ag rnditi o državnom trošku.

Z D 1 JE UROV OG

OVORA. 1 j cmnčkn je javno proglasi­ln za nevaljane sve one ta čke mirovnog ugo vom, koje su je mutrnl e med u pobje­elene države u vjet kom ratu i među one, kojimn je zabranjeno naoružanje. Pro lih dana je pak najavila svijetu, dn zn nju vi še ne valja odredba o medunnrodnos ti njemač kih plovnih rijeka tc du će od ad te rijeke biti njemačka vin nost.

Z CENJE KATOLI CKO G \ 1 O -Vl TVA. 13elgij ki katolici ire kato­li čko novin t vo kao najbolje redstvo svo­je izobrazbe. pjeh toga njihovog s is te­ma t kog, neumornog rada je veli kn rašire­no t katoličkog novin t va u Belgiji : Od 2 milijuna i 200 hiljndn primjeraka raznih dn evnika otpndn na kn to li čke dnevnike 995 hiljada ili 44 pos to, na proti ukutoli čkc 700 hiljada ili 3 1 pos to i indiferentne (bez­bojne) 565 ti uća ili 25 po to. Tjedn ic i stoje jo~ bolj e: 316 tjednika je ku to li čkih, a 298 nekntoličkih . gledajmo se i mi u b elgijske katolike !

COVJEK 24 PR TA. 1edu puno-lj etnim mlndićirnn u Bruri Ll Tur koj, k ji su doW pred vojnu komi iju na pregled, bio je i jedan cljnk iz usurlukn , pn imenu Ahmed, koji je na svakoj ruci i nozi imao po še t pr tiju . Liječnici su bili zbunjeni ovom neobičnom pojavom.

PROTIV BOLJSEVIZ l . Pretstavni­ci njemačkih evangeli čkih crkava iz Nje­mačke, Austrije, Cchoslovnčke, Rumunj· ske i Jugoslavije održavali su u Beču sasta­nak, na kome se uglavnom govorilo o suz­bijanju bezbožnoga boljševizmu.

Život Šibenika AKADHliJ KRl:ZARA - Đ K .

- 1 ov~.: su godine daci-Križari na dan Bez­gre· nog Zn· e ća , blagdana ka to li čke dačke omlndine, priredili u Kn to ličkom domu v čanu nkndemiju. Program je bio rnzno­

vr tan i zanimljiv. prvom dij elu je bio odličan govor bra ta maturnntn Z . .1\\nli ća , sviranje chubertovc " ' 'C J\larin« na kln­Yiru i violini (vlč . don J. Spani i g. 1. Sare), ritmi kn vježba " Bog i Hrvati«, pjc: vanje križnr ke himne "zn tave gore« 1

horskn rccitn iju »liimnn .1\\ajci Božjoj Bi­stričkoj« (J . Korner) . - drugom dij elu sc prikazi ,•no dramski komad iz nvrcmc­nog dnčkog života od ntunn l a ta ovića "Pobjednik«. zcv ' i u obzir da u komad izvadnli i ključivo J\\nli Križa ri i naraš taj­ci, koj i su e ovom prilikom prviput našli na pozornici, igra je zadovolji la. Oko pri­prema zu akademiju nnjvi "e sc trudio brn t z. lali ć, vodn M oli h Križarn-d nkn, pa za­služuje d a sc i jn v no prizna njegov trud.

~!KOLI. IJE M Llll KRiž. · RI C l KRiž. RA. - oči svetkovine . 1 ikole prired ile u Križnriec za svoje male se tre nikolinj ko veče. Uz preuzvišcnog biskupa, priredbu u po jetili dj ečj i roditelji, dn se za j edno u vojom dj eco m prove cle. )zn kratko g pro lova gd ice Pavletić L. sli­jedio je ob ilat program ko ji u vi ve­seljem pra tili . n t u pile u lale Križari­ce: Prolić Mnrijn, ž.mikić Radojka, Ju­ra J\\nriju , . Toma'n, rubišić 1cvn, Sare larij a i Dunkić Ljubica. Drugi dio pro­

grama ispuniln su dva igrokaza: » '\ala ju­nakinja« i " jnjnn doček .« njintesantni­ja tačku programa bila je pojnvn v . iko­le nndclimu i krnmpusimn - i darovi­mn .

