5. nastavna cjelina - ekonomski odnosi s …^ À µ ] o ] : x : x ^ } u Ç µ k ] i l µ u l } v } u...
TRANSCRIPT
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
1
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i
menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Ekonomski odnosi s inozemstvom
Ak. 2018./2019. g.Ekonomski fakultet u OsijekuKatedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju
Izv. prof. dr. sc. Nataša DrvenkarIvana Unukić, mag. oec.
Akademska 2018./2019. godina
„Na ovom svijetu ne postoji sigurnost. Postoji samo prilika.“
(Douglas MacArthur)
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
2
Veličina•
Udio uvoza i izvoza u BDP-u najčešći je pokazatelj otvorenosti → (IM+X)/Y
Obadić i Tica, 2016.
OtvorenostZemlja intenzivno trguje sa
ostatkom svijeta te je također aktivna na međunarodnim fin.
tržištima Vidljivo kroz platnu bilancu
VeličinaMala gospodarstva su ona koja
nemaju utjecaj na svjetska ekonomska zbivanja (bez utjecaja
na svjetske cijene, inozemne kamatne stope ili međunarodne
tokove kapitala)
Akademska 2018./2019. godina
Izvor: https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/wts2018_e/wts2018_e.pdf
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i
menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
3
Izvor: https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/wts2018_e/wts2018_e.pdf
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i
menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Izvor: https://www.wto.org/english/res_e/statis_e/wts2018_e/wts2018_e.pdf
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i
menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. 9
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
4
Globalizacija i menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar 10
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Globalizacija i
menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Globalizacija i menadžment, doc.dr.sc. Nataša Drvenkar 12
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
5
Vlasničko pravo
• Indeks rizika od korupcije (2017)
Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. Izvor: https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017
Hrvatska 57. od 180 zemalja
13
Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. 14
Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. 15
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
6
Izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Globalizacija i menadžment, ak. 2018./2019.g. 16
“Države se natječu da bi se razvijale, a što je rezultat
globalizacije – konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije.
Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard i u takvom natjecateljskom okruženju države su te koje
pružaju naročite prednosti svojim poduzećima.“
Vietor, 2010.Kako se zemlje natječu – Strategija, struktura i državno upravljanje u globalnoj ekonomiji,
Harvard School Press
Akademska 2018./2019. godina
Zemlje se natječu da bi se razvijale – to je jedan od rezultata globalizacije:– Konkuriraju za tržišta, tehnologije, vještine i investicije– Konkuriraju da bi rasle i podigle svoj životni standard– U takvom natjecateljskom okruženju države su te koje
pružaju naročite prednosti poduzećima: visoku štednju i niske kamatne stope za investiranje, prava vlasništva i upravljanje dobrima, tehnološki motiviranu i predanu radnu snagu, nisku stopu inflacije i brzorastuće domaće tržište;
• Veliki broj direktora zna premalo o svjetskoj ekonomiji - iako bi željeli znati više; ne razumiju kakvu ulogu igra država; gotovo nitko ne podržava strategiju svojih država; (Vietor, 2010.)
18
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
7
• Budućnost svijeta svakako leži na strani globalizirajućeintegracije u kojoj bi svaka posebnost, specifičnost(kulturnog, socijalnog, političkog i ostalog karaktera) morala biti zagarantirana kao pretpostavka jačanjakako posebnosti, tako i cjelovitosti, univerzalnosti isvijesti o zajedničkoj sudbini (Sergejev, 2007.).
Akademska 2018./2019. godina
„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez.“Aktivist iz Šri Lanke, 2003.