Zn b\ nle Križnrc bilu je znbavn i di­jeljenje dnro ,·n u nedj elju popodne.

KADE \!JA BOGO LOV\. U ne­dj el ju 6 ov. mj. bogo lov i su priredili nku­dcmiju u čast Bezg re ne. prvom dijelu akademije održao je proslov č. g. R. Mi· !anja. Zbor bogo lova o tp j evno je »Veli­čaj«, na ukrajinskom jeziku od V. Kalskog i "o zdrnvo, čista Djevo« od Dr chwnbn. >>Tvoj kip« od J. Korn m - deklamirao j e 1. Pn !ovi ć. drugom dijelu odigraše mi tcrij u 3 č i1111 >>1 Ona će li satrti glavu« od Dr uljnvce. Citnvn akademiju bila je nn odličnoj vi ini, n o ob ito igra i scene­rija mi terija.

ST N K nZO RE«. !!rvatsko kat . žensko društ o »Zoru« uzivlje svoje čin ­nice, dn nefaljeno pristupe nn sa tanak ko­ji će e održati u Katoličkom domu u ne­djelju - 13 XII - u 4 ata poslije podne. Predavanje drž i duhovni voda društvu De­rak. Posli je toga pobožnost u cri-"Vi sv. lvn­na. - Uprnvn.

t FRA O D KIC. U utorak 8 ov. mj. preminuo je nnš građanin g. Frano Dunkić u 64 godini života. Pokojnik je

bio 28 godina podvornik pri realnoj gimna­ziji u ~ ibeniku . Bio je uvij ek tih i skro­mno, ali jako savjestan i tačan u VOJOJ službi, pa je najlj ep'u u pomenu ostavio kod profc ora i u čenika reni. i klas. gim­nazij e u ibeniku. ~ pokojnikom se opro­stio direkto r gimnazije g. 1. Triva . 1n dnn provodu bio je dacima praznik. -Rodbini na e iskreno nučcšćc.

OBL CE JE KLERI CKO ODIJE-LO. Preuzvišeni Biskup je na Bczgre·no Začeće obukao u kleri čko odijelo ove pi­tomce jcmeni"tn, učenike petog razreda gimnazije: Bilan anto, vitnnović Ivo, Do­minis Ivo, Du·c,•i ć Jo ip, Katić Ante, Ko-ćica Krsto, Kralj Zvonimir, Lozovinn i-

kola, Oblnk lnrjnn, Petrov rcćko, Pirjak piro. Pr dovnn Ivo, lndoljev Tomislav, trpić lnvomir, Vujić Luka.

K ATRE. srijedu 14 ov. mj. bo i u petak i u ubotu l i 19 ov. mj. jesu t . zv. zi rn ke b •ntrc. Sva tri dann je post i nemrs. a kvntcrnim pos tom ho e sv.

rkvn da i pro i od go podinn Boga što Yi~e dobrih sve enika. Ovom prilikom po­dvo tručimo nnšc molitve i priknžimo Go­spodinu naš post, dn bi dao što vi e dobrih i svetih svećenika našoj bi kupiji i apostol-koj administraciji.

V . L C . nedjelju - 13 ov. mj. biće svečano pro lavljcn blagdan sv. Luce u nmo tanskoj crkvi č. s . Benediktinki.

jutro u 5 s. lekcije. 6 s. pjevana v . Mi n, zatim u 7 s. tihn sv. '\i n prcuzv. biskupa. 9 s. svečana pontifikalnn sv.

li u pre v. Piana. U 10 i po s. tiha sv. li n. Popodne u -! s. b ingo lov i ljublje­

nje moći.

V . PlRIDlO! . - !avi sc u Novoj crkvi u ponedjeljak 14 ov. mj. nedjelju, u predvečerje blngdnnn, pjcvaće sc Večer­nja u 3 . popodne. n blagdan počeće ujutro u :> 1 po . jutarnja lckcijnmn. U 6 i po . biće pjevana sv. '\i sa. n u 8 s. tiha sv. li n. Popodne u 4 s. blagoslov sn Pr vctim i ljubljenje večevih moći.

DE ET ' JC BO L.l ć počinje u utorak 15 ov. mj . u kut drnli. vake vc-čeri u 5 . ruznrij i dev tnicn.

BLAGO V. NIKOLE bio je lije-po proshwljen u prošlu nedjelju u sveče­voj crkvi. rkvn je bilu sva žn ruljuma Jiu­miniranu, n nn obali pnlio e vatromet.

n blngdnn biln je ujutro jutrenju s pje­vnnom v. \isom. 10 s . biln je druga pjevana sv. Mi n kojoj su prisustvovnli brojni mornnri. kao i po n dn parobroda J. ubić. ijeli dan nnrod jo do kusno uvečer

doluzio pred svcčcv kip pobožno e mo· lio.

FO D NA"EG LISTA durovno je Din 10 g. Vidović Edgnrd, dn počasti uspomenu pk. n e u d. e u s m i e h rod. \n t t i n z z i. - Uprnvn hnrno zn­hvnljujc.

kn on snm govori: »Onaj čovjek, koji ne vjeruje, taj rt

sc čini kao muha bez glave: sad pole ovamo, sad onamo, - jer ne vidi i znn i ne trn.li puta. onaj, koji misli, vjeruje, i znn du putuje (»dn je ovaj živ čovječji amo put, kojim se ide u dru život«), tnj će posve naravski ići onim pt tcm, zn koji zna, i za koji misli da ga vo tamo, kamo hoće doći. A to je velik razli kn : ići putem, i ići kao muha bez gl ve. Cijeli je život drugačiji kod jednog n druga čiji kod drugoga.

To je jedno. A drugo je ovo: Kršćt nin mora obdržavnti zapovijedi Božje, t\k; hoće doći onamo, čemu se nada i u št vjeruje. I to je nešto posve novo. Grci ni Rimljani nijesu znali ni za kakov zapovijedi bož je. A to je, ja mislim, j mnogo veća stvar - ova novost, ove zt poYijedi božje. Posluhnite samo malo: Grci i Rimljani imali su zakone i naredb koje su morali obdržavati. Ali što je prema zapovij edima božjim?! Znpovije božja - to je zakon i naredba, koju sva1 čovjek uvijek no i uza se, koju moro obd žnvati vngdn i nn svakome mjestu. A koni i naredbe, koj e izdaju poglavari to ljudi mogu kršiti i prestupnti, osobi onda, kad znadu, du ih nitko ne vidi, nitko za to ne zna. To je - i opet k žem - to je golema razlika. Covjek, ka jedanput sazna za zapovijedi božje, t se čovj ek mora potpuno preokrenuti, j od sada no i nešto u duši, što ga goni vodi. Mjesto državnih stražara i žandar koje treba platiti, država je eto dobila n stotine i tisuća stražara bez plaće, - j je svatko sebi stražar, svatko je svoj b splatni pazitelj. Kažem i po treći put: t je golema razlika.

Jn znam, mnogi će mi naši ljudi o obito oni, koji mi lc, da mnogo znadu mnogi će mi knznti: dn ja previše uzdiže pokr~tenje Hrvata i držim to zn prevel ku stvnr. Ali jn im sc ne čudim, jer dnnns čujemo mnogo riječi o kršćnnsk v jeri. n li nam tc riječi dosta malo do laz do srca.«

ANEGDOTE O ST ALJ1NU Komuni t Radek rado je pri

čao anegdote o Staljinu. Staljir ga jednom pozove k sebi i ozbilj no ga opomenu:

»Cini mi se da o meni prip() vijeda· razne anegdote. Zar t ne znaš da am ja šef sovjetska~ prolctarijata, nosilac najveće idej( - komunizma i neutrudivi pobor­nik pravde i slobode?«

Radek: »Ali te anegdote, višt nego sigurno, nisam nigdje prip() vijedao«.

Šaljite pretplatu! Vlasnik i odgovorni urednik: sveć. Don Kreše Zorić ml. ulica Kralja Tomislava 53.- Sibenik- Tiskara »KACIC« (O. B. Buljević)

če n korr

s truo č ka no n nju j kar

zle

ličke zaht J

.s k l je jed pre

l Cr k im po

se n i eni sijed

kr

ra i gd j rod Pod Žij

da od; to