Akademska 2018./2019. godina
Nakon II. Svjetskog rata:
rast proizvodnje
Kejnezijanska ekonomska
misao;
1960.-te: Model jednakosti
Regulacija, vladine direktive i inicijative;
“nacionalne industrije” (čelik)
1970.-te:Naftna kriza (OPEC);
Kolaps Bretton-Woodsa; monetaristička
ekonomska misao; inovacije i inovativnost,
dodana vrijednost; industrija + istraživanje
1980.-te:
socijalni problemi i
rastuće nejednakosti; Održivi rast; racionalisti
“izgrađena prednost”
“konkurentska prednost” (Porter)
“apsolutna prednost” (Smith)
“komparativna prednost” (Ricardo)
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
8
Pregled trendova koji su pridonijeli širenju pojma globalizacije
Nova tržišta Novi akteri Nova pravila i norme Novi komunikacijski alati
• Razvoj globalnih tržišta usluga –bankarstvo, osiguranje i transport,
• Nova financijska tržišta,
• Rast aktivnosti spajanja i preuzimanja,
• Globalno potrošačko tržište s globalnim brandovima
• Multinacionalnekorporacije integriraju svoje proizvodne i marketinške aktivnosti i time vladaju svjetskom proizvodnjom
• WTO, MMF, WB• Razvoj mreže
međunarodnih nevladinih organizacija
• EU, NAFTA, ASEAN i sl.
• Privatizacijskiproces,
• Širenje demokracije,
• Rast broja konvencija o ljudskim pravima,
• Konvencije i sporazumi vezani uz zaštitu okoliša,
• Multilateralni trgovinski sporazumi i sporazumi oko intelektualnog vlasništva
• Internet,• Pokretne
telekomunikacije,• Brži i jeftiniji
zračni, riječni, pomorski i kopneni transport,
• Kompjutorski potpomognuti dizajn i proizvodnja
Izvor: Rahimić i Podrug, 2013., prema: UNDP, 1999. 22
Učinci globalizacije
• Pozitivni:– Veća demokracija, specijalizacija povećava trgovinu,
troškovna efikasnost smanjuje inflaciju, rast životnog standarda, nova tržišta, slobodna trgovina smanjuje korupciju, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti.
• Negativni:– Veliki pritisci na radnu snagu razvijenih zemalja i radnu
snagu zemalja u razvoju, standardizacija, dominacija najsnažnijih multinacionalnih korporacija, siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs. obitelj, kreditna kriza, otežana zaštita nacionalnih interesa, kultura i vrijednosti, gubitak kompetencija + gubitak autonomije = gubitak legimiteta uloga države???
23
Ekonomska globalizacija omogućila je nevjerojatan učinak prerađivačke industrije, posebice one izvozno orijentirane, a glavni razlog tome bila je gotovo nelimitirana
potražnja za proizvodima prerađivačke industrije razvijenih zemalja
(O'Connor i Kjöllerström, 2008.) .
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
9
Podsjetimo se…Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).
Akademska 2018./2019. godina
• Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina.
• „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).
Globalizacija proizvodnje
Akademska 2018./2019. godina
Prisjetimo se…
Tehnološki kapaciteti? 1) uvoz tehnologije, 2) licenca i/ili, 3) FDI?
ŠTO? KAKO? ZA KOGA?
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
10
Obujam vanjsko-trgovinske razmjene načelno ovisi o:
1. razini gospodarskog razvoja,2. prirodnim bogatstvima,3. mjerama ekonomske politike usmjerene na
vanjsko-trgovinsku razmjenu,4. veličini unutrašnjeg tržišta.
Akademska 2018./2019. godina
Stupanj uključenosti zemlje u međunarodnu razmjenu mjeri se pomoću sljedećih pokazatelja:
1. Apsolutna vrijednost uvoza i izvoza,2. Udio izvoza i uvoza u BDP-u,3. Vrijednost uvoza i izvoza per capita,4. Vrijednost izvoza zemlje/vrijednost
svjetskog izvoza; brojnost stanovništva zemlje/brojnost svjetskog stanovništva.
Akademska 2018./2019. godina
• Treba razlikovati dva pojma:
1. protekcionizam država ograđuje proizvođače od konkurenata -obrana
2. intervencionizam obrana + podupiranje domaćih proizvođača
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
11
Nedjelotvornost protekcionizma?
• slobodna trgovina je učinkovita jer omogućava zemljama da specijaliziraju svoju proizvodnju pomoću koje će imati najveću komparativnu prednost;
• trgovinske barijere su nedjelotvorne jer reduciraju veličinu ekonomskog „kolača” generalno, pobjednici slobodne trgovine trebaju biti u mogućnosti nadoknaditi gubitnicima tako što ih potiču da budu bolji – produktivniji i inovativniji konkurentniji.
Akademska 2018./2019. godina
Koristi vanjsko-trgovinske razmjene
• bolje zadovoljavanje potrošača i gospodarstva;• bolje korištenje raspoloživih resursa;• veća zaposlenost proizvodnih kapaciteta;• povećanje konkurentnih sposobnosti na
međunarodnom tržištu;• povećanje BDP-a;• uravnoteženje platne bilance;• mogućnost bržeg i svestranijeg cjelokupnog
gospodarskog razvoja.
Akademska 2018./2019. godina
Platna bilanca
• Bilanca plaćanja predstavlja agregirani popis vrijednosti svih transakcija rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine – ima dva računa: – Tekući račun– Financijski (i kapitalni) račun
• Izrađuje ju HNB prema metodologiji MMF-a.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
12
Struktura tekućeg računa
• Struktura:1. Transakcije roba – izvoz/uvoz2. Transakcije usluga - izvoz/uvoz3. Primarni dohodak – Primici/izdaci4. Sekundarni dohodak – Primici/izdaciSaldo= 1+2+3+4Izvoz + primici > uvoz + izdaci suficitIzvoz + primici > uvoz + izdaci deficit
Obadić i Tica, 2016.Akademska 2018./2019. godina
• Uvoz automobila u Hrvatsku?• Odlazak hrvatske obitelji na skijanje u
Austriju?• Izvoz vina i maslinovoga ulja u Njemačku?• Ljetovanje Čeha u Hrvatskoj?
Akademska 2018./2019. godina
Struktura financijskog računa
• Bilježi financijske transakcije između rezidenata i nerezidenata neke zemlje
• Struktura:1. Izravna ulaganja (FDI) – ulaganje u dionice poduzeća
(više od 10%) greenfield vs. brownfield investicije2. Portfeljna ulaganja – ulaganje u dionice poduzeća (do
10%) i u dužničke vrijednosne papire države ili poduzeća (državne ili korporativne obveznice)
3. Ostala ulaganja – krediti iz inozemstva, gotovina i depoziti
4. Financijski derivati – opcije, futures, swapovi
Obadić i Tica, 2016.Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
13
Struktura financijskog računa• Alternativna struktura: 1. Dužnički kapital - financiranje izdavanjem obveznica (tzv. dužnička portfeljna
ulaganja), službeno pozajmljivanje (zaduživanje kod službenih međunarodnih agencija poput Svjetske banke ili MMF-a) i financiranje zaduživanjem kod banaka (inozemni krediti).
2. Vlasnički kapital- inozemna izravna ulaganja i portfeljna ulaganja u vlasništvo poduzeća (dionice)
• Ključne razlike:• Kod dužničkog financiranja dužnik uz nominalnu vrijednost duga mora otplatiti i kamate,
bez obzira na vlastitu sposobnost otplate duga• Kod vlasničkog financiranja se interes investitora ogleda u dividendi, kapitalnom dobitku
i sl. U tom slučaju visina zarade stranih vlasnika ovisi o ekonomskim uvjetima u domaćoj zemlji i kvaliteti poslovanja poduzeća dijeljenje rizika (engl. risk sharing)
Obadić i Tica, 2016.
Akademska 2018./2019. godina
FDI• Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u
drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. – Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju
primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover effect).
• Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja.
• FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koji nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. – Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih preskaču
pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).
Akademska 2018./2019. godina
• Osim utjcaja na znanje i tehnologiju (spillover), pozitivni učinci ogledaju se, načelno, u rastudohotka, izvoza, zaposlenosti, produktivnosti ismanjenju deficita tekućeg računa;
• Najčešća podjela: greenfield i brownfield, a ostvaruju se kroz osnivanje vlastitog poduzeća u inozemstvu ili kupnjom minimalno 10% inozemnog poduzeća;
• Mogu imati pozitivne učinke na nacionalnogospodarstvo, ali i negativne….
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
14
Akademska 2018./2019. godina
Akademska 2018./2019. godina
Tranzicijski model rasta?
Akademska 2018./2019. godina
Odnos štednje i
investicija
Otvorenost gospodarstva
Razlike u prinosima i
rizik
Razvijenije zemlje EU koje imaju veću
štednju od investicija, višak
štednje sele u tranzicijske zemlje s višim prinosom (jer
je kapital oskudan)
Međunarodno seljenje štednje; veličina
unutarnjeg tržišta; sloboda kretanja
financijskog kapitala (novca) - liberalizacija
Razvijenije zemlje investiraju u
tranzicijske zemlje zbog oskudnosti
kapitala i viših stopa prinosa na kapital; investitori su manje
skloni ulagati u visokorizične
zemlje; uloga EU?
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
15
Sofisticiranost vs. tehnologija• Tehnologija „hardware“ dijelovi proizvodnih procesa, a
sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost.
• Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čine ga konkurentnim.
• Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor.
• Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), „reinventivnost”, „učenje na greškama”, „leapfrogging”
Akademska 2018./2019. godina
• Međunarodne integracije i proces globalizacije pojačavaju regionalnu specijalizaciju, koncentraciju i udruživanje gospodarskih aktivnosti kao posljedicama polarizacijskih efekata „trickle down“ i „spread“ (Porto, 1980. i Vet, 1993., u: Machado, 1995.).
• Četiri ključna efekta ulaganja koja proizlaze iz ekonomskih integracija: 1. reorganizacija, 2. racionalizacija, 3. defenzivna ulaganja i 4. ofenzivna uvozno supstitutivna
ulaganja.Akademska 2018./2019. godina
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
16
Akademska 2018./2019. godina
Izravne mjere poticanja izvoza
1. stimulacija i premije2. oslobađanje obveza i
porezne olakšice3. kreditiranje izvoza
Akademska 2018./2019. godina
Neizravne mjere poticanja izvoza
1. politika niskih cijena sirovina,energije, transporta
2. sudjelovanje države u financiranju istraživačko - razvojnih projekata
3. sudjelovanje države u snošenju neekonomskih rizika
4. sudjelovanje u prekvalifikaciji radnika i obrazovanju menadžera
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
17
Konkurentnostje sposobnost zemlje da u slobodnim i
ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test
međunarodnoga tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnoga
dohotka stanovništva (OECD, 2001.).
Akademska 2018./2019. godina
„Zašto je dobro biti konkurentan?”
• Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu konkurentska prednost veća profitabilnost (Grant, 2010.).
• Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).
Akademska 2018./2019. godina
Kako je krenulo...
• Teorija apsolutne prednosti Adama Smitha: ako jedna zemlja može proizvesti neke proizvode koristeći manje inputa u proizvodnji, onda će ta zemlja imati apsolutnu prednost i treba te proizvode izvoziti;
• Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda: zemlja će se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog proizvoda u kojem joj je relativna produktivnost rada veća.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
18
Akademska 2018./2019. godina
Akademska 2018./2019. godina
• APSOLUTNA PREDNOST – ako zemlja/proizvođač „X” ulaže manje vremena u proizvodnju nekog proizvoda od zemlje/proizvođača „Y”
• KOMPARATIVNA PREDNOST –zemlja/proizvođač „X” ima komparativnu prednost ukoliko su njegovi oportunitetni troškovi niži od oportunitetnih troškova zemlje/proizvođača „Y”
• OPORTUNITETNI TROŠAK – trošenjem naših resursa na bilo koju aktivnost, ostaje nam manje resursa za neke druge aktivnosti.– Nužna je specijalizacija! koncentriranjem na one
aktivnosti kod kojih smo relativno najproduktivniji, „zajedničkim snagama” možemo proizvesti više i brže nego kada bi se trudili biti neovisni („majstori za sve”).
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
19
• na individualnoj razini, komparativna prednost često je rezultat prirođenog talenta osobe, ali je ipak češće rezultat obrazovanja, rada i iskustva;
• na nacionalnoj razini, komparativna prednost može proizaći iz različitosti nacionalnih resursa i ona čini specijalizaciju vrlo bitnom čak i ako je konkurent produktivniji;
• što su veće razlike između unutarnjih oportunitetnih troškova i svjetskih oportunitetnih troškova, to zemlja ima više koristi od razmjene s drugim zemljama;
Akademska 2018./2019. godina
• Sredinom 1970.-ih godina pojavio se novi ekonomski model i okvir kojega karakterizira čista komparativna prednost zemlje kao posljedice procesa globalizacije.
Prethodne dvije koncepcije ne obuhvaćaju novu dinamiku inovacija i sposobnost da ih se iskoristi na način koji će doprinijeti rastu.
„Nova konkurentska prednost“ naglašava regionalni razvoj, a oslanja se na izgrađenu prednost (Best, 2001.). Ta koncepcija, zasnovana na znanju, zahtijeva povezivanja u raznim smjerovima (Cooke, Leydesdorff, 2005.) – ekonomija, vlada, znanstvena infrastruktura, društvo i kultura (kasnije razvijeno u „triple helix model“).
Akademska 2018./2019. godina
• Konkurentska prednost rezultat je efektivne kombinacije uvjeta koji vladaju u zemlji i strategije koje provode industrijska poduzeća.
• Uvjeti koji vladaju u nacionalnim okvirima mogu stvoriti okruženje u kojem poduzeća mogu ostvariti međunarodnu konkurentsku prednost, ali je na strani poduzeća da te uvjete znaju prepoznati i iskoristiti. Porter temelji svoju teoriju na tzv. Porterovom dijamantu i tzv. Porterovim industrijskim klasterima.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
20
Konkurentska vs. Komparativna prednost
• Leontijevljev paradoks• Neko će gospodarstvo izvoziti onu robu za čiju
proizvodnju je potrebno više relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, a uvozit će onu robu za čiju proizvodnju bi utrošila više relativno skupljeg proizvodnog faktora s većom akumulacijom kapitala, razvijena
gospodarstva će izvoziti kapitalno-intenzivne proizvode, a manje razvijena gospodarstva radno-intenzivne proizvode.
Akademska 2018./2019. godina
• Vasilij Leontijev je testirao teoriju raspoloživosti faktora (Hekšer-Olinov model) na primjeru izvoza i uvoza SAD-a krajem 1940-ih. SAD raspolaže relativno obilato faktorom kapitala, a relativno
je rijedak rad (u odnosu na ostatak svijeta). SAD bi trebao izvoziti kapitalno-intenzivne, a uvoziti radno-
intenzivne proizvode.
paradoksalni zaključak: SAD su izvozile radno-intenzivne, a uvozile kapitalno-intenzivne proizvode!
Akademska 2018./2019. godina
Uvozno supstitutivne industrije vs. Izvozno intenzivne industrije???
1. Bivše socijalističke zemlje Rad je bio relativno skuplji faktor, a kapital se loše angažirao;
2. Hong Kong, Tajvan, Singapur, Južna Koreja u 60-im godinama... + Tajland, Malezija i Kina u 80-ima i 90-ima...
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
21
Potrošačke mogućnosti uz i bez vanjsko-trgovinske razmjene
• Potrošačke mogućnosti – kombinacija dobara i usluga koje bi građani neke zemlje mogli potrošiti. Odnos između nacionalnih potrošačkih mogućnosti i proizvodnih mogućnosti ovisi o tome je li zemlja otvorena ili zatvorena.
• U zatvorenoj ekonomiji, bez razmjene, građani mogu trošiti samo ona dobra i usluge koja su proizvedena u njihovoj zemlji društvena potrošačka mogućnost = proizvodnoj mogućnosti autarktično gospodarstvo je gospodarstvo koje proizvodi sve što njegovi potrošači (građani) troše –zemlja je ekonomski samodovoljna.
• U otvorenoj ekonomiji, građani nisu obavezni trošiti ono što proizvodi njihova zemlja, jer dio onoga što se proizvede može biti temelj razmjene za druga dobra ili usluge u takvoj ekonomiji, društvena potrošačka mogućnost obično je veća (a nikada neće biti manja) od proizvodne mogućnosti.
Akademska 2018./2019. godina
Treba li ova zemlja biti izvoznik ili uvoznik računala?
Akademska 2018./2019. godina
Pobjednici i gubitnici u razmjeni
• Pobjednici: – Potrošači uvezenih dobara - svjetska cijena < domaća
cijena– Proizvođači koji izvoze - svjetska cijena > domaća cijena
• Gubitnici:– Potrošači izvoznih dobara – svjetska cijena > domaće
cijene– Proizvođači uvezenih roba – svjetska cijena < domaće
cijene
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
22
Razdoblje Karakteristike dinamičkihgospodarstava
Karakteristike hrvatske gospodarske politike
1913.-1948. Uvozno supstitutivneindustrije;
Povećanje carina; proktecionizam;
Uvozno supstitutivne industrije;
1948.-1980. Izvozno propulzivne djelatnosti;
Planska ekonomija, bez tržišta;
1980.-1989. Liberalizam, smanjenje carina;
Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam;
1990.-1997. Liberalizam, smanjenje carina;
Liberalizam, smanjenje carina;
Izvor: Drvenkar prema: Družić, I. (ur.), 2003.
1965.
1950.
1980.
Opredjeljenje za plansku (ne tržišnu)
ekonomiju
Prva privredna reforma ubrzo
propala
Stabilizacijski programi inflacija, pad proizvodnje nezaposlenost (350.000
radnika odlazi u inozemstvo)
„miraz”
Akademska 2018./2019. godina
Razlozi stagnacije hrvatskog izvoza• Dužnička kriza Jugoslavije 80.-ih godina i ratno razaranje u
Hrvatskoj 90.-ih godina.• Raspadom Jugoslavije i ratom u Hrvatskoj izgubljena su
najznačajnija tržišta i razoreni reprodukcijski lanci i cjeline. • Skromne stope rasta BDP-a u uvjetima visokog rasta
domaće potrošnje.• U ranijoj fazi nismo uspjeli ući u zone slobodne trgovine i na
taj način proširiti veličinu slobodnog pristupačnog tržišta.• Nedovoljna (još uvijek) koordinacija diplomatskih i
gospodarskih aktivnosti na promoviranju hrvatskog gospodarstva u inozemstvu.
• Nepoticajna makroekonomija, a osobito tečajna politika.
Akademska 2018./2019. godina
• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:
a) nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava;
b) problema u privatizaciji;c) visokih troškova rada u odnosu na druga gospodarstva
(precijenjena je valuta).
• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR).
• Nepostojanje izvozne orijentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
23
Inovacije, institucije i efikasnost tržišta rada
Izvor: WEF.
Indeks globalne konkurentnosti – indeks javnihinstitucija, 2016-2017
0
1
2
3
4
5
6
7
Property rights Ethics andcorruption
UndueInfluence
Public SectorPerformance
Top Performer Croatia
Sanja Madžarević Šujster, WB, III. Znanstveni forum, EFOS, 2017.
nekonkurentnost
Usmjerenost na izvoz niže tehnološke složenosti
Složenost izvozne košare, 2004-2014
Source: UN Comtrade
Sanja Madžarević Šujster, WB, III. Znanstveni forum, EFOS, 2017
ROBNI IZVOZ HRVATSKE I SVIJETA
Akademska 2018./2019. godina
VANJSKO-TRGOVINSKA BILANCA
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
24
UKUPNI IZVOZ ROBA I USLUGA I VANJSKO-TRGOVINSKA BILANCA
Akademska 2018./2019. godina
STRUKTURA IZVOZA PO PROIZVODIMA
Akademska 2018./2019. godina
STRUKTURA IZVOZA PO IZVOZNIM TRŽIŠTIMA
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
25
IZVOZ PER CAPITA PO ŽUPANIJAMA
Akademska 2018./2019. godina
Izvor: autorica prema: Robna razmjena hrvatskih županija, 2018, HGK
-300000,00-250000,00-200000,00-150000,00-100000,00
-50000,000,00
50000,00100000,00150000,00
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Saldo robne razmjene 5 županija regije (mil.EUR)
Brodsko-posavska Osječko-baranjska Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska Vukovarsko-srijemska
19,7
7,3
15,3
35,4
15,5
13,8
17,3
16,5
20,2
18
4,2
2,8
10
4,2
5,6
1,8
12,3
6,4
2,5
5
3,2
7,1
9
4,5
7,1
B R OD SK O-P OSA V SK A
OSJEČ K O-B A R A N J SK A
V I R OV I T I Č K O-P OD R A V SK A
P OŽEŠK O- SL A V ON S K A
V U K OV A R SK O-SR I JE M SK A
UDIO U IZVOZU ŽUPANIJE, 2017. Italija Njemačka Austrija Mađarska Slovenija Udio u izvozu županije, 2017.
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
26
PROIZVODI S IZNAD-PROSJEČNIM RASTOM POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU EU-28
Naziv proizvoda Stopa rasta2001.-2015.
Rast aps. (u 000 Eura) 2001.-2015.
Klasifikacijaproizvoda
Naftni derivati 8,4 428.941.8000 resursi
Farmaceutski proizvodi 8,5 127.317.958 visoka tehnologija
Plastika i proizvodi od plastike 4,9 79.485.755 srednja tehnologija
Željezo i čelik 5,1 53.753.292 resursi
Proizvodi od željeza i čelika 5,2 37.813.099 srednja tehnologija
Kaučuk i proizvodi od kaučuka 5,4 27.111.157 resursi
Kemijski proizvodi 5,3 26.297.830 srednja tehnologija
Namještaj 4,2 25.948.127 niska tehnologija
Aluminij i proizvodi od aluminija 3,8 20.201.119 resursi
Obuća 4,8 19.259.890 niska tehnologija
Bakar i proizvodi od bakra 6,2 18.716.062 resursi
Meso i jestivi klaonički proizvodi 5,0 17.321.805 primarni proizvodiAkademska 2018./2019. godina
PROIZVODI S IZNAD-PROSJEČNIM RASTOM POTRAŽNJE NA TRŽIŠTU EU-28
Naziv proizvoda Stopa rasta2001.-2015.
Rast aps. (u 000 Eura) 2001.-2015.
Klasifikacijaproizvoda
Jestivo voće i orašasti plodovi 4,8 16.655.413 primarni proizvodi
Rudače, troske i pepeli 6,9 16.613.605 resursi
Mlijeko, mliječni proizvodi, jaja 5,0 16.590.723 primarni proizvodi
Eterična ulja 5,0 15.640.434 primarni proizvodi
Masti, životinjske i biljne 8,6 15.532.470 primarni proizvodi
Pića 3,9 13.213.386 primarni proizvodi
Ostaci, hrana za životinje 5,4 13.013.386 primarni proizvodi
Kakao i proizvodi od kakaa 7,6 12.298.898 primarni proizvodi
Metali 4,1 12.278.512 resursi
Proizvodi od žitarica 6,4 11.827.864 primarni proizvodi
Riba 3,8 11.796.511 primarni proizvodi
Proizvodi od voća i povrća 5,1 10.297.690 primarni proizvodiAkademska 2018./2019. godina
IZVOZ PO STANOVNIKU U EU-28
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
27
IZVOZ PROIZVODA VISOKE TEHNOLOGIJE PO STANOVNIKU U EU-28
Akademska 2018./2019. godina
PROSJEČNA GODIŠNJA STOPA PROMJENE IZVOZA U EU-28
2001.-2015. 2001.-2008. 2010.-2015.
Latvija 11,0 12,8 9,7
Bugarska 10,9 13,1 9,2
Rumunjska 10,8 12,0 8,3
Estonija 7,2 7,7 8,1
Poljska 10,9 13,9 8,1
Litva 10,2 13,2 7,9
Hrvatska 5,7 6,5 7,3
Slovačka 11,3 15,6 7,2
Češka 9,6 12,8 6,8
Cipar 3,8 3,1 5,7
Slovenija 5,9 8,2 5,2
Mađarska 6,7 9,3 4,9
Malta 0,4 -0,5 -2,1Akademska 2018./2019. godina
• Stagniranje izvoza s jedne strane i niski pokazatelji rasta hrvatskog gospodarstva s druge, upućuju na činjenicu kako se razvoj ne zasniva na rastu izvoza, već na rastu domaće potrošnje.
• Dugoročno gledajući, takav model rasta nije prihvatljiv i ako se održi samo je pitanje vremena kada se vanjski dug, na kome je zasnovan rast potrošnje, više neće moći „servisirati”.
• Samo zahvaljujući izvozu usluga, poglavito turizma, razmjena s inozemstvom ne pokazuje veći deficit.
• Hrvatski turizam, uz vrlo izraženu „sivu ekonomiju”, ono je što čini gospodarsku situaciju u Hrvatskoj podnošljivom, međutim, to neće moći potrajati.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
28
osnovica hrvatskog izvoza je mala !
• Izvoz robe čini samo 21,6 % BDP-a, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranim gospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %):– relativno visoki troškovi rada, znatna slabost necjenovne
konkurentnosti i nepovoljno poslovno okruženje;– upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije
poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012).
• Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).
Akademska 2018./2019. godina
• Osim relativno visokih troškova rada (u apsolutnom smislu), koncentracija hrvatskog izvoza na tržišta nerastućih proizvoda i geografski određena tržišta, ograničeni stupanj integracije u svjetske lance vrijednosti i neučinkovitost na tržištima proizvoda i čimbenika sprečavaju ulazak hrvatskih poduzeća na strana tržišta;
• I dok gotovo sve države članice iz srednje i istočne Europe imaju dohodovnu elastičnost izvoza od oko 1, vrijednostza Hrvatsku je oko 0,6;– Niža dohodovna elastičnost znači da Hrvatska ne može jednako
kao njezini konkurenti iskoristiti prednost blizine bogatih tržišta.
Akademska 2018./2019. godina
• S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim gospodarstvima(35) u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23).
• Međutim, ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.
Akademska 2018./2019. godina
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske -nastavni materijali
Akademska 2018./2019. godina
29
Pristup EU ne znači i veći standard, pristupanje EU nosi koristi, ali se
one raspodjeljuju među članicama ovisno o
EFIKASNOSTI GOSPODARSTVA.
Izvor slike: http://www.euintheus.org/press-media/meet-croatia-the-next-eu-member-state/Akademska 2018./2019.
godina
Pitanja za ponavljanje gradiva1. Otvorenost gospodarstva. Mala otvorena gospodarstva. Velika otvorena gospodarstva.
Zatvorena ekonomija. Pokazatelji otvorenosti.2. Globalizacija. Izloženost gospodarstva inozemnim šokovima (trgovinski kanal / financijski
kanal).3. Trgovinska politika. Objasnite kako mjerimo stupanj uključenosti zemlje u međunarodnu
razmjenu. Navedite za svaku mjeru primjer RH u međunarodnom okruženju.4. O čemu, načelno, ovisi obujam vanjsko-trgovinske razmjene? Koje su koristi (prednosti)
vanjsko-trgovinske razmjene tj. otvorenosti i uključivanja u međunarodnu trgovinu i financije?
5. Tekući račun platne bilance. Vanjskotrgovinska bilanca. Financijski račun i njegova struktura. 6. Objasnite intervencionizam i protekcionizam. Je li protekcionizam nedjelotvoran? Objasnite.
Objasnite razliku u kreiranju cijena, a potom uvozne i izvozne politike kada se radi o otvorenoj i zatvorenoj ekonomiji. Skicirajte grafički.
7. Koje su izravne, a koje neizravne mjere poticanja izvoza?8. Objasnite konkurentnost, teorije apsolutnih i komparativnih prednosti te teoriju
konkurentnosti. 9. Koja je uloga i koje su najznačajnije dvije vrste izravnih stranih ulaganja (FDI)? Navedite
prednosti/nedostatke FDI.10. Navedite razloge stagnacije hrvatskog izvoza. Navedite nekoliko primjera. Koje su
najznačajnije izvozne grane RH? Objasnite i usporedite sa zemljama iz okruženja ili EU. 11. Objasnite tranzicijski model rasta.